U okviru proslave Dana opštine i Dana oslobođenja Bara, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana studenata, večeras je u Kući maslina upriličena svečana dodjela stipendija najboljim barskim visokoškolcima koji se usavršavaju na univezitetima u Crnoj Gori, ali i širom svijeta.
Njih 142 je ostvarilo pravo na mjesečne stipendije lokalne uprave koje se dodjeljuju na period od deset mjeseci po osnovu nekoliko kategorija. Tako je za studijsku 2025/2026. dodijeljeno ukupno 95 stipendija za izvrsnost, od čega 11 studenata ima prosječnu ocjenu 10,00 i stipendiju u iznosu od 300 eura, 38 studenata ima prosječnu ocjenu od 9.50 do 9.99 i stipendiju od 250 eura, dok je 46 visokoškolaca ostvarilo prosječnu ocjenu od 9.00 do 9.49 i steklo pravo na stipendiju u iznosu od 200 eura.
Dobitnici stipendije za studijsku 2025/2026. godinu
Stipendije za izvrsnost:
I Stipendisti sa prosječnom 9-9.49
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Melanija Kuvelja &nbsp;&nbsp;
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Lara Šekularac &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Arsenije Brajović &nbsp;
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Luka Mijač &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Helena Marković &nbsp;
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Nikola Kojičić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Jovan Orlandić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Kenin Suljević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Isidora Radunović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
10. &nbsp;&nbsp;Slavica Radenović (Perović) &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
11. &nbsp;&nbsp;Marija Pavlović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
12. &nbsp;&nbsp;Minea Čobić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
13. &nbsp;&nbsp;Đorđe Lukić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
14. &nbsp;&nbsp;Nora Vuksanović &nbsp;
15. &nbsp;&nbsp;Nejla Kovačević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
16. &nbsp;&nbsp;Armina Useinović
17. &nbsp;&nbsp;Sara Drašković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
18. &nbsp;&nbsp;Davor Marstijepović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
19. &nbsp;&nbsp;Baldo Skurla &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
20. &nbsp;&nbsp;Ksenija Adžić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
21. &nbsp;&nbsp;Ajla Šukurica &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
22. &nbsp;&nbsp;Amar Adrović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
23. &nbsp;&nbsp;Jovana Šobić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
24. &nbsp;&nbsp;Korina Perović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
25. &nbsp;&nbsp;Amina Bahović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
26. &nbsp;&nbsp;Radmila Škuletić &nbsp;&nbsp;
27. &nbsp;&nbsp;Tijana Vukšić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
28. &nbsp;&nbsp;Ena Pepić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
29. &nbsp;&nbsp;Miljana Vlahović &nbsp;&nbsp;
30. &nbsp;&nbsp;Maryna Kolomiietes &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
31. &nbsp;&nbsp;Anđela Popović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
32. &nbsp;&nbsp;Lazar Kuburović &nbsp;&nbsp;&nbsp;
33. &nbsp;&nbsp;Anastasija Pavlović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
34. &nbsp;&nbsp;Emir Muhović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
35. &nbsp;&nbsp;Anesa Sinanović &nbsp;&nbsp;
36. &nbsp;&nbsp;Nikola Jovović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
37. &nbsp;&nbsp;Aleksa Knežević &nbsp;&nbsp;&nbsp;
38. &nbsp;&nbsp;Sava Drobnjak &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
39. &nbsp;&nbsp;Jovana Popović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
40. &nbsp;&nbsp;Sara Stević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
41. &nbsp;&nbsp;Dragica Bogetić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
42. &nbsp;&nbsp;Jovana Vukčević &nbsp;&nbsp;
43. &nbsp;&nbsp;Dajana Vujović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
44. &nbsp;&nbsp;Jasmin Suličić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
45. &nbsp;&nbsp;Milica Bojović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
II Stpendisti sa prosječnom ocjenom 9.5-9.99
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Miloš Nišavić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Jovan Joksimović &nbsp;
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Anastasija Smolović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Staša Krivokapić &nbsp;&nbsp;
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Divna Ratković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Elena Tomanović &nbsp;
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Iva Pavlović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Danijela Janković &nbsp;
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Elma Raičević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
10. &nbsp;&nbsp;Aleksandar Novaković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
11. &nbsp;&nbsp;Luka Stanković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
12. &nbsp;&nbsp;Milica Perišić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
13. &nbsp;&nbsp;Nora Hupka &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
14. &nbsp;&nbsp;Damjan Ranitović
15. &nbsp;&nbsp;Mirela Šabotić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
16. &nbsp;&nbsp;Irina Savić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
17. &nbsp;&nbsp;Rialda Alić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
18. &nbsp;&nbsp;Klim Siratskiy &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
19. &nbsp;&nbsp;Lara Stojanović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
20. &nbsp;&nbsp;Dario Marstijepović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
21. &nbsp;&nbsp;Kristina Pejović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
22. &nbsp;&nbsp;Amar Hot &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
23. &nbsp;&nbsp;Ines Muslić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
24. &nbsp;&nbsp;Anđela Đokvučić &nbsp;
25. &nbsp;&nbsp;Lucija Ulićević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
26. &nbsp;&nbsp;Ivana Milošević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
27. &nbsp;&nbsp;Jovana Popović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
28. &nbsp;&nbsp;Lejla Hasanović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
29. &nbsp;&nbsp;Andrijana Mumović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
30. &nbsp;&nbsp;Anastasija Jovanović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
31. &nbsp;&nbsp;Iva Obradović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
32. &nbsp;&nbsp;Aleksandar Joličić
33. &nbsp;&nbsp;Edona Kraja &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
34. &nbsp;&nbsp;Jovan Tomašević &nbsp;
35. &nbsp;&nbsp;Dušanka Jaramaz
36. &nbsp;&nbsp;Dino Alibašić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
37. &nbsp;&nbsp;Enesa Sukić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
38. &nbsp;&nbsp;Emira Ljiković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;
III Stipendisti sa prosječnom ocjenom 10:
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Đorđe Đonović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vukosava Krivokapić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Anica Igumanović
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Iva Zgradić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Božana Zlatičanin
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Avram Božović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Rikardo Janes &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Dušan Simić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Tadija Klikovac &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
10. &nbsp;&nbsp;Vana Pavićević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
11. &nbsp;&nbsp;Vasilije Basarab &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;
IV Stipendisti koji se obrazuju za deficitarne kvalifikacije
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Luka Janić
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Milena Dakić
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Zana Barjaktarević
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Ognjen Piskulić
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Miloš Škerović
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vasilije Stanišić
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Katarina Vujačić
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Lazar Janičić
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Anida Bosović
10. &nbsp;&nbsp;Milena Nedović
11. &nbsp;&nbsp;Mersiha Zverotić
12. &nbsp;&nbsp;Sara Mijović
13. &nbsp;&nbsp;Tina Truš
14. &nbsp;&nbsp;Milana Šćekić
15. &nbsp;&nbsp;Milisav Vuković
16. &nbsp;&nbsp;Pavle Baltić
17. &nbsp;&nbsp;Danilo Vučković
18. &nbsp;&nbsp;Haris Peročević
19. &nbsp;&nbsp;Teodora Fatić
20. &nbsp;&nbsp;Nikola Stanojević
21. &nbsp;&nbsp;Faris Alibašić
22. &nbsp;&nbsp;Adnan Vukić
23. &nbsp;&nbsp;Ana Kljakić
24. &nbsp;&nbsp;Nikoleta Jevtović
25. &nbsp;&nbsp;Saša Lekić
26. &nbsp;&nbsp;Katarina Nikočević
27. &nbsp;&nbsp;Ermin Čengić
28. &nbsp;&nbsp;Vladimir Smolović
29. &nbsp;&nbsp;Lana Novčić
30. &nbsp;&nbsp;Sara Lukšić
31. &nbsp;&nbsp;Nikša Karanikić
32. &nbsp;&nbsp;Zdravko Matić
33. &nbsp;&nbsp;Anja Ćalasan
34. &nbsp;&nbsp;Jovana Đoković
35. &nbsp;&nbsp;Milica Ćorić
36. &nbsp;&nbsp;Mia Crnčević
37. &nbsp;&nbsp;Koča Šišević
38. &nbsp;&nbsp;Tijana Nedeljković
39. &nbsp;&nbsp;Aleksa Marković
40. &nbsp;&nbsp;Jakša Fatić
41. &nbsp;&nbsp;Jovan Pantoš
42. &nbsp;&nbsp;Bogdan Jeknić
43. &nbsp;&nbsp;Špiro Ognjenović
44. &nbsp;&nbsp;Vuk Mastilović
45. &nbsp;&nbsp;Dušan Vučićević
46. &nbsp;&nbsp;Hana Peročević
V Stipendista po osnovu primjene principa afirmativne akcije:&nbsp;
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vasvija Tusha
Stipendija od 200 eura dodijeljena je i za 46 studenata koji se obrazuju za deficitarna znanja u rangu visokog obrazovanja, a isti iznos je pripao i studentkinji koja dolazi iz jedne od marginalizovanih društvenih grupa, po osnovu primjene principa afirmativne akcije.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević je prilikom uručenja stipendija poručio da se radi o rekordnom broju podržanih studenata do sada.
- Posebno nas raduje činjenica da od broja studenata koji su ostvarili pravo na stipendije po osnovu izvrsnosti više od 50% je onih kojih su ostvarili prosječnu ocjenu veću od 9,50. To dovoljno govori da ovdje, među vama, stasava jedna nova budućnost našeg grada i države- kazao je Raičević.
On se osvrnuo na brojne izazove sa kojima su se studenti susreli prethodne godine kada su se mnogi borili za svoja prava, pravednije i odgovornije društvo kako u regionu, tako i širom Evrope ističući da upravo na temeljima tih vrijednosti studenti grade svoju ličnost i čine sebe spremnima za sve izazove koje ih očekuju nakon završetka studija.
Raičević je posebno poručio studentima da u Opštini Bar i lokalnoj administraciji imaju partnere, podršku i ljude koji su spremni da čuju i razumiju ono što su njihove potrebe.
- Naše preference jesu da budete na raspolaganju tržištu rada u Baru i da na taj način djelimično uzvratite za podršku koju ste dobili od svog grada- zaključio je predsjednik Opštine i uputio čestitku svim roditeljima ističući da su stipendije pokušaj lokalne uprave da pruži doprinos njihovim naporima i podijeli teret u izazovnom ekonomskom momentu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Raičević poručio studentima: Među vama stasava jedna nova budućnost našeg grada i države

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, primio je danas novoimenovanog komandanta Mornarice Vojske Crne Gore, komodora Darka Vukovića, koji je 19. septembra 2025. godine preuzeo dužnost od kapetana fregate Milana Jevtovića.
- Raičević je zahvalio komandantu Vukoviću na posjeti i naglasio da je saradnja sa Mornaricom u kontinuitetu na visokom nivou i od posebnog značaja za Opštinu Bar, te istakao spremnost za pružanje podrške svim inicijativama koje su od zajedničkog interesa - navode &nbsp;iz Opštine Bar.
U saopštenju zaključuju da je Raičević iskoristio priliku da ukaže na potencijal za saradnju u pogledu valorizacije pojedinih vojnih objekata koji bi mogli biti stavljeni u civilnu funkciju, naglašavajući da spremnost Opštine Bar da pruži maksimalan doprinos u tom pravcu.

Raičević sa novoimenovanim komandantom Mornarice VCG: Saradnja od posebnog značaja za Opštinu Bar

Vatrogasci su heroji 365 dana, a ne samo tokom ljetnjih mjeseci. Davno su, shodno izmijenjenom zakonskom rješenju, prevazišli okvire samog gašenja požara - oni su ti koji su prvi na licu mjesta kada treba pružiti pomoć nakon saobraćajnih nezgoda ili nekih drugih incidentnih situacija, recimo - poručio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
&nbsp;On je, u intervjuu za Radio Bar, poručio da će svakako biti adekvatno nagrađeni.
- Sa druge strane, mi u kontinuitetu ulažemo značajna sredstva u poboljšanje opreme sa kojom vatrogasci raspolažu. U prethodnim godinama smo uložili u nabavku novih vozila. Do kraja ove godine takođe očekujem nabavku još jednog specijalizovanog vozila, a na posljednjoj sjednici Skupštine sam najavio da nas naredne godine očekuje velika investicija - nabavka vatrogasnih ljestvi visine 32 metra, što podrazumijeva značajna sredstva iz budžeta - naveo je Raičević.
U ovom trenutku, kada imamo intenzivnu investicionu aktivnost i jako veliki broj novih objekata visoke spratnosti to je, podvlači Raičević, više nego neophodno.
- Međutim, želim da naglasim da tim ljudima najveća nagrada dolazi upravo kroz pohvale samih građana i svega što na terenu dožive radeći kvalitetno - istakao je on.

Raičević: Vatrogasci su heroji 365 dana, biće adekvatno nagrađeni

Gost &nbsp;&nbsp;u večernjem dijelu Ljetnjeg programa na Televiziji E, &nbsp;bio je predsjednik Opštine Bar - Dušan Raičević, koji je govorio o planovima za pozicioniranje Bara kao turističke destinacije, ali i o svojoj mladosti i hobijima.
U mladosti se oprobao u košarci, a malo je poznato da je bio uzdanica grada i na dječjem muzičkom festivalu ,, Naša radost” &nbsp;1994. i 1995. godine, a &nbsp;sada se bori da sačuva dug grada Bara, jer sa pozicije na kojoj se nalazi ima puno načina i da u tom cilju uspije.
Jun je bio turistički izuzetno dobar, kaže Raičević, dok je jul mjesec suočio sve sa određenim izazovima koji su pratili cjelokupnu pripremu turističke sezone koje ne smije da počne da se priprema u maju, već ranije.
- Ukazivali smo da je potrebno fokusirati svu našu pažnju na pripremu turističke sezone, dok su oni koji su donosioci odluka &nbsp;sa centralnog nivoa najavljivali tendere za zakup kupališta. Činjenica je da u Sutomoru, ili nekim drugim djelovima našeg grada, imamo kupališta koja još uvijek nijesu zakupljena, tenderske &nbsp;procedure nijesu okončane i sve to nas navodi na zaključak da kao država nijesmo dovoljno napora uložili da se izborimo sa svim onim, sad već možemo reći globalnim izazovima, koji utiču na turističku ponudu i turistički promet- kazao je Raičević.
Istakao je da vjeruje da će rezultati u avgustu biti dovoljno dobri da kompenzuju sve ono što su propusti i nedostaci iz jula.&nbsp;
- Moram biti optimista i zbog činjenice da mi u Baru, koji nije prepoznat kao turistička destinacija, bar nije bio, radimo sve što je u našoj moći da produžimo trajanje turističke sezone, da kroz različite sadržaje &nbsp;pozicioniramo visoko Bar na turističkoj mapi Crne Gore, regiona i Mediterana- rekao je Raičević.
U Baru turistička sezona počinje krajem marta i početkom aprila, objašnjava Raičević, dolaskom prvih kruzera, a dobar turistički promet turistički poslenici Bara očekuju i u septembru i oktobru.&nbsp;
- Bar može da ima turističku sezonu koja traje šest i više mjeseci i definitivno &nbsp;napori koji se ulažu iz Opštine Bar i lokalne Turističke organizacije daju određene rezultate i možemo biti optimisti da će &nbsp;plodovi našeg rada i u narednom periodu biti još kvalitetniji- zaključio je Raičević.
&nbsp;

Raičević: Pozicioniraćemo Bar visoko na turističkoj mapi Crne Gore, regiona i Mediterana

Prisustvo Evropske unije na jugu Crne Gore danas je ojačano kroz uspostavljanje novog zvaničnog prostora za komunikaciju sa građanima, svečanim otvaranjem Evropske kuće u Baru - saopšteno je iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Oni su, u partnerstvu sa Opštinom Bar, otvorili ovu savremenu platformu koja će služiti kao institucionalni okvir za dijalog, informisanje i građanski angažman. Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da Evropska kuća u Baru nije samo nova adresa, već prostor gdje Evropa postaje stvarna, opipljiva i prisutna u životima građana ovog grada i čitavog primorja. - Želimo da evropske vrijednosti, prilike i podrška ne budu nešto daleko, već dio svakodnevnog života lokalnih zajednica. Ovo je mjesto susreta, dijaloga i promjena - važna tačka već opipljive evropske budućnosti, upravo ovdje u Baru - istakao je Satler.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061821068_291412c26b8673f62ba7d887d1489f03d4a454cd546645667d6327add8922507.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025061821068_291412c26b8673f62ba7d887d1489f03d4a454cd546645667d6327add8922507" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Johan Satler"><figcaption>Johan Satler(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da otvaranje Evropske kuće u Baru dolazi u trenutku kada Crna Gora pokazuje punu posvećenost evropskoj integraciji. - Ova Vlada je, u kratkom vremenu, vratila evropsku agendu u središte političkog djelovanja. To prepoznaju i naši evropski partneri, koji sa više povjerenja i spremnosti ulažu u institucije, reforme i projekte širom zemlje. A to vide i građani Crne Gore - povjerenje u Evropsku uniju jedno je od najviših u regionu, što pokazuje da smo kao društvo čvrsto opredijeljeni za evropski put. To je dokaz da evropski put nije samo spoljnopolitički cilj, već duboka unutrašnja potreba našeg društva - istakla je Gorčević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061821068_863c0d22b9db8f6ac93708c5bd31fb0db61ad439bd6b25894f69e92f2d936ab0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025061821068_863c0d22b9db8f6ac93708c5bd31fb0db61ad439bd6b25894f69e92f2d936ab0" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Maida Gorčević"><figcaption>Maida Gorčević(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević istakao je da je Evropska kuća u Baru potvrda povjerenja koje Evropska unija ukazuje ovom gradu i lokalnoj upravi te da je u isto vrijeme, to i priznanje za posvećenost koju Bar pokazuje u usvajanju i implementaciji evropskih standarda i najboljih praksi. - Opština Bar već godinama uspješno sarađuje sa Evropskom unijom kroz 12 evropskih projekata u različitim oblastima koje se odnose na održivi razvoj, socijalnu inkluziju, očuvanje bogate kulturne i prirodne baštine, zelene politike, urbanu mobilnost koji su implementirani ili su u toku, a iznose preko dva miliona eura - naveo je Raičević. Evropska kuća je, prema njegovim riječima, simbol solidarnosti, jednakosti i poštovanja različitosti. - Upravo ove vrijednosti koje Evropa baštini, su i one koje mi ovdje u Baru već vjekovima živimo i čuvamo. Siguran sam da će Evropska kuća biti prostor susreta, razmjene ideja, dijaloga i razvoja. Neka bude most između građana Bara i evropskih institucija, između lokalnog i globalnog, između današnjih izazova i sjutrašnjih rješenja - zaključio je Raičević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210612_62fac7e1399ce036d2c3e64fade32409408fed1f8a5c0bc5d4f039135476c490.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250618210612_62fac7e1399ce036d2c3e64fade32409408fed1f8a5c0bc5d4f039135476c490" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Dušan Raičević"><figcaption>Dušan Raičević(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Smještena u zgradi Radio Bara, na Bulevaru 24. novembra, Evropska kuća u Baru je zamišljena kao otvoren prostor u kojem će se građanima približavati informacije o Evropskoj uniji, njenim politikama, programima i vrijednostima - kroz edukativne aktivnosti, javne debate, izložbe i kulturne sadržaje. Program otvaranja uključio je predstavljanje aktivnosti koje će se već od sjutra sprovoditi u Evropskoj kući. - Otvaranje je okupilo visoke predstavnike vlasti na državnom i lokalnom nivou, članove diplomatskog kora, medije, predstavnike civilnog društva i brojne građane, što je dodatno potvrdilo važnost ovog događaja za jačanje institucionalnog dijaloga i evropske integracije Crne Gore - ističu iz Delegacije EU u Crnoj Gori. U zemlji koja teži članstvu u Evropskoj uniji, prisustvo EU u lokalnim zajednicama ima poseban značaj. - Evropska integracija nije isključivo proces koji se odvija na državnom nivou - ona počiva na aktivnom učešću građana u svim dijelovima zemlje. Evropske kuće, poput ove u Baru, predstavljaju most između lokalnih sredina i evropskih institucija, omogućavajući građanima da se direktno informišu, uključe i doprinesu zajedničkoj evropskoj budućnosti - navodi se u saopštenju.

Evropska kuća otvorena u Baru: Novi institucionalni okvir za dijalog sa građanima i promociju evropskih vrijednosti

Na današnjoj sjednici Skupštine opštine Bar, odbornici koji čine vladajuću većinu (DPS, SD, SDP, Liberalna partija) odbili su prijedlog odbornice Građanskog pokreta URA Feride Peročević, da se dnevni red dopuni tačkom: „Informacija o projektima ponuđenim investitoru iz UAE – preispitivanje nadležnosti, ovlašćenja i interesa opštine Bar“, saopšteno je iz URA-e.
Prema informacijama dostupnim javnosti, ranije se predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević (DPS), bez prethodne saglasnosti Skupštine opštine Bar, sastao sa investitorom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i prezentovao mu određene potencijalne projekte u Opštini Bar.
Iz barske URE ističu da su zbog toga željeli da se ovo pitanje otvori u Skupštini, jer građani Bara imaju pravo da čuju istinu.
- Da čujemo da li je Raičević kao predsjednik Opštine, kao predstavnik izvršne vlasti, imao zakonsko ovlašćenje da samostalno prezentuje strateške resurse opštine Bar bez prethodne saglasnosti Skupštine - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Odbijanjem ove inicijative, dodaju, odbornici vlasti su direktno spriječili da se na legalan i transparentan način provjeri da li je došlo do prekoračenja nadležnosti i mogućeg kršenja zakona.
Oni su se zahvalili kolegama iz opozicionih klupa koji su, za razliku od vladajuće strukture, pokazali da razumiju osnovne principe vladavine prava.
- Izvršna vlast, ma ko je činio, ne može samostalno donositi odluke koje zadiru u strateške resurse ili javnu imovinu bez prethodne saglasnosti zakonodavnog tijela, u ovom slučaju Skupštine opštine Bar. Građanski pokret URA će nastaviti da insistira na utvrđivanju odgovornosti i zaštiti javnog interesa. Nećemo se zaustaviti na ovom pokušaju, već ćemo kroz druge institucije i zakonom predviđene mehanizme pokrenuti pitanja da li je prekršen zakon i da li je došlo do prekoračenja nadležnosti predsjednika opštine - poručuju iz OO URA Bar.
Iz barske URE su zaključili da ostaju pri stavu da javnost mora znati ko, kada i u čije ime nudi javne resurse, posebno kada je riječ o potencijalnim projektima koji zadiru u državnu i opštinsku imovinu.&nbsp;
- Demokratsko i odgovorno vođenje lokalne samouprave ne podrazumijeva samovolju, već učešće i saglasnost svih izabranih predstavnika građana - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Barska URA: Vladajuća većina u SO Bar odbila inicijativu za raspravu o projektima ponuđenim investitoru iz UAE

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević donio je odluku o izmjeni Pravilnika o nagrađivanju učenika, sa fokusom na uvećanje novčanih iznosa namijenjenih nosiocima diplome Luča.
Kako je saopšteno iz Opštine Bar, Raičević je tu odluku donio imajući u vidu važnost činjenice da znanje, trud i posvećenost mladih predstavljaju najvrijedniji resurs zajednice.
- Izmjenama Pravilnika predviđeno je povećanje novčanih nagrada u svim kategorijama, pa će tako učenici srednjih škola koji su tokom cjelokupnog školovanja imali odličan uspjeh i primjereno vladanje iz svih nastavnih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, umjesto dosadašnjih 130 eura, od sada primati nagradu u iznosu od 200 eura - navodi se u saopštenju.
Navodi se da će za učenike srednjih škola, koji su tokom školovanja imali odličan opšti uspjeh i primjereno vladanje u osnovnoj i srednjoj školi, nagrada iznositi 150 eura, umjesto dosadašnjih 100.
Iz Opštine Bar su rekli da će učenici osnovnih škola koji su postigli odličan uspjeh tokom svih razreda biti nagrađeni sa 100 eura, umjesto prethodnih 80.
- Opština Bar dodjeljuje i nagrade za dobitnike državnih i međunarodnih takmičenja iz nadležnosti Ispitnog centra i Centra za stručno obrazovanje u iznosu od 300 eura za prvo, 200 eura za drugo i 100 eura za treće osvojeno mjesto - precizirano je u saopštenju.
Navodi se da je uvećanje izdvajanja u skladu sa kontinuiranim nastojanjima Opštine Bar da poveća ulaganja u obrazovanje kroz stimulisanje i nagrađivanje onih koji u kontinuitetu postižu najbolje rezultate.
Iz Opštine Bar su podsjetili da su u prethodnoj godini značajno povećane i stipendije za najbolje studente za čak 150 odsto u odnosu na raniji iznos, čime je ukupno izdvajanje lokalnog budžeta povećano sa 100 hiljada na 250 hiljada eura.
Oni su rekli da lokalna uprava, takođe, izdvaja značajna sredstva za učenike osnovnih škola u vidu subvencija za neformalno obrazovanje, školski obrok i pribore, kao i članarinu u sportskim klubovima.
Za te namjene, kako su naveli, iz lokalnog budžeta je ove godine opredijeljeno 180 hiljada eura.
- Kroz zaokružen sistem podrške i nagrađivanja, Opština Bar nastoji da kreira podsticajno okruženje za obrazovanje i razvoj mladih u kojem se trud, zalaganje i uspjeh prepoznaju i nagrađuju, čvrsto vjerujući da ulaganje u znanje i mlade ljude predstavlja ulaganje u perspektivu našeg Bara - ističe se u saopštenju.

Opština Bar uvećala nagrade za nosioce diplome Luča

Crna Gora se voli jer je to kuća svih nas, zato što je uvijek bila tu za sve, što nam je bila utočište kada je to bilo najpotrebnije i što nas uvijek dočekuje raširenih ruku gdje god se nalazili i njoj se vraćali. Zato svi pojedinačno moramo gajiti emociju prema državi koja će biti ljekovita i možda će to biti put prema toliko najavljivanom i očekivanom pomirenju, rekao je za Televiziju E predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
Raičević se prisjetio, kako je rekao, fantastične majske noći 2006. godine kada su Baranke i Barani većinski podržali ideju samostalne i nezavisne Crne Gore i time ostvarili zajednički san predaka. 
- Perom smo izašli na birališta i jasno pokazali da se budućnost zemlje može definisati i mirnim putem i trasirati sve ono što je Crna Gora danas - na samom je ulasku u društvo odabranih, to jeste u EU. To je san svih generacija koje većinski podržavaju taj cilj - rekao je Raičević za Televiziju E.
Mora da zabrine, kako kaže, stanje u državi u prethodnih pet godina gdje imamo pokušaje revizije i devalvacije svih vrijednosti koje su kreirane na tekovinama 21. maja.
- Siguran sam da je Crna Gora dovoljno zrela da može da se uhvati u koštac sa svim izazovima koji su stavljeni pred nju. Svjesni smo da moramo biti mnogo efikasniji, posvećeniji, da moramo bolje raditi kako bismo državu uveli u društvo odabranih jer to je jedino mjesto koje nam garantuje sigurnost, bezbjednost, pored već ostvarenog članstva u NATO Alijansi. Sve to zajedno stvara sigurnu i bezbjednu budućnost za generacije koje stasavaju u nezavisnoj Crnoj Gori - istakao je Raičević.
Pored svih "faulova" državne administracije u prethodnih pet godina, Raičević smatra da smo nikada bliže EU.
- Pozitivni signali koji dolaze iz Brisela potvrđuju da možemo da se nadamo članstvu do 2028. godine. Ali, pred nama je jako ozbiljan posao, moramo biti posvećeni zajedničkom zadatku. Na tom putu nema prostora za reviziju tekovina 21. maja, ni za reviziju crnogorske istorije... Moramo biti posvećeni evropskim vrijednostima i staviti do znanja evropskim partnerima da smo spremni da se uhvatimo u koštac sa svim izazovima koje danas živimo, kao i onima koje ćemo živjeti kao članica Unije - naglasio je Raičević.
On je poručio da Bar živi evropske vrijednosti, dodajući da se to potvrđuje na svakom koraku. Podsjetio je da će sredinom juna biti otvorena Evropska kuća u tom gradu.
- Time ćemo potvrditi da su evropske vrijednosti duboko ukorijenjene u Baru, ne samo zbog činjenice da koristimo sve benefite stavljene pred nas u ovom trenutku, a tiču se pretpristupnih pregovora, već zbog činjenice da istorijske vrijednosti na kojima počiva ovaj grad su identične onima na kojima počiva EU - suživot, međusobno poštovanje. Sve to zajedno čini Crnu Goru moćnijom, boljom i prepoznatom u Evropi - kazao je Raičević.
Želi, kako kaže, da vjeruje da u Crnoj Gori stasavaju perspektivnije generacije koje sigurno mnogo više vole Crnu Goru, nego oni koji su 2006. godine bili drugačijeg mišljenja, odnosno onih koji su zaokružili "Ne" na referendumu.
- Svakako ovo je kuća i onih koji su tada drugačije razmišljali i koji su možda smatrali da je budućnost Crne Gore na drugačijim i drugim adresama. Ali, svi zajedno činimo Crnu Goru ponosnom i zemljom bogate istorije i svijetle budućnosti - zaključio je Raičević.
T.K.

Raičević: Moramo gajiti emociju prema državi koja će nas voditi do toliko očekivanog pomirenja

Opština Bar trebalo bi za 18 mjeseci da dobije novi vrtić, čiji će kapacitet biti najmanje osam jasličnih i 11 starijih grupa, kazala je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.
Ona je to rekla nakon polaganja kamena temeljca za novi vrtić u Baru.
Jakšić-Stojanović je navela da je danas počela prva faza radova za dugo očekivani vrtić u toj opštini.
Kako je kazala, vrijednost radova prve faze je 3,2 miliona eura, dok je rok za završetak te faze 240 dana, nakon čega slijedi druga faza realizacije projekta.
- Ako sve bude išlo planiranom dinamikom, za 18 mjeseci možemo očekivati novi objekat vrtića - rekla je Jakšić-Stojanović.
Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević rekao je da je za njega postavljanje kamena temeljca za vrtić jedan od najemotivnijih trenutaka u aktuelnom mandatu lokalne administracije.
- Veoma sam srećan i zadovoljan što se poslije šest godina konačno i djelimično ispravlja nepravda prema našim najmlađim sugrađanima, koji su ostali uskraćeni za prostor - kazao je Raičević.
Potrebno je, kako je istakao, razmišljati o izgradnji novih vrtića, škola i bolnica.
- To je obaveza koju imamo prema budućim generacijama - poručio je Raičević.

Počinje izgradnja novog vrtića u Baru, trebalo bi biti gotov za 18 mjeseci

Dosadašnja praksa i iskustvo nas navode na zaključak da bismo mi predstavnici lokalnih samouprava mnogo kvalitetnije i adekvatnije upravljali obalnom zonom. Ekonomski benefiti, koji dugi niz godina nijesu u kvalitetnoj mjeri vraćeni opštinama, sigurno bi bili bolje valorizovani, a građani koji to u kontinuitetu traže i očekuju od nas bi dobili onu uslugu koja se traži. Naše službe i naši administrativni kapaciteti nam daju za pravo da mi možemo mnogo kvalitetnije i bolje upravljati s ovom zonom od dosadašnjih administrativnih kapaciteta JP Morsko dobro, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
Kao što je najavljeno u subotu prilikom protesta građana Ulcinja, juče su svi predsjednici primorskih opština, uz pomoć grupe poslanika u Skupštini Crne Gore, predali inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o morskom dobru.
- Mi potpisnici te inicijative, predstavnici svih šest primorskih opština, želimo da konačno krenemo sa procesom decentralizacije. Mi se zalažemo za poštovanje Evropske povelje o lokalnoj samoupravi kojom se garantuje autonomnost lokalnim samoupravama kao organu vlasti koji je najbliži građanima, sa ciljem da se o njihovim potrebama odlučuje upravo odlučuje na lokalnom nivou. Smatramo da su se stekli uslovi da se pokrene diskusija o ovim inicijativama, i ovim izmjenama koje smo predložili, u plenumu Skupštine Crne Gore - rekao je Raičević.
Prema njegovim riječima, realno je očekivati da će se ta zakonska rješenja ubrzo naći u skupštinskoj proceduri.&nbsp;
- Moramo pokazati da opštine moraju i mogu upravljati sa najvrijednijim resursima. Obalno područje je najvrijedniji resurs svih crnogorskih primorskih opština, manje više i Crne Gore - istakao je Raičević.
Raičević napominje da nije istina da se zalažu za ukidanje Morskog dobra kao pravnog subjekta, već se traži da se, kako je rekao, konačno sprovede transformacija shodno pozitivnim zakonskim propisima.
- Ako znamo da javna preduzeća kao takva u javnom prometu Crne Gore više ne bitišu i da je Morsko dobro, možda, i izuzetak, mi tražimo da dođe i do te pravne transformacije, a na kraju krajeva i do transformacije samih nadležnosti tog budućeg preduzeća. Da li će to biti društvo sa ograničenom odgovornošću, to ostavljamo Vladi i Skupštini da odluče. Činjenica je da bi to preduzeće imalo kontrolni mehanizam, kontrolnu funkciju, strateški bi davalo smjernice svim primorskim opštinama kako i na koji način da se upravlja obalnom zonom, ali ekonomski benefiti bi svakako bili namijenjeni lokalnim upravama koje bi raspolagale novcem koji se prihoduje od zakupa samih kupališta, ili od privremenih objekata u zoni morskog dobra - zaključio je Raičević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdiwbDCrOw8o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Raičević: Predstavnici lokalnih samouprava kvalitetnije bi upravljali obalnom zonom, transformisati Morsko dobro

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Zirojević upozorava: EPCG guraju u kolaps, moguće da hoće da je prodaju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: dusan-raicevic