Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da je samit Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci imao i svijetle i tamne strane. On je za ARD govorio o narednim koracima na putu ka miru u Ukrajini, kao i o ulozi Evrope.
Odgovarajući na pitanje novinarke u emisiji njemačkog javnog servisa ARD Brennpunkt („U žiži“) – kako je reagovao „na slike sa kojima se Evropa probudila: crveni tepih i dodvoravanje zagovorniku rata“, Merc je rekao, kako prenosi Dojče vele, da je to bio „raskošan protokol. Štampa u Rusiji slavi. Malo manje bi bilo sasvim dovoljno“.
Novinarka je potom primijetila da, „osim toga što je Putinu dignuta cijena, na ovom samitu nije bilo dogovora bez Ukrajine. Vi ste se za to lično borili posljednjih dana. Ali više se ne govori o primirju. Tramp i Putin govore samo o mirovnom sporazumu. To znači da Putin može i dalje da bombarduje dok ne dobije ono što želi. Nastavio je da bombarduje Kijev i tokom razgovora na Aljasci, i to je samo po sebi veoma drsko. Ali to pokazuje koliko se u ovom trenutku osjeća sigurnim“, naveo je Merc.
Uprkos tome, dodao je da je bilo i svijetlih i tamnih strana, rezimirajući samit američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina u Ankoridžu.
<h2>„Dobro i loše“ na samitu</h2>
- Dobro je to što Tramp Putinu nije učinio nikakve ustupke kada je riječ o ukrajinskoj teritoriji - naveo je on. To je, kako je rekao, bila „veoma kritična tačka“ u razgovorima Evropljana i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sa Trampom uoči samita.
Za Merca je „pozitivno iznenađenje“ američka spremnost na bezbjednosne garancije za napadnutu Ukrajinu - zajedno sa Evropljanima, i to i nakon završetka rata.
To, kako kaže, nije rečeno na konferenciji za medije, već u razgovorima saveznika sa Trampom nakon samita.
- Amerika ostaje uz nas i poslije rata. Smatram da je to izuzetno važno - naglasio je Merc.
Na pitanje kako je lično doživio Trampa tokom video-uključenja sa Zelenskim i Evropljanima poslije susreta s Putinom, Merc je odgovorio da je američki predsjednik bio „veoma zadovoljan sobom“.
Čak i u avionu za Aljasku, Tramp je izjavio da je primirje „najvažnija stvar“. Sada, međutim, smatra da treba ići dalje - do sveobuhvatnog mirovnog sporazuma - i to u što kraćem roku.
- To sada treba vrlo pažljivo pratiti - ocijenio je Merc.
<h2>Zelenski sjutra u Vašingtonu</h2>
Sljedeći korak je već u ponedjeljak u Vašingtonu – sastanak Trampa i Zelenskog. Merc je kazao da se nada da će razgovor biti na „veoma visokom nivou“ i za ukrajinskog predsjednika.
Na samitu je, prema njegovim riječima, dogovoren i trilateralni sastanak Trampa, Zelenskog i Putina, koji bi trebalo da se održi uskoro.
- Mnogo toga ostaje otvoreno. Ali ipak - razgovori su počeli. I to je dobra vijest. Mi to podržavamo - rekao je Merc.
On je naglasio da Njemačka i Evropa ostaju u „tesnoj vezi sa Kijevom“, te da su neposredno prije samita razgovarali sa Trampom. Još jedna dobra vijest, dodao je, jeste da američki predsjednik „nije odbacio nijednu od tačaka koje su tada postavljene“.
- Dobro smo usaglašeni. Tramp se kreće u okviru onoga o čemu smo razgovarali. To je dobar napredak, uprkos ponekim uznemirujućim slikama - naveo je Merc.
<h2>„Više diplomatije skoro da nije moguće“</h2>
Njemački kancelar je istakao da mu je „veoma važno da Evropa govori jednim glasom“.
- To smo postigli. Evropa treba da nastavi da priprema stvari zajedno sa Amerikancima. I to nam, do sada, uspijeva. Prije svega - ne smije biti teritorijalnih ustupaka od strane Ukrajine prije nego što se postigne mirovni sporazum. A taj sporazum je trenutak kada bi bezbjednosne garancije morale da stupe na snagu - objasnio je Merc.
Dodao je da „ima još mnogo posla“, ali da vjeruje da će zajedničkim snagama uspjeti.
Osvrnuo se i na današnji dogovor saveznika „koalicije voljnih“ da treba uraditi još više. Na pitanje kako bi to konkretno izgledalo, odgovorio je da se naprije radi o diplomatiji.
- Više diplomatije nego proteklih dana zaista nije moguće. Ali, to znači i spremnost za nove sankcije, održavanje postojećih i nastavak vojne podrške Ukrajini - istakao je on.
Na kraju je zaključio da, čak i poslije eventualnog mirovnog sporazuma, „Evropa mora konačno da odraste i postane sposobna za odbranu“ - kako bi mir i sloboda na kontinentu bili dugoročno obezbijeđeni, bez stalnog oslanjanja na američku pomoć.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Merc: Sastanak Trampa i Putina imao i svijetlih i tamnih tačaka

Cijene širom Evrope sve više rastu, a mnogi gradovi koji su nekada važili za jeftine postaju sve skuplji. Popularne destinacije u Grčkoj, Španiji, Italiji i drugim zemljama pogođene su prekomjernim turizmom, a cijene su sve ujednačenije. Ipak, ako vam je budžet ograničen ove godine, nema razloga za paniku jer još uvijek postoje mjesta koja ne traže veliko trošenje.
"Time out" naveo je listu evropskih gradova koja su manje turistički posjećeni, a u njima nije gužva i avionske karte često su znatno jeftinije, prenosi Nova.rs.
1. Tirana, Albanija
Albanija je posljednjih godina sve popularnija kao jeftina alternativa Grčkoj i Italiji, ali ne zanemarujte prijestonicu! Tirana obiluje istorijom iz komunističkog perioda, zanimljivim muzejima (npr. Bunk’Art 1), živopisnim muralima i sjajnim restoranima i barovima. Airbnb: 46 eura | Pivo: 3.45 eura
2. Sofija, Bugarska
Ljeti vruća, a cjenovno izuzetno pristupačna, Bugarska prijestonica nudi spoj komunističke arhitekture, rimskih ostataka i bizantijskih crkava. Besplatne ture po Vitoši i balkanska hrana uključenih degustacija dodatno obaraju troškove. Airbnb: 55 eura | &nbsp;Pivo: 1.63 eura
3. Zagreb, Hrvatska
U sjenci Splita i Dubrovnika, Zagreb je često zanemaren, ali je savršen za laganu, jeftinu šetnju. Grad je kompaktan, prepun lijepih kafića i kulturnih sadržaja, a javni prevoz je praktično besplatan, tramvaj košta manje od pola evra. Airbnb: 61 euro | &nbsp;Pivo: 2.13 eura
4. Kaunas, Litvanija
Bivša Evropska prijestonica kulture, Kaunas ima odlične galerije poput umjetničke kolekcije Mykolasa Žilinskasa, ali i bizarnu atrakciju kao što je Muzej đavola. Airbnb: 69 eura | &nbsp;Pivo: 3.45 eura
5. Riga, Letonija
Letonska prijestonica je pravi raj za ljubitelje umjetnosti i arhitekture – art nouveau fasade i savremene galerije dominiraju gradom. A pivo? Pristupačno i uvijek hladno. Airbnb: 59 eura | &nbsp;Pivo: 3.29 eura
6. Sarajevo, BiH
Jedan od najpristupačnijih gradova Balkana. Burek za manje od pet eura, piće za dva, a šetnja istorijskim centrom – besplatna. Pridružite se besplatnoj turi, posjetite pijacu Markale i uživajte u lokalnoj atmosferi. Airbnb: 35 eura | Pivo: 2.05 eura
7. Krakov, Poljska
Festival do festivala, srednjovekovni šarm i živa noćna scena – Krakov nudi obilje sadržaja za male pare. Probajte da uhvatite jedan od neobičnih festivala, kao što je Međunarodni festival supe! Airbnb: 69 eura | Pivo: 2.51 euro
8. Bukurešt, Rumunija
Ako volite dobar provod – Bukurešt vas neće razočarati. Noćni život, tradicionalna hrana po niskim cijenama i mjesta poput kultnog Caru’ cu Bere čine ovaj grad pravim pogodkom. Airbnb: 53 eura | &nbsp;Pivo: 1.73 eura
9. Hal, Velika Britanija
I dok ostali britanski gradovi jure ka londonskim cijenama, Hal je i dalje autentično povoljan. Posjetite staru gradsku jezgru, muzeje i simpatične restorane – i sve to bez probijanja budžeta. Airbnb: 81 euro | Pivo: 5.58 eura
10. Češki Krumlov, Češka
Mali Prag, ali bez pijane britanske ekipe. Prelijep barokni gradić sa zamkom u centru, savršen za šetnje, kafu i uživanje u zimskoj idili. &nbsp;Airbnb: 89 eura | &nbsp;Pivo: 1.68 eura
11. Beograd, Srbija
Haotičan, živ, bučan i nevjerovatno jeftin. Od podzemnih klubova do gig mjesta u Savamali, Beograd je pravi grad za dušu i provod. Ada Ciganlija nudi predah u prirodi – bez napuštanja grada. Airbnb: 46 eura | Pivo: 1.80 eura
12. Argos, Grčka
Jedan od najstarijih naseljenih gradova na svijetu – i još uvijek van glavnih turističkih ruta. Antički amfiteatri, ruševine i mediteranski šarm čine Argos autentičnim grčkim biserom. Airbnb: 45 eura | Pivo: 4.29 eura
13. Marsalforn, Malta
Ribarsko selo na ostrvu Gozo, idealno za miran odmor daleko od gužve. Restorani na obali nude svježe morske plodove uz savršen pogled. &nbsp;Airbnb: 67 eura | Pivo: 2.43 eura
14. Grac, Austrija
Grac je kulturni dragulj Austrije sa modernom umjetnošću (Kunsthaus), UNESCO zaštitom i sjajnom gastro scenom. Čuvena "prijateljska vanzemaljska“ građevina je nezaobilazna. Airbnb: 64 eura | Pivo: 3.25 eura

Najjeftiniji gradovi u Evropi, među njima nema crnogorskih

Blizu 2.300 ljudi preminulo je od posljedica povezanih s vrućinom u 12 evropskih gradova tokom teškog toplotnog talasa koji je završio prošle sedmice, prema naučnoj analizi objavljenoj ove sedmice.
Studija se fokusirala na period od 10 dana, koji je završio 2. jula, tokom kojeg su veliki djelovi zapadne Evrope bili pogođeni ekstremnim vrućinama, s temperaturama koje su u Španiji prelazile 40 stepeni Celzijusa, dok su u Francuskoj izbili šumski požari.
Od oko 2.300 ljudi za koje se procjenjuje da su preminuli tokom ovog perioda, 1.500 smrti povezano je s klimatskim promjenama koje su učinile toplotni talas znatno intenzivnijim, prema studiji koju su sproveli naučnici s Imperijal koledža u Londonu i Londonske škole higijene i tropske medicine.
- Klimatske promjene su dovele do znatno viših temperatura nego što bi inače bile, što vrućine čini mnogo opasnijima - rekao je dr Ben Klark, istraživač s Imperijal koledža u Londonu.
Studija je obuhvatila 12 gradova, uključujući Barselonu, Madrid, London i Milano, gdje su istraživači naveli da su klimatske promjene povećale temperature tokom toplotnog talasa i do četiri stepena Celzijusa.
Istraživači su koristili etablirane epidemiološke modele i istorijske podatke o smrtnosti kako bi procijenili broj preminulih, koji obuhvata smrti kod kojih je vrućina bila osnovni uzrok, uključujući i slučajeve gdje je izloženost vrućini pogoršala već postojeća zdravstvena stanja.
Naučnici su naveli da su koristili recenzirane metode kako bi brzo izračunali procijenjeni broj umrlih, jer većina smrti povezanih s vrućinom nije službeno evidentirano, a neke vlade ne objavljuju te podatke.
Prošli mjesec bio je treći najtopliji jun ikad zabilježen na planeti, iza istog mjeseca u 2024. i 2023. godini, navela je Evropska služba za klimatske promjene Kopernikus u svom mjesečnom biltenu objavljenom u srijedu.
Zapadna Evropa je imala najtopliji jun ikad, s velikim djelovima regije koji su doživjeli "vrlo jak toplotni stres", što podrazumijeva uslove u kojima se temperatura osjeća kao 38 stepeni Celzijusa ili više, naveo je Kopernikus.
- U svijetu koji se zagrijava, toplotni talasi će vjerovatno postati češći, intenzivniji i pogađati veći broj ljudi širom Evrope - rekla je Samanta Burges, strateška direktorica za klimu u okviru programa Kopernikus.
Istraživači iz evropskih zdravstvenih instituta su 2023. godine izvijestili da je čak 61.000 ljudi možda preminulo tokom paklenih toplotnih talasa u Evropi 2022. godine, što sugeriše da napori na pripremi za ekstremne vrućine ozbiljno zakazuju.
Nakupljanje stakleničkih gasova u atmosferi, koji uglavnom dolaze iz sagorijevanja fosilnih goriva, dovelo je do postepenog povećanja prosječne temperature na planeti. Ovo povećanje osnovne temperature znači da, kada dođe toplotni talas, temperature mogu dostići još više ekstremne vrijednosti.

Zbog toplotnog talasa koji je pogodio Evropu preminulo blizu 2.300 ljudi

Jug Evrope zahvatio je jak toplotni talas, a temperature su dosegle i do 46 stepeni Celzijusa u Španiji i stavile gotovo čitavu kontinentalnu Francusku pod pripravnost.
Ekstremne vrućine, pojačane zagađenjem fosilnim gorivima, već nekoliko dana prže Portugal, Španiju, Francusku, Italiju i Grčku, dok južna Evropa prolazi kroz svoj prvi veliki toplotni talas ovog ljeta.
<h2>Izdata zdravstvena upozorenja</h2>
Visoke temperature su navele vlasti u nekoliko zemalja da izdaju nova zdravstvena upozorenja i pokrenu vatrogasce kako bi spriječili izbijanje šumskih požara. Više od 50.000 ljudi u Turskoj evakuisano je iz svojih domova zbog šumskih požara, prema podacima službe za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama Ministarstva unutrašnjih poslova.
Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš na konferenciji o razvoju u Sevilji, juče je kazao da ekstremne vrućine više nisu rijetka pojava - postale su nova normala.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSimonOKing%2Fstatus%2F1939407144652079119%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1939407144652079119%7Ctwgr%5E48fe19e57f647323c1c9c6c3408002cba4cda2ff%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U Portugalu, njegovoj domovini, u Mora, oko 60 milja istočno od Lisabona, zabilježena je temperatura od 46,6 stepeni Celzijusa. Meteorološki zvaničnici su radili na potvrdi da li je to novi rekord za jun.
Prognozira se da će grad na jugu Španije biti pržen na temperaturama većim od 40 stepeni Celzijusa u naredna tri dana i da će se suočiti sa noćnim temperaturama od najmanje 25 stepeni Celzijusa do četvrtka ujutru. Ljekari su izrazili zabrinutost zbog kombinacije vrućih dana i neprijatno toplih noći, što može izazvati smrtonosan stres za ljudski organizam.
<h2>Ne izlaziti vani</h2>
U Italiji, gdje je 21 od 27 gradova u nedjelju stavljeno na najviši stepen uzbune zbog vrućine, broj prijema u bolnice u nekim od najtoplijih regiona poput Toskane porastao je za 20 odsto. Ljudima je savjetovano da ne izlaze napolje između 11 i 18 sati.
U Francuskoj su upozorenja na vrućinu prvi put u istoriji obuhvatila skoro čitavo kopno. Meteo-France je stavila 88 odsto administrativnih područja pod drugi najviši stepen uzbune zbog vrućine.
- Ovo je bez presedana - rekla je ministarka ekologije Anjes Panije-Runaše.
<h2>Prilagođavanje radnog vremena</h2>
Vlada Francuske je zatražila od preduzeća da prilagode radno vrijeme kako bi zaštitili radnike od vrućine, a 200 javnih škola biće djelimično ili potpuno zatvoreno u ponedjeljak i utorak. Prvi požar ovog ljeta izbio je u Francuskoj na jugozapadu zemlje tokom vikenda, izgorjevši 400 hektara i dovodeći do preventivne evakuacije više od 100 ljudi iz njihovih domova.
U Španiji, koja je imala najgore vremenske uslove, junski temperaturni rekord od 46 stepeni Celzijusa postavljen je u subotu popodne u El Granadu, u andaluzijskoj provinciji Uelva. Najviša temperatura prethodno zabilježena za jun bila je 45,2 stepena Celzijusa zabilježena u Sevilji 1965. godine.
Nedjelja je bila najtopliji 29. juni u Španiji ikada zabilježena, prema zapisima španske meteorološke agencije Aemet, koji datiraju još iz 1950. godine. Očekuje se da će vrućina trajati do četvrtka.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fextremetemps%2Fstatus%2F1939641215676293327%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1939641215676293327%7Ctwgr%5E48fe19e57f647323c1c9c6c3408002cba4cda2ff%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U Portugalu, gdje je sedam od 18 regiona pod crvenim upozorenjima na "ekstremni rizik", meteorolozi očekuju da će se vrijeme ohladiti u srijedu uveče.
Zemlje dalje na sjeveru su takođe u opasnosti. Njemačka meteorološka služba saopštila je da vruće i suvo vrijeme povećavaju rizik od šumskih požara, a neki gradovi uvode ograničenja na korišćenje vode jer se temperature u djelovima zemlje približavaju 40 stepeni Celzijusa do srijede.
U Brandenburgu, državi koja okružuje Berlin, vlada je pozvala poslodavce da uzmu u obzir opasnost po svoje zaposlene.
- Kompanije su obavezne pravilima o zaštiti od toplote na radnom mjestu - rekla je regionalna ministarka zdravlja Britana Miler, uključujući održavanje prihvatljive temperature u zatvorenom prostoru i zaštitu od prekomjernog izlaganja suncu.
Projektovano je da će Velika Britanija imati temperature od 34 stepena Celzijusa u Londonu i na jugoistoku Engleske, a Meteorološka služba upozorava da će visoke temperature i vlažni uslovi biti "prilično neprijatni" za one koji rade napolju, kao i za ljude koji napuštaju Glastonberi i prisustvuju početku Vimbldona.

Ekstremne vrućine nova normala: Temperature u Evropi i do 46 stepeni, upaljeni alarmi

SAD su imenovale generala Aleksusa Grinkeviča za novog vrhovnog komandanta snaga NATO-a u Evropi, potvrđujući svoju posvećenost Evropi, saopštila je danas Alijansa. 
 
Grinkevič (53), bivši je pilot, i takođe će preuzeti komandu nad američkim snagama u Evropi, saopštilo je Ministarstvo odbrane SAD.
Od osnivanja NATO-a 1949. godine, vrhovna komanda snaga NATO-a u Evropi uvijek je bila dodijeljena američkom oficiru.
Američki ministar odbrane Pit Hegset danas je u Briselu potvrdio novinarima posvećenost SAD Alijansi, ali je upozorio evropske saveznike da će morati da izdvoje više sredstava za sopstvenu odbranu i da treba da se odreknu svoje „zavisnosti“ od SAD.
&nbsp;General Grinkevič zamijeniće drugog američkog generala, Kristofera Kavolija, koji je stupio na dužnost 4. jula 2022. godine, nekoliko mjeseci posle početka ruske agresije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.

Američki general imenovan za vrhovnog komandanta snaga NATO-a u Evropi

Evropljani plaćaju različite cijene ljekova u zavisnosti od toga gdje žive, ali troše znatno manje nego građani Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Euronews.
Predsjednik SAD Donald Tramp u ponedjeljak je kritikovao Evropsku uniju najavivši planove za smanjenje troškova ljekova za američke građane.
- Plaćaćemo koliko i Evropa - rekao je Tramp novinarima, dodavši da su zemlje EU "teške", "brutalne" i "nepristojne" u pregovorima sa farmaceutskim kompanijama, prenosi Euronews.
Cijene ljekova u SAD među najvišima su u svijetu. Ta zemlja je 2022. godine potrošila 617,2 milijarde dolara (542,7 milijardi eura) na ljekove, dok je 24 evropske zemlje zajedno potrošilo 233,5 milijardi dolara (205,3 milijarde eura), prema analizi RAND korporacije.
Trampov plan predviđa vezivanje američkih cijena ljekova za najniže cijene koje važe u drugim razvijenim zemljama – ukoliko proizvođači sami prethodno ne snize cijene. Međutim, još nije jasno kako bi ovaj plan mogao biti sproveden, niti kolike bi uštede donio pacijentima u SAD.
Zašto su ljekovi skuplji u SAD? A šta je to u evropskom pristupu cijenama ljekova što je, po Trampu, "teško", "brutalno" i "nepristojno"?
Cijene su više u SAD jer farmaceutske kompanije tvrde da moraju da nadoknade visoke troškove razvoja novih ljekova – dok evropske zemlje pregovaraju kako bi cijene snizile, za razliku od američke vlade, koja u pravilu to ne čini.
Prema izvještaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO), većina evropskih država u obzir uzima i cijene istih ljekova u drugim zemljama kada odlučuje koliko je spremna da plati.

Ipak, Evropljani ne plaćaju ljekove isto – cijene variraju u zavisnosti od države.
Na primjer, Švajcarska prosječno troši 525 eura godišnje po osobi na ljekove, dok Hrvatska izdvaja 262 eura.
Jedan od razloga su povjerljivi pregovori sa farmaceutskim kompanijama, što, prema mišljenju kritičara, može dodatno povećati cijenu već skupih ljekova.
- Praktično ne postoji transparentnost - rekao je za Euronews Helt Husejin Naci, vanredni profesor zdravstvene politike na Londonskoj školi ekonomije.
Zemlje se pri pregovorima rukovode različitim kriterijumima. U Engleskoj i Švedskoj ključan je odnos cijene i koristi, dok Njemačka procjenjuje koliko novi lijek može da poboljša stanje pacijenata u poređenju sa već postojećim terapijama.
Vrijedno je napomenuti da su cijene ljekova u evropskim državama u posljednjim godinama porasle. U Njemačkoj su, na primjer, troškovi ljekova u bolnicama porasli za 11,5 odsto, a u apotekama za 2,6 odsto između 2012. i 2022. godine.

Zdravstveni osiguravači su prošle godine upozorili da rast cijena ljekova već opterećuje državne budžete.
- Cijene su već previsoke u mnogim evropskim zemljama, s obzirom na to koliko javni zdravstveni sistemi mogu da izdrže - kaže Naci i upozorava da bi dodatni pritisak iz SAD ili farmaceutskih kompanija da se cijene povećaju „ozbiljno ugrozio sistem“.
<h2>Ko snosi trošak ljekova?</h2>
Unutar Evrope postoje razlike i u tome ko tačno snosi trošak ljekova – najveći dio pokrivaju javni zdravstveni sistemi, ali dio se plaća i iz sopstvenog džepa ili putem dodatnog zdravstvenog osiguranja.
U baltičkim zemljama, kako navodi SZO, pacijenti mogu plaćati različite cijene za isti lijek, u zavisnosti od toga koju bolest imaju. U Estoniji, Poljskoj i Francuskoj postoje i recepti sa fiksnim participacijama.
U Kipru je 2022. godine država (zajedno sa obaveznim zdravstvenim fondovima) pokrila 90 odsto ukupnih troškova za ljekove, dok je u Bugarskoj taj udio bio samo 23 odsto. Ovi podaci obuhvataju sve ljekove, ne samo one na recept.
- Očekivati od zdravstvenih sistema da plaćaju još više za ljekove, jednostavno nije realno - zaključuje Naci.

Evropljani potroše znatno manje novca na ljekove od Amerikanaca: Šta najviše utiče na cijenu, i ko snosi trošak?

Dok neki još gledaju ka Evropi kao cilju, mi u Pljevljima sa pravom možemo reći da Evropu živimo odavno - poručio je predsjednik te opštine Dario Vraneš tokom proslave Dana Evrope.
Ministarstvo evropskih poslova, u saradnji s Opštinom Pljevlja i uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori je kroz projekat EU4ME povodom Dana Evrope organizovalo je u Pljevljima „Evropski đir - Igre bez granica“, u kojima su učestvovali učenici i učenice osnovnih lokalnih škola.
- Multikulturalnost, vjerska raznolikost, istorijska dubina i duhovna snaga svjedoče da smo vijekovima u srcu evropske civilizacije - naveo je Vraneš &nbsp;otvarajući “Igre bez granica” uz ocjenu da je obilježavanje Dana Evrope ujedno i prilika da se stavi akcenat na ključne evropske vrijednosti kao što su duh slobode, poštovanje dostojanstva svakog čovjeka, vladavina prava i njegovanje kulturnog i istorijskog nasljeđa.
Direktor Direktorata za koordinaciju finansijske podrške EU u Ministarstvu evropskih poslova, Bojan Vujović, istakao je da „Igre bez granica“ simbolizuju ono što Evropska unija jeste i treba da bude – zajednica saradnje, prijateljstva i fer takmičenja.
- Dragi učenici i učenice, vi ste generacija koja će živjeti punim kapacitetom evropske ideje. Učite jezike, budite radoznali, njegujte toleranciju i otvorenost. Evropski đir koji je nakon Nikšića i Žabljaka stigao u Pljevlja i nastavlja svoj put dalje, vodi vas prema znanju, razumijevanju i prijateljstvu - kazao je Vujović.
Menadžerka opštine Pljevlja, Ljiljana Đondović, naglasila je da su najmlađi sugrađani stvarni nosioci sportskog i evropskog duha, te da crnogorsko društvo treba da djeluje ujedinjeno i vođeno timskim duhom kako bi postigli evropske ambicije i ostvarili napredak za sve građane.
- Za Pljevlja, ovakvi događaji nijesu samo simbolični. Ova manifestacija je prilika da pokažemo spremnost da prihvatimo izazove i iskoristimo prilike koje evropske integracije donose. I više od svega, ovo je trenutak da kažemo da ne gledamo unazad, već gledamo u budućnost - rekla je Đondović.
Poseban aplauz dobio je sportista Goran Cmiljanić, koji se obratio učesnicima i ohrabrio ih da nastave da se razvijaju kroz sport i znanje.
Prisjećajući se da je svoj evropski đir započeo još kao dijete, upravo igrama bez granica, Cmiljanić je poručio da je tada, ali i da sad osjeća da su Pljevlja uvijek bila dio Evrope i dio svijeta.
Nakon svečanog otvaranja, uslijedilo je najveselije i najiščekivanije takmičenje – “Igre bez granica”, u kojem su učenici iz četiri pljevaljske osnovne škole – OŠ „Ristan Pavlović”, OŠ „Salko Aljković”, OŠ „Boško Buha” i OŠ „Mihailo Žugić” – pokazali spretnost, timski duh i znanje o EU.
Titulu najboljeg tima odnijeli su učenici OŠ „ Salko Aljković“ koji su za to i nagrađeni.
- Zvaničnici su posjetili i novoformiranu “EU i (info) tačku”, koja će Pljevljacima omogućiti pristup aktuelnim informacijama o evropskim programima i mogućnostima koje proces pristupanja pruža - navodi se u saopštenju.
„Evropski đir – Igre bez granica“ nastavlja svoje putovanje i seli se u Berane.

Vraneš: Dok neki još gledaju ka Evropi, u Pljevljima je živimo odavno

Svijet izgrađen poslije Drugog svjetskog rata se raspada, a okosnicu novog poretka će činiti interesi nuklearnih super-sila, među kojima nema Evrope, smatraju ugledni evropski politički mislioci.
I, kako zaključuju, Evropska unija neće opstati ako se ne objedini bezbjednosno i budžetski, ali takođe i ako se ne proširi na nove članice.
Bivši šef njemačke diplomatije Joška Fišer tako predočava da Evropa može kročiti u "strategijsku samostojnost", što žele neki vodeći političari, ne samo ako stvori sopstvenu odbranu, postane tehnološki nezavisna od SAD i Kine, već i stvori jezgro članica EU koje su za "evropsku odbranu" i proširenje, a time otkloni one koji se tome protive.
Donedavni šef diplomatije EU i bivši šef Evropskog parlamenta Žozep Borelj misli takođe da Evropa mora stvori odbrambenu, budžetsku strukturu i "krenuti u federalnu uniju".
Jer, inače, "neće opstati...svijetom danas vladaju populizam, protekcionizam, ratovi, a moramo biti svjesni toga da je svijet odbacio upliv i vezanost za Zapad".
Evropljani su s velikom pažnjom primili na znanje da Amerika više ne želi da bude ne samo bezbjednosni zaštitnik, već ni ekonomski bliski partner Brisela.
To je posebno prepoznato u izjavi potpredsjednika SAD Džej Di Vensa da "Evropa jeste naš saveznik, ali ne može biti vječiti vazal".
Borelj ukazuje i na to da nezapadni svijet, "na nas Evropljane gleda kao na onakve kakvi smo: stanovništvo koje se smanjuje i stari, da smo izgubili inicijativu na tehnološkom polju, a svijetom preovladava tehnološko američko-kinesko nadmetanje, ruska invazija na Ukrajinu i razbijački činilac oličen u predsjedniku (SAD Donaldu) Trampu".
A, uvjeren je on, "Evropa s tim izazovima treba da se sučeli svjesna da je naš potencijal to što smo u svijetu najbolji spoj političke slobode, ekonomskog napretka i socijalne zbijenosti i sklada".
Francuski dnevnik "Mond" istovremeno u opširnoj analizi "stanja svijeta i Evrope" zaključuje da su se "osamdeset godina poslije kraja drugog svjetskog rata sučelile dvije Evrope, usred haosa kojim dominiraju drugi".
"Mond" s gorčinom zaključuje da je obilježavanje 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu "imalo obilježje rekvijema za kraj međunarodnog poretka proisteklog iz ratne pobjede-nastanak dva dijela kontinenta razdvojenog jednom zemljom, Ukrajinom, u ratu".
Nekadašnji njemački ministar inostranih poslova Fišer ujedno upozorava da podjele koje je svijetu nametnula vlast predsjednika SAD Trampa zahtjevaju da i Evropa postane samosvojna svjetska snaga "uz nadnacionalnu političku volju".
Fišer, štaviše, predočava da "Trampova vlada ne dovodi u pitanje samo vojnu bezbjednost Evrope, već takođe sumnja u njenu moć u svjetskoj trgovini, na kojoj počiva evropska privreda".
On takođe podvlači da se EU mora osloboditi tehnološke zavisnosti od neevropskih velikih sila, "kao i zavisnosti od sirovina i rijetkih metala".
Više od 200 evropskih kompanija, uključujući vrlo uspješnog proizvođača aviona "Erbas", su upravo upozorili da će Evropa postati "tehnološka kolonija" ako ne krene u osvajanje sopstvene visoke tehnologije, posebno vještačke inteligencije.
Njihov zaključak je da se mora okrenuti geslu "kupujte evropsko", jer osamdeset odsto numeričkih programa i usluga za profesionalne potrebe u Evropi se kupuju od američkih firmi, a to je 265 milijardi eura godišnje.
Fišer pomalo iznenađujuće ističe da Evropa mora prevazići nacionalne razlike i nadahnuti se "nasljeđem" bivšeg francuskog predsjednika Šarla de Gola i zbog bezbjednosnih vojnih i ekonomskih prijetnji "postati degolistička, samosvojna...jer trećeg puta nema".
- Evropi je potrebna snažna ideološka suština, da jedinstveno stoji iza slobode, ljudskih prava, solidarnosti i vladavine zakona...i samo tad će svijet vjerovati da smo prava svjetska sila - kaže Fišer.
On podvlači i nužnost proširivanja EU na susjedne zemlje, produbljivanje evropske integracije, opipljivo pomaganje reformi u zemljama na putu u članstvo Unije.
I navodi da "ukoliko neke vlade EU koče dalje produbljivanje evropske integracije, one članice 'koje to žele i mogu' treba da osnaže međusobnu saradnju ".
A "EU takođe mora obnoviti narušenu vjerodostojnost u evropsku perspektivu kandidata za članstvo", ukazuje on.
Borelj zaključuje da "u Evropi danas vladaju tri straha: od rata, gubljenja sopstvene industrije i konkurentske sposobnosti, kao i okretanja ka krajnjoj političkoj desnici ".
A, primjećuje on, krajnja desnica takođe jako maše i plaši bojaznima od gubljenja identiteta zbog nekontrolisanog priliva doseljenika s drugih kontinenata.

Analiza stručnjaka o sudbini Evrope: Ako se ne objedini, EU će propasti

Ako Crna Gora odluči da ne bude dobar saveznik i da barem 3,5 odsto ne izdvaja za odbranu, onda mislim da će sve ostale saveznice to vidjeti, ne samo SAD, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa direktor češkog Centra evropskih vrijednosti za sigurnosne politike Jakub Janda.
Janda kaže da se očekuje da će na Samitu NATO-a u junu u Hagu doći do dogovora zemalja članica oko novog praga izdvajanja za odbranu.
- To bi moglo biti negdje između tri i četiri odsto BDP-a. U budućnosti i do pet odsto. Odnosno da li će, na primjer, predsjednik Donald Tramp reći: "Braniću samo one zemlje koje ispunjavaju svoje finansijske obaveze u NATO." To je nešto o čemu se govorilo i ranije a moguće je da bi to sada mogla de facto postati politika američke vlade i u praksi. Druga stvar koja neće biti toliko vidljiva je set ciljeva sposobnosti (capability targets), što je srž odbrambenog planiranja Alijanse. Za to su se članice pripremale duže od godinu - kazao je on.
Od 32 članice NATO-a, 22 su prošle godine potrošile najmanje dva odsto BDP-a na odbranu. Neke, poput Crne Gore, su obećavale da će potrošiti dva odsto ali, prema podacima NATO-a, na kraju to nisu učinile.
Janda je istakao da je prag od dva odsto BDP-a bio minimum 90-ih, kada za NATO nije bilo strateškog neprijatelja. Situacija sada je takva, navodi on, da je u Evropi otvoren rat koji je pokrenula Rusija, sa, prema procenama NATO-a, više od milion žrtava.
- Tako da smo definitivno u situaciji da je dva odsto nedovoljno. Zato će mnoge saveznice uskoro "krenuti" na izdvajanja od barem 3,5 odsto. A ako Crna Gora odluči da ne bude dobar saveznik i da to ne troši na svoju odbranu, onda mislim da će sve ostale saveznice to vidjeti, ne samo SAD. I u suštini pitaće se: "Zašto bismo došli da vas branimo ako se ponašate kao saputnik, koji jeste u Alijansi, ali se nada da će joj drugi pomagati, a to sami na činite". Dakle, tako će tretirati Crnu Goru ako ne bude ulagala više u svoju odbranu - naveo je Janda za RSE.
<h2>Kina koristi Rusiju za postizanje interesa i na Balkanu</h2>
Stručnjak za evropsku politiku prema Rusiji i Kini kazao je i da Rusija i Kina imaju najnegativniji uticaj na Zapadni Balkan.
Interes je Evropske unije da prati operacije uticaja ove dvije zemlje na Balkanu, koje su, naglašava, veoma neprijateljski raspoložene prema demokratijama.
- Moskva bi mogla da izazove etnički sukob na Zapadnom Balkanu kada bi željela da ugrozi evropske interese u slučaju, na primijer, ruske eskalacije u baltičkim državama. To bi bio najgori scenario, ali je, nažalost, sasvim moguć - rekao je Janda.
Prema njegovim riječima, Kina pokušava da dominira većim dijelom svjetske ekonomije i procesa odlučivanja i koristi Rusiju kao regionalnog posrednika za postizanje svojih interesa.
U slučaju Evrope, kako kaže Janda, Kina se ponaša kao neprijatelj iako ne nastupa otvoreno u vojnim operacijama protiv nje.
- To radi Rusija, što Kina otvoreno i direktno podržava. Naime, Kina je otvoreni i strateški saveznik i podržavalac Rusije, uključujući i podršku ratu u Ukrajini. Peking preko Moskve otvoreno podržava uništenje Ukrajine - zaključio je Janda.

Janda: Saveznice će vidjeti ako Crna Gora ne bude ulagala više u odbranu i pitaće se zašto bi je branili

Popularna aplikacija za učenje stranih jezika Duolingo objavila je podatke o najpopularnijem stranom jeziku u pojedinim evropskim državama u 2024. godini, a kad je riječ o Crnoj Gori najviše se učio engleski jezik.
Infografika Pixsella kreirana na osnovu podataka Duolinga prikazuje da se u cijeloj Evropi izdvajaju tri jezika. Najpopularniji su bili engleski, njemački i španski jezik.
Zanimljivo je da je njemački jezik najpopularniji u četiri zemlje regiona - Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.
Ostatak Evrope podijeljen je između engleskog i španskog. Ono što je uočljivo na infografici koja je predstavljena po bojama, jeste da se sjever izdvaja po narandžastoj boji koja označava upravo španski.
Ovaj jezik je najpopularniji u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji, te Irskoj.
Preostale zemlje Evrope su obojene sivom bojom - koja označava engleski jezik.
Duolingo je najpreuzimanija obrazovna aplikacija na svijetu i nudi preko 100 kurseva koji podučavaju više od 40 jezika. Objavili su da je 2024. engleski ponovo bio najpopularniji jezik koji se uči širom svijeta. Zaslužio je mjesto broj jedan u više zemalja nego ikada prije - 135 - što je više od 10 odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Najpopularniji strani jezici u Evropi: U Crnoj Gori se najviše uči enegleski

Još godinu do kraja mog mandata. Ne razumijem roditelje koji žrtvuju obrazovanje svoje djece zbog svojih želja i zahtjeva - poručio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u obraćanju javnosti, a govoreći o nedavnim dešavanjima u Valjevu, Novom Sadu i Beogradu…
On je istakao da su incidenti u Valjevu „jezivi“, oni u Novom Sadu „jednako užasni“, dok su događaji u Beogradu „malo manje jezivi“.
- Bilo je pomalo čudno što se o pravdi nije govorilo kada je u Novom Sadu u različitim požarima život izgubilo 16 ljudi, a postojala je direktna odgovornost čelnika. Zašto nismo čuli reakcije kada se nešto slično desilo u Sjevernoj Makedoniji, a čuli smo u Srbiji? Zato što je situacija iskorišćena kao municija u borbi protiv nezavisne i slobodne zemlje. Čuli smo od naše djece, naših studenata. Bio sam i ja tamo. Iako nismo potpuno sigurni šta se tačno dogodilo, pravda mora biti zadovoljena za tih 16 žrtava - rekao je Vučić.
Dodao je da su napadi usmjereni i na oca žrtava, što, kako je naveo, pokazuje da u svemu tome nije riječ o pravdi.
- Onda smo shvatili da se kroz sve to pokušava ukidanje školstva i obrazovanja. Naša djeca danas manje uče i manje znaju - zaključio je Vučić.

Vučić: Još godinu do kraja mog mandata, ne razumijem roditelje koji žrtvuju obrazovanje djece zbog svojih zahtjeva

Ovakav način donošenja najbitnijeg planskog dokumenta za Podgoricu, njen razvoj i kvalitetan život građana je skandalozan - ocijenio je odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac.nakon što je Vlada na telefonskoj sjednici usvojila tu odluku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-za-oko-sat-usvojila-pup-podgorice-pljevalja-12-clanova-nije-glasalo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, u izjavi za Antenu M, konstatovao da ova Vlada, kao i po običaju, donosi jako važne odluke tajno i organizovano.
- Ovog puta i pod pritiskom pojedinih tajkuna koji imaju interes da se na pojedinim do sad zelenim površinama grade višespratnice, a takođe i pod pritiskom onih tajkuna za koje se već zna da će biti izvođači radova na projektu Velje brdo - naglasio je Klikovac.
To je, decidan je on, posao za nadležno tužilaštvo. 
- Vjerujem da ni gradonačelnik (Saša) Mujović nije bio upućen da će Vlada usvojiti PUP Podgorice - dodao je Klikovac.
Upitan da li nam ovakvo užurbano donošenje odluka, u jeku požarne sezone, dok iscrpljeni vatrogasci putem otvorenog pisma traže pomoć usljed nedostatka opreme i adekvatnih uslova za rad, govori o odnosu Vlade prema cjelokupnoj situaciji u zemlji, Klikovac napominje da su minister unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i direktor direktorata MUP-a za vanredne situacije Miodrag Bešović do skoro ubjeđivali javnost da Crna Gora nikad spremnija, u boljem kapacitetu i sa više opreme dočekuje požarnu sezonu.
- Sad vidimo da nijesu bili u stanju da gotovo četiri godine poprave avione za gašenje požara. Postavlja se pitanje šta su radili i odakle im sad smjelost da snimaju PR spotove kad je svakome jasno da je sistem zaštite zakazao - izričit je odbornik DPS-a. 
Kako naglašava, o odnosu prema vatrogascima je suvišno i govoriti, jer je, podsjeća Klikovac, već bilo nekoliko inicijativa od strane vatrogasaca za unapređenje njihovog položaja kao i za nabavku opreme, ali takve inicijative su, kaže, ostale bez adekvatnog odgovora.

Klikovac: Način usvajanja PUP-a Podgorice skandalozan, odluka donijeta i pod pritiskom pojedinih tajkuna

Podgoričanin M.M (35) uhapšen je u Dajbabama dok je pošto su kod njega pronađeni kokain, marihuana i pištolj sa municijom.
On je, kako je saopšteno iz Uprave policije, kontrolisan dok je vozio električni trotinet.
- Policija je kod njega pronašla i oduzela pištolj bez fabričkog broja sa okvirom i osam komada municije, tri pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je 110 grama kokaina, kao i jedno pakovanje sa materijom za koju se sumnja da je 16.5 grama marihuane, te vagu za precizno mjerenje, jedan džoint i mobilni telefon - kazali su u policiji.
Od njega je, kako su dodali, oduzeta i torbica koju je imao kod sebe, ali i trotinet.
- U njegovoj blizini su zatečeni L.K. (29) i B.A. (27), te su svi dovedeni u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i od njih prikupljena obavještenja na zapisnik - kazali su u policiji.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podogrici nakon čega je M.M. uhapšen zbog sumnje na nedozvoljeno držajnje oružja i eksplozivnih materija i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Dajbabe: Podgoričanin uhapšen zbog kokaina, marihuane i pištolja, kontrolisan dok je vozio električni trotinet

Darko Novaković (54) uhapšen je u Srbiji po potjernici koju je za njim raspisao podgorički Interpol zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje cigareta iz Luke Bar.
Protiv njega je Specijalno državno tužilaštvo podnijelo krivičnu prijavu zbog sumnje da je član kriminalne grupe koja je u toku 2020. i 2021. godine u Crnoj Gori i drugim državama sprovodila aktivnosti krijumčarenja cigareta iz Luke Bar u države EU.
Sud u Srbiji mu je, kako je saopšteno iz Uprave policije, odredio ekstradicioni pritvor.
Potjernica za njim je, kako su dodali, raspisana radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje u produženom trajanju u saizvršilaštvu.
Osim toga, i Z.T. (47) iz Crne Gore je u Njemačkoj uhapšen po crnogorskoj potjernici.
- Potjernica je raspisana na osnovu naredbe Osnovnog suda u Rožajama zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda - kazali su u policiji.
I njemu je u Njemačkoj određen ekstradicioni pritvor.
- Njemu je od strane nadležnih pravosudnih organa u Njemačkoj određen ekstradicioni pritvor i on će nakon sprovedenog ekstradicionog postupka biti izručen Crnoj Gori - naglasili su u policiji.
Osim toga, na graničnom prelazu Šćepan Polje policija je uhapsila državljanina Bosne i Hercegovine A.B. (42) shodno međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisao NCB Interpol Zagreb, a radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi protiv njega pred Općinskim sudom u Rijeci zbog nezakonitog ulaska u zemlje EU.
- Za ovo djelo je zaprijećena kazna zatvora u trajanju od osam godina - dodali su u policiji.
A.B. će, poručuju u policiji, u zakonom propisanom roku biti sproveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici u cilju određivanja ekstradicionog pritvora.
- Navedene aktivnosti rezultat su kontinuiranog intenzivnog međunarodno operativnog rada nadležnih organa na lociranju i lišenju slobode lica za kojima su raspisane međunarodne potjernice. Sa ovakvi aktivnostima policija nastavlja i u narednom periodu, u cilju očuvanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta kako u nacionalnim tako i u međunarodnim okvirima - zaključili su u policiji.

Darko Novaković uhapšen Srbiji po potjernici podgoričkog Interpola, određen mu ekstradicioni pritvor

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Goran Jokić ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp; Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – Igora Nedovića, u sred dana, 16. jula u Staroj varoši i Ivana Milačića, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp; <h2>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA &nbsp;</h2> Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp; U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; - Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp; <h2>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</h2> Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp; Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp; Jokićev rođeni brat, Danilo Jokić, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je Željka Savković, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije Janka Vučinića, kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp; I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp; <h2>NAREDBA ZA BELVEDER</h2> ,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!” <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp; - U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka Kaćuša Krsmanović, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp; <h2>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</h2> Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada Zdravka Krivokapića je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp; Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp; Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

Funkcioner Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović nastavio je i u svom drugom današnjem regovanju sa ličnim diskvalifikacijama i uvredama na račun advokata Veselina Radulovića, reagujući na njegovu prethodnu opasku o Bogdanovićevoj sa čuvenog Megatrenda.
U najnovijem saopštenju Bogdanović Radulovića optužuje da nastupa „u maniru partije koja je bezbjednosni sektor pretvorila u ekspozituru kavačkog i škaljarskog klana“, naziva ga „portparolom grupice opskurnih diletanata“, „političkim mišem“ i „čovjekom bez kičme“ koji „bespogovorno izvršava naloge svojih zaštitnika“.
- Kada mu ponestane argumenata, poseže za starim, izlizanim repertoarom etiketa o plagijatima, kupljenim diplomama i drugim bljuvotinama, svojstvenim onima koji, poput političkih miševa, progovore tek onda kada ih mafija nagazi i pošalje na zadatak. To su ljudi bez kičme – napisao je, između ostalog Bogdanović u „reagovanju“.
Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata bijesno je reagovao danas nakon najave Radulovića za Portal ETV da će podnijeti krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i direktora policije Lazara Šćepanovića nakon što su uručena rješenja o suspenziji dugogodišnjem službenku nikšićke policije Darku Mađariću i pokretanju disciplinskog postupka protiv bivšeg načelnika nikšićkog Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića.
Radulović je stave da se, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju rukovodstvu bezbjednosnog sektora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-podnijecu-krivicne-prijave-protiv-saranovica-i-scepanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bogdanović je, očigledno iziritiran ovakvom najavom, u prvom reagovanju optužio Radoluviča da „prijeti“ iznoseći salvu uvreda na račun advokata.
Radulović je odgovorio da o ozbiljnim pitanjima ne može polemisati sa Bogdanovićem koji je diplomu sa „čuvenog“ Megatrenda dobio sa 35 godina, što je očito dodatno iznerviralo Bogdanovića pa je u javnost plasirao novi politički pamflet - &nbsp;bez konkretnih dokaza, ali sa obiljem teških riječi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.8523%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-sasuo-optuzbe-na-racun-radulovica-mi-nijesmo-sluge-vasih-gazda-pa-da-se-uplasimo-kad-zaprijetite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-o-ozbiljnim-pitanjima-ne-mogu-polemisati-sa-bogdanovicem-koji-je-diplomu-sa-cuvenog-megatrenda-dobio-sa-35-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bogdanović nastavio sa uvredama na račun advokata – zasmetala mu opaska o diplomi Megatrenda

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

Tag: evropa