Olujno nevrijeme koje je zahvatilo djelove Evrope prouzrokovalo je otkazivanje letova i rušilo stabla, ali za sada nije prijavljena veća šteta. U više evropskih zemalja na sanaciji su angažovani pripadnici vatrogasnih službi.
U glavnom belgijskom gradu Briselu do sada je zabilježeno oko 90 vatrogasnih intervencija, uglavnom zbog oborenih stabala ili polomljenih grana, saopštila je danas belgijska novinska agencija Belga, dodajući da su i u drugim djelovima zemlje obavljene brojne slične intervencije, a evidentirana je i materijalna šteta.
U Škotskoj i Norveškoj dio domaćinstava je i danas bio bez snabdijevanja električnom energijom, iako se očekivalo da će kvar biti otklonjen. Međutim, to se nije dogodilo zbog brojnih stabala koja su pala i teško oštetila dalekovode.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FInfoR00M%2Fstatus%2F1974670245815361614%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1974670245815361614%7Ctwgr%5E5f1e4b2ff84b7cc6a8a5d4a700681b5e93e49a33%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>U Holandiji otkazano oko 150 letova</h2>
Kako prenosi norveška televizija NRK, desetine hiljada domaćinstava na jugu i u centralnom dijelu te skandinavske zemlje i jutros su bile bez struje, a nevrijeme je izazvalo brojne prekide u vazdušnom i željezničkom saobraćaju.
U Škotskoj putnici i dalje mogu očekivati prekide u željezničkom saobraćaju, s obzirom na to da se nastavljaju radovi na popravci oštećenih djelova pruge, prenosi Press Association Media.&nbsp;
U Holandiji je upozorenje na olujno nevrijeme, koje je bilo izdato juče, danas ukinuto. Nije prijavljena veća šteta, ali su zabilježeni poremećaji u saobraćaju zbog oborenih stabala.
Na aerodromu Šiphol u Amsterdamu, gdje je juče otkazano oko 150 dolaznih i odlaznih letova, situacija se uglavnom normalizovala. Ipak, danas je, iz mjera predostrožnosti, otkazano deset letova. Portparol avio-kompanije KLM saopštio je da se očekuje da će tako i ostati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

(VIDEO) Nevrijeme rušilo stabla širom Evrope, nestala struja, otkazani letovi...

Njemačka i Evropa moraju više ulagati u svoje ekonomije kako bi ostale privlačne i snažne u svijetu koji sve više oblikuju autokratije, izjavio je njemački kancelar Fridrih Merc povodom 35. godišnjice njemačkog ujedinjenja.
- Novi savezi autokratija formiraju se protiv nas i napadaju liberalnu demokratiju kao način života - rekao je Merc pred publikom u Sarbrikenu, gradu na granici s Francuskom, gdje je prisustvovao i francuski predsjednik Emanuel Makron.
On je istakao da se globalni ekonomski poredak ponovo oblikuje, te da se podižu se carinske barijere i jača sebičnost.
- Godine neregulisane i neusmjerene migracije u Njemačku polarovale su našu zemlju i stvorile nove podjele u društvu - rekao je, pozivajući sugrađane da cijene život u demokratiji zasnovanoj na vladavini prava.
Politika, država i vlada, poručeje Merc, imaju svoje odgovornosti.&nbsp;
- Ali svi mi moramo razumjeti razmjere izazova – svaki građanin naše zemlje - naglasio je Merc.

500x500

1250x600

1084x550

Merc upozorava: Evropa ne smije popustiti pred autokratijama

<h3>Evropski lideri su povučeni ka desnici po pitanjima migracija, klimatske krize i Izraela. Njihova slabost podriva demokratske principe na kojima je EU izgrađena, napisali su u današnjoj Guardianovoj analizi Tu Ngijen, zamjenica direktora Centra Žak Delor na Hertie School u Berlinu i Janik Jansen, stručnjak za politiku u istom institutu.</h3>
<h3>Kada je Ursula fon der Lajen 2019. godine predstavljala svoju kandidaturu za predsjednicu Evropske komisije, stavila je „evropski put“ u srž svog apela. Pod njenim vođstvom, rekla je, Evropa bi bila principijelna sila zasnovana na multilateralizmu, fer trgovini i poretku zasnovanom na pravilima, koja čvrsto i ujedinjeno stoji protiv autoritarizma, protekcionizma i politike nultog zbira.</h3>
Šest godina kasnije, ona ponovo poziva Evropu da se „bori“ za tu budućnost. Ali vizija brzo blijedi. Ovo ljeto donijelo je niz negativnih naslova koji su kritikovali „ponižavanje“ Evrope; bilo je najgore u godinama, ako ne i u vijeku, ocijenili su neki kritičari. Svi su ukazivali na istu stvarnost: evropski lideri, plašeći se trgovinskog rata i gubitka američke podrške Ukrajini, popustili su pred listom želja administracije Donalda Trampa i ostavili svoj arsenal carinskih protivmjera netaknutim. Preplavili su američkog predsjednika pohvalama i pozdravili sporazum koji nije bio ni izbliza uravnotežen. Prikazan kao pragmatizam, mnogima u Evropi je djelovao kao predaja.
Ali problem je mnogo dublji od neuravnoteženog trgovinskog „sporazuma“. Očigledna Evropa pred Trampom simbolizuje širi problem. EU lideri i institucije ne popuštaju samo rastućem autoritarizmu preko Atlantika. Oni takođe rutinski udovoljavaju krajnje desničarskim snagama kod kuće. Time potkopavaju same vrijednosti i principe – demokratiju, vladavinu prava, otvorena tržišta i odgovornost prema klimi – koje tvrde da zastupaju. I često, s tonom moralne nadmoćnosti, podsjećaju druge da slijede njihov primjer.
Ovaj obrazac se vidi u nekoliko oblasti politike.
U posljednjih nekoliko godina, politika migracija EU postala je jasan pokazatelj kako su evropske vrijednosti skrenule. Pod pritiskom krajnje desnice, evropske vlade i institucije predstavljaju migracije kao prijetnju, umjesto kao izvor snage za društva i ekonomije Evrope. To ima posljedice po vladavinu prava i ljudska prava. Nezakonite odbijanja migranata se rutinski tolerišu. NVO koje obavljaju spasilačke misije u Sredozemnom moru nailaze na opstrukciju. A „migracioni sporazumi“ s državama poput Tunisa u praksi prebacuju evropsku odgovornost na vlade koje otvoreno krše ljudska prava. Šengenski sporazum, nekada simbol evropske integracije, rizikuje da postane kolateralna šteta dok privremene granične kontrole postaju polupermanentne u nekoliko zemalja EU pod izgovorom migracionog pritiska.
Slična politička dinamika počinje da potkopava klimatske ambicije EU. Evropski zeleni plan, nekada hvaljen od Fon der Lajen kao „evropski trenutak čovjeka na Mjesecu“, sve više postaje žrtva krajnje desničarske kampanje koja klimatske politike prikazuje kao elitistički namet koji opterećuje poljoprivrednike, biznise i obične građane. Stranke desnog centra, željne da iskoriste trenutak, pridružuju se tom trendu. One se zalažu za evropske klimatske ambicije, ali umjesto da jasno istaknu ekonomske i društvene koristi Zelenog plana i učestvuju u ozbiljnoj debati među demokratskim snagama o najboljem putu naprijed, ove stranke sve više biraju da ublaže ili odlože ključne mjere – čak i ako to znači da se usklade s krajnje desnim partijama, daleko od demokratskog centra EU.
Mnoge od ovih odluka se brane u ime pragmatičnog realizma. Popuštanje Trampu, kažu neki, daje Evropi vrijeme, jer otklanjanje rizika, jačanje odbrane i sprovođenje dubljih reformi ne može se desiti preko noći. Stroža migraciona politika se predstavlja kao odraz volje preopterećenog naroda, bez obzira na moguće kršenje ljudskih prava. Klimatske ambicije se usporavaju dok ekonomski rast i inovacije „ne stignu“. A budući da su izbori uvijek negdje u EU na vidiku, mnoge mainstream stranke upozoravaju da moraju da se bave „stvarnim pitanjima“ birača ili rizikuju da prepušte pobjedu krajnjoj desnici.
Pod pritiskom illiberalnih snaga kod kuće i u inostranstvu, lideri sve češće odlučuju da zamijene dugogodišnje principe za iluziju stabilnosti. Međutim, istorija pokazuje da ova strategija ograničavanja štete ne može pridobiti autoritarne aktere. Svaka ustupka takođe polako uklanja stigma koja je nekada držala krajnje desničarske ideje na marginama. Ono što je nekada bilo ekstremno, sve više se tretira kao normalno, stavljajući vladavinu prava i demokratiju pod pritisak širom kontinenta.
Problem više nije ograničen na specifične oblasti politike ili pojedine države članice poput Mađarske ili Slovačke. Od njemačkih lokalnih vlasti koje pokušavaju da uguše pro-palestinske demonstracije, italijanske premijerke koja diskredituje sudstvo zbog blokiranja svojih migracionih politika, Evropske narodne partije koja u Briselu vodi kampanju za delegitimizaciju NVO, do nekoliko vlada EU koje pozivaju na reinterpretaciju Evropske konvencije o ljudskim pravima, opasan obrazac se pojavljuje širom EU.
Kada evropski lideri počnu da tretiraju osnovna prava, sudove i civilno društvo kao prepreke volji naroda, otvaraju vrata opasnom klizanju, gdje poštovanje vrijednosti prelazi iz obaveze u diskreciju.
Nigdje ova selektivna primjena vrijednosti nije vidljivija nego u odgovoru EU na Gazu. Njeno stalno nepreduzimanje značajnih mjera protiv očiglednih kršenja ljudskih prava i međunarodnog prava od strane Izraela rizikuje da ostavi trajnu mrlju na njenoj globalnoj kredibilnosti. Čak i zamrzavanje bilateralne podrške Izraelu od strane predsjednice komisije i predlog za sankcionisanje ekstremističkih ministara i nasilnih naseljenika, te djelimično obustavljanje EU-Israel asocijacije, uslijedilo je tek nakon dvije godine nečinjenja.
Evropa ne smije zaboraviti osnovnu istinu: vrijednosti i principi nisu luksuz koji se može ostaviti po strani kada pritisak raste. Njihova odbrana nije naivni idealizam – to je strateška nužnost, kako bi se suprotstavila autoritarizmu kod kuće i oblikovala svijet zasnovan na pravilima i multipolarnost u inostranstvu.
Ako evropski lideri ostanu pasivni i tihi, nadajući se da će Tramp jednostavno nestati, rizikuju da izgube ne samo dostojanstvo, već i političku moć. Time dozvoljavaju krajnje desničarskim snagama da popune prazninu i trajno pomjere balans. Globalno, jedini održivi put je izgradnja novih partnerstava – ali ona će se ukorijeniti samo ako Evropa ostane ujedinjena i brani vrijednosti koje tvrdi da zastupa s istom odlučnošću koju traži od drugih. Isto važi i kod kuće: udovoljavanje krajnjoj desnici usvajanjem krajnje desničarskih politika ne neutralizuje ekstremizam: ono ga legitimizuje i ispija unutar same unije. Umjesto toga, Evropa mora aktivno da promoviše pluralizam, vladavinu prava, otvorena društva i klimatske akcije kao izvore snage.
Ako „evropski put“ treba da znači išta, Evropa konačno mora da se izbori za ono za šta se zalaže – ne samo riječima, već i djelima.

Ako Evropa nastavi da udovoljava sopstvenoj krajnjoj desnici, kako može da se suprotstavi Trampu?

Švedski ministar odbrane, Pal Jonson, u utorak je pozvao Evropu da poveća pripreme za mogući oružani sukob, zbog prijetnje koju predstavlja Rusija.
- Moramo usvojiti novi evropski način razmišljanja – preći iz mentaliteta mira u ratnu spremnost", rekao je Jonson u Berlinu, prije sastanka sa svojim njemačkim kolegom Borisom Pistoriusom, prenosi DPA.
Jonson je upozorio da se Rusija masovno naoružava i gradi vojsku koja je "sve smrtonosnija", te da ostvaruje veliki napredak u oružju dugog dometa i elektronskom ratovanju.
Ove izjave dao je tokom događaja u Fondaciji Konrad Adenauer, naglašavajući potrebu za jačanjem evropske sigurnosne politike.
Jonson je upozorio da zemlje članice NATO-a moraju bliže sarađivati u oblasti odbrane.
- Unutar saveza postoji raznolikost kada je riječ o ulaganjima u odbranu. To nije dobra stvar. Ne želim da vidim fragmentaciju u investicijama za odbranu- rekao je Jonson.
Nakon što je tokom Hladnog rata bila neutralna, Švedska se prošle godine pridružila NATO-u, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
- Ukrajinu vidimo kao štit – ili kao mač, ako hoćete – protiv ruskog vojnog širenja. Ali sada vidimo da teret finansijske podrške Ukrajini sve više pada na manji broj saveznika unutar NATO-a- kazao je.
Jonson je također pozvao na jaču bilateralnu saradnju u oblasti odbrane s Njemačkom, naglašavajući da obje vlade treba da promovišu standardizaciju i dugoročne ugovore.
Prema njegovim riječima, Berlin i Stokholm slijede sličan put kada je riječ o odbrambenoj strategiji.
Obje zemlje ulažu rekordne iznose u odbranu, nakon dugog perioda slabih ulaganja, dok se suočavaju sa istim izazovima koje donosi rat u Ukrajini i ruska prijetnja u regionu Baltičkog mora.

Švedska poziva na 'ratnu spremnost' u Evropi

Visoke temperature su prošle godine u Evropi prouzrokovale više od 62.700 smrtnih slučajeva, što je porast od gotovo 25 odsto u odnosu na 2023. godinu, pokazala je studija Instituta za globalno zdravlje u Barseloni, objavljena danas u časopisu "Nature Medicine".
- U Evropi je od lketa 2022. do leta 2024. evidentirano više od 181.000 smrtnih slučajeva povezanih sa visokim temperaturama - rekla je autorka studije Đoan Balester Klaramunt, prenosi Hina.
Baš kao i 2022. i 2023, Italija je prošle godine bila daleko najpogođenija ljetnjim vrućinama. Prema procjenama stručnjaka, između 1. juna i 30. septembra 2024. u toj je zemlji od posljedica visokih temperatura umrlo 19.000 ljudi.
Španija je druga sa više od 6.700 smrtnih slučajeva, a slijedi Njemačka sa oko 6.300 smrtnih slučajeva. Nakon nje je Grčka sa nešto manje od 6.000 smrtnih slučajeva i Rumunija sa više od 4.900 osoba koje su podlegle posljedicama vrućina.
Rangiranje se mijenja kada se procijenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih s neuobičajenim vrućinama posmatra u odnosu na broj stanovnika. Podaci studije upućuju na to da je u tom slučaju Grčka na prvom mjestu sa 574 smrtna slučaja na milion stanovnika, a slijede Bugarska sa 530 i Srbija sa 379.
U 15 od 32 proučavane zemlje ljeto 2024. bilo je najsmrtonosnije u posljednjih nekoliko godina, mada je u nekim zemljama poput Njemačke, Španije i Francuske ljeto 2022. bilo još gore.
Istraživači su istakli da su starije osobe posebno izložene riziku.

Visoke temperature u Evropi prouzrokovale više od 62.700 smrtnih slučajeva

Evropljani su spremni da pruže bezbjednosne garancije Ukrajini, onog dana kada se potpiše mir - izjavio je danas francuski predsjednik Emanuel Makron.
On se u Parizu sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
- Evropa je tu, prvi put sa ovim nivoom posvećenosti i intenziteta - rekao je francuski predsjednik novinarima u Jelisejskoj palati, prenosi France24.
Pitanje je, kaže, sada da se utvrdi iskrenost Rusije i njenih uzastopnih obaveza kada je ponudila mir Americi.
Zelenski će sjutra razgovarati sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom i liderima Nemačke, Francuske i Velike Britanije, na sastanku saveznika Kijeva u Parizu.

Makron: Evropljani spremni da pruže bezbjednosne garancije Ukrajini

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji (EU) nije samo priča o Crnoj Gori. To bi bio pozitivan signal, poruka ostatku regiona da je proširenje moguće i da Evropa još uvijek zna kako da rješava sopstvene izazove, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na Bledskom strateškom forumu, na kojem je učestvovao na poziv predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar. Milatović je govorio na predsjedničkom panelu, pored Pirc Musar, bili i predsjednik Estonije Alar Karis i predsjednik Češke Petr Pavel.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902130912_066b00ed00393b034643d4946de6afcd833ed60a194e6213ab01bc86dd025f7d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250902130912_066b00ed00393b034643d4946de6afcd833ed60a194e6213ab01bc86dd025f7d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović na Bledskom strateškom forumu"> <figcaption>Milatović na Bledskom strateškom forumu(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Tom prilikom, Milatović je poručio da je, kao predstavnik nove generacije političara na Balkanu, optimističniji u odnosu na dešavanja u Evropi nego pojedine države članice, i da vjeruje da Evropa treba da povrati samopouzdanje u vrijednosti koje predstavlja, i sopstvenu prosperitetnu budućnost. - Ono što danas nedostaje Evropi jeste - samopouzdanje. Želim da vidim evropske lidere kako sa više uvjerenja i ponosa predstavljaju ono što Evropa već jeste: institucije, vladavinu prava, ljudska prava, kvalitet života, socijalnu pravdu. Vrijednosti koje na mnogim drugim mjestima u svijetu jednostavno ne postoje. I kao predsjednik zemlje koja teži da postane dio tog kluba, želim da vidim više samopouzdanja kod evropskih lidera - poručio je predsjednik Milatović. On je istakao da je tokom istorije jedinstvo uvijek bilo odgovor EU na globalne političke izazove. - Prvi korak bio je ujedinjenje kontinentalne Evrope, i tako je nastala ideja o Evropskoj uniji. Sedamdesetih godina fokus je bio na konsolidaciji zapadnog krila. Tada su Evropljani odlučili da uključe Veliku Britaniju. Osamdesete su bile usmjerene na konsolidaciju južnog krila, a devedesete na istočno krilo Evrope. Zato vjerujem da je pravi odgovor: još više Evrope. I upravo zato, kao predstavnik jedine zemlje na ovom panelu koja još nije članica Evropske unije, mogu da govorim u ime zemalja kandidata i njihovih napora da postanu dio evropske porodice. U svijetu koji postaje sve izazovniji, vjerujem da Evropa treba da ostane dosljedna politici koja daje rezultate, a to je politika proširenja. Uključivanje Balkana, ali i zemalja dalje na istoku poput Ukrajine i Moldavije, treba da bude jasan odgovor. U tom kontekstu, kao predsjednik Crne Gore, najnaprednije zemlje kandidata, uvijek ističem da članstvo Crne Gore u EU nije samo priča o Crnoj Gori. To bi bio pozitivan signal, poruka ostatku regiona da je proširenje moguće i da Evropa još uvijek zna kako da rješava sopstvene izazove - rekao je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902130912_7d41124096e0a5b20179872b33958db54d2ee7f143c907205706cfcf07a1d63d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250902130912_7d41124096e0a5b20179872b33958db54d2ee7f143c907205706cfcf07a1d63d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović na Bledskom strateškom forumu"> <figcaption>Milatović na Bledskom strateškom forumu(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Saopštio je i da Evropa postaje jača i samostalnija kada je riječ o bezbjednosti i da je potrebno pronaći pravedan mir za Ukrajinu. Takođe, po pitanju izraelsko-palestinskog sukoba, on je kazao da Crna Gora podržava tzv. “dvodržavno rješenje”, što je već pokazala priznanjem Palestine i istakao da niko ne može ostati imun na dešavanja u Gazi koja je nazvao “humanitarnom katastrofom”.

Milatović: Evropa mora da povrati samopouzdanje, članstvo Crne Gore u EU pozitivan signal regionu

Više poštanskih službi širom Evrope objavilo je danas da obustavlja slanje paketa u Sjedinjene Američke Države zbog postojanja nejasnih pravila u vezi s novim uvoznim carinama.
Poštanske službe u Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj i Italiji saopštile su da će trenutno prestati sa slanjem većine robe u SAD, Francuska i Austrija će se priključiti u ponedjeljak, a Velika Britanija u utorak, prenosi AP.
Prema dekretu koji je prošlog mjeseca potpisao predsjednik Donald Tramp, međunarodna roba koja je ranije bila izuzeta od američkih carina, vrijednosti ispod 800 dolara, biće podložna uvoznim carinama od 29. avgusta, a pisma, knjige, pokloni i mali paketi u vrijednosti manjoj od 100 dolara i dalje će biti izuzeti.
Trgovinski okvir dogovoren između SAD i Evropske unije prošlog mjeseca uspostavio je carinu od 15 odsto na većinu proizvoda koji se šalju iz EU.
Mnoge evropske poštanske službe najavile su da pauziraju isporuke, jer ne mogu da garantuju da će roba stići u SAD pre 29. avgusta, navodeći nejasnoće u pogledu toga koja roba je obuhvaćena novim pravilima i nedostatak vremena za obradu njihovih svih implikacija, uz podsjećanje da je dostava putem servisa kao što je DHL Express i dalje moguća.
PostEurop, udruženje 51 evropskog javnog poštanskog operatera, saopštilo je da će, ako se rešenje ne pronađe do 29. avgusta, svi članovi uzdruženja vjerovatno slijediti ovaj primjer.

Više poštanskih službi širom Evrope obustavlja slanje paketa u SAD

Zemlje Evropske unije (EU) suočavaju se sa najgorom sezonom šumskih požara, a do danas je izgorjelo oko milion hektara šuma, što je područje veće od Kipra ili trećina Belgije, prenosi Politiko.
Podaci evropskog informacionog sistema šumskih požara (EFFIS) navode da je izgorelo 1.016.000 hektara, što se posljednji put dogodilo 2006. godine.
Skoro dvije trećine opožarenih površina dogodilo se poslije 5. avgusta, do kada je sistem pokazivao da je u šumskim požarima izgorjelo 380.000 hektara.
Velika većina požara dogodila se na Iberijskom poluostrvu, gdje je u Španiji izgorjelo više od 400.000 hektara, dok je u mnogo manjoj Portugaliji izgorjelo više od 270.000 hektara ili tri odsto teritorije zemlje.
Ova godina je u Španiji, kada je riječ o požarima, najgora od 1994. godine.
Obje zemlje suočavaju se sa produženim toplotnim talasom, a klimatske promjene pojačavaju rizik od požara.
Šumski požari istovremeno ispuštaju velike količine ugljen-dioksida, čime se Evropska unija suočava sa potencijalnim novim rekordom od zagađenja koja su povezana sa vatrom, navode podaci EFFIS.

Najgora sezona šumskih požara u EU od 2006: Izgorjelo područje veće od Kipra

Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da je samit Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci imao i svijetle i tamne strane. On je za ARD govorio o narednim koracima na putu ka miru u Ukrajini, kao i o ulozi Evrope.
Odgovarajući na pitanje novinarke u emisiji njemačkog javnog servisa ARD Brennpunkt („U žiži“) – kako je reagovao „na slike sa kojima se Evropa probudila: crveni tepih i dodvoravanje zagovorniku rata“, Merc je rekao, kako prenosi Dojče vele, da je to bio „raskošan protokol. Štampa u Rusiji slavi. Malo manje bi bilo sasvim dovoljno“.
Novinarka je potom primijetila da, „osim toga što je Putinu dignuta cijena, na ovom samitu nije bilo dogovora bez Ukrajine. Vi ste se za to lično borili posljednjih dana. Ali više se ne govori o primirju. Tramp i Putin govore samo o mirovnom sporazumu. To znači da Putin može i dalje da bombarduje dok ne dobije ono što želi. Nastavio je da bombarduje Kijev i tokom razgovora na Aljasci, i to je samo po sebi veoma drsko. Ali to pokazuje koliko se u ovom trenutku osjeća sigurnim“, naveo je Merc.
Uprkos tome, dodao je da je bilo i svijetlih i tamnih strana, rezimirajući samit američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina u Ankoridžu.
<h2>„Dobro i loše“ na samitu</h2>
- Dobro je to što Tramp Putinu nije učinio nikakve ustupke kada je riječ o ukrajinskoj teritoriji - naveo je on. To je, kako je rekao, bila „veoma kritična tačka“ u razgovorima Evropljana i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sa Trampom uoči samita.
Za Merca je „pozitivno iznenađenje“ američka spremnost na bezbjednosne garancije za napadnutu Ukrajinu - zajedno sa Evropljanima, i to i nakon završetka rata.
To, kako kaže, nije rečeno na konferenciji za medije, već u razgovorima saveznika sa Trampom nakon samita.
- Amerika ostaje uz nas i poslije rata. Smatram da je to izuzetno važno - naglasio je Merc.
Na pitanje kako je lično doživio Trampa tokom video-uključenja sa Zelenskim i Evropljanima poslije susreta s Putinom, Merc je odgovorio da je američki predsjednik bio „veoma zadovoljan sobom“.
Čak i u avionu za Aljasku, Tramp je izjavio da je primirje „najvažnija stvar“. Sada, međutim, smatra da treba ići dalje - do sveobuhvatnog mirovnog sporazuma - i to u što kraćem roku.
- To sada treba vrlo pažljivo pratiti - ocijenio je Merc.
<h2>Zelenski sjutra u Vašingtonu</h2>
Sljedeći korak je već u ponedjeljak u Vašingtonu – sastanak Trampa i Zelenskog. Merc je kazao da se nada da će razgovor biti na „veoma visokom nivou“ i za ukrajinskog predsjednika.
Na samitu je, prema njegovim riječima, dogovoren i trilateralni sastanak Trampa, Zelenskog i Putina, koji bi trebalo da se održi uskoro.
- Mnogo toga ostaje otvoreno. Ali ipak - razgovori su počeli. I to je dobra vijest. Mi to podržavamo - rekao je Merc.
On je naglasio da Njemačka i Evropa ostaju u „tesnoj vezi sa Kijevom“, te da su neposredno prije samita razgovarali sa Trampom. Još jedna dobra vijest, dodao je, jeste da američki predsjednik „nije odbacio nijednu od tačaka koje su tada postavljene“.
- Dobro smo usaglašeni. Tramp se kreće u okviru onoga o čemu smo razgovarali. To je dobar napredak, uprkos ponekim uznemirujućim slikama - naveo je Merc.
<h2>„Više diplomatije skoro da nije moguće“</h2>
Njemački kancelar je istakao da mu je „veoma važno da Evropa govori jednim glasom“.
- To smo postigli. Evropa treba da nastavi da priprema stvari zajedno sa Amerikancima. I to nam, do sada, uspijeva. Prije svega - ne smije biti teritorijalnih ustupaka od strane Ukrajine prije nego što se postigne mirovni sporazum. A taj sporazum je trenutak kada bi bezbjednosne garancije morale da stupe na snagu - objasnio je Merc.
Dodao je da „ima još mnogo posla“, ali da vjeruje da će zajedničkim snagama uspjeti.
Osvrnuo se i na današnji dogovor saveznika „koalicije voljnih“ da treba uraditi još više. Na pitanje kako bi to konkretno izgledalo, odgovorio je da se naprije radi o diplomatiji.
- Više diplomatije nego proteklih dana zaista nije moguće. Ali, to znači i spremnost za nove sankcije, održavanje postojećih i nastavak vojne podrške Ukrajini - istakao je on.
Na kraju je zaključio da, čak i poslije eventualnog mirovnog sporazuma, „Evropa mora konačno da odraste i postane sposobna za odbranu“ - kako bi mir i sloboda na kontinentu bili dugoročno obezbijeđeni, bez stalnog oslanjanja na američku pomoć.

Merc: Sastanak Trampa i Putina imao i svijetlih i tamnih tačaka

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je u večerašnjem obraćanju građanima da će ostvariti sve ciljeve rata protiv Hamasa u Gazi, počevši od povratka svih zarobljenika.
- Nalazimo se u odlučujućim danima. Nastavićemo ostvarivati sve ciljeve rata – povratak svih zarobljenika, uništenje moći Hamasa i obećanje da Gaza više neće predstavljati prijetnju Izraelu - kazao je Netanjahu.
Druga godišnjica napada Hamasa na Izrael poklapa se s pregovorima delegacija Hamasa i Izraela u Egiptu, čiji je cilj postizanje mirovnog sporazuma.
Pregovori se održavaju uz prisustvo Katara, te posredovanje Egipta.
Iako su Izrael i Hamas podržali opšta načela plana od 20 tačaka američkog predsjednika prema kojem bi borbe prestale, zarobljenici bili oslobođeni, a humanitarna pomoć dopirala u Gazu, i dalje postoje neslaganja.

Netanjahu se obratio Izraelcima: Ovo su odlučujući dani, Gaza nam više nikad neće biti prijetnja

Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;
- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".
Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.
- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.
Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;
- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

Sjedinjene Američke Države (SAD) pod administracijom Džo Bajdena i Donalda Trampa pružile su Izraelu najmanje 21,7 milijardi američkih dolara vojne pomoći od početka rata u Gazi prije dvije godine, prema novoj akademskoj studiji objavljenoj u utorak.
Druga studija, također objavljena u okviru projekta Troškovi rata na Watson školi za međunarodne i javne poslove Univerziteta Braun (Brown University), navodi da su SAD u posljednje dvije godine potrošile otprilike 10 milijardi američkih dolara više na sigurnosnu pomoć i vojne operacije na širem Bliskom istoku.
Iako se izvještaji u velikoj mjeri oslanjaju na materijale otvorenih izvora, oni pružaju neke od najopsežnijih procjena američke vojne pomoći Izraelu i troškova direktnog američkog vojnog angažmana u regionu.
Izvještaj, koji se temelji na javno dostupnim obavještenjima Kongresu SAD-a, objavljen je dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak za prekid rata u Gazi. Izraelski i Hamasovi zvaničnici pokrenuli su nedirektne razgovore u Egiptu ove sedmice nakon što je Hamas prihvatio neke elemente američkog plana, koji je i Izrael rekao da podržava.
Izvještaji, koji oštro kritikuju Izrael, navode da bez američke pomoći Izrael ne bi bio u stanju održati kampanju protiv Hamasa u Gazi. Napominje se i da su deseci milijardi dolara buduće finansijske pomoći Izraelu predviđeni kroz različite bilateralne sporazume.
Glavni izvještaj navodi da su SAD osigurale 17,9 milijardi dolara Izraelu u prvoj godini rata, dok je predsjednik bio Joe Bajden, i 3,8 milijardi dolara u drugoj godini. Dio vojne pomoći već je isporučen, dok će ostatak biti dostavljen u narednim godinama.
Izvještaj je izrađen u saradnji sa Quincy Institutom za odgovorno državništvo (Quincy Institute for Responsible Statecraft). Institut su neke proizraelske grupe optužile za izolacionizam i antiizraelski stav, što organizacija poriče.
Drugi izvještaj, koji analizira američke troškove za šire aktivnosti na Bliskom istoku – uključujući napade na jemenske pobunjenike Hutije i iranska nuklearna postrojenja – procjenjuje te troškove na između 9,65 i 12 milijardi dolara od 7. oktobra 2023. godine, uključujući između 2 i 2,25 milijardi dolara za napade u Iranu i povezane troškove u junu.
State Department nije odmah komentarisao iznos vojne pomoći pružene Izraelu od oktobra 2023, dok je Bijela kuća uputila pitanja Pentagonu, koji nadgleda samo dio te pomoći.

Bajden i Tramp Izraelu dali 21 milijardu dolara, bez toga ne bi mogao voditi rat u Gazi

Teorija zavjere prema kojoj je pad nadstrešnice u Novom Sadu posljedica sabotaže uz pomoć stranih sila, već gotovo godinu dana prisutna je u režimskim tabloidima u Srbiji, ali i u izjavama pojedinih političara. Međutim, nakon bizarnog nastupa na televiziji Pink u nedjelju, 5. oktobra, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je verziju događaja koja bi u uređenijim političkim sistemima bila označena kao neodgovorna i opasna manipulacija.
U svom prepoznatljivom pasivno-agresivnom tonu, Vučić je rekao da lokalni opozicioni političar iz Novog Sada, Miša Bačulov, vjerovatno nije kriv, ali da se “sumnjivo i uznemireno šetao oko željezničke stanice nekoliko sati prije pada nadstrešnice”, piše Deutsche Welle.
Režimski tabloidi i armija partijskih botova odmah su reagovali — objavili su video-snimak na kojem Bačulov prolazi pored željezničke stanice i gleda u mobilni telefon. Iako takvo povezivanje sa padom nadstrešnice djeluje apsurdno, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da ima jak odjek među biračima Srpske napredne stranke (SNS). Prema istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), čak 40,4 odsto pristalica vlasti vjeruje da je pad nadstrešnice bio “diverzija u režiji stranih službi”.
Ni saopštenje Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu iz jula ove godine, u kojem se jasno navodi da pad nadstrešnice 1. novembra 2024. nije posljedica diverzije ili terorističkog akta, nije promijenilo narativ vlasti. Vučić je, na svoj način, ponovo doveo u vezu strane službe i domaću opoziciju, a za dio njegovih birača to je sada praktično zvanična verzija događaja.
<h2>Panika i politički spinovi</h2>
Prema riječima Zorana Gavrilovića iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), Vučić ovim izjavama pokušava prikriti odgovornost za pad nadstrešnice i “spinovima skrenuti pažnju javnosti sa činjenice da je projekat vrijedan 320 miliona eura plaćen četiri puta više”.
Gavrilović smatra da je u redovima vlasti zavladala panika zbog godišnjice pada nadstrešnice i najavljuje da će Anketna komisija tokom ovog mjeseca objaviti izvještaj koji će obuhvatiti građevinski, pravni, medijski i ekonomski aspekt slučaja.
“U situaciji kada mu rejting više nije kao ranije, Vučić pokušava na ovaj način sačuvati uporište među svojim biračima”, kaže Gavrilović.
<h2>„Dolazim po vas“</h2>
Direktor informativnog programa televizije Nova Slobodan Georgijev za Deutsche Welle navodi da je “čitav Vučićev nastup bio žalopojka, jer ne uspijeva da kontroliše sve i svakoga u državi”.
“Djeluje kao da ne može kontrolisati baš svakog — sudiju, tužioca, agenta BIA-e ili policajca — i to ga je iznenadilo. Navikao je da stranačkim poslušnicima naređuje usmeno i telefonom, pa je sada zatečen što mu se neko ne javlja na poziv”, kaže Georgijev.
On upozorava da je Vučićeva poruka zapravo prijetnja: “Ovo je najava da će sada krenuti na one koji pokušavaju da rade svoj posao nezavisno od njega. Poruka je jasna – dolazim po vas. Počelo je od prosvjete, a sada se ide dalje. Smjene u policiji su samo dio pokušaja da se Vučić poistovjeti sa državom i kazni svako ko mu nije lično lojalan.”
<h2>Ruska propaganda na srpski način</h2>
Da više od 40 odsto birača SNS-a vjeruje da je pad nadstrešnice rezultat “stranih službi”, za Gavrilovića nije iznenađenje:
“Desne snage su sklonije teorijama zavjere. Mnogi njihovi birači jednostavno ne žele da povjeruju da vlast ima bilo kakvu odgovornost. To je već stvar psihologije – ili čak psihopatologije – jer taj dio biračkog tijela informacije dobija isključivo kroz režimske medije. Taj prostor Vučić popunjava spinovima i odvraća pažnju sa korupcije u vezi sa projektom nadstrešnice”, objašnjava on.
Georgijev dodaje da je to “ruska propaganda na srpski način”, usmjerena na “zaglupljivanje i zbunjivanje” birača:
“Vjerujem da u Srbiji postoje ljudi koji bi, da Vučić kaže da je danas srijeda, a ne utorak, rekli – jeste, srijeda je. To je društveni zločin koji ovaj režim čini, nastupajući radikalski i vjerujući da je u politici sve dozvoljeno. Ali, kao što vidimo, to ima dramatične posljedice po društvo u Srbiji”, zaključuje Georgijev.

Vučićeva teorija zavjere: Strane sile, opozicija i pad nadstrešnice

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: evropa