<p>Jug Evrope zahvatio je jak toplotni talas, a temperature su dosegle i do 46 stepeni Celzijusa u Španiji i stavile gotovo čitavu kontinentalnu Francusku pod pripravnost.</p>
<p>Ekstremne vrućine, pojačane zagađenjem fosilnim gorivima, već nekoliko dana prže Portugal, Španiju, Francusku, Italiju i Grčku, dok južna Evropa prolazi kroz svoj prvi veliki toplotni talas ovog ljeta.</p>
<h2>Izdata zdravstvena upozorenja</h2>
<p>Visoke temperature su navele vlasti u nekoliko zemalja da izdaju nova zdravstvena upozorenja i pokrenu vatrogasce kako bi spriječili izbijanje šumskih požara. Više od 50.000 ljudi u Turskoj evakuisano je iz svojih domova zbog šumskih požara, prema podacima službe za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama Ministarstva unutrašnjih poslova.</p>
<p>Generalni sekretar UN-a <b>Antonio Gutereš </b>na konferenciji o razvoju u Sevilji, juče je kazao da ekstremne vrućine više nisu rijetka pojava - postale su nova normala.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSimonOKing%2Fstatus%2F1939407144652079119%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1939407144652079119%7Ctwgr%5E48fe19e57f647323c1c9c6c3408002cba4cda2ff%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>U Portugalu, njegovoj domovini, u Mora, oko 60 milja istočno od Lisabona, zabilježena je temperatura od 46,6 stepeni Celzijusa. Meteorološki zvaničnici su radili na potvrdi da li je to novi rekord za jun.</p>
<p>Prognozira se da će grad na jugu Španije biti pržen na temperaturama većim od 40 stepeni Celzijusa u naredna tri dana i da će se suočiti sa noćnim temperaturama od najmanje 25 stepeni Celzijusa do četvrtka ujutru. Ljekari su izrazili zabrinutost zbog kombinacije vrućih dana i neprijatno toplih noći, što može izazvati smrtonosan stres za ljudski organizam.</p>
<h2>Ne izlaziti vani</h2>
<p>U Italiji, gdje je 21 od 27 gradova u nedjelju stavljeno na najviši stepen uzbune zbog vrućine, broj prijema u bolnice u nekim od najtoplijih regiona poput Toskane porastao je za 20 odsto. Ljudima je savjetovano da ne izlaze napolje između 11 i 18 sati.</p>
<p>U Francuskoj su upozorenja na vrućinu prvi put u istoriji obuhvatila skoro čitavo kopno. Meteo-France je stavila 88 odsto administrativnih područja pod drugi najviši stepen uzbune zbog vrućine.</p>
<p>- Ovo je bez presedana - rekla je ministarka ekologije <b>Anjes Panije-Runaše</b>.</p>
<h2>Prilagođavanje radnog vremena</h2>
<p>Vlada Francuske je zatražila od preduzeća da prilagode radno vrijeme kako bi zaštitili radnike od vrućine, a 200 javnih škola biće djelimično ili potpuno zatvoreno u ponedjeljak i utorak. Prvi požar ovog ljeta izbio je u Francuskoj na jugozapadu zemlje tokom vikenda, izgorjevši 400 hektara i dovodeći do preventivne evakuacije više od 100 ljudi iz njihovih domova.</p>
<p>U Španiji, koja je imala najgore vremenske uslove, junski temperaturni rekord od 46 stepeni Celzijusa postavljen je u subotu popodne u El Granadu, u andaluzijskoj provinciji Uelva. Najviša temperatura prethodno zabilježena za jun bila je 45,2 stepena Celzijusa zabilježena u Sevilji 1965. godine.</p>
<p>Nedjelja je bila najtopliji 29. juni u Španiji ikada zabilježena, prema zapisima španske meteorološke agencije Aemet, koji datiraju još iz 1950. godine. Očekuje se da će vrućina trajati do četvrtka.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fextremetemps%2Fstatus%2F1939641215676293327%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1939641215676293327%7Ctwgr%5E48fe19e57f647323c1c9c6c3408002cba4cda2ff%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>U Portugalu, gdje je sedam od 18 regiona pod crvenim upozorenjima na "ekstremni rizik", meteorolozi očekuju da će se vrijeme ohladiti u srijedu uveče.</p>
<p>Zemlje dalje na sjeveru su takođe u opasnosti. Njemačka meteorološka služba saopštila je da vruće i suvo vrijeme povećavaju rizik od šumskih požara, a neki gradovi uvode ograničenja na korišćenje vode jer se temperature u djelovima zemlje približavaju 40 stepeni Celzijusa do srijede.</p>
<p>U Brandenburgu, državi koja okružuje Berlin, vlada je pozvala poslodavce da uzmu u obzir opasnost po svoje zaposlene.</p>
<p>- Kompanije su obavezne pravilima o zaštiti od toplote na radnom mjestu - rekla je regionalna ministarka zdravlja <b>Britana Miler</b>, uključujući održavanje prihvatljive temperature u zatvorenom prostoru i zaštitu od prekomjernog izlaganja suncu.</p>
<p>Projektovano je da će Velika Britanija imati temperature od 34 stepena Celzijusa u Londonu i na jugoistoku Engleske, a Meteorološka služba upozorava da će visoke temperature i vlažni uslovi biti "prilično neprijatni" za one koji rade napolju, kao i za ljude koji napuštaju Glastonberi i prisustvuju početku Vimbldona.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ekstremne vrućine nova normala: Temperature u Evropi i do 46 stepeni, upaljeni alarmi

<p>SAD su imenovale generala Aleksusa Grinkeviča za novog vrhovnog komandanta snaga NATO-a u Evropi, potvrđujući svoju posvećenost Evropi, saopštila je danas Alijansa.<br/>
 <br/>
Grinkevič (53), bivši je pilot, i takođe će preuzeti komandu nad američkim snagama u Evropi, saopštilo je Ministarstvo odbrane SAD.</p>
<p>Od osnivanja NATO-a 1949. godine, vrhovna komanda snaga NATO-a u Evropi uvijek je bila dodijeljena američkom oficiru.</p>
<p>Američki ministar odbrane Pit Hegset danas je u Briselu potvrdio novinarima posvećenost SAD Alijansi, ali je upozorio evropske saveznike da će morati da izdvoje više sredstava za sopstvenu odbranu i da treba da se odreknu svoje „zavisnosti“ od SAD.</p>
<p>&nbsp;General Grinkevič zamijeniće drugog američkog generala, Kristofera Kavolija, koji je stupio na dužnost 4. jula 2022. godine, nekoliko mjeseci posle početka ruske agresije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Američki general imenovan za vrhovnog komandanta snaga NATO-a u Evropi

<p>Evropljani plaćaju različite cijene ljekova u zavisnosti od toga gdje žive, ali troše znatno manje nego građani Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Euronews.</p>
<p>Predsjednik SAD <b>Donald Tramp</b> u ponedjeljak je kritikovao Evropsku uniju najavivši planove za smanjenje troškova ljekova za američke građane.</p>
<p>- Plaćaćemo koliko i Evropa - rekao je Tramp novinarima, dodavši da su zemlje EU "teške", "brutalne" i "nepristojne" u pregovorima sa farmaceutskim kompanijama, prenosi Euronews.</p>
<p>Cijene ljekova u SAD među najvišima su u svijetu. Ta zemlja je 2022. godine potrošila 617,2 milijarde dolara (542,7 milijardi eura) na ljekove, dok je 24 evropske zemlje zajedno potrošilo 233,5 milijardi dolara (205,3 milijarde eura), prema analizi RAND korporacije.</p>
<p>Trampov plan predviđa vezivanje američkih cijena ljekova za najniže cijene koje važe u drugim razvijenim zemljama – ukoliko proizvođači sami prethodno ne snize cijene. Međutim, još nije jasno kako bi ovaj plan mogao biti sproveden, niti kolike bi uštede donio pacijentima u SAD.</p>
<p>Zašto su ljekovi skuplji u SAD? A šta je to u evropskom pristupu cijenama ljekova što je, po Trampu, "teško", "brutalno" i "nepristojno"?</p>
<p>Cijene su više u SAD jer farmaceutske kompanije tvrde da moraju da nadoknade visoke troškove razvoja novih ljekova – dok evropske zemlje pregovaraju kako bi cijene snizile, za razliku od američke vlade, koja u pravilu to ne čini.</p>
<p>Prema izvještaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO), većina evropskih država u obzir uzima i cijene istih ljekova u drugim zemljama kada odlučuje koliko je spremna da plati.

Ipak, Evropljani ne plaćaju ljekove isto – cijene variraju u zavisnosti od države.</p>
<p>Na primjer, Švajcarska prosječno troši 525 eura godišnje po osobi na ljekove, dok Hrvatska izdvaja 262 eura.</p>
<p>Jedan od razloga su povjerljivi pregovori sa farmaceutskim kompanijama, što, prema mišljenju kritičara, može dodatno povećati cijenu već skupih ljekova.</p>
<p>- Praktično ne postoji transparentnost - rekao je za Euronews <b>Helt Husejin Naci</b>, vanredni profesor zdravstvene politike na Londonskoj školi ekonomije.</p>
<p>Zemlje se pri pregovorima rukovode različitim kriterijumima. U Engleskoj i Švedskoj ključan je odnos cijene i koristi, dok Njemačka procjenjuje koliko novi lijek može da poboljša stanje pacijenata u poređenju sa već postojećim terapijama.</p>
<p>Vrijedno je napomenuti da su cijene ljekova u evropskim državama u posljednjim godinama porasle. U Njemačkoj su, na primjer, troškovi ljekova u bolnicama porasli za 11,5 odsto, a u apotekama za 2,6 odsto između 2012. i 2022. godine.

Zdravstveni osiguravači su prošle godine upozorili da rast cijena ljekova već opterećuje državne budžete.</p>
<p>- Cijene su već previsoke u mnogim evropskim zemljama, s obzirom na to koliko javni zdravstveni sistemi mogu da izdrže - kaže Naci i upozorava da bi dodatni pritisak iz SAD ili farmaceutskih kompanija da se cijene povećaju „ozbiljno ugrozio sistem“.</p>
<h2>Ko snosi trošak ljekova?</h2>
<p>Unutar Evrope postoje razlike i u tome ko tačno snosi trošak ljekova – najveći dio pokrivaju javni zdravstveni sistemi, ali dio se plaća i iz sopstvenog džepa ili putem dodatnog zdravstvenog osiguranja.</p>
<p>U baltičkim zemljama, kako navodi SZO, pacijenti mogu plaćati različite cijene za isti lijek, u zavisnosti od toga koju bolest imaju. U Estoniji, Poljskoj i Francuskoj postoje i recepti sa fiksnim participacijama.</p>
<p>U Kipru je 2022. godine država (zajedno sa obaveznim zdravstvenim fondovima) pokrila 90 odsto ukupnih troškova za ljekove, dok je u Bugarskoj taj udio bio samo 23 odsto. Ovi podaci obuhvataju sve ljekove, ne samo one na recept.</p>
<p>- Očekivati od zdravstvenih sistema da plaćaju još više za ljekove, jednostavno nije realno - zaključuje Naci.</p>

Evropljani potroše znatno manje novca na ljekove od Amerikanaca: Šta najviše utiče na cijenu, i ko snosi trošak?

<p>Dok neki još gledaju ka Evropi kao cilju, mi u Pljevljima sa pravom možemo reći da Evropu živimo odavno - poručio je predsjednik te opštine Dario Vraneš tokom proslave Dana Evrope.</p>
<p>Ministarstvo evropskih poslova, u saradnji s Opštinom Pljevlja i uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori je kroz projekat EU4ME povodom Dana Evrope organizovalo je u Pljevljima „Evropski đir - Igre bez granica“, u kojima su učestvovali učenici i učenice osnovnih lokalnih škola.</p>
<p>- Multikulturalnost, vjerska raznolikost, istorijska dubina i duhovna snaga svjedoče da smo vijekovima u srcu evropske civilizacije - naveo je Vraneš &nbsp;otvarajući “Igre bez granica” uz ocjenu da je obilježavanje Dana Evrope ujedno i prilika da se stavi akcenat na ključne evropske vrijednosti kao što su duh slobode, poštovanje dostojanstva svakog čovjeka, vladavina prava i njegovanje kulturnog i istorijskog nasljeđa.</p>
<p>Direktor Direktorata za koordinaciju finansijske podrške EU u Ministarstvu evropskih poslova, Bojan Vujović, istakao je da „Igre bez granica“ simbolizuju ono što Evropska unija jeste i treba da bude – zajednica saradnje, prijateljstva i fer takmičenja.</p>
<p>- Dragi učenici i učenice, vi ste generacija koja će živjeti punim kapacitetom evropske ideje. Učite jezike, budite radoznali, njegujte toleranciju i otvorenost. Evropski đir koji je nakon Nikšića i Žabljaka stigao u Pljevlja i nastavlja svoj put dalje, vodi vas prema znanju, razumijevanju i prijateljstvu - kazao je Vujović.</p>
<p>Menadžerka opštine Pljevlja, Ljiljana Đondović, naglasila je da su najmlađi sugrađani stvarni nosioci sportskog i evropskog duha, te da crnogorsko društvo treba da djeluje ujedinjeno i vođeno timskim duhom kako bi postigli evropske ambicije i ostvarili napredak za sve građane.</p>
<p>- Za Pljevlja, ovakvi događaji nijesu samo simbolični. Ova manifestacija je prilika da pokažemo spremnost da prihvatimo izazove i iskoristimo prilike koje evropske integracije donose. I više od svega, ovo je trenutak da kažemo da ne gledamo unazad, već gledamo u budućnost - rekla je Đondović.</p>
<p>Poseban aplauz dobio je sportista Goran Cmiljanić, koji se obratio učesnicima i ohrabrio ih da nastave da se razvijaju kroz sport i znanje.</p>
<p>Prisjećajući se da je svoj evropski đir započeo još kao dijete, upravo igrama bez granica, Cmiljanić je poručio da je tada, ali i da sad osjeća da su Pljevlja uvijek bila dio Evrope i dio svijeta.</p>
<p>Nakon svečanog otvaranja, uslijedilo je najveselije i najiščekivanije takmičenje – “Igre bez granica”, u kojem su učenici iz četiri pljevaljske osnovne škole – OŠ „Ristan Pavlović”, OŠ „Salko Aljković”, OŠ „Boško Buha” i OŠ „Mihailo Žugić” – pokazali spretnost, timski duh i znanje o EU.</p>
<p>Titulu najboljeg tima odnijeli su učenici OŠ „ Salko Aljković“ koji su za to i nagrađeni.</p>
<p>- Zvaničnici su posjetili i novoformiranu “EU i (info) tačku”, koja će Pljevljacima omogućiti pristup aktuelnim informacijama o evropskim programima i mogućnostima koje proces pristupanja pruža - navodi se u saopštenju.</p>
<p>„Evropski đir – Igre bez granica“ nastavlja svoje putovanje i seli se u Berane.</p>

Vraneš: Dok neki još gledaju ka Evropi, u Pljevljima je živimo odavno

<p>Svijet izgrađen poslije Drugog svjetskog rata se raspada, a okosnicu novog poretka će činiti interesi nuklearnih super-sila, među kojima nema Evrope, smatraju ugledni evropski politički mislioci.</p>
<p>I, kako zaključuju, Evropska unija neće opstati ako se ne objedini bezbjednosno i budžetski, ali takođe i ako se ne proširi na nove članice.</p>
<p>Bivši šef njemačke diplomatije <b>Joška Fišer</b> tako predočava da Evropa može kročiti u "strategijsku samostojnost", što žele neki vodeći političari, ne samo ako stvori sopstvenu odbranu, postane tehnološki nezavisna od SAD i Kine, već i stvori jezgro članica EU koje su za "evropsku odbranu" i proširenje, a time otkloni one koji se tome protive.</p>
<p>Donedavni šef diplomatije EU i bivši šef Evropskog parlamenta <b>Žozep Borelj</b> misli takođe da Evropa mora stvori odbrambenu, budžetsku strukturu i "krenuti u federalnu uniju".</p>
<p>Jer, inače, "neće opstati...svijetom danas vladaju populizam, protekcionizam, ratovi, a moramo biti svjesni toga da je svijet odbacio upliv i vezanost za Zapad".</p>
<p>Evropljani su s velikom pažnjom primili na znanje da Amerika više ne želi da bude ne samo bezbjednosni zaštitnik, već ni ekonomski bliski partner Brisela.</p>
<p>To je posebno prepoznato u izjavi potpredsjednika SAD <b>Džej Di Vensa</b> da "Evropa jeste naš saveznik, ali ne može biti vječiti vazal".</p>
<p>Borelj ukazuje i na to da nezapadni svijet, "na nas Evropljane gleda kao na onakve kakvi smo: stanovništvo koje se smanjuje i stari, da smo izgubili inicijativu na tehnološkom polju, a svijetom preovladava tehnološko američko-kinesko nadmetanje, ruska invazija na Ukrajinu i razbijački činilac oličen u predsjedniku (SAD <b>Donaldu</b>) <b>Trampu</b>".</p>
<p>A, uvjeren je on, "Evropa s tim izazovima treba da se sučeli svjesna da je naš potencijal to što smo u svijetu najbolji spoj političke slobode, ekonomskog napretka i socijalne zbijenosti i sklada".</p>
<p>Francuski dnevnik "Mond" istovremeno u opširnoj analizi "stanja svijeta i Evrope" zaključuje da su se "osamdeset godina poslije kraja drugog svjetskog rata sučelile dvije Evrope, usred haosa kojim dominiraju drugi".</p>
<p>"Mond" s gorčinom zaključuje da je obilježavanje 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu "imalo obilježje rekvijema za kraj međunarodnog poretka proisteklog iz ratne pobjede-nastanak dva dijela kontinenta razdvojenog jednom zemljom, Ukrajinom, u ratu".</p>
<p>Nekadašnji njemački ministar inostranih poslova Fišer ujedno upozorava da podjele koje je svijetu nametnula vlast predsjednika SAD Trampa zahtjevaju da i Evropa postane samosvojna svjetska snaga "uz nadnacionalnu političku volju".</p>
<p>Fišer, štaviše, predočava da "Trampova vlada ne dovodi u pitanje samo vojnu bezbjednost Evrope, već takođe sumnja u njenu moć u svjetskoj trgovini, na kojoj počiva evropska privreda".</p>
<p>On takođe podvlači da se EU mora osloboditi tehnološke zavisnosti od neevropskih velikih sila, "kao i zavisnosti od sirovina i rijetkih metala".</p>
<p>Više od 200 evropskih kompanija, uključujući vrlo uspješnog proizvođača aviona "Erbas", su upravo upozorili da će Evropa postati "tehnološka kolonija" ako ne krene u osvajanje sopstvene visoke tehnologije, posebno vještačke inteligencije.</p>
<p>Njihov zaključak je da se mora okrenuti geslu "kupujte evropsko", jer osamdeset odsto numeričkih programa i usluga za profesionalne potrebe u Evropi se kupuju od američkih firmi, a to je 265 milijardi eura godišnje.</p>
<p>Fišer pomalo iznenađujuće ističe da Evropa mora prevazići nacionalne razlike i nadahnuti se "nasljeđem" bivšeg francuskog predsjednika Šarla de Gola i zbog bezbjednosnih vojnih i ekonomskih prijetnji "postati degolistička, samosvojna...jer trećeg puta nema".</p>
<p>- Evropi je potrebna snažna ideološka suština, da jedinstveno stoji iza slobode, ljudskih prava, solidarnosti i vladavine zakona...i samo tad će svijet vjerovati da smo prava svjetska sila - kaže Fišer.</p>
<p>On podvlači i nužnost proširivanja EU na susjedne zemlje, produbljivanje evropske integracije, opipljivo pomaganje reformi u zemljama na putu u članstvo Unije.</p>
<p>I navodi da "ukoliko neke vlade EU koče dalje produbljivanje evropske integracije, one članice 'koje to žele i mogu' treba da osnaže međusobnu saradnju ".</p>
<p>A "EU takođe mora obnoviti narušenu vjerodostojnost u evropsku perspektivu kandidata za članstvo", ukazuje on.</p>
<p>Borelj zaključuje da "u Evropi danas vladaju tri straha: od rata, gubljenja sopstvene industrije i konkurentske sposobnosti, kao i okretanja ka krajnjoj političkoj desnici ".</p>
<p>A, primjećuje on, krajnja desnica takođe jako maše i plaši bojaznima od gubljenja identiteta zbog nekontrolisanog priliva doseljenika s drugih kontinenata.</p>

Analiza stručnjaka o sudbini Evrope: Ako se ne objedini, EU će propasti

<p>Ako Crna Gora odluči da ne bude dobar saveznik i da barem 3,5 odsto ne izdvaja za odbranu, onda mislim da će sve ostale saveznice to vidjeti, ne samo SAD, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa direktor češkog Centra evropskih vrijednosti za sigurnosne politike <b>Jakub Janda</b>.</p>
<p>Janda kaže da se očekuje da će na Samitu NATO-a u junu u Hagu doći do dogovora zemalja članica oko novog praga izdvajanja za odbranu.</p>
<p>- To bi moglo biti negdje između tri i četiri odsto BDP-a. U budućnosti i do pet odsto. Odnosno da li će, na primjer, predsjednik <b>Donald Tramp </b>reći: "Braniću samo one zemlje koje ispunjavaju svoje finansijske obaveze u NATO." To je nešto o čemu se govorilo i ranije a moguće je da bi to sada mogla de facto postati politika američke vlade i u praksi. Druga stvar koja neće biti toliko vidljiva je set ciljeva sposobnosti (capability targets), što je srž odbrambenog planiranja Alijanse. Za to su se članice pripremale duže od godinu - kazao je on.</p>
<p>Od 32 članice NATO-a, 22 su prošle godine potrošile najmanje dva odsto BDP-a na odbranu. Neke, poput Crne Gore, su obećavale da će potrošiti dva odsto ali, prema podacima NATO-a, na kraju to nisu učinile.</p>
<p>Janda je istakao da je prag od dva odsto BDP-a bio minimum 90-ih, kada za NATO nije bilo strateškog neprijatelja. Situacija sada je takva, navodi on, da je u Evropi otvoren rat koji je pokrenula Rusija, sa, prema procenama NATO-a, više od milion žrtava.</p>
<p>- Tako da smo definitivno u situaciji da je dva odsto nedovoljno. Zato će mnoge saveznice uskoro "krenuti" na izdvajanja od barem 3,5 odsto. A ako Crna Gora odluči da ne bude dobar saveznik i da to ne troši na svoju odbranu, onda mislim da će sve ostale saveznice to vidjeti, ne samo SAD. I u suštini pitaće se: "Zašto bismo došli da vas branimo ako se ponašate kao saputnik, koji jeste u Alijansi, ali se nada da će joj drugi pomagati, a to sami na činite". Dakle, tako će tretirati Crnu Goru ako ne bude ulagala više u svoju odbranu - naveo je Janda za RSE.</p>
<h2>Kina koristi Rusiju za postizanje interesa i na Balkanu</h2>
<p>Stručnjak za evropsku politiku prema Rusiji i Kini kazao je i da Rusija i Kina imaju najnegativniji uticaj na Zapadni Balkan.</p>
<p>Interes je Evropske unije da prati operacije uticaja ove dvije zemlje na Balkanu, koje su, naglašava, veoma neprijateljski raspoložene prema demokratijama.</p>
<p>- Moskva bi mogla da izazove etnički sukob na Zapadnom Balkanu kada bi željela da ugrozi evropske interese u slučaju, na primijer, ruske eskalacije u baltičkim državama. To bi bio najgori scenario, ali je, nažalost, sasvim moguć - rekao je Janda.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Kina pokušava da dominira većim dijelom svjetske ekonomije i procesa odlučivanja i koristi Rusiju kao regionalnog posrednika za postizanje svojih interesa.</p>
<p>U slučaju Evrope, kako kaže Janda, Kina se ponaša kao neprijatelj iako ne nastupa otvoreno u vojnim operacijama protiv nje.</p>
<p>- To radi Rusija, što Kina otvoreno i direktno podržava. Naime, Kina je otvoreni i strateški saveznik i podržavalac Rusije, uključujući i podršku ratu u Ukrajini. Peking preko Moskve otvoreno podržava uništenje Ukrajine - zaključio je Janda.</p>

Janda: Saveznice će vidjeti ako Crna Gora ne bude ulagala više u odbranu i pitaće se zašto bi je branili

<p>Popularna aplikacija za učenje stranih jezika Duolingo objavila je podatke o najpopularnijem stranom jeziku u pojedinim evropskim državama u 2024. godini, a kad je riječ o Crnoj Gori najviše se učio engleski jezik.</p>
<p>Infografika Pixsella kreirana na osnovu podataka Duolinga prikazuje da se u cijeloj Evropi izdvajaju tri jezika. Najpopularniji su bili engleski, njemački i španski jezik.</p>
<p>Zanimljivo je da je njemački jezik najpopularniji u četiri zemlje regiona - Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.</p>
<p>Ostatak Evrope podijeljen je između engleskog i španskog. Ono što je uočljivo na infografici koja je predstavljena po bojama, jeste da se sjever izdvaja po narandžastoj boji koja označava upravo španski.</p>
<p>Ovaj jezik je najpopularniji u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji, te Irskoj.</p>
<p>Preostale zemlje Evrope su obojene sivom bojom - koja označava engleski jezik.</p>
<p>Duolingo je najpreuzimanija obrazovna aplikacija na svijetu i nudi preko 100 kurseva koji podučavaju više od 40 jezika. Objavili su da je 2024. engleski ponovo bio najpopularniji jezik koji se uči širom svijeta. Zaslužio je mjesto broj jedan u više zemalja nego ikada prije - 135 - što je više od 10 odsto više u odnosu na prošlu godinu.</p>

Najpopularniji strani jezici u Evropi: U Crnoj Gori se najviše uči enegleski

<p>Kvalitet vazduha u Evropi se značajno poboljšao tokom posljednjih nekoliko decenija, ali još postoje mjesta širom EU gdje koncentracija zagađivača premašuje trenutne standarde EU i još strože vrijednosti koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, saopštila je danas Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).</p>
<p>Nivoi nekih od najvećih zagađivača su, prema podacima za 2023. i 2024. godinu, bili ispod godišnjih granica koje trenutno propisuje Evropska unija.</p>
<p>EEA je istakla da će biti potrebne dodatne mjere, posebno u gradovima, da bi se u potpunosti dostigli standardi kvaliteta vazduha koji moraju da budu ispunjeni do 2030.</p>
<p>Standardi za nivoe finih čestica PM2,5 ispunjeni su na 99 odsto mjernih stanica, a za nivoe azot-dioksida na 98 odsto, navodi se u ovogodišnjem izvještaju EEA o kvalitetu vazduha.</p>
<p>Međutim, nivoi koje preporučuje SZO nijesu u velikoj mjeri ispunjeni i zagađenje vazduha ostaje najveći ekološki rizik po zdravlje u Evropi, izazivajući bolesti, snižavajući kvalitet života i dovodeći do smrti koje se mogu spriječiti.</p>

Kvalitet vazduha u Evropi značajno poboljšan, ali potrebne dodatne mjere da se popravi standard

<p>Evropa je uvijek bila i uvijek će biti projekat mira, ali da bi se sačuvao mir, potrebna je snaga, izjavila je danas predsjednica Evropske komisije <b>Ursula fon der Lajen</b>.</p>
<p>Ona je, u intervjuu za Korijere dela sera, rekla da plan o naoružavanju Evrope, sada poznat kao ''Spremnost 2030'', ''sagleda različite dimenzije bezbjednosti i alate za održavanje mira''.</p>
<p>- Spremnost 2030 je masivan investicioni plan u inovacije, u istraživanje i razvoj, u inovativne startapove. To je investicioni program koji će povećati prosperitet' - istakla je Fon der Lajen.</p>
<p>Ona je dodala da će to koristiti i italijanskoj ekonomiji i društvu, jer ta zemlja, prema riječima Fon der Lajen, ima snažnu odbrambenu industrijsku bazu.</p>
<p>Fon der Lajen tvrdi da su SAD i dalje blizak evropski saveznik, izrazivši uvjerenje da će taj savez nastaviti da traje uprkos različitim stavovima.</p>
<p>- Imamo različite poglede na određena pitanja, na primjer o trgovini, ali imamo i zajedničke vrijednosti i snažne zajedničke interese. Vjerujem u konstruktivan dijalog i naporno radim na tome - rekla je ona.</p>
<p>Ona je dodala da smatra da je dobro što italijanska premijerka<b> Đorđa Meloni </b>ima pozitivan odnos sa predsjednikom SAD <b>Donaldom Trampom</b>.</p>
<p>- Što više veza bude između dvije strane Atlantika, to bolje - ocijenila je Fon der Lajen, prenosi Tanjug.</p>

Fon der Lajen: Evropi je potrebna snaga da bi sačuvala mir

<p>Italijanska premijerka <b>Đorđa Meloni</b> izrazila je razumijevanje za kritike koje je američki potpredsjednik <b>Džej Di Vens </b>uputio Evropi tokom govora na Bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu u februaru.</p>
<p>- Moram da kažem da se slažem. To govorim već godinama. Evropa je pomalo izgubila sebe - istakla je Melonijeva odgovarajući na pitanje o Vensovim ocjenama da je kontinent oslabio u svom zalaganju za slobodu govora i demokratiju, prenosi "Ansa".</p>
<p>Takođe je naglasila da primjedbe američkog predsjednika Donalda Trampa na račun EU nisu bile usmjerene na njen narod, već na "vladavinu klase i ideju da se, umjesto da se sagleda stvarnost i pronađu odgovori za ljude, može nametnuti ideologija".</p>
<p>Vens je u svom izlaganju naglasio da se najveće opasnosti za evropsku demokratiju nalaze unutar samog kontinenta, a ne u spoljnim prijetnjama poput Rusije ili Kine, pri čemu je masovnu imigraciju izdvojio kao ključni problem, prenosi "24Sedam".</p>

Meloni podržala Vensovu kritiku Evrope

<p>Umjesto da kupuje nove autobuse, Glavni grad ukida redovne autobuske linije, poručuju iz podgoričkog odbora Građanskog pokreta URA.</p>
<p>- Umjesto da je Glavni grad u prethodnih sedam mjeseci mandata nove uprave kupio 50, 100 ili više autobusa i kombi vozila različitih veličina, pa time drastično uvećao broj linija i smanjio razmake dolaska autobusa, svjedočimo nevjerovatnim scenama da gradsko preduzeće „Putevi“ donosi odluku o ukidanju redovnih autobuskih linija i dolasku autobusa na nadrealnih sat i po vremena. Takva odluka je neprimjerena u svakom pogledu i tražimo od gradske uprave da od nje odustane u što kraćem roku - navode oni.</p>
<p>Kako dodaju, u budžetu je ostavljeno sasvim dovoljno novca da se u što kraćem roku kupe neophodni autobusi i proširi mreža autobuskih linija.</p>
<p>- Za to se aktuelna gradska uprava pokazala potpuno nesposobnom. Iako su tokom kampanje brojni činioci nove vlasti obećavali da će navedeno pitanje riješiti za čak 100 dana, svjedočimo da ni za preko sedam mjeseci nije pripremljena Studija, niti raspisan tender, niti Glavni grad zna kako da realizuje navedeni projekat. Umjesto toga, betoniraju sve šta mogu, prave asfaltne pustinje koje niko neće ni koristiti i ukidaju javni transport, ne bi li građanke i građane opet natjerali da baš svuda idu svojim automobilima i stvaraju saobraćajne gužve. Zaista genijalno -poručili su iz podgoričke URE.</p>
<p>Oni ukazuju da je efikasni javni saobraćaj preduslov za život dostojan čovjeka 21. vijeka u glavnom gradu zemlje koja pretenduje da uskoro postane članica EU.</p>
<p>- Apelujemo na čelnike Glavnog grada da preinače ovu odluku i smanje vrijeme između dva polaska, a u najbržem roku nabave nove autobuse kako bi povećali broj linija, kako u gradskim tako i prigradskim naseljima. Samo to je odgovoran korak u gradskom interesu, kao i obustavljanje besmislenog betoniranja prelijepih djelova našeg grada - poput zemlje u nastavku Bazara ili prelijepe parcele u Bloku IX, obje koje smo mi ostavili za izgradnju dva velika parka i dječijih igrališta - zaključuje se u saopštenju.</p>

URA: Umjesto da kupuju nove autobuse, iz Glavnog grada ukidaju postojeće linije

<p>Stotine vatrogasaca angažovane su na gašenju požara koji od sinoć ne jenjava na grčkom ostrvu Krit, a koji je već ugrozio kuće, šume i spalio maslinjake. Preko 1000 ljudi je evakuisano.</p>
<p>Razlog požara su ekstremne vrućine koje su ovih dana pogodile Grčku, ali i cijeli Mediteran.&nbsp;</p>
<p>Požar je izbio u prefekturi Lasiti u gradu Lerapetra u srijedu i još se širi i bjesni na tri fronta, a jaki vjetrovi otežavaju napore za njegovo suzbijanje..<br/>
<br/>
Zamjenik guvernera Lasitija, <b>Joanis Androulakis,</b> rekao je da je situacija i dalje teška, prenosi Anadolija.<br/>
<br/>
- Ne znamo koliko je kuća u tom području do sada izgorjelo- rekao je Androulakis, dodajući da je požar prekinuo struju i mobilne signale.</p>

Požar na Kritu, evakuisano preko 1000 ljudi

<p>Pitanje je koliko još treba da ćutimo dok gledamo kako se Trinaestojulska nagrada pretvara u nagradu za zaborav, licemjerje i poniženje, ističu danas iz Festivala internacionalnog amaterskog teatra.</p>
<p>- Za sve nas okupljene oko ovog festivala, koji živimo od slobodne misli, umjetnosti i kritike, ovo nije samo odluka jednog odbora. Ovo je pljuvanje na sve što 13. jul znači. Nagrada koja treba da slavi umjetnost, slobodu i istinu, dodijeljena je da nagradi reviziju istorije. Dok su neprofitne organizacije, poput ,,The Books of Knjige”, koje decenijama pomjeraju granice humora i hrabro otvaraju važne teme, ostale po strani. To je poruka da satira, kritika i slobodan glas nisu poželjni - dodaju oni.</p>
<p>Kako ističu, danas gledamo kako se, iza zatvorenih vrata, gase zakoni, gase procedure, gase vrijednosti zbog kojih je ta nagrada uopšte rođena.</p>
<p>- Mi smo duboko pogođeni i nećemo da ćutimo. Jer, ako ćutimo sada-pristajemo. A mi ne pristajemo. U ime onih koji stvaraju umjetnost i slobodu-poručujemo: Fašizam nije opcija. Nikad - zaključili su iz FIAT-a.</p>

FIAT: Ovo je pljuvanje na sve što 13. jul znači, nećemo da ćutimo - fašizam nije opcija

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore<b> Andrija Mandić</b> sastao se danas sa ambasadorom Ruske Federacije u našoj zemlji Nj. E. <b>Aleksandrom Lukašikom, </b>gdje je Mandić saopštio, u susret 13. julu, &nbsp;da naša zemlja nikada neće zaboraviti zalaganje i podršku velike carske Rusije na Berlinskom kongresu 1878. godine, kada je nakon vjekova borbe za slobodu potvrđena državnost Crne Gore</p>
<p>Oni su na sastanku, kako se navodi, istakli istorijske i kulturne veze koje povezuju naše narode, posebno naglasivši povezanost nekadašnje Knjaževine, odnosno Kraljevine Crne Gore sa tadašnjom Ruskom imperijom koji su se ogledali u dinastijskim i vladarskim odnosima između Kralja Nikole Petrovića i ruskih careva Aleksandra III i Nikolaja II Romanovа.</p>

Mandić sa Lukašikom: Crna Gora neće zaboraviti podršku carske Rusije na Berlinskom kongresu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: evropa