Ako je policija snimala skupove - šta je sa tim snimcima, šta je sa maskama koje su nosili, i zašto im maske nijesu skinute i zašto nijesu privedeni, jer se skupovi i snimaju da bi ljudi mogli biti identifikovani ako počine neko krivično djelo, krivičnih djela je nekoliko koje su učinili istovremeno i paralelno, a i dalje nemamo ništa - rekao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, građanski aktivista Danijel Kalezić.
Incident koji se desio na Zabjelu djeluje, kaže Kalezić, kao situacija koja nije slučajna, naročito ako se u obzir uzmu okolnosti koje su prethodile.
Podsjeća da ksenofobija nije počela te noći na Zabjelu, već je desetak dana prije toga počeli narativi koje su plasirali političari u vezi 100.000 Turaka u Crnoj Gori, ali i neki ljudi koji su samo proglašeni aktivisti.
- Polako je krenulo i to se negdje moglo osjetiti da se ta mržnja prema Turcima polako podgrijava. Meni je već tada bilo čudno zašto, ja zbog porodičnih prilika pratim dosta stvari koje se tiču Turaka u Crnoj Gori i van Crne Gore i bilo mi je interesantno i baš smo kući komentarisali šta se dešava, zašto, kako taj narativ glasno kreće 100.000, 100.000, kad nije, manje od 14.000, jer je 100.000 ukupno stranaca. I onda se te noći odjednom desi taj incident i odjednom se napravi ta jedna situacija koja iziskuje mnogo pitanja, &nbsp;vidjeli smo i ministar je došao. Meni je bilo u glavi odmah zašto, zašto je policija dopustila da se građani okupe ako su ti ljudi koji su bili osumnjičeni u tom trenutku da su počinili taj napad zatvoreni u kazinu, zašto nije policija došla odmah i riješila stvar tako što je ušla unutra, uhapsila ih prije nego što su se ljudi okupili?! Zašto su pustili, odakle su se ti ljudi okupili i zašto je tu došao ministar- po meni da se napravi šou, koji je na kraju ispao fijasko jer se saznalo da to nijesu bili ti momci, da je &nbsp;neko drugi izvršio napad, a još uvijek se ni ne zna kako je počeo incident- rekao je Kalezić.
Podsjeća da je podnio Ombudsmanu pritužbe na firme koje su širile diskriminaciju izgleda nijesu svjesne da potencijalno diskriminišu 100.000 ljudi, jer to što su te firme odbile da sarađuju sa stranim kompanijama ne odnosi se samo na građane Turske &nbsp;već i na 100.000 ljudi potencijalno.
- &nbsp;To pokazuje sa njihove strane nepromišljenost i ostrašćenost ksenofobijom prema Turcima konkretno- istakao je Kalezić.
Posebno naglašava diplomatski i ekonomski dio koji se tiče premijerovog saopštenja odmah prve noći o uvođenju viza za turske državljane i sve je dio nečega što nije uopšte naivno.
Ukazuje i da nevjerovatno podsjeća sve na 2013.godinu i organizovanje prvog Montenegro prajda u Podgorici, jer se slična grupa na isti način pokušavala obračunati sa LGBT populacijom.
- &nbsp;Vrlo je to slično, čak su i slične parole uzvikivali, samo što su mijenjali jednu riječ sa drugom, u kontekstu Turaka u ovom smislu i sve je nekako bilo meni već viđeno, jer sam naravno bio aktivno targetiran i tada, ali uz jednu veliku i bitnu razliku - tada ih je policija hapsila, tada su od policije bježali, a sada ih je policija štitila, koristim namjerno tu riječ štitila, nije ih pratila da se ne bi desio incident, nego ih je štitila. Na tim neprijavljenim ad hoc skupovima za koje uvijek znamo da ih neko organizuje i nadležni uvijek znaju ko je taj neko, &nbsp;izvršeno je više krivičnih djela istovremeno. I tužilaštvo i policijski službenici su morali odmah da reaguju i da prekinu taj skup, ako mi pozivamo da neko bude ubijen, ako mi širimo mržnju, netrpeljivost i ksenofobiju, bez obzira šta je razlog uvijek se zakon mora poštovati, uvijek, u svakom trenutku, ne samo od strane stranih državljana, nego i od naših i oni su jednostavno trebali biti privedeni- zaključio je Kalezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUwkvm1H31Gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kalezić: Ksenofobija nije počela te noći na Zabjelu, narativi prisutni i ranije

Građanski aktivista Danijel Kalezić, podnio je dvije pritužbe Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka” zbog objava na društvenim mrežama koje, kako navodi, predstavljaju otvoreni govor mržnje i diskriminaciju na osnovu nacionalnog i etničkog porijekla.
U objavama tih subjekata od 27. oktobra 2025. godine, restorani su javno najavili bojkot dostavljačke kompanije “Glovo”, uz objašnjenje da to čine kako bi izbjegli da “migranti” ili “turski državljani” donose njihovu hranu, direktno povezujući čitavu grupu ljudi s “nemilim događajima” u Podgorici.
- Ovakve poruke nisu samo moralno neprihvatljive, već i direktno krše Ustav i Zakon o zabrani diskriminacije, jer pozivaju na isključivanje cijele etničke grupe iz javnog i profesionalnog života. One normalizuju ideju da kontakt sa ljudima određene nacionalnosti predstavlja prijetnju – što je suština dehumanizacije i segregacije- izjavio je Kalezić.
Kalezić je istakao da ovakvi javni istupi doprinose stvaranju atmosfere straha, nesigurnosti i neprijateljstva prema osobama stranog porijekla, posebno u trenutku kada se u Crnoj Gori širi netrpeljivost i govor mržnje prema državljanima Turske. U pritužbama je, kako navodi, naglasio da ga ovakve izjave lično pogađaju iz porodičnih razloga, te da je veoma zabrinjavajuće to kakve su posljedice ovakvih diskriminatornih narativa kojima smo svjedočili tokom prethodne nedjelje.
Takođe je, ističe, podsjetio da ovo nije prvi put da pojedini subjekti, poput „Etno sela Montenegro“, koriste društvene mreže za širenje netrpeljivosti – podsjećajući da su i 2020. godine javno objavljivali poruke kojima su omalovažavali LGBTIQ osobe nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu.
- Ovo nije incident, već obrazac diskriminatorskog ponašanja koji pokazuje koliko su institucije spore u reagovanju na govor mržnje i širenje netrpeljivosti. Svaka poruka koja dijeli ljude po porijeklu, vjeri, boji kože, seksualnoj orijentaciji ili bilo kom gdugom osnovu – mora biti sankcionisana- poručio je Kalezić.

Kalezić podnio dvije pritužbe Ombudsmanu protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka”

Nije bitno ko je zaposlio profesora Radomana Čečovića, već ono šta je uraðeno kada su dobijena saznanja da je nešto uradio. A urađeno je to da je profesor zaštićen, da je minimalno kažnjen i da je ostao zajedno sa djecom da obavlja taj posao, što znači da mu je pružena podrška da potencijalno seksualno uznemirava druge. To je poručeno u emisiji “Građanski ugao” na TV E.&nbsp;
Sagovornici emisije iz NVO sektora &nbsp;Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević, osvrnuli su se na dešavanja kojima svjedočimo prethodnih dana, kada je objavljeno da je profesor književnosti u Gimnaziji “Slobodan Škerović” Radoman Čečović slao lascivne poruke bivšoj učenici te podgoričke srednje škole, Sari Vujisić.
Koordinator Montenegro prajda, Danijel Kalezić,kazao je da smo, kada je cijeli nemili dogaðaj isplivao u javnost, vidjeli da je direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović”, Biljana Vučurović, umjesto da “preduzme sve da zaštiti djecu, uradila minimum”, a ne, kako dodaje, maksimum koji je očekivan.&nbsp;
- Tako da je taj čovjek i nastavio da radi u toj školi i djeca su ostala u potpunosti nezaštićena - istakao je Kalezić.
Direktorica organizacije Queer, Saša Baštrica je ocijenila da je slučaj koji se dogodio u Gimnaziji “Slobodan Škerović” jedna od "užasnijih tema ove godine". Poručuje i da smo davno izgubili moralni kompas.
- Nažalost mislim da je ovaj slučaj samo jedan vrh ledenog brijega, što se dešava ustvari u školskim krugovima. Sigurno sam 10ak puta u toku svog školovanja čula da se na času fizičkog &nbsp;profesor ili nastavnik prema učenicama odnosi kako ne treba. Ovo nažalost nije izolovan slučaj, ali jeste izolovan slučaj u smislu prijavljivanja - kazala je Baštrica u emisiji “Građanski ugao”.
Problem vidi i u tome što su, smatra Baštrica, svi oblici seksualnog nasilja prilično normalizovani u Crnoj Gori.&nbsp;
Nedavno održana press konferencija i obraćanje direktorice Gimnazije, Biljane Vučurović, prema mišljenju Baštrice, nesmotrena je relativizacija počinjenog.
- I dalje ne mogu da shvatim kako jedna žena koja je na čelu vaspitno-obrazovne ustanove može na bilo koji način da se bavi racionalizacijom onoga što je taj profesor uradio prema toj učenici. Što se mene tiče i mog mišljenja, ja sam duboko pogođena ovim što se desilo. Ali da li mislim da je ovo izolovan slučaj - ne definitivno. Mislim da konačno društvo treba da se probudi i shvati na koji način žive žene. Ne samo odrasle žene, nego čak i djevojčice - rekla je Baštrica.
<h2>Umjesto ostavke direktorice profesoru pružena podrška da potencijalno seksualno uznemirava druge</h2>
Komentarišući press konferenciju, Kalezić je kazao da ga je bilo sramota dok je “slušao objašnjenje direktorice”.&nbsp;
- Kada je pokušavala da prebaci odgovornost na one koji sada otvaraju to pitanje, govoreći da se targetira ona. Očekivano mi je bilo da kaže - pogriješila sam, napravila sam grešku, moja je obaveza bila da reagujem drugačije, podnijeću ostavku - za šta vjerujem da je jedini moralan čin u ovoj situaciji. Ali ništa od toga nismo čuli. Čuli smo - ja sam žrtva, škola je žrtva, nisam ja kriva, jer ja nisam zaposlila toga profesora - ističe Kalezić i poručuje da nije bitno ko ga je zaposlio.&nbsp;
Bitno je, dodaje on, šta je urađeno kada je ona dobila saznanja da je nešto urađeno.&nbsp;
- A urađeno je to da je on zaštićen, da je minimalnno kažnjen i da je ostao zajedno sa tom djecom da obavlja taj posao, što znači da mu je pružena podrška da seksualno potencijalno uznemirava druge - ocijenio je Kalezić.
<h2>Zastiđe</h2>
Izvršni direktor asocijacije Spektra, Jovan Džoli Ulićević, kazao je da je seksualno nasilje &nbsp;“najbrutalniji atak na ličnost koji može da se doživi”.
- Ako to tako shvatimo, onda još veću dimenziju dobija ta reakcija, jer umjesto jedne profesionalne, ljudske, etičke, moralne reakcije, mi smo dobili sve obrnuto, što je bilo zastiđe. Mi svjedočimo, što nije prvi put, da ljudi prioritizuju svoje funkcije, sebe, onda kada treba da zaštite one koji su povrijeđeni. &nbsp;I to jeste zastiđe - rekao je Ulićević gostujući u emisiji “Građanski ugao”.
Smatra da je u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice podgoričke gimnazije, bila jasna odgovornost.
- Vrlo banalno - ako sumnjate na krivično djelo, prekršaj, u obavezi ste da ga prijavite. Postoji niz mehanizama koje je direktorica, kojoj se učenica obratila, mogla da pokrene i akcija &nbsp;koje je mogla da preduzme da pomogne djetetu. Danas imamo situaciju da najveći branioci djeteta ćute o jednoj mladoj osobi koja je prijavila nešto, koja je vrlo hrabra i glasna da priča o tome, pa da je za 20 godina progovorila ne bi bilo kasno. I imamo sa druge strane cijelu jednu strukturu koja personifikuje sistem takav kakav jeste , koja pokazuje &nbsp;na jednom slučaju sve ono što ne valja sa tim sistemom - istakao je Ulićević.
<h2>“Znamo na kom talasu je došla na mjesto direktora”</h2>
Kalezić smatra da uprkos svemu direktorica Vučurović neće biti smijenjena.
- Činjenica je i da ona nije automatski podnijela ostavku. Svima su nam puna usta, pogotovo onima koji drže trenutno vlast, evropskih vrijednosti, demokratije, a sa druge strane te evropske vrijednosti i demokratija bi podrazumijevale to da direktorica na tom press-u samo može da kaže - ja podnosim ostavku, ja neću da čekam da me neko smijeni. Znamo da neće smijeniti, znamo čija je žena, što je u tom kontekstu jako bitno. Njen partner je neko ko ima moći i znamo na kom talasu je došla na mjesto direktora. Te evropske vrijednosti bi podrazumijevale to - ja dajem ostavku, ja nisam zaštitila đake. Mi to nismo čuli - naglašava Kalezić aludirajući da je direktorica podgoričke Gimnazije supruga poslanika NSD-a Jovana Vučurovića.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ni Ministarstvo prosvjete ni premijer Milojko Spajić kroz “blagu izjavu u odnosu na slučaj”, neće se, kako dodaje, usuditi da smijene Vučurović zbog “drugih konstelacija stvari u odnosu na vlast i ostale interese".
- Što je preopasno, jer u ovom slučaju vidimo kako se to odražava i na žrtve seksualnog nasilja u školama, koje bi morale biti najbezbjednije mjesto za učenike, a ne mjesto gdje će biti mete potencijalnih seksualnih predatora, što vidimo da jeste - poručio je Kalezić.
I Ulićević je mišljenja da Vučurović neće biti smijenjena.&nbsp;
- Ne samo to čija je ona žena. Da li je iko smijenjen? Nevažno je li nečiji muž, žena, kum, itd. Da li smo mi gledali smjenu kadrova na liderskim funkcijama ili ostavke onda kada su trebale da se dese. Vrlo rijetko, toliko rijetko da je to na nivou incidenta - naglašava Ulićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRn0XpBi8r18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Pitanje je hoće li Vučurović biti smijenjena - znamo ko joj je muž; Ulićević: Umjesto moralne reakcije, prioritizuju se funkcije - to je zastiđe

U novoj epizodi emisije Građanski ugao osvrnuli smo se na neke od najvažnijih tema i izazova u 2024. godini.
Danijel Kalezić, koordinator Montenegro Prajda razgovara sa Stašom Baštricom, direktoricom Kvira i Jovanom Džoli Ulićević, izvršnim direktorom asocijacije Spektra o aktuelnom slučaju seksualnog uznemiravanja od strane profesora podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”, kao i o položaju i pravima LGBTIQ osoba u Crnoj Gori tokom 2024. godine.&nbsp;
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRn0XpBi8r18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao na TV E: Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević o seksualnom uznemiravanju bivše učenice podgoričke Gimnazija

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: danijel-kalezic