Strateško uređivanje zakona i odgovorno medijsko izvještavanje ključno je za zaštitu LGBTIQ+ zajednice, jer nedostatak istraživačkog pokrivanja tih tema u medijima održava predrasude i stereotipe, dodatno marginalizujući osobe iz zajednice i stavljajući ih izvan okvira osnovnih građanskih prava.
To je ocijenjeno tokom II panela „Između vidljivosti i stereotipa: kako mediji predstavljaju LGBTIQ+ zajednicu?“ održanog u okviru okruglog stola „Predstavljanje LGBTIQ+ osoba u crnogorskim medijima“, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Aktivista Asocijacije Spektra Marko Vukčević istakao je da se LGBTIQ+ svakodnevno susrijeće sa negativnim komentarima, kako u medijima, tako i na društvenim mrežama.
- Donatori nas često pitaju prijavljujemo li komentare koje dobijamo, ali jednostavno to nije moguće u svakom slučaju. Količina negativnih komentara je tolika da bi njihovo konstantno prijavljivanje zahtijevalo puno vremena, osim ako se ne radi o ozbiljnijim prijetnjama - pojasnio je Vukčević.
On je naglasio da mediji igraju ključnu ulogu u stvaranju sigurnijeg javnog prostora.
- Važno je da mediji ozbiljnije prate problematične komentare i ocjenjuju da li se situacija popravlja. Trenutno je uklanjanje uvredljivih sadržaja nedovoljno sistematski i nije na visokom nivou - ocijenio je Vukčević.
Ukazao je na pad medijskog izvještavanja o zajednici, posebno u periodima važnih političkih kampanja, poput kampanje za zakon o pravnom priznavanju roda na osnovu samoodređenja.
- U periodu 2022–2024, kada su dva prajda održana i kada su politički zahtjevi zajednice bili jasni, medijsko izveštavanje o potrebama kvir zajednice znatno je smanjeno. Istovremeno, kulturni događaji koje organizuje zajednica, poput promocija filmova i knjiga, gotovo da se ne spominju u medijima - rekao je Vukčević.
On zaključuje da je situacija zabrinjavajuća, poručujući da se zajednica ne predaje.
- Kultura koju proizvodi kvir zajednica postoji i razvija se, ali javna scena i dalje je nedovoljno inkluzivna, što pokazuje potrebu za kontinuiranim radom i većom medijskom podrškom - naveo je Vukčević.
Izvršni direktor ERA LGBTI Association Danijel Kalezić, istakao je da su negativni komentari i govor mržnje prema LGBT osobama samo jedna mala „puzla u slagalici šireg problema“.
- Ovo se ne tiče isključivo LGBT osoba, već pokazuje manjkavosti cjelokupnog zakonskog okvira koji ne omogućava efikasno rješavanje ovih pojava - rekao je Kalezić.
On je istakao da, iako portali moderiraju komentare, na društvenim mrežama korisnici mogu slobodno širiti uvredljive sadržaje.
Kalezić je ukazao da institucije još uvijek ne preuzimaju odgovornost u rješavanju problema, već je na nevladinim organizacijama i aktivistima da prikupljaju i prijavljuju ovakve sadržaje.
Ukazao je nedostatke u radu nove policijske aplikacije za prijavu prekršaja.
- Iako aplikacija omogućava podnošenje prijava uz fotografije i snimke, praksa pokazuje da nakon deset dana policija traži da se sve ponovi lično, što proces čini dugotrajnim i neučinkovitim - pojasnio je Kalezić.
Prema njegovim riječima, rješenje leži u strateškom uređivanju politike i zakona, kako niko ne bi sebi davao slobodu da širi mržnju prema bilo kome.
- Država mora obezbijediti uslove da se problem riješi onako kako treba. Civilni sektor nema resurse da kontinuirano prijavljuje sve komentare, a mediji često zloupotrebljavaju LGBT temu kako bi podigli pažnju javnosti - ocijenio je Kalezić.
Direktorica Agencije za audiovizuelne i medijske usluge Sunčica Bakić, pojasnila je da Agencija nadzire rad radijskih i televizijskih programa, dok portale prati samo u slučajevima kada imaju odvojene video sekcije.
- Nažalost, sistem online medija u Crnoj Gori još nije zakonski ujednačen, što otežava nadzor i regulaciju komentara - istakla je Bakić.
Prema njenim riječima, komentari na portalima i društvenim mrežama često reflektuju narative koje kreiraju tradicionalni mediji.
- Društvene mreže služe uglavnom za distribuciju već formiranih narativa. Tradicionalni mediji i dalje kreiraju ključne priče i utječu na javni diskurs - smatra Bakić.
Kazala je da su slučajevi kršenja prava LGBT osoba u medijima rijetki, ali ozbiljni.
- U posljednjih šest mjeseci Agencija je vodila dva slučaja, oba u televizijskim programima sa nacionalnim pokrivanjem. Oba puta su izrečene kazne, a pitanja LGBT prava bila su povezana sa političkim temama. Cijeli set prava tretiramo kroz kontekst diskriminatornog govora po bilo kojem ličnom svojstvu - rekla je Bakić.
Upozorila je na opasnost “normalizacije” govora mržnje kroz blage ili neprimjetne komentare.
- Iako se više ne koristi eksplicitni govor mržnje, taj stil komentarisanja može proći ispod radara i vodi ka normalizaciji štetnih narativa u društvu - istakla je Bakić.
Bakić je naglasila da se mediji koji pokrivaju ljudska prava, uključujući prava LGBT zajednice, bave ovim pitanjima tek u određenim periodima, poput Prajda, dok većina tradicionalnih medija pokazuje uzdržanost.
- Pad medijskog izvještavanja nakon 2024. pokazuje da se teme od interesa za kvir zajednicu uglavnom tretiraju u političkom kontekstu, dok kulturni i društveni aspekti ostaju marginalizovani - zaključila je Bakić.
Direktorica Queer Montenegro Staša Baštrica, pojasnila je da podaci da je 80 odsto komentara u medijskim člancima negativno ne znače da 80 odsto građana ima negativne stavove.
- Bitno je razumjeti da mnogi od tih komentara sadrže elemente govora mržnje i da je moderacija ključna kako se ti sadržaji ne bi širili na društvenim mrežama - istakla je Baštrica.
Ona je ukazala na štetan uticaj negativnih komentara na mentalno zdravlje LGBT osoba.
- Iz ličnog iskustva, tokom mog javnog djelovanja kao lezbejka i aktivistkinja, suočavala sam se sa uvredama i prijetnjama na društvenim mrežama. Takvi komentari mogu ozbiljno uticati na osjećaj lične sigurnosti, posebno kod osoba koje nisu u poziciji da ih ignorišu - rekla je.
Baštrica je komentarisala način na koji mediji izvještavaju o LGBT zajednici.
- Često se fokusiraju na senzacionalističke naslove, poput ‘prva lezbejka u Parlamentu’, umjesto da se bave stvarnim životima i pravima LGBT osoba. Nedostatak kontinuiranog i istraživačkog izvještavanja doprinosi održavanju predrasuda i stereotipa - pojasnila je Baštrica.
Prema njenim riječima, medijsko izvještavanje rijetko se mijenja od 2012. do danas, a pokriva uglavnom političke događaje i povremene manifestacije poput Prajda.
- Novinari često izbjegavaju detaljno izvještavanje o LGBT temama, uprkos iskustvu i dokazima sa terena koji pokazuju konstantnu opresiju i izazove sa kojima se suočava zajednica. Takvo izvještavanje dodatno marginalizuje LGBT osobe i stavlja ih van okvira građanskih prava - zaključila je Baštrica.
Okrugli sto je organizovan u okviru projekta „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011–2025)!“ sprovodi CeMI, a koji je podržan kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA - LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, uz kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Odgovorno medijsko izvještavanje ključno je za zaštitu LGBTIQ+ zajednice

Ako je policija snimala skupove - šta je sa tim snimcima, šta je sa maskama koje su nosili, i zašto im maske nijesu skinute i zašto nijesu privedeni, jer se skupovi i snimaju da bi ljudi mogli biti identifikovani ako počine neko krivično djelo, krivičnih djela je nekoliko koje su učinili istovremeno i paralelno, a i dalje nemamo ništa - rekao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, građanski aktivista Danijel Kalezić.
Incident koji se desio na Zabjelu djeluje, kaže Kalezić, kao situacija koja nije slučajna, naročito ako se u obzir uzmu okolnosti koje su prethodile.
Podsjeća da ksenofobija nije počela te noći na Zabjelu, već je desetak dana prije toga počeli narativi koje su plasirali političari u vezi 100.000 Turaka u Crnoj Gori, ali i neki ljudi koji su samo proglašeni aktivisti.
- Polako je krenulo i to se negdje moglo osjetiti da se ta mržnja prema Turcima polako podgrijava. Meni je već tada bilo čudno zašto, ja zbog porodičnih prilika pratim dosta stvari koje se tiču Turaka u Crnoj Gori i van Crne Gore i bilo mi je interesantno i baš smo kući komentarisali šta se dešava, zašto, kako taj narativ glasno kreće 100.000, 100.000, kad nije, manje od 14.000, jer je 100.000 ukupno stranaca. I onda se te noći odjednom desi taj incident i odjednom se napravi ta jedna situacija koja iziskuje mnogo pitanja, &nbsp;vidjeli smo i ministar je došao. Meni je bilo u glavi odmah zašto, zašto je policija dopustila da se građani okupe ako su ti ljudi koji su bili osumnjičeni u tom trenutku da su počinili taj napad zatvoreni u kazinu, zašto nije policija došla odmah i riješila stvar tako što je ušla unutra, uhapsila ih prije nego što su se ljudi okupili?! Zašto su pustili, odakle su se ti ljudi okupili i zašto je tu došao ministar- po meni da se napravi šou, koji je na kraju ispao fijasko jer se saznalo da to nijesu bili ti momci, da je &nbsp;neko drugi izvršio napad, a još uvijek se ni ne zna kako je počeo incident- rekao je Kalezić.
Podsjeća da je podnio Ombudsmanu pritužbe na firme koje su širile diskriminaciju izgleda nijesu svjesne da potencijalno diskriminišu 100.000 ljudi, jer to što su te firme odbile da sarađuju sa stranim kompanijama ne odnosi se samo na građane Turske &nbsp;već i na 100.000 ljudi potencijalno.
- &nbsp;To pokazuje sa njihove strane nepromišljenost i ostrašćenost ksenofobijom prema Turcima konkretno- istakao je Kalezić.
Posebno naglašava diplomatski i ekonomski dio koji se tiče premijerovog saopštenja odmah prve noći o uvođenju viza za turske državljane i sve je dio nečega što nije uopšte naivno.
Ukazuje i da nevjerovatno podsjeća sve na 2013.godinu i organizovanje prvog Montenegro prajda u Podgorici, jer se slična grupa na isti način pokušavala obračunati sa LGBT populacijom.
- &nbsp;Vrlo je to slično, čak su i slične parole uzvikivali, samo što su mijenjali jednu riječ sa drugom, u kontekstu Turaka u ovom smislu i sve je nekako bilo meni već viđeno, jer sam naravno bio aktivno targetiran i tada, ali uz jednu veliku i bitnu razliku - tada ih je policija hapsila, tada su od policije bježali, a sada ih je policija štitila, koristim namjerno tu riječ štitila, nije ih pratila da se ne bi desio incident, nego ih je štitila. Na tim neprijavljenim ad hoc skupovima za koje uvijek znamo da ih neko organizuje i nadležni uvijek znaju ko je taj neko, &nbsp;izvršeno je više krivičnih djela istovremeno. I tužilaštvo i policijski službenici su morali odmah da reaguju i da prekinu taj skup, ako mi pozivamo da neko bude ubijen, ako mi širimo mržnju, netrpeljivost i ksenofobiju, bez obzira šta je razlog uvijek se zakon mora poštovati, uvijek, u svakom trenutku, ne samo od strane stranih državljana, nego i od naših i oni su jednostavno trebali biti privedeni- zaključio je Kalezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUwkvm1H31Gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Ksenofobija nije počela te noći na Zabjelu, narativi prisutni i ranije

Građanski aktivista Danijel Kalezić, podnio je dvije pritužbe Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka” zbog objava na društvenim mrežama koje, kako navodi, predstavljaju otvoreni govor mržnje i diskriminaciju na osnovu nacionalnog i etničkog porijekla.
U objavama tih subjekata od 27. oktobra 2025. godine, restorani su javno najavili bojkot dostavljačke kompanije “Glovo”, uz objašnjenje da to čine kako bi izbjegli da “migranti” ili “turski državljani” donose njihovu hranu, direktno povezujući čitavu grupu ljudi s “nemilim događajima” u Podgorici.
- Ovakve poruke nisu samo moralno neprihvatljive, već i direktno krše Ustav i Zakon o zabrani diskriminacije, jer pozivaju na isključivanje cijele etničke grupe iz javnog i profesionalnog života. One normalizuju ideju da kontakt sa ljudima određene nacionalnosti predstavlja prijetnju – što je suština dehumanizacije i segregacije- izjavio je Kalezić.
Kalezić je istakao da ovakvi javni istupi doprinose stvaranju atmosfere straha, nesigurnosti i neprijateljstva prema osobama stranog porijekla, posebno u trenutku kada se u Crnoj Gori širi netrpeljivost i govor mržnje prema državljanima Turske. U pritužbama je, kako navodi, naglasio da ga ovakve izjave lično pogađaju iz porodičnih razloga, te da je veoma zabrinjavajuće to kakve su posljedice ovakvih diskriminatornih narativa kojima smo svjedočili tokom prethodne nedjelje.
Takođe je, ističe, podsjetio da ovo nije prvi put da pojedini subjekti, poput „Etno sela Montenegro“, koriste društvene mreže za širenje netrpeljivosti – podsjećajući da su i 2020. godine javno objavljivali poruke kojima su omalovažavali LGBTIQ osobe nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu.
- Ovo nije incident, već obrazac diskriminatorskog ponašanja koji pokazuje koliko su institucije spore u reagovanju na govor mržnje i širenje netrpeljivosti. Svaka poruka koja dijeli ljude po porijeklu, vjeri, boji kože, seksualnoj orijentaciji ili bilo kom gdugom osnovu – mora biti sankcionisana- poručio je Kalezić.

Kalezić podnio dvije pritužbe Ombudsmanu protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka”

Nije bitno ko je zaposlio profesora Radomana Čečovića, već ono šta je uraðeno kada su dobijena saznanja da je nešto uradio. A urađeno je to da je profesor zaštićen, da je minimalno kažnjen i da je ostao zajedno sa djecom da obavlja taj posao, što znači da mu je pružena podrška da potencijalno seksualno uznemirava druge. To je poručeno u emisiji “Građanski ugao” na TV E.&nbsp;
Sagovornici emisije iz NVO sektora &nbsp;Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević, osvrnuli su se na dešavanja kojima svjedočimo prethodnih dana, kada je objavljeno da je profesor književnosti u Gimnaziji “Slobodan Škerović” Radoman Čečović slao lascivne poruke bivšoj učenici te podgoričke srednje škole, Sari Vujisić.
Koordinator Montenegro prajda, Danijel Kalezić,kazao je da smo, kada je cijeli nemili dogaðaj isplivao u javnost, vidjeli da je direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović”, Biljana Vučurović, umjesto da “preduzme sve da zaštiti djecu, uradila minimum”, a ne, kako dodaje, maksimum koji je očekivan.&nbsp;
- Tako da je taj čovjek i nastavio da radi u toj školi i djeca su ostala u potpunosti nezaštićena - istakao je Kalezić.
Direktorica organizacije Queer, Saša Baštrica je ocijenila da je slučaj koji se dogodio u Gimnaziji “Slobodan Škerović” jedna od "užasnijih tema ove godine". Poručuje i da smo davno izgubili moralni kompas.
- Nažalost mislim da je ovaj slučaj samo jedan vrh ledenog brijega, što se dešava ustvari u školskim krugovima. Sigurno sam 10ak puta u toku svog školovanja čula da se na času fizičkog &nbsp;profesor ili nastavnik prema učenicama odnosi kako ne treba. Ovo nažalost nije izolovan slučaj, ali jeste izolovan slučaj u smislu prijavljivanja - kazala je Baštrica u emisiji “Građanski ugao”.
Problem vidi i u tome što su, smatra Baštrica, svi oblici seksualnog nasilja prilično normalizovani u Crnoj Gori.&nbsp;
Nedavno održana press konferencija i obraćanje direktorice Gimnazije, Biljane Vučurović, prema mišljenju Baštrice, nesmotrena je relativizacija počinjenog.
- I dalje ne mogu da shvatim kako jedna žena koja je na čelu vaspitno-obrazovne ustanove može na bilo koji način da se bavi racionalizacijom onoga što je taj profesor uradio prema toj učenici. Što se mene tiče i mog mišljenja, ja sam duboko pogođena ovim što se desilo. Ali da li mislim da je ovo izolovan slučaj - ne definitivno. Mislim da konačno društvo treba da se probudi i shvati na koji način žive žene. Ne samo odrasle žene, nego čak i djevojčice - rekla je Baštrica.
<h2>Umjesto ostavke direktorice profesoru pružena podrška da potencijalno seksualno uznemirava druge</h2>
Komentarišući press konferenciju, Kalezić je kazao da ga je bilo sramota dok je “slušao objašnjenje direktorice”.&nbsp;
- Kada je pokušavala da prebaci odgovornost na one koji sada otvaraju to pitanje, govoreći da se targetira ona. Očekivano mi je bilo da kaže - pogriješila sam, napravila sam grešku, moja je obaveza bila da reagujem drugačije, podnijeću ostavku - za šta vjerujem da je jedini moralan čin u ovoj situaciji. Ali ništa od toga nismo čuli. Čuli smo - ja sam žrtva, škola je žrtva, nisam ja kriva, jer ja nisam zaposlila toga profesora - ističe Kalezić i poručuje da nije bitno ko ga je zaposlio.&nbsp;
Bitno je, dodaje on, šta je urađeno kada je ona dobila saznanja da je nešto urađeno.&nbsp;
- A urađeno je to da je on zaštićen, da je minimalnno kažnjen i da je ostao zajedno sa tom djecom da obavlja taj posao, što znači da mu je pružena podrška da seksualno potencijalno uznemirava druge - ocijenio je Kalezić.
<h2>Zastiđe</h2>
Izvršni direktor asocijacije Spektra, Jovan Džoli Ulićević, kazao je da je seksualno nasilje &nbsp;“najbrutalniji atak na ličnost koji može da se doživi”.
- Ako to tako shvatimo, onda još veću dimenziju dobija ta reakcija, jer umjesto jedne profesionalne, ljudske, etičke, moralne reakcije, mi smo dobili sve obrnuto, što je bilo zastiđe. Mi svjedočimo, što nije prvi put, da ljudi prioritizuju svoje funkcije, sebe, onda kada treba da zaštite one koji su povrijeđeni. &nbsp;I to jeste zastiđe - rekao je Ulićević gostujući u emisiji “Građanski ugao”.
Smatra da je u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice podgoričke gimnazije, bila jasna odgovornost.
- Vrlo banalno - ako sumnjate na krivično djelo, prekršaj, u obavezi ste da ga prijavite. Postoji niz mehanizama koje je direktorica, kojoj se učenica obratila, mogla da pokrene i akcija &nbsp;koje je mogla da preduzme da pomogne djetetu. Danas imamo situaciju da najveći branioci djeteta ćute o jednoj mladoj osobi koja je prijavila nešto, koja je vrlo hrabra i glasna da priča o tome, pa da je za 20 godina progovorila ne bi bilo kasno. I imamo sa druge strane cijelu jednu strukturu koja personifikuje sistem takav kakav jeste , koja pokazuje &nbsp;na jednom slučaju sve ono što ne valja sa tim sistemom - istakao je Ulićević.
<h2>“Znamo na kom talasu je došla na mjesto direktora”</h2>
Kalezić smatra da uprkos svemu direktorica Vučurović neće biti smijenjena.
- Činjenica je i da ona nije automatski podnijela ostavku. Svima su nam puna usta, pogotovo onima koji drže trenutno vlast, evropskih vrijednosti, demokratije, a sa druge strane te evropske vrijednosti i demokratija bi podrazumijevale to da direktorica na tom press-u samo može da kaže - ja podnosim ostavku, ja neću da čekam da me neko smijeni. Znamo da neće smijeniti, znamo čija je žena, što je u tom kontekstu jako bitno. Njen partner je neko ko ima moći i znamo na kom talasu je došla na mjesto direktora. Te evropske vrijednosti bi podrazumijevale to - ja dajem ostavku, ja nisam zaštitila đake. Mi to nismo čuli - naglašava Kalezić aludirajući da je direktorica podgoričke Gimnazije supruga poslanika NSD-a Jovana Vučurovića.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ni Ministarstvo prosvjete ni premijer Milojko Spajić kroz “blagu izjavu u odnosu na slučaj”, neće se, kako dodaje, usuditi da smijene Vučurović zbog “drugih konstelacija stvari u odnosu na vlast i ostale interese".
- Što je preopasno, jer u ovom slučaju vidimo kako se to odražava i na žrtve seksualnog nasilja u školama, koje bi morale biti najbezbjednije mjesto za učenike, a ne mjesto gdje će biti mete potencijalnih seksualnih predatora, što vidimo da jeste - poručio je Kalezić.
I Ulićević je mišljenja da Vučurović neće biti smijenjena.&nbsp;
- Ne samo to čija je ona žena. Da li je iko smijenjen? Nevažno je li nečiji muž, žena, kum, itd. Da li smo mi gledali smjenu kadrova na liderskim funkcijama ili ostavke onda kada su trebale da se dese. Vrlo rijetko, toliko rijetko da je to na nivou incidenta - naglašava Ulićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRn0XpBi8r18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Pitanje je hoće li Vučurović biti smijenjena - znamo ko joj je muž; Ulićević: Umjesto moralne reakcije, prioritizuju se funkcije - to je zastiđe

U novoj epizodi emisije Građanski ugao osvrnuli smo se na neke od najvažnijih tema i izazova u 2024. godini.
Danijel Kalezić, koordinator Montenegro Prajda razgovara sa Stašom Baštricom, direktoricom Kvira i Jovanom Džoli Ulićević, izvršnim direktorom asocijacije Spektra o aktuelnom slučaju seksualnog uznemiravanja od strane profesora podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”, kao i o položaju i pravima LGBTIQ osoba u Crnoj Gori tokom 2024. godine.&nbsp;
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRn0XpBi8r18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao na TV E: Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević o seksualnom uznemiravanju bivše učenice podgoričke Gimnazija

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju danas je otvorena mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“, koja donosi reprezentativan pregled ukrajinskih lokaliteta upisanih na Listu svjetske baštine UNESCO-a, s posebnim osvrtom na izazove s kojima se suočavaju usljed ruske oružane agresije na Ukrajinu.
Izložbu su otvorili ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Harasimenko i dekan FCJK-a, prof. dr Aleksandar Radoman.&nbsp;
U uvodnom obraćanju, Harasimenko je zahvalio na gostoprimstvu i kontinuiranoj podršci koju Fakultet pruža Ukrajini od samog početka ruske agresije. Posebno je istakao simbolički i snažan čin solidarnosti – ukrajinsku zastavu koja se vijori na zgradi Fakulteta, svjedočeći o jasnoj i principijelnoj podršci FCJK-a ukrajinskom narodu.
Ambasador je naglasio da Ukrajina nije samo zemlja pogođena ratom, već država bogate kulturne i istorijske baštine, čiji su brojni spomenici i lokaliteti prepoznati kao dio svjetskog nasljeđa.
U okviru izložbe predstavljeni su UNESCO-zaštićeni spomenici kulture u Ukrajini, kojima prijeti opasnost od razaranja i devastacije usljed ratnih dejstava. Ukazano je na materijalna oštećenja, ali i na dugoročne rizike po očuvanje kulturnog identiteta i nasljeđa.
Radoman je zahvalio Herasimenku što je upravo FCJK prepoznat i odabran kao mjesto organizovanja ove značajne postavke. Istakao je da Fakultet kontinuirano pruža podršku Ukrajini kroz svoje akademske i javne programe, te naglasio da mu pričinjava posebno zadovoljstvo što je ta podrška potvrđena i formalnim članstvom FCJK-a u Globalnoj koaliciji ukrajinskih studija, kao jedina institucija iz Crne Gore koja je dio ove koalicije, u čijem sastavu se nalaze brojni prestižni svjetski univerziteti i istraživački centri.
Izložba je organizovana u saradnji s Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori i otvorena je za javnost. Ova postavka ne samo da afirmiše izuzetnu kulturnu vrijednost ukrajinskih dobara upisanih na Listu svjetske baštine, već i podsjeća na značaj međunarodnih napora usmjerenih ka zaštiti ugrožene kulturne baštine, poručuju iz FCJK.

Na FCJK otvorena mini izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Nedoumice u vezi sa porodiljskim odsustvom
- Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec predstavio nacrt izvještaja o napretku Crne Gore. Izazovi ostaju vladavina prava i borba protiv korupcije
- SAMU pokrenuo postupke protiv emitera "Informer TV" i "TV Prva RS" zbog govora mržnje i negiranja nacionalnog identiteta
- Analiziramo: da li će majke biti oštećene novinama koje donose izmjene Zakona o radu?
- Američki predsjednik Donald Trump održao najduži govor o stanju nacije u istoriji SAD-a. Ponovio prijetnju vojnom akcijom protiv Irana ako diplomatija ne uspije
Gost Informativne emisije 24 sata večeras je Marko Čipović iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gost Marko Čipović

Politička i vjerska pozadina incidenta u beranskom selu Gornje Zaostro, u kojem su napadnuti reporteri Vijesti i Pobjede, Boris Pejović i Stevo Vasiljević, utiče na odluke pravosudnih organa - ocijenili su u Društvu profesionalnih novinara (DPNCG).
Ročište pred beranskim Osnovnim sudom u slučaju Gornje Zaostro peti put je odgođeno jer je jedan od okrivljenih tražio izuzeće sudije, a DPNCG izražava zabrinutost zbog činjenice da napad i onemogućavanje izvještavanja Pejovića i Vasiljevića neće imati za ishod njihovo pravično zadovoljenje.
- Jer očigledno politička i vjerska pozadina tog incidenta utiče na odluke pravosudnih organa - naglasili su u DPNCG.
Navodeći da nemaju namjeru da iznose paušalne ocjene, iz DPNCG su rekli da se napad na njihove kolege dogodio nakon odluke da se ukloni nezakonito postavljeni spomenik četničom vojvodi Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru. &nbsp;Oni su dodali da je u postavljenju tog spomenika važnu ulogu imala i crkva, odnosno sveštenici Mitropolije crnogorsko-primorske.&nbsp;
Iz DPNCG su kazali da „bjekstvo“ spomenika od nadležnih pravosudnih i policijskih organa i napad na novinare, kako bi se izbjeglo dokumentovanje njegovog uklanjanja, potkrepljuju da će postupak utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja onih koji su prijetili novinarima potpuno biti obesmišljen.&nbsp;
- Da nije bilo volje da se on pokrene potvrdilo je i svjedočenje oštećenih koji su nakon napada pozvani da daju izjavu u policiji u Beranama, tek nakon što je iz Podgorice upućen poziv nadležnima u tom gradu da reaguju zbog dešavanja na svojoj teritoriji - ističe se u saopštenju.
Iz DPNCG su rekli da su u tom kontekstu i odluke sudova da se tri osobe oslobode prekršajne odgovornosti, kao i opstrukcija suđenja u Osnovnom sudu u Beranama.
- Pred tim sudom vode se, naime, dva odvojena postupka, od kojih jedan protiv Danka Femića, koji je optužen za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera. U drugom postupku za isto krivično djelo terete se Nikola Raičević i Milić Ralević - naveli su u saopštenju.
Dok je suđenje Femiću u toku drugo ročiše odlaže se, ukazuju oni, više puta zbog nepojavljivanja okrivljenih ili branilaca.
- Viši sud za prekršaje je istovremeno potvrdio prvostepenu presudu i oslobodio odgovornosti Dušana Petrića, Draga Labovića i Vuku Došljaka za napad na fotoreportere Vijesti i novinara Pobjede, kao i dio presude kojom je dvojici maloljetnika izrečena vaspitna mjera pojačanog nadzora roditelja - kazali su u DPNCG.
Reporteri se, kako su rekli iz DPNCG, presudom upućuju na to da u privatnim postupcima obezbijede naknadu štete usljed oštećenja sredstava za rad.
- Ovakav rad pravosuđa u Beranama, uz slične odluke njihovih kolega u Kolašinu, Podgorici i Bijelom Polju u predmetima Alise Hajdarpašić i Dragane Šćepanović, a godinama prije toga i novinara Tufika Softića, Seada Sadikovića, nimalo ne ohrabruju novinare &nbsp;u lokalnim sredinama da su bezbjedni u obavljanju svog posla - ističe se u saopštenju.
Iz DPNCG su rekli da su se nadali da odluke pravosuđa više neće zavisiti od politike, kriminalaca, crkve i uticajnih kontroverznih pojedinaca u lokalnim sredinama.
- Ali očito da sloboda medija odgovara svima samo kad oni nijesu predmet izvještavanja i istraživanja novinara - kazali su iz DPNCG i poručili da će nastaviti da prate slučajeve procesuiranja napada na novinare.

DPNCG: Politička i vjerska pozadina napada na fotoreportere utiče na odluke pravosudnih organa

Četiri godine bukti rat u srcu Evrope. Jesmo li živjeli u zabludi da su ratovi “rezervisani” za daleke kontinente - centralna je tema emisije E-uživo. Koliko je daleko mir i kakve su patnje prolazili Ukrajinci u četvorogodišnjoj ruskoj agresiji na tu zemlju, za 24 sata govorio je ambasador Ukrajine Oleg Gerasimenko, čiji će intervju biti reemitvovan u emisiji E-uživo.
Brak bi trebalo da bude prostor sigurnosti, povjerenja i uvažavanja. Ali šta se dešava kada upravo kroz svakodnevnu komunikaciju počinje tiho podrivanje samopouzdanja jednog partnera? Kada rečenice koje zvuče bezazleno - „pretjeruješ“, „preosjetljiva si“, „to se nikad nije dogodilo“ - postanu obrazac koji mijenja nečiji osjećaj stvarnosti? Na ovu temu razgovaramo sa psihološkinjom Stelom Burzanović.
Emisiju E-uživo gledajte na TV E, od 16 do 18 sati.

Tag: danijel-kalezic