<p>Predsjednica Evropske komisije<b> Ursula fon der Lajen </b>prokomentarisala je prekid isporuke gasa Austriji od strane ruskog Gasproma, rekavši da je uprkos "ucjenama" Rusije Evropa spremna za zimu i da ima rezerve gasa.</p>
<p>- Ruski predsjednik<b> Vladimir Putin</b> ponovo koristi energiju kao oružje. Pokušava da ucijeni Austriju i Evropu prekidom isporuke gasa. Spremni smo za to i spremni za zimu. Skladišta gasa širom EU su puna- navela je Fon der Lajen na platformi X.</p>
<p>Ona je dodala, citirajući austrijskog saveznog kancelara <b>Karla Nehamera</b>, da je "Evropa jedinstvena u podršci Austriji".</p>
<p>Ruski Gasprom je u petak saopštio da će od juče prestati da isporučuje tranzit prirodnog gasa preko Ukrajine austrijskoj kompaniji OMV. Kasnije je ova vijest potvrđena u Austriji.</p>
<p>Austrijska naftna i gasna kompanija OMV u djelimičnom vlasništvu države produžila je 2018. godine ugovor o snabdijevanju gasom sa ruskim Gaspromom do 2040. godine.</p>
<p>Austrija je tokom sukoba u Ukrajini kupila 79 odsto svog prirodnog gasa od Rusije, koji je dolazio u tranzitu preko Ukrajine.</p>
<p>Savezni kancelar Austrije je izjavio da se njegova zemlja sprema za mogući prekid isporuke gasa od strane Rusije i da sada već ima u svojim skladištima gasa više od godišnjeg obima potrošnje, te stoga "Putin neće uspjeti da ucjenjuje i baci Austriju na koljena".</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Fon der Lajen: Evropa ima rezerve gasa uprkos Putinovim ucjenama

<p>Evropa će morati da preispita svoju podršku Ukrajini ukoliko <b>Donald Tramp</b> bude izabran za predsjednika Sjedinjenih Država, izjavio je mađarski premijer <b>Viktor Orban</b>, ističući da Evropa "neće moći sama podnijeti teret rata".</p>
<p>Orban se protivi vojnoj pomoći Ukrajini i jasno je dao do znanja da misli da bivši američki predsjednik Tramp dijeli njegove stavove i da bi pregovarao o mirovnom rješenju za Ukrajinu.</p>
<p>On podržava bivšeg predsjednika Trampa, kandidata republikanaca, da pobijedi kandidatkinju demokrata<b> Kamalu Haris</b> na američkim izborima u utorak.</p>
<p>- Mi (u Evropi) moramo shvatiti da, ukoliko će u Americi biti predsjednik koji je za mir, tada ni Evropa ne može ostati proratna - rekao je Orban 3. novembra.</p>
<p>Naveo je i da će Ukrajina biti visoko na dnevnom redu na sastnaku evropskih lidera u Budimpešti sljedeće sedmice, aludirajući na sastanak Evropske političke zajednice i najavljeni neformalni sastanak čelnika EU.</p>
<p>- Evropa ne može sama podnijeti teret [rata], a ako Amerikanci pređu na mir, onda i mi treba da se prilagodimo. I o tome ćemo razgovarati u Budimpešti - rekao je Orban.</p>
<p>Evropa je očekuje ishod izbora u SAD-u kako bi vidjela na koji način će on uticati na rat u Ukrajini.</p>
<p>Orban je naljutio Brisel svojim bliskim vezama s Rusijom i protivljenjem pomoći Ukrajini, piše Rojters.</p>
<p>Mađarski ministar vanjskih poslova <b>Peter Sijarto</b> izjavio je u julu da mađarska vlada vidi Trampa kao "šansu za mir" u Ukrajini.</p>
<p>Orban je u julu rekao da njegov tim pomaže Trampovim saradnicima u politikama o porodicama i migracijama.</p>
<p>Orban je u četvrtak nazvao Trampa da mu poželi sreću uoči izbora u SAD-u koji će biti održani u utorak.</p>

610x380

500x500

400x240

400x203

Orban: Trampova pobjeda bi natjerala Evropu da preispita podršku Ukrajini

<p>Nedavni napad ukrajinske armije na pogranične ruske oblasti, ali i cijeli rusko-ukrajinski rat plivlače pažnju velikog broja posmatrača širom svijeta. Zavisno od zvanične politile zemalja iz kojih oni dolaze, prisutni su različiti pristupi i uglovi u sagledavanju posljedica sukoba.</p>
<p>Međutim, gotovo svakoj stručnoj analizi zajednički je pokušaj anticipiranja buduće američke politike prema spomenutom ratu i evropskom bezbjednosnom pitanju. U tom kontekstu jednako su zanimljive elaboracije koje dolaze od stručnjaka iz Sjedinjenih Država kao i onih izvana. Veliki broj američkih posmatrača smatra da je pravo vrijeme za povratak korijenima američke politike prema Evropi. O čemu je zapravo riječ?</p>
<h2>Što je politika "fine ravnoteže" SAD-a prema Evropi?&nbsp;</h2>
<p>Više od 100 godina, ili barem od 1900-ih, Sjedinjene Države su imale trajni nacionalni interes u održavanju ekonomske i vojne moći kontinenta podijeljenog između više država. Kreatori američke spoljnje politike su željeli da spriječe pojavu evropskog hegemona koji bi konsolidovao moć isključivo za sebe.&nbsp;</p>
<p>Američki stratezi su oduvijek smatrali da bi kontrola nad Evropom koju bi imala jedna agresivna i neprijateljska sila predstavljala prijetnju po njihovu nacionalnu bezbjednost. Zbog toga su se Sjedinjene Države, između ostalog, i uključile u Prvi, odnosno Drugi svjetski rat. Ideja je bila spriječiti njemačku dominaciju i ostvarivanje hegemonije u Evropi.</p>
<h2>Strah od pojave novog hegemona i formiranje NATO saveza</h2>
<p>Nakon završetka Drugog svjetskog rata pojavila se prijetnja s istoka. Kao reakciju na mogućnost da SSSR preuzme ulogu Njemačke i postane novi evropski hegemon, Amerikanci su sa saveznicima 4. aprila 1949. godine formirali NATO savez. U to vrijeme sjećanja na rat su bila još svježa, a budućnost Njemačke neizvjesna.&nbsp;</p>
<p>Međutim, važno je istaknuti da glavni kreatori američke vanjsko-bezbjednosne politike ni tada nisu do kraja željeli da preuzmu dugoročnu odgovornost za evropsku bezbjednost. NATO je bio zamišljen kao privremeno sredstvo zaštite zapadnoevropskih država dok su se oporavljale od rata, ključna brana širenju moći SSSR-a u Evropi te kanal integracije Zapadne Njemačke u anti-SSSR koaliciju, koja bi za posljedicu imala trajno njemačko pacificiranje.&nbsp;</p>
<p>U prilog ovoj tezi može poslužiti i izjava američkog generala Dvajta Ajzenhauera, vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga u Evropi, iz 1951: "Ako za deset godina sve američke trupe stacionirane u Evropi za potrebe nacionalne odbrane ne budu vraćene u Sjedinjene Države, ovaj nacionalni projekt će propasti."</p>
<h2>Raspodjela moći u savremenoj Evropi&nbsp;</h2>
<p>Za razliku od nepredvidivog perioda nakon Drugog svjetskog rata, kada su mnogi bezbjednosni izazovi i nedoumice primorali Sjedinjene Države da se vojno usidre u Evropi preko NATO-a i djeluju kao jamac sigurnosti, danas je situacija drugačija. Više je nego očigledno da prvi put u nekoliko vjekova u Evropi nema potencijalnog hegemona, odnosno kandidata koji bi mogao da dominira kontinentom.&nbsp;</p>
<p>Nekadašnji strahovi od njemačke imperijalne politike ustupili su mjesto strepnji zbog zakržljale geopolitičke uloge Berlina u savremenim međunarodnim odnosima. S druge strane, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo već odavno razumiju da raspodjela moći ne vodi ekspanziji. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>
<h2>Današnja Rusija kao hegemonijski izazov</h2>
<p>Američki stratezi i posmatrači s posebnim su oprezom i pažnjom pratili stanje Ruske Federacije kao svog dugogodišnjeg i glavnog suparnika, pogotovo jer je riječ o državi koja je, kao nasljednica SSSR-a, najveća nuklearna sila na svijetu.</p>
<p>Upravo je rat u Ukrajini Amerikancima otkrio da je današnja Rusija, uprkos enormnom potencijalu oružja za masovno uništenje, zapravo samo blijeda sjenka SSSR-a i njegove prijetnje Evropi. Preciznije, Rusiji nedostaju resursi za postavljanje hegemonijskih izazova. S populacijom od 143 miliona stanovnika, u poređenju s otprilike 600 miliona žitelja evropskih zemalja NATO-a, Rusiji prije svega nedostaje populacije.</p>
<h2>Rusko-ukrajinski rat</h2>
<p>Evropske članice NATO-a imaju ekonomiju otprilike deset puta veću i znatno razvijeniju od ruske. Čak i najpesimističnije procjene pokazuju da su evropske zemlje trošile znatno više na odbranu od Rusije i prije skupe invazije na Ukrajinu, koja je uslovila povećanje evropske odbrambene potrošnje. Prema Međunarodnom institutu za strateške studije, Rusija je 2023. godine potrošila otprilike 75 milijardi dolara u vojne svrhe, dok su evropske članice NATO-a zajedno potrošile više od 374 milijarde dolara.</p>
<p>Premda je ruska invazija na Ukrajinu pokazala njenu spremnost da upotrijebi silu i vještinu održavanja operacija visokog intenziteta, američke analize naglašavaju da Rusija nema sposobnost da projektuje vojne moći na velike udaljenosti. Ne samo da je početni ruski prodor prema Kijevu bio odbijen već se i većina borbi od tada odvijala unutar nekoliko stotina kilometara od rusko-ukrajinske granice.&nbsp;</p>
<h2>Rusija ne može postati evropski hegemon</h2>
<p>Prema tome, očigledno je da Rusija nakon više od dvije godine borbi nije uspjela da porazi ekonomski i vojno slabiju Ukrajinu, te da ne može da predstavlja hegemonijsku prijetnju Evropi. Čak i kada bi Rusi u relativno kratkom vremenu uspjeli da obnove svoje vojne kapacitete, što je malo vjerovatno, postoje mnoge države koje bi ih udružene ili same, uslijed savremene raspodjele vojne i ekonomske moći, mogle spriječiti u postizanju hegemonije. &nbsp;</p>
<p>Nuklearno oružje je još jedan faktor odvraćanja koji bi Rusiji bio dovoljan razlog za udaljavanje od ideje pozicioniranja kao evropskog hegemona. Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju sopstvene nuklearne arsenale, a druge zemlje u Evropi, poput Njemačke, mogle bi ih lako nabaviti ako bi se osjećale dovoljno ugroženima.&nbsp;</p>
<h2>Ispunjenje američkog nacionalnog interesa u Evropi</h2>
<p>Postoji više nego dovoljno argumenata u korist teze američkih posmatrača da ni Rusija, ali ni bilo ko drugi u Evropi u dogledno vrijeme neće pretendovati na mjesto hegemona. To bi moglo značiti ispunjenje nacionalnog interesa SAD-a na evropskom kontinentu, povratak politici "fine ravnoteže", te nekoj vrsti pasiviziranja u NATO-u, koje ne bi impliciralo formalno povlačenje Amerikanaca iz saveza, već njegovo evropeiziranje, odnosno prebacivanje odgovornosti za evropsku bezbjednost na evropske NATO partnere.&nbsp;</p>
<p>S obzirom na to da Sjedinjene Države imaju javni dug od oko 35 biliona dolara, godišnji proračunski deficit od 1,5 biliona dolara, sve veće bezbjednosne prijetnje u Aziji, te izražene unutrašnje političke podjele i tenzije koje otežavaju rješavanje niza otvorenih pitanja, jasno je zbog čega ne samo prominentni posmatrači već i zvaničnici sve češće govore o potrebi evaluacije vanjskih obaveza države prema saveznicima. Prvenstveno onima s evropskog kontinenta.</p>

Što je rat u Ukrajini otkrio Amerikancima?

<p>Stručnjaci kažu da je ovo ljeto na Balkanu najtoplije od početka mjerenja prije više od 130 godina.</p>
<p>Bili su veoma dugi periodi sa temperaturom iznad 30 stepeni Celzijusa, a bila je iznad 20 stepeni i tokom noći.</p>
<p>Toplotni talasi i jul i avgust bez padavina su preko noći gurnuli prosječne temperature na nove maksimume Jugoistočne Evrope, objasnili su meteorolozi.</p>
<p>- Ljeti se inače smjenjuju dani sa visokim temperaturama i pet do šest kišovitih dana. Međutim, praktično cijelog jula i avgusta nije bilo kiše, a temperatura je bila visoka - rekao je meteorolog Republičkog Hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZS) <b>Nedeljko Todorović</b>.</p>
<p>Naučnici kažu da je globalno zagrijavanje, izazvano uglavnom sagorijevanjem fosilnih goriva, dovelo do viših temperatura, pri čemu je svijet nedavno zabilježio 13 uzastopnih mjesečnih toplotnih rekorda.</p>
<p>Klimatska služba EU Kopernikus je u petak izvijestila da je ljeto 2024. najtoplije na Zemlji do sada, što povećava vjerovatnoću da će se ova godina završiti kao najtoplija godina koju je čovječanstvo izmjerilo.</p>
<p>Meteorolozi u Crnoj Gori su saopštili da su temperature tokom noći u pojedinim gradovima bile i do 29 stepeni Celzijusa.</p>
<p>Jugoistočna Evropa je ovog ljeta bila „zarobljena“ suptropskom toplom vazdušnom masom iz zapadne Afrike i s područja Sredozemnog mora, rekao je <b>Goran Pejanović</b> iz Hidrometeorološkog zavoda Srbije.</p>
<p>- Imali smo četiri toplotna talasa… najintenzivniji je trajao od 5. do 21. jula, skoro tri nedelje bez kapi kiše“, rekao je on. Sveukupno, ovog leta u Srbiji je bilo 3,3 stepena toplije od proseka - dodao je on.</p>
<p>U podalpskoj Sloveniji prosječne ljetnje temperature porasle su za 2,5 stepena u odnosu na period prije 2020. godine, po podacima njene Agencije za životnu sredinu.</p>
<p>Ljeto u Sloveniji proteklo je bez hladnijih perioda koji su uobičajeni, navodi se u izvještaju.</p>
<p>I u Bosni i Hercegovini su „svi rekordi oboreni“ po broju vrelih noći i dana. Oni su se u nekim područjima utrostručili u odnosu na prošlu godinu, koja je do sada bila rekordna, rekao je Bakir Krajinović iz Hidrometeorološkog zavoda BiH.</p>
<p>Susjedna Hrvatska prijavila je najviše ikada zabilježene temperature vode Jadranskog mora, koje su u nekim oblastima dostigle i 30 stepeni Celzijusovih.</p>
<p>Vruće vrijeme na Balkanu isušilo je rijeke u Bosni i Srbiji, izazvalo šumske požare u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, loše usjeve i spaljeno poljoprivredno zemljište širom regiona.</p>
<p>Sve toplije noći znače da se ljudska tijela, kao i životinje i biljke, ne mogu ohladiti. To je još ekstremnije u velikim gradovima gdje noću betonske zgrade zrače toplotu koja se akumulirala tokom dana.</p>
<p>Iako je veoma toplo ljeto bilo dobro za turizam na obali Albanije, bilo je loše za poljoprivredu i proizvodnju električne energije. Skoro 98 odsto električne energije u Albaniji je iz hidroelektrana koje nisu mogle raditi putnim kapacitetima zbog višemjesečnih suša.</p>
<p>Sjeverna Makedonija se u posljednja tri mjeseca borila sa oko 2.000 šumskih požara, tri puta više nego 2023. godine. Požari su uništili desetine hiljada hektara šuma.</p>
<p>Desetine sela i gradova u Srbiji zbog suše imaju restrikcije vode za piće.</p>
<p>Na sjeveru Srbije slano jezero Rusanda čije se blato koristi u medicinskoj terapiji, potpuno je presušilo. Jovica Mudrić, iz lokalnog Doma zdravlja, rekao je da su morali da u suvo korito jezera sipaju vodu iz rezervoara da bi napravili blato za pacijente.</p>
<p>- Nije prvi put da se ovo dešava, ali nikada kao ove godine. Znam da svi vole ljeto, ali bi nam dobro došlo malo kiše - rekao je on.</p>

Kako se region Balkana borio sa najtoplijim ljetom u sto godina

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni predlog protiv okrivljenih, predsjednika i članova Savjeta Radio Televizije Crne Gore <b>Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića </b>i <b>Predraga Marsenića, </b>zbog zlouptrebe službenog položaja u saizvrlaštvu,, a povodom izbora &nbsp;generalnog direktora RTCG <b>Borisa Raonića </b>1 juna<b> </b>2023. godine</p>

ODT podnijelo optužni prijedlog protiv Drljevića i ekipe iz Savjeta

<p>Obilne padavine na teritoriji Podgorice izazvale su povećanje mutnoće vode na izvorištu Mareza, saopšteno je iz podgori;kog vodovoda.</p>
<p>- Preporučuje se da stanovništvo, a naročito djeca, trudnice,stari i stanovništvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjedne alternative tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flaširane vode, na odgovarajući način dopremljeno zdravstveno sanitarnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorišta i sl.) - zaključuju u saopštenju.</p>

Voda sa Mareze nije za piće

<p>Ženska seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore 30. novembra i 3. decembra u Skoplju odigraće prijateljske utakmice sa Sjevernom Makedonijom, saopšteno je iz Fudbalskog saveza.<br/>
<br/>
Selektor Mirko Marić za te duele računa na 23 igračice.<br/>
<br/>
Priliku da debituje u crnogorskom dresu imaće članica njemačkog Mepena Selma Ličina.<br/>
<br/>
Na spisku su golmanke - Anastasija Krstović (Sent Mihalji, Mađarska), Ajša Kalač (Leotar, BiH) i Nikolina Perunović (Zora Spuž);<br/>
<br/>
odbrana - Helena Božić, Tanja Malesija (Dinamo Moskva, Rusija), Ivana Boričić (Radnički Kragujevac, Srbija), Aleksandra Popović (Agram, Hrvatska), Jovana Sarić (Ekonomist) i Andrea Janjušević (Emina, BiH);<br/>
<br/>
vezni red - Slađana Bulatović (Fomget, Turska), Jasna Đoković (Agram, Hrvatska), Darija Đukić, Jelena Karličić (ALG Spor, Turska), Nađa Stanović (Slavija Prag, Češka), Nađa Đurđevac, Sara Simonović (Radnički Kragujevac, Srbija), Jelena Petrović (Sant Mihalji, Mađarski), Ana Krivokapić (Leotar, BiH), Selma Ličina (Mepen, Njemačka) i Anđela Golubović (Ekonomist);<br/>
<br/>
napad - Armisa Kuč (Fomget, Turska), Anđela Tošković (Crvena zvezda, Srbija) i Nikolina Caković (Budućnost).<br/>
<br/>
Utakmice između Crne Gore i Sjeverne Makedonije biće odigrane na terenima Trening kampa fudbalskog saveza u Skoplju.</p>

Marić objavio spisak za dvomeč sa Sjevernom Makedonijom

<p>Na poziv guvernera Austrijske narodne banke (OeNB) <b>Roberta Holcmana</b>, guvernerka Centralne banke Crne Gore<b> Irena Radović</b> učestvovala je na međunarodnoj konferenciji u Beču posvećenoj temi „Euro u Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi (CESEE)“. Konferencija je okupila guvernere centralnih banaka, visoke zvaničnike Evropske centralne banke (ECB), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kao i stručnjake iz drugih međunarodnih finansijskih institucija.</p>
<p>Tokom panela kojim je predsjedavao guverner Holcman, guvernerka Radović je istakla značaj uvođenja eura za Crnu Goru, govoreći o pozitivnim ekonomskim efektima ove odluke.</p>
<p>"Uvođenje eura pokazalo se kao strateški ispravan potez - ova valuta nam je donijela stabilnost cijena i deviznog kursa, osigurala reformu bankarskog sektora i snažan priliv stranih direktnih investicija, što je doprinijelo ubrzanom ekonomskom razvoju zemlje", izjavila je Radović.</p>
<p>Na panelu su guverneri centralnih banaka Eurosistema i zemalja u procesu pridruživanja razmijenili iskustva o uticaju eura na ekonomski rast svojih zemalja i diskutovali o povezivanju CESEE regiona i eurozone, naročito u kontekstu monetarne politike ECB-a. Radović je naglasila da je Crna Gora, kao visoko eurizovana zemlja, snažno povezana sa ekonomskim tokovima eurozone, što doprinosi stabilnosti, ali takođe nameće izazove u pogledu usklađivanja sa evropskim standardima.</p>
<p>Konferencija je zaključena pozivom na intenziviranje dijaloga i saradnje među zemljama CESEE regiona, kako bi se osigurali održivi modeli ekonomske integracije i dugoročna stabilnost ovog dijela Evrope.</p>

Guvernerka CBCG: Euro je strateški ispravan potez za Crnu Goru

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: evropa