Predsjednik Evropskog savjeta, Antonio Košta, izjavio je da je Evropi potreban veliki preokret – „big bang“ trenutak – u kojem će prijestonice EU staviti po strani nacionalne interese i konačno se uhvatiti ukoštac sa regulatornom inertnošću koja zaostaje za SAD i Kinom.
Pripremajući se za ključni samit EU o konkurentnosti u četvrtak, Košta je za Financial Times rekao da problemi Evrope proizlaze podjednako zbog birokratskih blokada nacionalnih regulatora koliko i zbog prekomjerne regulacije u Briselu.
- Moramo da damo novi politički podsticaj. Moramo da uradimo 2026. ono što smo prošle godine postigli u oblasti odbrane- rekao je bivši portugalski premijer, misleći na dogovore o povećanju izdvajanja za odbranu i zajedničkoj nabavci.
Veliki preokret na unutrašnjem tržištu
Košta je istakao potrebu za sveobuhvatnim reformama jedinstvenog tržišta radi smanjenja birokratije:
- To bi mogao biti ‘veliki preokret’ na unutrašnjem tržištu- kazao je.
Jedan od predloženih primjera je princip da kompanije podatke nadležnim organima dostavljaju samo jednom, umjesto u svakoj državi članici u kojoj posluju.
On je pozvao lidere da daju nedvosmislena uputstva kako bi se zaustavilo „sitničarenje“ nacionalnih prestonica koje je zakočilo izgradnju unije tržišta kapitala EU i integrisane energetske mreže.
Košta je posebno naglasio potrebu za postizanjem kompromisa oko francuskog zahtjeva za politikom „Kupuj evropsko“, kojom bi se zahtijevalo da određena ključna roba bude proizvedena u Evropi, što je sporno za zemlje orijentisane ka slobodnom tržištu.
- EU mora ostati otvoreno tržište i odbaciti protekcionizam. Politika ‘Kupuj evropsko’ mora biti izuzetak i krajnja mjera, odnosi se samo na kritične i strateške tehnologije i na ograničen vremenski period- kazao je jedan visoki njemački zvaničnik.
Cilj: Pravo jedinstveno tržište i veća globalna konkurentnost
Košta je rekao da želi politički dogovor o uklanjanju barijera na jedinstvenom tržištu i stvaranju „pravog jedinstvenog tržišta“ u oblasti energetike, telekomunikacija i tržišta kapitala.
Takođe, lideri EU bi trebalo da sklope više trgovinskih sporazuma, koriste mjere odmazde i preispitaju pravila konkurencije kako bi evropske kompanije mogle da se šire i globalno konkurišu.
- Ne smijemo biti naivni. Ako nas neki globalni akteri izazivaju nepoštenom konkurencijom ili koriste trgovinu kao instrument prinude, moramo da reagujemo- rekao je Košta.
Jedan od ključnih zadataka je smanjenje prekomjerne regulative, uključujući ambiciozne klimatske zakone EU. Košta je napomenuo da stalne izmjene zakonodavstva potkopavaju ulaganja, i da dodatno opterećenje društva nije neophodno za smanjenje emisija štetnih gasova.
Pojačana saradnja i politička spremnost
Košta je bio oprezan prema mogućnosti da istomišljenička država članica zaobiđe veto zemalja poput Mađarske kroz tzv. „pojačanu saradnju“.
- Za sada ne vidim poseban razlog za prelazak na ‘pojačanu saradnju’, jer svih 27 lidera ima jasan osjećaj hitnosti da se ovi problemi riješe- zaključio je predsjednik Evropskog savjeta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Košta: Evropi potreban veliki preokret, zaostajemo zbog birokratskih blokada i prekomjerne regulacije

Francuski predsjednik Emanuel Makron smatra da Evropa mora ponovo uspostaviti direktan dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi se pronašao put ka miru u Ukrajini. Makron je za nekoliko evropskih novina – među kojima su njemački Süddeutsche Zeitung i francuski Le Monde – izjavio da Evropa ne smije prepustiti razgovore s Rusijom Vašingtonu.
- Mora biti moguće obnoviti dijalog s Rusijom. Zašto? Zato što će se, onoga dana kada se postigne mir, taj mir ticati i Evrope. Obnovili smo kanale komunikacije na tehničkom nivou- rekao je francuski predsjednik u intervjuu objavljenom danas.
Na pitanje da li želi da upravo on razgovara s Putinom, Makron je odgovorio da vjeruje kako je potreban dobro organizovan evropski pristup, ali da u tom procesu ne bi smjelo učestvovati previše aktera.
Kremlj, kako piše agencija dpa, tvrdi da je Rusija spremna da obnovi dijalog s Francuskom na predsjedničkom nivou.
- Bilo je kontakata i možemo potvrditi da ćemo, ukoliko bude potrebno i poželjno, u najkraćem roku pomoći u obnavljanju dijaloga na najvišem nivou- izjavio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, a prenosi ruska novinska agencija Interfaks.
Govoreći o spremnosti Makrona na direktne razgovore između Evropljana i Putina, Peskov je rekao da to Moskvu „impresionira“.
- Dugo ukazujemo na to da je nelogično, kontraproduktivno i štetno za sve strane svoditi odnose na nulu- naglasio je Peskov.&nbsp;
Savjetnik francuskog predsjednika za vanjsku politiku Emanuel Bon nedavno je boravio u Moskvi, a njemački kancelar Fridrih Merc tada je izjavio da je riječ o koordinisanoj inicijativi. 
&nbsp;

1250x600

1084x550

Makron predlaže dijalog sa Putinom o Ukrajini: Mirovni pregovori ne smiju biti prepušteni Vašingtonu

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara". 
 
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da je svjetski poredak kakav je bio poznat završio i izrazila sumnju da će se vratiti. Takođe vjeruje da je 2035. prekasni rok za ponovno naoružavanje Evrope, izvještava "UATV English".
To je izjavila na javnom događaju kojem je prisustvovao grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen u Pariškom institutu za političke studije, izvještava "The Guardian".
Frederiksen je rekla da je "svjetski poredak kakav poznajemo gotov i ne mislim da će se vratiti".
Takođe je naglasila da "Rusija ne želi mir s Evropom", pozivajući EU i Sjedinjene Države da se "drže zajedno".
Komentarišući nedavne napetosti sa Sjedinjenim Državama oko Grenlanda, Frederiksen je istakla da obje strane dijele zabrinutost zbog sigurnosti na Arktiku i da će "pokušati pronaći put naprijed sa SAD-om".
Na pitanje o komentarima glavnog sekretara NATO-a Marka Rutea u vezi sa sposobnošću Evrope da se brani, rekla je da bi to bilo "izuzetno teško" s obzirom na trenutno stanje stvari.
Frederiksen je istakla da "kada pogledate obavještajne podatke, nuklearno oružje i tako dalje, zavisimo o SAD-u". Međutim, vjeruje da "možemo učiniti više od onoga što se sada javno govori".
Takođe je naglasila da ponovo naoružavanje Evrope mora biti "najvažnija stvar" za evropske čelnike, dodajući da je 2035. "prekasni" rok za taj cilj.
Kao što je ranije objavljeno, u utorak je postalo poznato da će danska premijerka Mete Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen posjetiti Berlin i Pariz kako bi potražili podršku usred nedavnih izjava američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi s arktičkim ostrvom, prenosi "UATV".

Danka premijerka: 2035. prekasni rok za naoružavanje Evrope

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je evropske partnere da su njegovu zemlju ostavili bez adekvatne protivvazdušne odbrane, što je Rusiji omogućilo da balističkim projektilima teško ošteti energetsku infrastrukturu i dovede Ukrajinu "na rub potpunog zamračenja".
Zelenski tvrdi da su, zbog zakašnjelih uplata sa Zapada, ključni odbrambeni sistemi u kritičnim trenucima bili „neupotrebljivi“, čime su ruski napadi ostavili milione ljudi bez osnovnih uslova za život.
Govoreći sinoć novinarima u Kijevu, ukrajinski predsjednik je kazao da su presretačke rakete PAC-3 za sisteme Patriot, koje su obećali evropski partneri, stigle s danom zakašnjenja zbog neizvršene uplate. Prema njegovim riječima, posljedice su bile dramatične – brojni građani ostali su bez struje, grijanja i vode usred najhladnije zime od početka rata.
– Uplata u okviru inicijative PURL nije realizovana. Rakete nijesu stigle – rekao je Zelenski, ne navodeći koja je država odgovorna za propust.
<h2>Frustracija zbog praznih sistema</h2>
Zelenski se, kako se čini, osvrnuo na ruski napad od 20. januara, tokom kojeg su, prema podacima ukrajinskih vazdušnih snaga, na Ukrajinu ispaljena 34 balistička i krstareća projektila. Municija PAC-3 jedina je u ukrajinskom arsenalu koja može obarati balističke projektile.
Još 16. januara upozorio je da su zalihe municije za protivvazdušnu odbranu opasno niske, navodeći da je do tog jutra nekoliko sistema ostalo potpuno bez raketa.
Objašnjavajući svoj oštar nastup na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je otvoreno kritikovao evropske saveznike, Zelenski je rekao da je takav ton posljedica neizvršene uplate. 
- Rusija je uspjela da poremeti snabdijevanje Kijeva strujom i vodom jer su naše jedinice za odbranu od balističkih napada prazne – jednostavno prazne. Pokušajte da zamislite: znam da balistički projektili lete ka našoj energetskoj infrastrukturi, znam da su sistemi Patriot raspoređeni i znam da struje neće biti jer nemamo raketa da ih presretnemo. U takvoj situaciji sam se našao. A onda pregovaram o raketama PAC-3 koje stižu dan nakon što smo dovedeni na rub potpunog kolapsa sistema - rekao je Zelenski.
Priznao je da govori „emotivno“, ali je naglasio da Ukrajina i Evropa „moraju biti na istoj talasnoj dužini kako bi sve ostalo moglo da funkcioniše efikasno i na vrijeme“.
<h2>Inicijativa PURL i reakcije Zapada</h2>
Inicijativu PURL (Prioritised Ukraine Requirements List) prošle godine pokrenule su Sjedinjene Američke Države i NATO, s ciljem da se sredstvima evropskih država nabavljaju američki sistemi protivvazdušne odbrane i drugo ključno naoružanje za Ukrajinu. Među državama učesnicama su Njemačka, Norveška, Poljska, Holandija, Belgija, Kanada, Luksemburg, Portugal, Slovenija i Španija.
Dvojica zapadnih zvaničnika upoznatih sa radom inicijative izjavila su da optužbe Zelenskog nijesu tačne, ali su odbili da iznesu dodatne detalje. NATO nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
U međuvremenu, visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas poručila je da evropske prijestonice „moraju dublje posegnuti u sopstvene zalihe protivvazdušne odbrane“, upozoravajući da se Ukrajina ove zime suočava sa „humanitarnom katastrofom“.
<h2>Trampov poziv Putinu i primirje</h2>
Izjave Zelenskog dolaze u trenutku kada je Kremlj saopštio da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zatražio od ruskog predsjednika Vladimira Putina sedmodnevno primirje u napadima na Kijev zbog ekstremno niskih temperatura.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Trampov cilj bio da se „stvore povoljni uslovi za održavanje pregovora“ između ruskih i ukrajinskih zvaničnika u Abu Dabiju. Kremlj je danas potvrdio da je Putin pristao na prekid vatre do 1. februara.
Dvije strane su prošle sedmice održale trilateralne razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok bi novi krug pregovora trebalo da uslijedi kasnije u februaru. Ukrajinski zvaničnici u međuvremenu optužuju Rusiju za „energetski teror“, u trenutku kada administracija Donalda Trampa intenzivira napore da podstakne mirovne pregovore i okonča rat koji narednog mjeseca ulazi u petu godinu.
Sam Tramp je tokom sastanka kabineta u četvrtak potvrdio razgovor sa Putinom.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da sedam dana ne napada Kijev i druge gradove i naselja tokom ovog izuzetnog zahlađenja. I pristao je na to. Moram vam reći, to je bilo veoma lijepo od njega - rekao je Tramp.
Tokom noći na petak, sirene za vazdušnu uzbunu u Kijevu nijesu se oglašavale i čini se da se Rusija pridržavala dogovora. Ukrajinske vazdušne snage nijesu zabilježile raketne napade niti napade bespilotnim letjelicama na veći dio zemlje, uključujući glavni grad. Ipak, prema istoku zemlje, u blizini linija fronta, lansirano je 111 dronova i jedan projektil, a zasad nije poznato da li je meta bila kritična infrastruktura.

Zelenski optužio Evropu: Doveli ste nas na rub kolapsa

Nakon globalnog povlačenja dječje hrane nekih od najvećih svjetskih kompanija, francuske vlasti istražuju smrt dvije bebe.
One su, navodno, konzumirale Nestléovu dječju hranu koja je povučena zbog kontaminacije cereulidom, prenosi Euronews.
Francusko ministarstvo zdravlja potvrdilo je da uzročno-posljedična veza još nije naučno potvrđena. Iz kompanije Nestlé saopštili su da nastavljaju da prate razvoj situacije i da u potpunoj transparentnosti sarađuju kako bi pružili sve potrebne informacije.
Flamanska vlada u Belgiji potvrdila je da se jedna beba razboljela u januaru nakon što je konzumirala Nestléovu dječju hranu.
– Dijete je povraćalo i imalo vodenu stolicu, ali se, srećom, u potpunosti oporavilo nakon otprilike deset dana. Analizom uzoraka stolice potvrdili smo da se beba razboljela zbog kontaminacije cereulidom iz Nestléovog mliječnog proizvoda – kazao je Joris Moonens, portparol nadležnog ministarstva.
Potvrđeno je da je serijski broj mliječnog proizvoda isti kao onaj koji je povučen sa tržišta širom Belgije.
Cereulid je termostabilni toksin koji proizvodi bakterija Bacillus cereus i može se razvijati u hrani. Najčešći simptomi infekcije cereulidom su povraćanje i dijareja, koji se javljaju u roku od 30 minuta do tri sata nakon konzumiranja kontaminirane hrane.
Informacije o kontaminaciji dječje hrane pojavile su se prošle godine. Nestlé Francuska je 10. decembra objavila povlačenje dojenačke formule proizvedene u fabrici u Nunspeetu u Holandiji, zbog sumnje na kontaminaciju cereulidom.
Kontaminacija je otkrivena kod jednog kineskog dobavljača ARA (arahidonske kiseline) ulja, ključnog sastojka u premium formulama za dojenčad. Od kraja decembra 2025. godine svi proizvođači dojenačke hrane širom svijeta koji koriste ARA ulje ovog dobavljača dužni su da sprovode sopstvene analize rizika kako bi osigurali bezbjednost svojih proizvoda, saopštilo je francusko ministarstvo poljoprivrede.
<h2>Povlačenje drugih serija</h2>
Početkom januara Nestlé je proširio povlačenje sa tržišta i na druge serije mlijeka za novorođenčad u 60 zemalja, čime je ovo povlačenje postalo jedno od najvećih do sada.
Iz kompanije su tada naveli da opoziv obuhvata serije proizvoda koje su bile u prodaji širom Evrope, kao i u Turskoj i Argentini.
<h2>Opoziv u Hrvatskoj</h2>
Podsjetimo, prije pet dana kompanija Nestlé Adriatic d.o.o. saopštila je da započinje opoziv još jedne serije NAN formula za novorođenčad, u saradnji s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske.
- Bezbjednost i dobrobit dojenčadi naš su apsolutni prioritet. Povlačenje se sprovodi zbog cereulida, supstance koju proizvodi mikroorganizam Bacillus cereus. Odluka o povlačenju odnosi se na proizvod: NAN Comfortis 1, serija L-53260346AA, rok trajanja 11/2027. Važno je istaći da do sada nije potvrđen nijedan slučaj obolijevanja niti pojave simptoma. Nestlé sprovodi ovo povlačenje u punoj saradnji s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske i u skladu s našim strogim protokolima kvaliteta i bezbjednosti proizvoda. Potrošači koji su kupili navedenu seriju proizvoda ne smiju je davati svom djetetu i mogu proizvod vratiti na prodajno mjesto radi povraćaja novca. Svi koji su zabrinuti za zdravlje svog djeteta treba da se obrate pedijatru ili zdravstvenom radniku - navodi se u saopštenju objavljenom na zvaničnoj stranici kompanije.
<h2>Četvrtina globalnog tržišta</h2>
Prema podacima konsultantske kompanije SkyQuest Technology Group, Nestlé kontroliše gotovo četvrtinu globalnog tržišta dječje hrane, čija je vrijednost procijenjena na 92,2 milijarde američkih dolara.
Iako Nestlé ne objavljuje detaljne podatke o prodaji, dojenačka formula je dio njihovog sektora za ishranu i zdravlje, koji je tokom 2024. godine činio 16,6 odsto ukupne prodaje kompanije u iznosu od 91,4 milijarde švajcarskih franaka.

U Evropi se masovno povlači dječja hrana, Francuska istražuje smrt dvije bebe

Agenti američke Imigracione i carinske službe (ICE) podržaće bezbjednosne operacije Sjedinjenih Američkih Država tokom Zimskih olimpijskih igara u Italiji u februaru, saopštila je ta institucija.
Ogranak američke Imigracione i carinske službe (ICE) pomoći će u obezbjeđenju Zimskih olimpijskih igara u Italiji, što je potvrđeno u utorak i izazvalo bijes javnosti, kao i upozorenja da njihovo prisustvo nije dobrodošlo.
Danima su kružile informacije da bi ova agencija, koja je u Sjedinjenim Američkim Državama često bila uključena u brutalne akcije protiv imigranata, mogla biti angažovana u bezbjednosnim mjerama tokom Igara koje će se održati od 6. do 22. februara u sjevernoj Italiji.
Iz ICE-a su naglasili da su njihove aktivnosti u Italiji odvojene od imigracionih akcija koje sprovodi odjeljenje za sprovođenje zakona i deportacije (Enforcement and Removal Operations – ERO).
- Naravno, ICE ne sprovodi imigracione operacije u stranim državama - naveli su.
Za zaštitu američkih državljana tokom Olimpijskih igara u inostranstvu nadležna je Diplomatska bezbjednosna služba (Diplomatic Security Service – DSS) Stejt departmenta.
Gradonačelnik Milana, grada domaćina više olimpijskih takmičenja, izjavio je da ICE „nije dobrodošao“.
- Ovo je milicija koja ubija. Jasno je da nisu dobrodošli u Milanu, u to nema sumnje. Zar ne možemo makar jednom reći ne američkom predsjedniku Donaldu Trampu - rekao je Đuzepe Sala.
Alesandro Zan, poslanik u Evropskom parlamentu iz redova centar-lijeve Demokratske stranke, ocijenio je ovo kao „neprihvatljivo“.
- U Italiji ne želimo one koji gaze ljudska prava i djeluju van svake demokratske kontrole - napisao je na mreži X.
Italijanske vlasti su u početku negirale prisustvo ICE-a, a zatim pokušale da umanje njihovu ulogu, sugerišući da će pružati pomoć isključivo u obezbjeđenju američke delegacije.
Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens i državni sekretar Marko Rubio prisustvovaće ceremoniji otvaranja Igara u Milanu 6. februara.
Predsjednik sjeverne italijanske regije Lombardije izjavio je u ponedjeljak da će njihovo angažovanje biti ograničeno na obezbjeđenje Vensa i Rubija.
- Imaće isključivo odbrambenu ulogu, ali sam uvjeren da se ništa neće dogoditi - kazao je Atilio Fontana novinarima.
Međutim, njegov kabinet je kasnije izdao saopštenje u kojem se navodi da ne raspolaže konkretnim informacijama o njihovom prisustvu, već da je odgovarao na hipotetičko pitanje.
Ministar unutrašnjih poslova Italije Mateo Pjantedozi izjavio je da „ICE, kao takav, nikada neće djelovati na teritoriji Italije“.
Hiljade agenata ICE-a raspoređene su u brojnim američkim gradovima radi sprovođenja akcija protiv ilegalne imigracije.
Njihove aktivnosti izazvale su masovne proteste, a nedavna ubistva američkih državljana Rene Gud i Aleksa Pretija na ulicama Mineapolisa dodatno su izazvala ogorčenje javnosti.

Trampovi agenti dolaze u Evropu: Biće dio američkih operacija na Zimskim olimpijskim igrama u Italiji

Predsjednica Evropske centralne banke, Kristin Lagard, uputila je neočekivanu poruku kritikama upućenim Evropi: „Hvala vam“. Tokom svog obraćanja na Svjetskom ekonomskom forumu u petak, čelnica centralne banke eurozone upitana je jesu li transatlantski odnosi nepovratno narušeni nakon sedmice u kojoj su američki predsjednik Donald Tramp i visoki zvaničnici njegove administracije više puta kritikovali Evropu, piše Politico.
- Mislim da smo posljednjih nekoliko dana čuli mnogo kritika na račun Evrope. Ali, ako išta, to je bilo korisno, i trebalo bi da zahvalimo hejterima, jer mislim da nas je to podsjetilo da moramo biti fokusiraniji - kazala je Lagard, posebno ističući „inovacije“ i „produktivnost“.
Tokom samita u Davosu, Tramp je izjavio da Evropa ne ide „u pravom smjeru“. Američki ministar finansija Skot Besent nazvao je Dansku „nebitnom“, dok je ministar trgovine Hovard Latnik kritikovao Evropu tokom VIP večere sa evropskim zvaničnicima i poslovnim liderima. Navodno je Lagard, koja je bila prisutna, napustila događaj u znak protesta.
I pored tenzija, Lagard je izrazila optimizam, naglašavajući svoje „vrlo, vrlo snažno uvjerenje“ da Evropljani i Amerikanci dijele slične vrijednosti i da se, u konačnici, moraju ujediniti.
- Lično, a ovo je možda moja emotivna strana, izvinjavam se zbog toga, mi žene smo sklone biti emotivne – mislim da moramo misliti na ljude. I imam veliko povjerenje i naklonost prema američkom narodu, i znam da će na kraju duboko ukorijenjene vrijednosti prevladati - istakla je Lagard.
Evropski lideri tokom sedmice žurno su pokušavali osmisliti odgovor na sve neprijateljskiji stav američke administracije.&nbsp;
Sinoć je održan sastanak na vrhu na kojem se raspravljalo o protumjerama u slučaju da Tramp ispuni prijetnje o uvođenju kaznenih carina evropskim zemljama koje su se protivile njegovoj ponudi za aneksiju Grenlanda.

Šefica ECB: Hejteri, hvala vam, gurate Evropu naprijed

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Davosu je oštro kritikovao Evropu, optužujući evropske lidere da su u „režimu Grenlanda“, jer čekaju da američki predsjednik Donald Tramp preuzme vođstvo kada je riječ o Ukrajini i drugim geopolitičkim krizama, umjesto da sami djeluju.
Poziv ukrajinskog predsjednika na odlučniju akciju, upućen i nekim od ključnih saveznika Kijeva, zaokružio je sedmicu izuzetno intenzivne diplomatske drame na Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom skijalištu.
Tokom foruma, evropski lideri su pokušavali da okončaju zastoj s Bijelom kućom oko Grenlanda, dok je više zapadnih lidera - predvođenih kanadskim premijerom Markom Karnijem - pozvalo na snažniji otpor Trampovim teritorijalnim ambicijama i političkoj nepredvidivosti.
Zelenski je u govoru zahtijevao jači pritisak na Kremlj, dok je Tramp u isto vrijeme poslao svog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom, u najnovijem pokušaju da se unaprijede mirovni pregovori između dvije zemlje.
Uprkos ograničenoj i nepovezanoj podršci koju je Tramp pružao Ukrajini od stupanja na dužnost prije godinu dana, Zelenski se fokusirao prvenstveno na ulogu Evrope u sukobu, optužujući lidere kontinenta za samozadovoljstvo i nečinjenje.
- Prošle godine, upravo ovdje u Davosu, završio sam svoj govor riječima: ‘Evropa mora znati kako da se odbrani’“.Prošla je godina, a ništa se nije promijenilo - rekao je Zelenski.
Ocijenio je da je „Evropa je i dalje u režimu Grenlanda“.
- Možda će neko, negdje, nešto uraditi - naglasio je on.
Zelenski je u govoru aludirao na Trampove neobične zahtjeve da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland, ali je uglavnom izbjegao direktnu kritiku američkog predsjednika, navodeći da su Evropljani ostali taoci sve nepredvidivije Bijele kuće.
Govor je održao u trenutku kada Ukrajina prolazi kroz tešku zimu, dok ruski napadi na civilnu infrastrukturu ostavljaju veliki dio Kijeva, kao i druge veće gradove, bez struje i grijanja.
Tokom godišnjeg okupljanja svjetskih lidera i finansijske elite, medijske pažnje i razgovori bili su dominantno usmjereni na Trampove zahtjeve za preuzimanje Grenlanda, a potom i na njegovu najavu „okvirnog budućeg sporazuma“ koji bi Sjedinjenim Državama omogućio pristup Grenlandu „zauvijek“.
- Svi su obratili pažnju na Grenland i jasno je da većina lidera ne zna šta da uradi povodom toga... Izgleda kao da svi samo čekaju da se Amerika ‘ohladi’ po tom pitanju, nadajući se da će tema nestati. Ali šta ako se to ne desi – šta onda? - naveo je on.
Pitao je čemu služi slanje 14 ili 40 vojnika na Grenland.
- Kakvu poruku to šalje Putinu? Kini? I, možda najvažnije, kakvu poruku šalje Danskoj? - naveo je on.
Tokom govora, sugerisao je da bi Ukrajina mogla pomoći u odbrani Evrope u slučaju ruske invazije na Grenland.
- Znamo što treba uraditi ako se ruski ratni brodovi približe Grenlandu. Ukrajina može pomoći i u tome. Mogu potonuti kod Grenlanda isto kao što tonu kod Krima - istakao je on.
Zelenski je rekao da bi Evropa trebalo da ima odlučniju i snažniju ulogu u ciljanju ruske „flote iz sjenke“ - naftnih tankera koji pomažu u finansiranju ruske ratne mašinerije - te da je i dalje previše lako Rusiji da zaobiđe sankcije i nastavi masovnu proizvodnju projektila i drugog naoružanja.
Prema njegovim riječima, prijetnje po Evropu imaju egzistencijalni karakter za NATO, te je Evropi potrebna „ujedinjena oružana sila“ sposobna da brani kontinent.
- Danas se Evropa oslanja isključivo na uvjerenje da će NATO reagovati ako dođe do opasnosti. Ali niko zapravo nije vidio savez u akciji. Ako Putin odluči da zauzme Litvaniju ili napadne Poljsku, ko će odgovoriti? Trenutno NATO postoji zahvaljujući vjerovanju da će Sjedinjene Američke Države djelovati… ali šta ako ne budu? - naveo je Zelenski.

Zelenski oštro kritikovao Evropu: Izađite iz „režima Grenland“ i zauzmite se za sebe

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kritikovao je Evropu zbog njenog odgovora na proteste u Iranu i pozvao da se učini više kako bi se zaustavio izvoz ruske nafte, obraćajući se učesnicima Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u četvrtak.
- Bilo je mnogo govora o protestima u Iranu, ali su oni ugušeni u krvi. Svijet nije dovoljno pomogao iranskom narodu, i to je istina. Ostao je po strani. Ako režim opstane, to šalje jasnu poruku svakom nasilniku: ubijte dovoljno ljudi i ostaćete na vlasti - rekao je u svom govoru.
Iako je izrazio zahvalnost liderima Evropske unije zbog zamrzavanja ruske imovine u Evropi, predsjednik je rekao da to nije dovoljno da se oslabi ruska ratna mašinerija.
- Zašto predsjednik Tramp može da zaustavi tankere iz takozvane flote u sjenci i zaplijeni naftu, a Evropa ne može? Ruska nafta se transportuje tik uz evropske obale. Ta nafta finansira rat protiv Ukrajine. Ta nafta pomaže destabilizaciji Evrope. Zato ruska nafta mora biti zaustavljenpozvao a, zaplijenjena i prodata u korist Evrope - poručio je Zelenski.

Zelenski: Svijet nije dovoljno pomogao iranskom narodu; Evropa mora učiniti više kako bi se zaustavio izvoz ruske nafte

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: evropa