Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost najoštrije osuđuju praksu osporavanja prava autora da svoje radove objavljuju na jotovanoj varijanti standardnoga &nbsp;crnogorskoga jezika, poručili su u zajedničkom saopštenju.
Kako ističu, istoričar Petar Glendža skrenuo je pažnju na postojanje takve prakse, ukazujući na konkretan primjer uredničke napomene u monografiji Vijek i po humanosti, Crveni krst Crne Gore 1875–2025. (izdavač: Crveni krst Crne Gore), u kojoj je naznačeno da je tekst objavljen u jotovanoj varijanti „po želji autora“.&nbsp;
- Smatramo neprihvatljivim da se standard crnogorskoga jezika u javnim i stručnim publikacijama tretira kao izuzetak koji zahtijeva dodatno objašnjenje ili ograđivanje. Time se stvara utisak njegove manje vrijednosti i dovodi u pitanje ravnopravnost jezičke norme koja ima ustavno, institucionalno i međunarodno utemeljenje. Riječ je, dakle, o nedopustivom obliku jezičke diskriminacije kojim se crnogorski jezik u akademskom i javnom prostoru pokušava predstaviti kao izuzetak, proizvoljna varijanta ili „lični izbor“ autora, a ne kao službeni jezik države koji je standardizovan u skladu s potrebama njegovih govornika. Takva praksa suprotna je Ustavu Crne Gore, savremenim sociolingvističkim načelima i evropskim standardima zaštite jezičkih prava- navodi se u saopštenju.
Posebno, naglašavaju, zabrinjava što se ovakav vid diskriminacije pojavljuje u izdanju organizacije koja djeluje u okviru Međunarodnoga pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.&nbsp;
- Podśećamo da se taj pokret zasniva na principima humanosti, nepristrasnosti, neutralnosti i univerzalnosti, &nbsp;načelima koja isključuju svako simboličko razlikovanje ili relativizovanje identitetskih izraza, među kojima je jezik jedan od temeljnih. Upravo zbog toga očekuje se da publikacije takvih institucija budu primjer poštovanja dostojanstva različitosti, a ne prostor u kojem se standardni jezički oblik dodatno označava kao odstupanje. Teško je zamisliti da bi bilo kome palo na pamet da uz tekst napisan ekavicom u okviru standardnog srpskog jezika stavlja napomenu da je takav „po želji autora“- navode iz PEN centra i FCJK.
Podśećaju i da je crnogorski jezik ravnopravan član porodice slovenskih jezika, potvrđen u relevantnim međunarodnim naučnim publikacijama, klasifikacijama i bibliotečkim sistemima, uključujući i najznačajnije svjetske kataloške institucije. Svako njegovo administrativno ili izdavačko potiskivanje predstavlja oblik simboličkog nasilja nad jezičkom zajednicom i negiranje dostignutog nivoa standardizacije.&nbsp;
- Pozivamo sve izdavačke, naučne i javne institucije da postupaju u skladu s ustavnim poretkom Crne Gore i savremenim sociolingvističkim standardima, bez praksi koje mogu djelovati diskriminatorno. Istovremeno ohrabrujemo autore da ne pristaju na rješenja koja relativizuju normu crnogorskoga jezika i da istraju u pravu da pišu u skladu s važećim standardom. Zaštita jezičkih prava sastavni je dio zaštite kulturnih i ljudskih prava, na kojima počivaju i savremene evropske vrijednosti, te ćemo, u slučaju nastavka ovakve prakse, koristiti sve raspoložive pravne i institucionalne mehanizme za njihovu zaštitu- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

PEN centar i FCJK: Nedopustiva diskriminacija crnogorskog jezika u akademskom i javnom prostoru

Crna Gora je ustavom jasno definisala crnogorski jezik kao službeni jezik države, uz ravnopravnu službenu upotrebu bosanskoga, hrvatskoga, srpskoga i albanskoga jezika. Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ predstavlja grubu dezinformaciju, saopšteno je iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
Oni su reagovali povodom objave na zvaničnom nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije.&nbsp;
Prema njihovoj ocjeni, u toj objavi se svjesno plasiraju dezinformacije i grubo falsifikuje ustavni i pravni okvir jezičke politike Crne Gore.
- Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski PEN centar izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog miješanja druge države u ustavno uređenje i suvereno pravo Crne Gore da uređuje sopstvenu jezičku i obrazovnu politiku. Da je riječ o politički motivisanom narativu, nedvosmisleno potvrđuje i elementaran uvid u važeći ustavni i zakonski okvir Crne Gore - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Srpski jezik u Crnoj Gori, kako podvlače, ima ustavno garantovanu službenu upotrebu i široku institucionalnu prisutnost u obrazovanju, medijima i javnom životu.&nbsp;
- Jasno je da problem nije u nepostojanju prava, već u kontinuiranim političkim pokušajima da se ospori postojanje crnogorskoga jezika i potkopa kulturni i identitetski suverenitet Crne Gore - naglašavaju iz FCJK-a i Crnogorskoga PEN centra. &nbsp;
Ovakav istup, kako dodaju, sa zvaničnih naloga Vlade Republike Srbije predstavlja još jedan primjer politički motivisane instrumentalizacije jezika kroz ironiju i mim-kulturu, čime se svjesno banalizuje i zamjenjuje argumentacija propagandnim dośetkama, uz normalizaciju neozbiljnoga i manipulativnoga pristupa državnoj komunikaciji.
Podśećaju, kako kažu, da evropske vrijednosti ne podrazumijevaju nametanje identitetskih modela drugim državama, već poštovanje njihove ustavne strukture, kulturne raznolikosti i prava na samoodređenje.&nbsp;
- Evropski put Crne Gore zasniva se upravo na tim principima, a ne na prihvatanju političkih pritisaka ili revizionističkih narativa - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim riječima, kontinuirani napadi na crnogorski jezik jasno ukazuju na nastojanja da se ospori njegov međunarodni legitimitet i onemogući njegova buduća afirmacija, uključujući i status službenog jezika Evropske unije, iako je crnogorski jezik već međunarodno prepoznat kao ravnopravan član porodice slovenskih i svjetskih jezika, potvrđen u relevantnim lingvističkim publikacijama i vodećim svjetskim institucijama, uključujući Kongresnu biblioteku u Vašingtonu.&nbsp;
- Ironično je da bi srpski jezik vjerovatno bio bliže tom cilju da su makar dio energije koju su uložili u negaciju crnogorske kulture usmjerili na stvarno unapređenje demokratskih, pravnih i evropskih standarda u samoj Republici Srbiji. U tom kontekstu, jasno poručujemo da crnogorski jezik nije predmet pregovora, anketa niti spoljnopolitičkih komentara. On je istorijska, kulturna i savremena činjenica, potvrđena kulturnim nasljeđem, živom jezičkom praksom, naukom i, u krajnjem, najvišim pravnim aktom države Crne Gore - zaključuje se u saopštenju FCJK-a i Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 87.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fambasador-srbije-pozvan-na-razgovor-u-mvp-crne-gore-zbog-objave-na-zvanicnom-nalogu-vlade-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Crnogorski jezik nije predmet pregovora niti spoljnopolitičkih komentara; Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski“ gruba dezinformacija

Crnogorski PEN centar ocjenjuje da kontinuirani javni nastupi predsjednika Opštine Pljevlja, Darija Vraneša, odavno prevazilaze okvire demokratskog političkog djelovanja i prerastaju u sistematsku promociju istorijskog revizionizma, nacionalističke isključivosti i javnog nasilja prema svakome ko izrazi kritički stav.
Kako se ističe u saopštenju, Vraneš je ponovo posegnuo za prekrajanjem istorijskih činjenica, nastojeći da ideološke konstrukcije predstavi kao istorijsku istinu – što predstavlja obrazac političkog djelovanja zasnovanog na falsifikovanju činjenica, mitologizaciji i ignorisanju naučno potvrđenih izvora.
Nakon što je novinarka Milka Tadić-Mijović reagovala na njegove navode, Vraneš je odgovorio uvredama, zloupotrebljavajući pritom stihove Gorskog vijenca. Time je, kako navode iz PEN centra, pokazao spremnost da koristeći književni kanon kao sredstvo simboličkog nasilja, posegne za mizoginim i uvredljivim rječnikom, umjesto za argumentima i dijalogom.
Iz PEN centra smatraju da takva retorika ne predstavlja književnu referencu, već nastavak matrice političkog ponašanja koja podsjeća na obrasce iz devedesetih godina, kada je slična ideološka propaganda doprinijela ratovima, progonima i stradanjima u regionu.
- Za ovakvo ponašanje predsjednika Opštine Pljevlja danas političku odgovornost direktno snose Vlada Crne Gore i Pokret Evropa sad, koji ga, iz afere u aferu, iz uvrede u uvredu, štite i zadržavaju na funkciji - &nbsp;ističe Crnogorski PEN centar.
Oni upozoravaju da je posebno zabrinjavajuće što se ovakvi incidenti događaju dok Crna Gora vodi pregovore sa Evropskom unijom u oblastima vladavine prava, ljudskih prava i slobode medija.
Zbog toga Crnogorski PEN centar zahtijeva:
1️. Hitnu i nedvosmislenu osudu izjava Darija Vraneša od strane Vlade Crne Gore;
2️. Konkretne političke posljedice, a ne formalna oglašavanja bez efekta;
3️. Prestanak institucionalne zaštite koju mu pružaju vladajuće partije.
PEN centar je iskazao punu solidarnost sa svim novinarkama, novinarima i javnim djelatnicima koji trpe pritiske i uvrede zbog profesionalnog rada.
- Normalizacija istorijskog revizionizma, mizoginije i javnih napada na žene predstavlja otvoreno urušavanje temelja demokratskog društva — uz prećutnu saglasnost onih koji danas drže vlast - zaključuje se u saopštenju.

Crnogorski PEN centar: Vlada štiti revizionizam i mizoginiju

Pravnik i istoričar Novak Adžić podnio je ostavku na članstvo u Crnogorskom PEN centru.
- Tražim da se ista odmah konstatuje. I moje ime da se izbriše sa spiska članova- navodi Adžić u saopštenju.
On se zahvalio svima i poželio dobro i napredak PEN centru.&nbsp;
- Ali, važna napomena, ne prihvatam da mi jučerašnji i politički balavci kroje politiku, čast izuzecima- poručuje Adžić.

Novak Adžić podnio ostavku u Crnogorskom PEN centru

<h3>Hrvatska javnost ne smije, baš zbog sopstvenih iskustava i nacionalnih sjećanja — ne samo bolnih uspomena sve do formalnog političkog poraza jugoslovenskog komunističkog poretka na prvim slobodnim izborima 1990. godine, nego i do danas — zanemariti progon vrhunskih crnogorskih intelektualaca, koji se sprovodi praktično u režiji i interesu iste političke ideje i cilja.</h3>
Taj progon se svom žestinom odvija upravo sada, danas, tu pored nas — u režiji velikosrpskog imperijalnog programa. Već tri godine crnogorski posrbljeni državni poredak brutalno progoni, koristeći državne institucije, predsjednika Skupštine DANU (Dukljanske akademije nauka i umjetnosti) akademika Sretena Vujovića i njegove prijatelje, zato što su tokom prošle predsjedničke kampanje protestovali na Cetinju protiv aktuelnog predsjednika, tada prosrpskog predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića.
Bio je to u potpunosti miran, nenasilan protest crnogorskih patriota — ljudi koji su još od 1990. godine, bez rezerve i često izloženi pogibiji, imali hrabrosti da se suprotstave ratnom huškanju i ratnoj kampanji Slobodana Miloševića, koji je crnogorski narod gurao u rat protiv hrvatskog naroda.
Međunarodno priznati književnik, pjesnik i intelektualac Sreten Vujović tada je izbačen s posla nastavnika u dopunskoj školi u Švajcarskoj zbog učešća u antiratnoj kampanji, nakon čega se vratio u Crnu Goru i nastavio svoje antiratno i patriotsko djelovanje. Bio je sa svojim kolegama stalna meta režima — progonjen, osuđivan na osnovu falsifikovanih i podmetnutih dokaza, zatvaran, izlagan prijetnjama smrću, više puta bježao iz Crne Gore, a sa grupom crnogorskih intelektualaca u Zagrebu je u jesen 1991. godine pripremao pristupanje dobrovoljaca za odbranu Vukovara.
Crnogorski PEN centar je prije nekoliko dana uputio apel intelektualcima, upozoravajući na zabrinjavajuće događaje u Crnoj Gori, na primjeru pravosudnog progona akademika Vujovića i grupe Cetinjana. Posebno je značajno naglasiti da se to dešava pred zatvorenim očima evropskog establišmenta, upravo u trenutku kada prosrpski poredak u Crnoj Gori dobija pohvale Evropske unije u pristupnim pregovorima.
Iz hrvatske nacionalne i političke perspektive — gdje smo, godinama nakon brutalne srpske agresije, izloženi nastavku specijalno-ratovskog velikosrpskog djelovanja — hrvatski domoljubi, intelektualci, ali i državna politika nikako ne bi smjeli da ignorišu ove procese i progon najboljih crnogorskih ljudi, samo zato što vole svoj narod i žive vrijednosti na kojima počiva evropski poredak.
Crnogorski PEN objavljuje:
<blockquote>&nbsp;“Ta i takva vlast, koja do danas nije pokazala nijedan jedini gest odgovornosti za masovna ubistva, obračune klanova i talas nasilja koji je zapljusnuo crnogorsko društvo, danas na stub srama, uz prijetnju zatvora do pet godina, stavlja pisca čiji je emancipatorski društveni aktivizam dobro poznat crnogorskoj javnosti još od početka devedesetih godina 20. vijeka.”</blockquote>
Na kraju želim zaključiti i nastaviti ovaj apel: 
 Mi, hrvatski intelektualci, domoljubi, javne ličnosti, aktivisti, političari, novinari i mediji, nikako ne smijemo da prećutimo niti ignorišemo ove događaje. Ovo nije ideološko, stranačko ili dnevno-političko pitanje — podrška akademiku Vujoviću i njegovim saborcima u borbi za emancipaciju crnogorskog naroda predstavlja najdublje načelno pitanje i test našeg hrišćanskog i ljudskog identiteta.
U političkom smislu — nadasve hrvatskog! 
 Nemojmo ćutati!

NEMOJMO ĆUTATI! Velikosrpski progon crnogorskog akademika Sretena Vujovića

Crnogorski PEN centar izrazio je "duboko zgražavanje" zbog amandmana koje su poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) podnijeli na Zakon o dinastiji Petrović-Njegoš, a kojima se traži da se iz zakonskog teksta ukloni riječ "aneksija" i zamijeni terminom "ujedinjenje Srbije i Crne Gore".
Takav potez, smatraju u PEN centru, predstavlja još jedan pokušaj prekrajanja istorije i poništavanja crnogorske državnosti.
- Od poslanika partije koju je osnovao Slobodan Milošević nije se, nažalost, moglo očekivati ništa drugo do još jednog pokušaja prekrajanja istorije. Ovakvi amandmani nijesu izraz političkog neslaganja, već nastavak dugog kontinuiteta ideološke agresije na istorijsko pamćenje Crne Gore, vođenog iz istog arsenala koji je proizvodio ratove devedesetih i rušio sve pred sobom, osim sopstvene sramote - navodi se u saopštenju.
Iz PEN centra kažu da termin "ujedinjenje" za događaje iz 1918. godine mogu koristiti „jedino zastupnici velikosrpske ideje i samozvani istoričari koji se bave fabrikovanjem laži, a ne naukom“.
Napominju da su evropska i crnogorska istoriografija odavno jasno utvrdile da se nije radilo ni o kakvom ujedinjenju, već o nasilnom ukidanju crnogorske države, aneksiji sprovedenoj pod bajonetima srpske vojske i uz brutalne represalije nad crnogorskim stanovništvom lojalnim svojoj državi i dinastiji.
PEN centar podsjeća i da je cijeli proces "likvidacije Crne Gore" sproveden mimo Ustava Kraljevine Crne Gore i njenih institucija, čime je izvršen državni udar nad međunarodno priznatom državom.
U saopštenju se, između ostalog, citira i knjiga istoričara Dimitrija Dima Vujovića "Ujedinjenje Crne Gore i Srbije", objavljena 1962. godine u izdanju Istorijskog instituta Crne Gore, u kojoj autor, kako se navodi, "eksplicitno konstatuje da se 1918. godine nije dogodilo nikakvo ujedinjenje, već likvidacija crnogorske države“.
- Ako je, kako poslanici SNP-a tvrde, bilo ujedinjenje, kako onda objašnjavaju ubistva i progon više od 5.000 ljudi, razaranja, pljačke i nezapamćeni teror koji su uslijedili nakon tzv. Podgoričke skupštine? Ako je bilo ujedinjenje, kako objašnjavaju činjenicu da kralj Aleksandar Karađorđević, rođen u Crnoj Gori, nije smio kročiti u nju punih sedam godina, bojeći se narodne odmazde - ističe se u saopštenju.
Ovaj pokušaj izmjene istorijskih činjenica nije samo politička provokacija, već i, ističu u PEN centru, napad na dostojanstvo crnogorskog naroda, na istinu i na sjećanje.
To je, dodaju, simptom duboke krize moralne orijentacije u današnjoj Crnoj Gori, "gdje se pod plaštom pomirenja nastoji izbrisati svaka razlika između žrtve i dželata".
- Kad nasljednik detronizovane dinastije može paradirati kod četničkog vojvode ne bi li isprosio kakvu povlasticu, što junkeri SNP-a ne bi falsifikovali prošlost - zaključuje se u saopštenju.

PEN centar: Amandmani SNP-a pokušaj poništavanja državnosti i nastavak ideološke agresije na istorijsko pamćenje Crne Gore

Iako smo s Bugajskim od ranije sarađivali, naše intenzivno prijateljstvo počelo je nakon velikog crnogorskog sloma 30. avgusta 2020. godine, otkad je Bugajski izražavao sve veću zabrinutost zbog stanja u koje je naša država zapala – s ugrožavanjem nacionalnih interesa i državnog identiteta te sve jačim uticajem Srbije i Rusije na prilike u Crnoj Gori, saopšteno je sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Crnogorkoga PEN centra povodom smrti istaknutog analitičara, dugogodišnjeg novinara i odličnog poznavalaca prilika na Balkanu, Januša Bugajskog.&nbsp;
Bugajski je, kako navode, bio izuzetan poznavalac balkanskih prilika, dosljedno je zagovarao ulazak Crne Gore u NATO i EU te bio oštar kritičar velikosrpskoga nacionalizma, koji od kraja 20. vijeka prijeti miru i stabilnosti.
Sa FCJK-a i PEN centra su naveli "vrlo sažet prikaz njegove bogate karijere koju je iznio u nekrologu povodom Januszove smrti albansko-američki novinar Elez Biberaj":
"Janusz je bio briljantan analitičar euroazijskih poslova, plodan autor čije su publikacije duboko oblikovale naše razumijevanje regiona, te nepokolebljiv zagovornik demokratije, dobrog upravljanja i slobode medija. Bio je čest i cijenjen gost u emisijama Glasa Amerike, a njegovi uvidi su bili dosljedno jasni, principijelni i duboko informisani... Bugajski je bio i viši saradnik u Centru za analizu evropske politike (CEPA) i direktor programa Nove evropske demokratije u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Vašingtonu, DC. Radio je kao konsultant za Ministarstvo odbrane SAD-a i Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID), te je bio predsjedavajući kursa za studije centralne i južne centralne Evrope na Institutu za vanjske poslove pri američkom Stejt departmentu. Svjedočio je pred nekoliko kongresnih odbora, uključujući: Helsinšku komisiju, Odbor za vanjske odnose Senata, Odbor za oružane snage Senata, Odbor za vanjske poslove Predstavničkog doma i Odbor za odbrambena sredstva Predstavničkog doma."
Dakle, ističu, jasno je da je otišao američki stručnjak za Balkan kakav se zadugo neće pojaviti.
Naglašavaju da će Januszu Bugajskome posebno pamtiti doprinos osamostaljenju Crne Gore 2006. godine, koje je istinski zagovarao i branio na najvišim američkim adresama, sarađujući s Pokretom za nezavisnu Crnu Goru.&nbsp;
- Posebno možemo biti ponosni na plodnu saradnju s njim. U posljednje dvije godine Janusz je dva puta boravio na Cetinju kao gost Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, đe je promovisana njegova knjiga "Neuspjela država: Vodič za krah Rusije", koju je objavio Crnogorski PEN centar. Bio je i učesnik Cetinjskoga foruma, prestižne međunarodne konferencije koju FCJK i CG PEN centar organizuju s partnerima. Bugajskome ćemo pamtiti i podršku koju je upućivao FCJK kad su radikalni elementi iz Vlade Crne Gore, okupljeni oko srpsko-ruskih agenata, pokušali naštetiti reputaciji i funkcionisanju Fakulteta – dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim riječima, Bugajski, pored toga što je objavio preko 20 monografija i na stotine naučnih radova i analiza, bio je prijatan, dobronamjeran i duhovit sagovornik, izuzetne intelektualne pronicljivosti i prepoznatljiva humora.
- Našem prijatelju želimo vječni mir, a njegovo djelo – zbog svoje trajne aktuelnosti – ne može i neće biti zaboravljeno – poručuju iz PEN centra i FCJK-a.&nbsp;

FCJK i PEN centar: Otišao je iskreni prijatelj Crne Gore i stručnjak za Balkan kakav se zadugo neće pojaviti

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović govori kao tužilac, a zvuči kao sud, što je ozbiljan pravni i politički problem, ali i jasan znak koliko smo istinski daleko od medijske i svake druge slobode, poručuju iz Crnogorskoga PEN centra, dodajući da je Vujović juče posredstvom RTNK dala lekciju iz spinologije: kako da riječ „svjedok“ zvuči kao „krivac“, i to za djelo za koje nijedna institucija nikoga u datome predmetu, barem javno, ne sumnjiči, navodi se u saopštenju Crnogorskoga Pen centra.&nbsp;
Prema njihovim riječima, ako je vjerovati ministarki kulture i medija (a već smo se više puta uvjerili da joj baš i nije vjerovati), „sloboda medija nije ugrožena“, samo će neki urednici „morati da svjedoče“, jer su „dio jedne hijerarhije“ i, kako prenosi RTNK, „mnogi su učestvovali u raspirivanju vjerske mržnje“.&nbsp;
Tako je ona, kako dodaju uz PEN-a, gotovo u jednome dahu, kroz priču o sudskim epilozima koji će tek uslijediti, ukinula pretpostavku nevinosti.
- Njen je nastup u dvoipominutnome prilogu višestruko problematičan, ali jedan problem ipak prednjači: ono što ministarka opisuje kao „možda nešto što je mene najviše pogodilo u svemu onome, ja ga zovem zemljotresu, kada se ta naredba za sprovođenje istrage izdavala – a to je raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje u Crnoj Gori“, baš to u naredbi SDT-a koju pominje, nekim čudom, ne postoji. Te traume „koje je možda najviše pogađaju“ ministarka izmaštava i bez trunke odgovornosti izbacuje u javni prostor kojim na nacionalnome nivou upravlja, baš kao što AI alati koji joj pišu zvanična saopštenja haluciniraju nagradu što ju je Matica crnogorska dala Milutinu Mićoviću - ističe se u saopštenju Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
Oni poručuju da - ako se ko još i pitao zašto su Demokrate uz ministarstva sile tražili Ministarstvo kulture i medija - stigao je odgovor.
- Da razjasnimo logiku spin-mašine: šest se medija pominje u naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, ali niko iz tih medija još nije pozvan ni za svjedoka. U tim okolnostima ministarkino pozivanje da „svi moraju da svjedoče“ te forsiranje u naredbi nepostojećega krivičnog djela „raspirivanje vjerske i nacionalne mržnje“ ima samo jedan cilj: da javnost unaprijed povjeruje da su svi ti mediji već krivi i da se prema njima raspiruje mržnja - ističu iz PEN-a.&nbsp;

PEN centar: Govor ministarke kulture i medija jasan znak koliko smo istinski daleko od medijske i svake druge slobode

Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) pozdravili su odluku Skupštine opštine Bijelo Polje da ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagradu "Risto Ratković".
Time je, smatraju u PEN centru i FCJK-u, uklonjena dugogodišnja sramota i jasno poručeno da književnost ne smije biti zaklon za one koji su odgovorni za zločine i patnju hiljada ljudi.
- Nažalost, dio odbornika nominalno građanskih partija, odbio je da podrži ovu odluku pod izgovorom da ona izaziva podjele. Ipak, kad je riječ o genocidu i ratnim zločinima, jasno je da nema srednjeg puta. Stoga, ne glasati za oduzimanje nagrade Karadžiću znači isključivo svrstati se uz velikosrpsku ideologiju u čije je ime zločin počinjen - navedeno je u saopštenju PEN centra i FCJK-a.
Da je vladajuća koalicija u potpunosti stavljena u službu pomenute ideologije, pokazuje, ističu, i činjenica da jedan od članova žirija koji je Karadžiću dodijelio nagradu 1993. godine danas ponovo odlučuje o najvećim državnim priznanjima. 
Time se, kako kažu u PEN centru i FCJK-u, stvaraju nove prilike za buduća odricanja i nova kasna "ispravljanja nepravdi", umjesto da se konačno pristupi ozdravljenju društva na temelju civilizacijskih vrijednosti.
- Minimum koji dugujemo žrtvama, ali i budućnosti crnogorskog društva, jeste da u žirijima ne śede oni koji su kompromitovani relativizacijom ratnih zločinaca - naglašeno je u saopštenju.
Upozoravaju da je društvo koje se ne želi suočiti s prošlošću osuđeno da u njoj ostane zarobljeno i pozvali su predstavnike vlasti da prestanu s ideološkom reciklažom 90-ih. 
- Ako vlast bude dalje promovisala one koji su kompromitovali javno śećanje, građani, civilni sektor i međunarodni partneri neće ćutati, a posljedice za ugled, političke pozicije i institucionalni legitimitet biće ozbiljne i trajne - zaključili su iz PEN centra i FCJK-a.

PEN centar i FCJK: Oni koji nijesu glasali za oduzimanje nagrade Karadžiću svrstali se uz velikosrpsku ideologiju

Nastup Milana Stojovića, nekadašnjega direktora RTV Nikšić i urednika ratnohuškačke propagande devedesetih, na svečanosti povodom Dana Opštine Nikšić 18. septembra 2025. godine, predstavlja ozbiljan udar na javno pamćenje i demokratske vrijednosti, saopšteno je iz PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, čovjek koji je s naslovnih strana Nikšićkih novina raspirivao ratnu mržnju i veličao agresiju – uz parole poput „Crnogorac uz Srbina rješavaće muke Knina“, „Život damo, Krajinu ne damo“, „Ići ćemo ako treba kroz pobjede do Zagreba“ – danas je od strane lokalne javne televizije i vlasti dobio plaketu i priliku da, umjesto suočavanja s prošlošću, ismijava crnogorski jezički i kulturni identitet.
- Stojović je devedesetih godina na Radiju Nikšić zabranjivao emitovanje crnogorskih, hrvatskih, bosanskih, a jedno vrijeme i američkih pjesama, davao otkaze zapošljenima koji na to nijesu pristajali, a u programu javno čitao imena ljudi koji nijesu htjeli da idu u rat. Njegova urednička politika bila je oličenje propagande koja je podsticala ratnu mobilizaciju i nacionalnu mržnju, o čemu svjedoče i njegovi ratni izvještaji pod naslovima: “Ni Dubrovnik više neće biti ustaški“ i „Crnom Gorom teče Zeta, uskoro će i Neretva..." U svom obraćanju na proslavi Dana opštine, Stojović spočitava upotrebu latinice i priziva „vrijeme ćirilice“, zaboravljajući da su i latinica i ćirilica sastavni dio crnogorske jezičke i kulturne tradicije. Takvo instrumentalizovanje pisma, kao političkog oružja i simbola isključivosti, nastavak je iste ideološke matrice koja je devedesetih jezik i pismo koristila da opravda nacionalističku politiku - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost upozoravaju da isticanje ovakve figure predstavlja normalizaciju ratnohuškačke retorike i opasnu poruku budućim generacijama. Javna śećanja i demokratija počivaju na kritičkom odnosu prema prošlosti, a ne na odavanju počasti onima koji su je kompromitovali.
Kako poručuju, odgovornost da se takvom revizionizmu suprotstavi leži na cijelom društvu, prije svega na nezavisnim medijima, kulturnim i obrazovnim institucijama, akademskoj i građanskoj javnosti. Svako prećutkivanje ovakvih pojava otvara prostor da se obrasci mržnje i nasilja ponovo učvrste u našem društvu. &nbsp;
- Posebno je sramotno što je Redakcija „Enciklopedije Crne Gore“, projekta pod okriljem CANU, na svojoj XV śednici imenovala upravo njega u uredništvo struke Mediji i novinarstvo. Umjesto da čuva naučnu vjerodostojnost i kritičko pamćenje, državna akademija ovim činom nastavlja biti saučesnik u rehabilitaciji ratne propagande i pretvara se u dekor za povratak ideologija devedesetih - naglašava se u saopštenju PEN-a i FCJK-a.
Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost pozivaju nezavisne medije i nevladine organizacije, posebno one koje se bave ljudskim pravima i kulturom śećanja, da javno i nedvosmisleno reaguju na ovu odluku. Samo zajedničkim i glasnim otporom moguće je spriječiti da se ratnohuškačka prošlost pretvori u društveno priznatu „zaslugu“.

Nastup Milana Stojovića na RTV Nikšić udar na javno pamćenje i demokratske vrijednosti

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: crnogorski-pen-centar