Sud u Sankt Peterburgu osudio je antiratnu aktivistkinju Darju Kozirevu (19) na skoro tri godine zatvora nakon što je ocijenio da je diskreditovala rusku vojsku lijepljenjem pjesme na spomenik posvećen ukrajinskom pjesniku.
Ona se suočila i sa optužbama koje proizilaze iz intervjua koji je dala za North.Realities Radija Slobodna Evropa (RSE), gdje je, između ostalog, govorila o svojim političkim stavovima. 
 
Tužioci su tražili šest godina zatvora za Kozirevu, koja je pritvorena 24. februara 2024. godine, na drugu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu. 
 
Ona je uhapšena nakon što je na statuu Tarasa Ševčenka, pjesnika i mislioca veoma poštovanog u Ukrajini, a koja se nalazi u Sankt Peterburgu, zalijepila odlomak njegove pjesme.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Antiratna aktivistkinja u Rusiji osuđena na tri godine zatvora jer je zalijepila odlomak pjesme na spomenik ukrajinskog poete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je u svom govoru o stanju nacije da nikada neće dopustiti Iranu da posjeduje nuklearno oružje i obećao da će nastaviti pregovore radi okončanja rata u Ukrajini.
&nbsp;Govoreći skoro sat i 50 minuta, Tramp je iskoristio zajedničku sjednicu Kongresa da prikaže dostignuća svoje administracije kao početak "zlatnog doba", prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
&nbsp;Kako navodi RSE, Tramp je Iran predstavio kao direktnu i stalnu prijetnju, prisjetivši se i američkih vojnih udara na tu zemlju u junu prošle godine.
&nbsp;- Nakon [operacije] Ponoćni čekić, upozoreni su da ne pokušavaju ponovo obnoviti svoj program naoružanja, posebno nuklearno oružje. Ipak, oni ponovo počinju sve ispočetka- rekao je Tramp.
&nbsp;On je kazao da je nejgova preferencija da se taj problem riješi kroz diplomatiju.
&nbsp;- Ali jedno je sigurno: nikada neću dopustiti da najveći svjetski sponzor terorizma, što oni daleko jesu, ima nuklearno oružje. Ne možemo to dopustiti- naveo je Tramp.
&nbsp;Njegove riječi dolaze usred masovnog američkog vojnog raspoređivanja na Bliskom istoku i uoči novih američko-iranskih pregovora zakazanih za 26. februar. Pregovori su primarno usmjereni na iranski nuklearni program, za koji Teheran insistira da je namijenjen u mirnodopske, civilne svrhe, poput proizvodnje električne energije.
&nbsp;Tramp je rekao da njegova administracija "radi veoma naporno" da okonča rat u Ukrajinu, pozivajući se na više mjeseci pregovora koji su prošle sedmice nastavljeni trilateralnim sastancima u Ženevi u Švajcarskoj.
&nbsp;Tramp je dodao da se rat nikada ne bi desio da je on bio predsjednik, i ponovo istakao strašnu ljudsku cijenu sukoba.
&nbsp;- Dvadeset i pet hiljada vojnika umire svakog mjeseca. Zamislite to, 25 &nbsp;vojnika umire mjesečno- rekao je Tramp.
&nbsp;On je pohvalio povećanu proizvodnju nafte i plina, tvrdeći da bi povećanje američke proizvodnje, zajedno s onim što je opisao kao "svijetli novi početak" u Venecueli, pomoglo smanjenju globalnih cijena energije.
&nbsp;Nazvavši Venecuelu "novim prijateljem i partnerom", Tramp je rekao da su SAD osigurale 80 miliona barela nafte nakon svrgavanja dugogodišnjeg venecuelanskog lidera Nikolasa Madura.
&nbsp;Govoreći o trgovini, Tramp je rekao da će carine koje plaćaju strane zemlje na kraju zamijeniti moderan sistem poreza na dohodak i olakšati finansijski teret za Amerikance.

Tramp: Nikada nećemo dopustiti Iranu da ima nuklearno oružje

Crna Gora može zaključiti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji (EU) do kraja ove godine ako održi napredak u vladavini prava i političkoj stabilnosti, ocijenio je stalni izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Marjan Šarec.
&nbsp;Šarec je danas, predstavljajući nacrt izvještaja o napretku Crne Gore Odboru za vanjske poslove (AFET) EP, istakao da Crna Gora ostaje najnaprednija kandidatska zemlja za članstvo u EU.
&nbsp;On je rekao da je prošle godine ostvaren opipljiv napredak, da su dodatna pregovaračka poglavlja privremeno zatvorena, čime je njihov ukupan broj dostigao 13.
&nbsp;Šarec je podsjetio da je Crna Gora postavila ambiciozan cilj – da zaključi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine.
&nbsp;- Ovaj izvještaj prepoznaje taj napredak. Istovremeno, jasno naglašava da odlučujuća faza procesa tek predstoji- ocijenio je Šarec.
&nbsp;On je rekao da Crna Gora ostaje potpuno usklađena sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere.
&nbsp;- Time potvrđuje svoju stratešku orijentaciju i geopolitičku pouzdanost. U vremenu pojačanog stranog miješanja, hibridnih prijetnji i dezinformacijskih kampanja, takvo usklađivanje šalje važnu poruku stabilnosti- kazao je Šarec.
&nbsp;On je istakao da srž procesa pristupanja ostaje vladavina prava i da su poglavlja 23 i 24 – Pravosuđe i osnovna prava te Pravda, sloboda i bezbjednost – i dalje ključna mjerila napretka.
&nbsp;Šarec je kazao da se u izvještaju poziva na dalje jačanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, brže i transparentno imenovanje u pravosuđu i tužilaštvu i na održive rezultate u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala.
&nbsp;- Naglašavamo i potrebu za smanjenjem zaostalih predmeta u pravosuđu i za potpunim usklađivanjem vizne politike sa politikom EU- rekao je Šarec.
&nbsp;Prema njegovim riječima, u oblasti demokratije, izvještaj pozdravlja izmjene izbornog okvira, unapređenje nadzora nad finansiranjem kampanja i veću zastupljenost žena.
&nbsp;- Istovremeno, ukazuje na potrebu za konstruktivnim političkim dijalogom i stabilnošću, jer se reforme ne mogu efikasno sprovoditi bez saradnje između vlade i parlamenta- naveo je Šarec.
&nbsp;On je dodao da sloboda medija ostaje temeljna vrijednost.
&nbsp;- Osuđujemo sve oblike napada na novinare i ističemo važnost nezavisnih regulatornih organa i pluralističkog medijskog prostora. Civilno društvo mora biti uključeno u kreiranje politika – ne kao formalnost, već kao pravi partner- poručio je Šarec.
&nbsp;On je kazao da u socijalnoj sferi izvještaj bilježi kontinuiranu diskriminaciju ranjivih grupa i perzistentnost rodno zasnovanog nasilja.
&nbsp;Šarec je naveo da evropski put podrazumijeva i osiguravanje punog poštovanja osnovnih prava svih građana.
&nbsp;- Kada je riječ o ekonomiji, izvještaj pozdravlja učešće Crne Gore u Planu rasta EU za Zapadni Balkan i napredak u apsorpciji evropskih fondova. Podsticaćemo nastavak fiskalne odgovornosti, jačanje administrativnih kapaciteta i odlučnu borbu protiv korupcije u javnim nabavkama- rekao je Šarec.
&nbsp;On je dodao da je posebna pažnja posvećena životnoj sredini i energetici i da Poglavlje 27 ostaje jedno od najzahtjevnijih.
&nbsp;- Neophodni su konkretni koraci u pogledu poboljšanja kvaliteta vazduha, upravljanja otpadom, zaštite prirode i primjene klimatskih politika. Standardi zaštite životne sredine nijesu tehnički detalji – oni su dio evropskog identiteta i direktno su povezani sa kvalitetom života- istakao je Šarec.
&nbsp;On je ukazao da istraživanja javnog mnijenja pokazuju da gotovo 70 odsto crnogorskih građana podržava članstvo u EU.
&nbsp;- To je značajna poruka. Evropska perspektiva ostaje čvrsto ukorijenjena u društvu. Naš zadatak, kao Evropskog parlamenta, jeste da ostanemo dosljedni, pravedni i jasni- ocijenio je Šarec.
&nbsp;On smatra da je izvještaj uravnotežen, da prepoznaje postignuća, jasno identifikuje izazove i podstiče dalje reforme.
&nbsp;Šarec je istakao da je Crna Gora ostvarila značajan napredak.
&nbsp;- Međutim, konačni uspjeh zavisiće od održivih rezultata u oblasti vladavine prava, političke stabilnosti i sposobnosti da se strateški cilj članstva postavi iznad svakodnevne politike. Ukoliko se takva zrelost održi, cilj zaključivanja pregovora do kraja 2026. godine je dostižan- poručio je Šarec.
&nbsp;

Šarec: Crna Gora može do kraja godine zaključiti pregovore o pristupanju EU ako održi napredak u vladavini prava i političkoj stabilnosti

Legendarni Holanđanin, četvorostruki šampion Formule 1, sa samo 28 godina nagovijestio je da bi uskoro mogao da završi karijeru.
Maks Ferstapen sa Red Bulom ima važeći ugovor do kraja sezone 2028, koji mu garantuje 40 miliona eura godišnje. Kada primi posljednju platu, imaće 31 godinu, ali za razliku od Fernanda Alonsa i Luisa Hamiltona, ne vidi sebe kako se takmiči i u četrdesetim.
- Definitivno se vidim pri kraju karijere. Rekao bih da mi nova pravila ne pomažu da je produžim. Ipak, to mi je sve manje važno – zadovoljan sam svojim putem i onim što ostavljam iza sebe. Bez problema mogu sve da ostavim, već imam neke druge projekte - rekao je Ferstapen.
Jedan od projekata na koji je mislio je trka "24 časa Nirburgringa", u kojoj bi volio da učestvuje u skorijoj budućnosti. Riječ je o čuvenoj trci izdržljivosti koja se svake godine vozi 24 sata bez prekida na legendarnoj stazi Nirburgring u Njemačkoj, uključujući zahtjevnu dionicu Nordšlajfe dugu oko 20 kilometara. Učestvuju profesionalni i privatni timovi sa različitim klasama automobila, a trka je poznata po velikom broju krivina, promjenljivim vremenskim uslovima i izuzetno teškim uslovima vožnje danju i noću.
Ferstapen je istakao da bi radije više vremena provodio sa najbližima nego stalno bio na stazi.
- Kada imate 60 ili 70 godina, koga briga da li imate četiri ili deset titula? Kako starim, sve više želim da budem sa porodicom dok su svi tu. To čovjek vremenom shvati. Nedavno sam bio na skijanju sa prijateljima i porodicom i bilo je fenomenalno provesti nekoliko dana sa njima i uživati u životu. Želim da živim – život je samo jedan. Ne želim da provedem 25 godina za volanom. Možda ovo zvuči dramatično, ali ne želim da živim samo da bih se trkao - poručio je Holanđanin.
Mnogi su se nakon ovih izjava podsjetili njegovih riječi iz 2022. godine, kada je potpisao novi ugovor sa Red Bulom do 2028.
- Plan je da ostanem do 2028. Ne planiram da menjam tim. Srećan sam i tim je srećan. Ali nisam odlučio šta ću poslije 2028. Možda i stanem &nbsp;U Formuli 1 sam od 17. godine, to je mnogo vremena i mnogo sezona. Želim da se okušam i u drugim stvarima. Kada budem imao 31 godinu, ne znam da li ću tek tada biti na vrhuncu ili će početi pad. Volio bih da vozim i druge trke, poput onih izdržljivosti, da putujem… Možda ću željeti mirniji život i da vozim samo trke koje volim. Naravno, ako se 2028. budem borio za titulu, bilo bi glupo da tada odustanem. Teško je to sada znati - rekao je tada.
Prošle sezone Ferstapen je ostvario osam pobjeda, dok je Lando Noris imao sedam, ali je Britanac na kraju osvojio dva boda više i stigao do prve titule šampiona. U posljednjoj trci sezone, za Veliku nagradu Abu Dabija, Noris je bio treći, a Ferstapen prvi, što je 26-godišnjaku iz Bristola bilo dovoljno za titulu.
Nova sezona Formule 1 počinje 8. marta trkom za Veliku nagradu Australije u Melburnu. Prošle godine pobijedio je Noris, dok je Ferstapen na stazi "Albert Park" slavio 2023. godine.

Ferstapen najavio mogući odlazak iz F1

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda kojom je utvrđeno da bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nije dužna da nadoknadi štetu državi po osnovu presuda u korist smijenjenih direktora škola, odbivši žalbu kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Osnovni sud je sredinom decembra presudio da Bratić nije dužna da isplati više od 15.000 eura, koliko je država isplatila u 29 predmeta zbog nezakonite smjene direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Država je na tu odluku uložila žalbu, ali je Viši sud 6. februara odbio žalbu i potvrdio prvostepenu presudu.
Prema ranijem pisanju medija, Viši sud je ocijenio da činjenica da je Bratić istog dana razriješila veći broj direktora, među kojima i jednog koji je u međuvremenu preminuo, sama po sebi ne dokazuje postojanje namjere ili krajnje nepažnje.
Podsjećamo, bivši direktori, koje je Bratić smijenila 2021. godine, u više sudskih postupaka dobili su sporove protiv države. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija ranije je saopšteno da ukupni troškovi po osnovu tih presuda prelaze 400.000 eura.
Nakon potvrde presude, Bratić se oglasila na svom Fejsbuk profilu, gdje je pozdravila odluku suda i zahvalila svom advokatu Aleksandru Rmušu.
– Hvala advokatu i bratu Aleksandar Rmuš koji je nosio ovo breme sa mnom! Pravosnažno! – napisala je Bratić.
Bratić je 17. februara uhapšena u okviru istrage Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je smjenom više od 140 direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola pričinila štetu državi. Određen joj je pritvor do 30 dana, ali je vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, 21. februara ukinulo pritvor.

Tag: darja-kozrieva

Antiratna aktivistkinja u Rusiji osuđena na tri godine zatvora jer je zalijepila odlomak pjesme na spomenik ukrajinskog poete

Tramp: Nikada nećemo dopustiti Iranu da ima nuklearno oružje

Šarec: Crna Gora može do kraja godine zaključiti pregovore o pristupanju EU ako održi napredak u vladavini prava i političkoj stabilnosti

Ferstapen najavio mogući odlazak iz F1

Viši sud potvrdio: Vesna Bratić nije dužna da obešteti državu zbog smjena direktora

PRATITE TVe UŽIVO