Građanski aktivista Danijel Kalezić, podnio je dvije pritužbe Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka” zbog objava na društvenim mrežama koje, kako navodi, predstavljaju otvoreni govor mržnje i diskriminaciju na osnovu nacionalnog i etničkog porijekla.
U objavama tih subjekata od 27. oktobra 2025. godine, restorani su javno najavili bojkot dostavljačke kompanije “Glovo”, uz objašnjenje da to čine kako bi izbjegli da “migranti” ili “turski državljani” donose njihovu hranu, direktno povezujući čitavu grupu ljudi s “nemilim događajima” u Podgorici.
- Ovakve poruke nisu samo moralno neprihvatljive, već i direktno krše Ustav i Zakon o zabrani diskriminacije, jer pozivaju na isključivanje cijele etničke grupe iz javnog i profesionalnog života. One normalizuju ideju da kontakt sa ljudima određene nacionalnosti predstavlja prijetnju – što je suština dehumanizacije i segregacije- izjavio je Kalezić.
Kalezić je istakao da ovakvi javni istupi doprinose stvaranju atmosfere straha, nesigurnosti i neprijateljstva prema osobama stranog porijekla, posebno u trenutku kada se u Crnoj Gori širi netrpeljivost i govor mržnje prema državljanima Turske. U pritužbama je, kako navodi, naglasio da ga ovakve izjave lično pogađaju iz porodičnih razloga, te da je veoma zabrinjavajuće to kakve su posljedice ovakvih diskriminatornih narativa kojima smo svjedočili tokom prethodne nedjelje.
Takođe je, ističe, podsjetio da ovo nije prvi put da pojedini subjekti, poput „Etno sela Montenegro“, koriste društvene mreže za širenje netrpeljivosti – podsjećajući da su i 2020. godine javno objavljivali poruke kojima su omalovažavali LGBTIQ osobe nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu.
- Ovo nije incident, već obrazac diskriminatorskog ponašanja koji pokazuje koliko su institucije spore u reagovanju na govor mržnje i širenje netrpeljivosti. Svaka poruka koja dijeli ljude po porijeklu, vjeri, boji kože, seksualnoj orijentaciji ili bilo kom gdugom osnovu – mora biti sankcionisana- poručio je Kalezić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kalezić podnio dvije pritužbe Ombudsmanu protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka”

Reformu Evropske unije (EU), uključujući i način odlučivanja, trebalo bi sprovesti nakon učlanjenja Crne Gore, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
Šarec je u intervjuu za agenciju MINA kazao da je Crna Gora još uvijek predvodnica među državama kandidatima za članstvo u EU.
Komentarišući mogućnost da nove članice Unije dobiju samo ograničeno pravo glasa, Šarec je podsjetio da ideja o reformisanju političkog ustrojstva EU već dugo postoji i da je jedan od glavnih razloga za to nedovoljna efikasnost u odlučivanju, naročito u vrijeme kriza.
- Svijet oko nas ima političke sisteme koji manje-više donose odluke vrlo brzo. Logično je da zajednica koja ima 27 članica to ne može postići i da mora ići kroz mnoge faze - pojasnio je Šarec.
Kako je kazao, sporo donošenje odluka je glavna činjenica koja navodi ka razmišljanju o reformi Unije, iako, kako je dodao, ima i drugih.
- Vrlo je bitno naglasiti da je EU pravljena za lijepo vrijeme i pun stomak, ali i da se temelji na pretpostavci jedinstva. Kada dođu krize, sistem se pokazao kao neefikasan, u velikoj mjeri i zbog zemalja poput Mađarske i Slovačke, a mogle bi biti i druge, koje narušavaju jedinstvo - rekao je Šarec.
Prema njegovim riječima, mnogi u Uniji se plaše da bi nove članice mogle dodatno otežati posao i zbog toga žele najprije osigurati da se to ne desi.
Upitan koliko je zaista realno da se takav način glasanja primijeni i na Crnu Goru kada postane članica, Šarec je kazao da bi reformu trebalo sprovesti nakon učlanjenja Crne Gore, pa i Albanije.
- Kao prijatelj Crne Gore ipak mislim da Crna Gora ne može narušiti poredak u tolikoj mjeri i da bi trebalo primiti Crnu Goru, pa i Albaniju, a tek onda početi sa reformom - istakao je Šarec.
On je, kako je naveo, na osnovu dosadašnjeg iskustva, ubjeđen da to ne bi išlo brzo.
- Izgubićemo momentum i stvoriti uslove za još jedno neuspješno proširenje - kazao je Šarec.
On je naglasio i da, sa druge strane, ne smatra da u Crnoj Gori nema onih koji bi stvarali poteškoće.
- Ali u vidu imam viši cilj - dodao je Šarec.
Upitan da li je Crna Gora, kao što navode pojedini analitičari, izgubila poziciju najuspješnije zemlje u pregovorima sa EU, Šarec je kazao da smatra da država još ima tu poziciju.
- Realno gledano, još uvijek ima tu poziciju. Pomno pratim sve što piše u medijima, čitam i slušam analitičare, pogotovo one koji upozoravaju i nijesu optimisti - kazao je Šarec.
Prema njegovim riječima, u nekim slučajevima se vidi da pojedini analitičari nemaju sve informacije i da su vanjski posmatrači.
Sa druge strane, kako je istakao, bitno je kako oni vide situaciju.
Upitan da li je očekivano da Crna Gora i Albanija u paketu postanu članice Unije, Šarec je rekao da se to može dogoditi ukoliko Albanija ispuni kriterijume.
- Ako bude Albanija ispunila kriterijume, sigurno će imati realne šanse da uđe u EU zajedno sa Crnom Gorom - kazao je Šarec.
On je naglasio da to treba da se dogodi samo po sebi, a ne da - stvaramo neki paket po svaku cijenu".
- Nadam se da će nadležni u EU tako gledati na to. Pošteno je da ko izvrši sve zadatke bude primljen, ne obazirući se na ostale - pojasnio je Šarec.
Kako je dodao, ipak ima još dosta posla.
Komentarišući kritike koje su u Crnoj Gori u posljednje vrijeme upućivane Državnom tužilaštvu iz redova poslanika i iz vlasti i iz opozicije, Šarec je kazao da se svaki politički komentar na račun rada tužilaštva može smatrati pritiskom.
- Pravosuđe u cijelini jeste, odnosno trebalo bi da bude zasebna grana vlasti i svaki politički komentar može se osjećati kao pritisak - naglasio je Šarec.
Kako je naveo, tužilaštvo je uspješno onoliko koliko uspije rasvijetliti krivičnih djela, odnosno na osnovu onoga koliko je kriminalaca osuđeno i zatvoreno.
Kriminala, kako je naveo, ima, ali to ne postoji od juče, već veoma dugo.
Na pitanje u kojoj mjeri dešavanja u državi mogu uticati na proces učlanjenja i da li se u Briselu dovoljno čuje za pojedine procese u Crnoj Gori, Šarec je kazao da se u Briselu čuje svako dešavanje u zemlji kandidatkinji.
- Ljudi koji se na nivou institucija EU bave procesom proširenja to moraju čuti, jer inače bi loše obavljali svoj posao. Drugo je pitanje uticaja tih dešavanja na sam proces - rekao je Šarec.
On je kazao da su politička previranja sastavni dio svake demokratije, zavisno od podjele glasova na izborima.
- U Mađarskoj, na primjer, takvih previranja nema, jer jedna partija odlučuje - pojasnio je Šarec.
Kako je kazao, njega brinu društvena dešavanja na koje utiče politika.
- Poštujem crkvu kao instituciju, ali mislim da bi crkva trebalo da bude poput Hrista, da daje nadu i utjehu vjernicima u teškim životnim situacijama, a politikom neka se bave političari i država - poručio je Šarec.
On je kazao da je njegov stav takav i u Sloveniji i u Crnoj Gori.
- Isto tako, teško razumijem političare koji ne slave praznike zemlje u kojoj obavljaju dužnost i na jedan neadekvatan način se ponašaju prema simbolima te zemlje u kojoj žive - naveo je Šarec.
On je naglasio da se ne može složiti ni sa istorijskim revizionizmom.
Komentarišući migracionu politiku Crne Gore i potrebu usklađivanja sa EU, Šarec je podsjetio da je iz Unije više puta naglašeno da Crna Gora treba da promjeni vizni režim.
- To je bio i zahtjev u procesu - naveo je Šarec, dodajući da je to potrebno regulisati ne samo zbog ekonomije i turizma, već i zbog bezbjednosti.
Upitan da li Crna Gora dovoljno i na adekvatan način štiti prava stranaca i da li kao buduća članica Unije može dozvoliti da postane zatvoreno društvo, Šarec je kazao da je integracija stranaca u društvo pitanje kojim se bave i zemlje EU, dodajući da ni one nijesu uvijek uspješne.
- Svaki zločin koji je počinjen od stranaca dodatno pogoršava situaciju, a u ljudskoj je prirodi generalizacija i da ne gleda na pojedinca - naveo je Šarec.
On je pomenuo i da u Sloveniji, nakon situacije u kojoj je Slovenac ubijen udarcem u glavu dok je štitio sina, imaju sličan problem u odnosu prema zajednici Roma, koji nijesu stranci, već građani Slovenije.
- Ne mogu se izjednačiti svi Romi, treba se uhvatiti u koštac sa onima koji se bave kriminalom. Politika bavljenja sa migracijama jedna je najtežih za svaku zemlju - kazao je Šarec.
Upitan da li je negativno skandiranje u Podgorici na račun jedne zajednice, uništavanje poslovnih objekata i automobila stranih državljanja prihvatljivo za državu koja se sprema za članstvo u Uniji, Šarec je naglasio da nije i da nasilje uvijek rađa novo nasilje.
- Nijesu svi stranci krivi za počinjena krivična djela pojedinaca. Mnogima je to teško shvatiti, a kada se i strah uvuče u ljude onda je to vrlo teško kontrolisati - rekao je Šarec.
Prema njegovim riječima, ekstremisti su uvijek znali da iskoriste takve situacije i okrive strance za sve loše što se dešava u zemlji.
- Ne mislim samo na Crnu Goru, nego na čitavu Evropu. Zato mislim da je bolje imati nešto pojačanu kontrolu, odnosno provjeru kod ulaska u zemlju, da se u najvećoj mogućoj mjeri spriječi ulazak opasnih lica i da dodju samo oni koji traže posao i imaju intenciju da prihvate način života koji postoji u zemlji - kazao je Šarec.
On je rekao da je to potrebno i na nivou EU.
- Generalizovanje jedne populacije ne donosi ništa dobro, treba gledati pojedince - poručio je Šarec.

Šarec: Sporo donošenje odluka je glavna činjenica koja navodi ka razmišljanju o reformi EU

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, nevladina organizacija „Grupa građana BU2“ saopštila je da je zaštita slobode medija i sigurnosti novinara osnov demokratskog društva, te da svako nasilje nad novinarima predstavlja direktan udar na pravo građana da budu informisani.
- Nažalost, i dalje svjedočimo brojnim slučajevima u kojima zločini protiv novinara ostaju nekažnjeni, što ozbiljno ugrožava demokratske vrijednosti i ljudska prava u našem društvu - navodi se u saopštenju.
<h2>Nerazjašnjeni slučajevi – opomena i sramota društva</h2>
Jedan od najtragičnijih primjera nekažnjivosti, podsjećaju iz ove organizacije, jeste ubistvo Duška Jovanovića, čije okolnosti ni poslije više od dvije decenije nijesu do kraja rasvijetljene.
- Pravda još uvijek nije zadovoljena, a počinioci ostaju nepoznati. Ova situacija predstavlja sramotu za našu zajednicu i poziva na hitnu akciju kako bi se spriječilo da se slični zločini ponove - ističe se u saopštenju.
<h2>Napadi i prijetnje novinarima – napad na slobodu medija</h2>
Iz „Grupe građana BU2“ podsjećaju i na brojne napade i pritiske na novinare – Oliveru Lakić, Tufika Softića, Vladimira Otaševića, Mladena Stojovića, kao i progon novinara Dražena Živkovića i Gojka Raičevića.
- Sramne i brutalne prijetnje novinarki Jeleni Jovanović, mizogini napadi na Magdalenu Čelanović i medijski napadi na Borisa Raonića, još jednom pokazuju koliko je sloboda medija u Crnoj Gori ugrožena - dodaju oni.
Podsjećaju i na napad na ekipu Radio-televizije Budva u aprilu 2021. godine, koji se dogodio tokom blokade saobraćaja, a koji, kako navode, „predstavlja još jedan primjer nasilja prema medijima koje mora biti istraženo i sankcionisano“.
<h2>Poziv institucijama i društvu</h2>
- Svi ovi slučajevi koji ostaju nerazjašnjeni i nekažnjeni ukazuju na hitnu potrebu za promjenama u našem društvu. Pozivamo nadležne institucije da preduzmu konkretne korake kako bi osigurali zaštitu novinara i stvorili okruženje u kojem će sloboda medija biti poštovana i zaštićena - poručuju iz organizacije.
U zaključku, „Grupa građana BU2“ naglašava da je sigurnost novinara temelj slobodnog društva:
- Na ovom važnom danu, neka se naš glas čuje kao poziv na akciju i pravdu. Slobodni novinari su temelj demokratije, a njihova sigurnost je sigurnost svih nas.

Grupa građana BU2: Slobodni novinari su temelj demokratije i njihova sigurnost je sigurnost svih nas

Službenici Regionalnog centra granične policije „Centar“ – Stanice granične policije I Podgorica lišili su slobode državljanina Republike Turske S.H. (37), kojeg potražuje NCB Interpol Ankara zbog krivičnog djela iz oblasti privrednog kriminala.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, S.H. je kontrolisan na graničnom prelazu „Božaj“, a nakon izvršenih provjera utvrđeno je da je za njim raspisana međunarodna potjernica Interpola Ankara zbog prevare u vezi sa bankovnim računima, izvršene na teritoriji Turske.
Lice je preuzeto od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, a biće privedeno sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici, radi određivanja ekstradicionog pritvora, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Na graničnom prelazu Božaj uhapšen državljanin Turske: Potražuje ga Interpol Ankara zbog privrednog kriminala

U posljednje dvije godine nijedan slučaj neovlašćenog snimanja i kršenja privatnosti objavljivanjem snimaka sa nadzornih kamera nije stigao do suda, uprkos tome što su pojedini izazvali snažnu javnu reakciju. Tužilaštvo je u tom periodu evidentiralo dvije prijave koje se konkretno odnose na ovu vrstu kršenja prava na privatnost. Jedna je odbačena jer se gonjenje preduzima po privatnoj tužbi, dok je u drugom slučaju izviđajni postupak i dalje u toku.&nbsp;
Istovremeno, pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici i dalje su u fazi izviđaja slučajevi objavljivanja snimka samoubistva, snimka pokušaja ubistva žene u Staroj varoši u Podgorici, kao i curenja medicinskog kartona novinarke Ane Raičković. &nbsp;
Koliko puta ste u posljednje vrijeme na društvenim mrežama ili u medijima vidjeli snimak ubistva, pokušaja ubistva, saobraćajne nesreće ili tragedije, objavljen gotovo u realnom vremenu, često bez upozorenja? Koliko puta ste na takav sadržaj kliknuli, a onda ga i podijelili dalje, bez misli o tome da li je takvim objavama prekršena nečija privatnost? &nbsp;&nbsp;
Granice između javnog interesa i zaštite privatnosti često su teško uočjive. Brzina kojom se informacije objavljuju i dostupnost tehnologije za snimanje i dijeljenje sadržaja doveli su do toga da se povrede prava na privatnost, neovlašćeno objavljivanje ličnih podataka i senzacionalizam nerijetko predstavljaju kao pravo javnosti da zna.&nbsp;
Međutim, posljedice ovakvih postupaka, osim etičkih i pravnih implikacija, imaju i širi društveni uticaj, postaju plodno tlo za nastanak i širenje dezinformacija. To se pokazalo u više slučajeva kojima je svjedočila crnogorska javnost, a koji su do danas, ostali bez pravnog epiloga. &nbsp;
Sudeći prema odgovorima iz Osnovnog državnog tužilaštva, za prethodne dvije godine nijedan slučaj kršenja prava na privatnost nije stigao do suda. &nbsp;
Slučaj novinarke Ane Raičković&nbsp;
Medicinski karton novinarke Ane Raičković, završio je u sudnici, u rukama advokata koji je branio okrivljene za njeno prebijanje. &nbsp;
Advokat optuženih, sudu je predstavio je lične podatke čija je povjerljivost zakonom zagarantovana. Advokati su predali izvještaj ljekara specijaliste iz KCCG i zatražili da se on uvrsti kao dokaz. Izvještaj je sadržao i konkretne dijagnoze, koje je advokat pročitao u sudnici, u pokušaju da relativizuje nalaze vještaka o povredama Raičković koje su joj nanijeli optuženi. &nbsp;
Klinički centar, iz kojeg su podaci dostavljeni advokatima, priznao je da je novinarki povrijeđeno pravo na zaštitu medicinskih podataka. Isto je utvrdio i ombudsman.&nbsp;
Ovaj primjer savršeno ilustruje kako institucije i pojedinci, bilo iz nemara ili namjere, mogu narušiti pravo na privatnost i dodatno povrijediti žrtvu.&nbsp;
Kada takvi podaci dospiju u javnost, oni ne samo da narušavaju dostojanstvo pojedinca već mogu biti i instrument za manipulaciju narativom o samom slučaju, stvarajući pogrešne predstave o motivima, karakteru ili mentalnom stanju žrtve ili potencijalno uticati na ishod samog suđenja. &nbsp;
Raičković, koja i dalje vodi pravnu bitku da sazna kako su njeni povjerljivi podaci završili na sudu, kaže da nije zadovoljna postupanjem nadležnih organa u slučaju zloupotrebe njene medicinske dokumentacije, jer, kako kaže, ni nakon više od pola godine nije utvrđena odgovornost.&nbsp;
“Klinički centar je priznao da je povrijeđeno pravo pacijenta, ombudsman se takođe izjasnio, ali se i dalje ne zna ko je advokatu Danilu Mićoviću dostavio kompletnu dokumentaciju”, kaže Raičković.&nbsp;
Do danas joj, navodi ona, ni tužilaštvo ni policija nijesu tražili više informacija, a kako joj je nezvanično rečeno, neće se ni utvrditi ko je od zdravstvenih radnika zloupotrijebio položaj i možda, dodaje, napravio još neko krivično djelo i predao to braniocu Bećirovića. &nbsp;
“Ovo kažem jer postoji vjerovatnoća da je taj ko je to učinio, uzeo mito. To vjerovatno nećemo ni znati, jer kako sam rekla, već sam obeshrabrena da će se utvrditi personalna odgovornost” rekla nam je Raičković.&nbsp;
Osim krivične odgovornosti i potencijalnog kršenja zakona, Raičković se kroz ovaj slučaj suočila i sa širenjem neprovjerenih informacija o njenom zdravstvenom stanju. &nbsp;
“Iznošenjem ljekarskog nalaza na suđenju koje je javno, pričinjena mi je velika šteta, jer je taj nalaz trebao da “objasni” crvenilo po vratu koje je konstatovano u Urgentnom centru, pa je advokat Mićović mahao papirom kao trofejem. Bilo je zaista teško slušati izvrtanje činjenica, a ujedno i zastrašujuće da vam neko ulazi u svaki segment života kako bi pokušao sve da upotrijebi protiv vas, ispričala je naša sagovornica.&nbsp;
Kako se radilo o nezakonito pribavljenom dokumentu, sudija Ilija Radulović je, podsjeća ona, &nbsp;odbio da uvrsti nalaz kao dokaz, a mediji, u izvještajima nijesu navodili ono sto je on ispričao u tom dijelu.&nbsp;
“Znači, javnost je obaviještena da je advokat pokušao da ljekarski dokument uvrsti kao dokaz, ali ne i što u njemu piše, pa sam bila izložena dodatnoj viktimizaciji”, dodaje Raičković.&nbsp;
Novinarka ističe da su od početka optuženi vodili kampanju, u kojoj su oni predstavljeni kao žrtve, a ona kao “agent”. Sve to je, kako navodi, plasirano u serijalu tekstova na portalu čiji je suvlasnik jedan od optuženih. &nbsp;
“Tako da su, osim raznih neistina koje su iznosili na suđenju, imali i serijal tekstova koji je imao jedan cilj – diskreditaciju mene, mog sina, pa i cijele porodice. I najvažnije – sigurna sam da ovo nije izolovani slučaj, već da je i ranije dolazili do zloupotreba medicinske dokumentacije i drugih građana.&nbsp;
Sumnje novinarke Ane Raičković, obistinile su se u još jednom, sličnom slučaju, kada je opet iz KCCG procurio sadržaj koji je morao biti tajan.&nbsp;
Naime, slike lovca koga je napao medvjed, a koji se u KCCG borio za život, završile su u Viber i WhatsApp grupama, dijelile su se po mrežama, sa utješnom oznakom da se radi o uznemirujućem sadržaju. &nbsp;
Nakon upita medija vezano za neprimjereno i neetično objavljivanje fotografije pacijenta iz operacione sale na društvenim mrežama i distribucije pomenute fotografije putem Vibera, Klinički centar Crne Gore je, kako su kazali, “pokrenuo interne procedure s ciljem utvrđivanja svih činjenica i sankcionisanja odgovornih”.&nbsp;
„Klinički centar Crne Gore je, odmah po saznanju za distribuciju predmetne fotografije, pokrenuo interne procedure s ciljem utvrđivanja svih činjenica u vezi sa ovim slučajem. O ishodu postupka koji za cilj ima sankcionisanje odgovornih, bez odlaganja ćemo obavijestiti javnost“, saopšteno je Kliničkog centra Crne Gore krajem prošle godine.&nbsp;
Danas ipak iz KCCG kažu da je taj postupak obustavljen jer se iz sprovedenih dokaza nije moglo zaključiti da je počinjena povreda radne obaveze, odnosno, nije se moglo utvrditi čije je vlasništvo telefon s kojeg su fotografije objavljene u javnosti.&nbsp;
Ovi slučajevi pokazuje da curenje medicinske dokumentacije i fotografije pacijenata na operacionom stolu nijesu izolovani propust, to je simptom slabe institucionalne odgovornosti. Kako ni za jedan od ovih slučajeva nije utvrđenja odgovornost, onda je lako predvidivo da će ih biti još.&nbsp;
Kad tragedije kruže mrežama i portalima&nbsp;
U više nedavnih slučajeva, mediji i korisnici društvenih mreža objavljivali su snimke nasilja, tragedija i smrti, kršeći etičke i zakonske norme, presuđujući ko je kriv, ko nije, ko je za zatvor a ko za slobodu.&nbsp;
Portal IN4S objavio je snimak ubistva Igora Nedovića svega par sati nakon što se ono dogodilo. Snimak je još uvijek dostupan i u ovom mediju, ali i srpskim tabloidima, a javnost ni do danas nije saznala ko je dostavio pomenuti video materijal.&nbsp;
Ništa manje uznemirujuć nije bio ni snimak oproštajne video poruke Ivone Savićević nakon koje je počinila samoubistvo. Srpski tabloid Kurir objavio je njenu oproštajnu video-poruku, nakon čega su je prenijeli portali u Srbiji, dok je u Crnoj Gori dijeljena po mrežama.&nbsp;
Zbog objave tog snimka, ODT u Podgorici formiralo je predmet, jer se sumnja da je video procurio iz Uprave policije.&nbsp;
Takođe, javnost je u aprilu ove godine mogla da vidi pokušaj ubistva žene u podgoričkom naselju Stara Varoš, na kojem se čuju uznemirujući pozivi u pomoć. &nbsp;
Snimak, za koji se pretpostavlja da potiče sa nadzorne kamere, prvi put je objavljen na društvenoj mreži X, a zatim su ga prenijeli i brojni mediji u Srbiji.&nbsp;
I u ovom slučaju, Osnovno državno tužilaštvo pokrenulo je istragu.&nbsp;
Iz ODT na pitanja o prijava za neovlašćeno snimanje i objavljivanje snimaka sa nadzornih kamera, kažu da su u protekle &nbsp;dvije godine, evidentirane dvije prijave koje se konkretno odnose na neovlašćeno snimanje i/ili objavljivanje snimaka sa nadzornih kamera.&nbsp;
&nbsp;“U &nbsp;jednom od tih slučajeva je ovo tužilaštvo donijelo odluku o odbacivanju prijave, imajući u vidu da se krivično gonjenje u tom predmetu preduzima po privatnoj tužbi, dok je u drugom slučaju izviđajni postupak i dalje u toku”, kazali su iz ODT. &nbsp;
Zloupotreba ličnih podataka i objavljivanje video-snimaka ne proizvodi samo etičke i pravne dileme, već često vodi do nastanka i širenja dezinformacija. Kada se sadržaji objavljuju bez konteksta, provjere autentičnosti ili saglasnosti, oni se lako reinterpretiraju i postaju alat za konstruisanje lažnih narativa.&nbsp;
To je upravo bio slučaj sa djevojkom iz Srbija koja je poginula tokom parasejlinga u Budvi.&nbsp;
Nakon što je stradala, mediji su objave počeli spekulacijama o tome ko je kriv i zašto, prstom uperili na vlasnika parasejlinga a onda završili i pričom o tome da je djevojka počinila samoubistvo. Naravno, sve je pratio uznemirujući snimak nesreće, bez odgovornosti, a dezinformacije su se smjenjivale po uobičajenom šablonu. Slučaj je, takođe, preuzelo tužilaštvo.&nbsp;
Međutim, ni za jedan od pomenutih slučajeva, a koji su se desili u periodu od 2024. do danas, tužilaštvo nije odmaklo dalje od izviđaja.&nbsp;
Svi pobrojani slučajevi – od slučaja snimka samoubistva do medicinskog kartona u rukama okrivljenih, &nbsp;nalaze se u postupku izviđaja pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici.&nbsp;
“U ovim predmetima u toku su provjere i prikupljanje potrebnih informacija radi utvrđivanja činjenica i eventualne krivične odgovornosti”, navode iz ODT.&nbsp;
Šta kaže Zakon?&nbsp;
Prema Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, obrada i distribucija ličnih podataka dozvoljena je samo uz pristanak osobe ili u jasno zakonski određenim slučajevima.&nbsp;
S druge strane, Zakon o medijima i Krivični zakonik Crne Gore predviđaju sankcije za: neovlašćeno snimanje i objavljivanje tuđih snimaka, povredu tajnosti postupka, širenje informacija koje mogu ugroziti dostojanstvo i sigurnost pojedinaca.&nbsp;
Ono što povezuje sve ove slučajeve jeste činjenica da nijedan od objavljenih sadržaja nije nužno bio falsifikat. Međutim, svi su korišćeni u kontekstu koji je omogućio njihovo pogrešno tumačenje, širenje neistina i konstrukciju manipulativnih narativa. Takođe, veže ih i sumnja da su procurili iz institucija, što ih čini dodatno problematičnim.&nbsp;
To pokazuje da dezinformacije u savremenom okruženju često ne počinju lažnim sadržajem, veće zloupotrebom autentičnih podataka, &nbsp;medicinskih izvještaja, nadzornih snimaka ili video poruka. Odgovornost je naravno na onima koji ih plasiraju, a u društvu bez efikasnih institucija i stvarne primjene zakona o zaštiti podataka, granica između javnog interesa i prava na privatnost gotovo da ne postoji.&nbsp;
Kada institucije ne reaguju, događaji se izviđaju godinama, a javnost traži klik više, svaka objava od medicinskog kartona do video-snimka tragedija, &nbsp;postaje alat za senzacionalizam, manipulaciju i širenje dezinformacija, što se pokazalo i na svim slučajevima o kojima smo gore pisali. &nbsp;
Box: Kad i država krši privatnost &nbsp;
Objavljivanje spiskova građana/ki u samoizolaciji tokom pandemije kovid-19 pokazalo je kako i institucije mogu postati izvor povrede privatnosti &nbsp;i posredno, izvor dezinformacija.&nbsp;
Odlukom tadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela i Vlade, na internetu su se našli lični podaci hiljada građana: imena, prezimena i adrese. Iako je namjera predstavljena kao “zaštita javnog zdravlja”, posljedice su bile suprotne – stigmatizacija, strah i sumnjičenje onih čija su se imena našla na listi.&nbsp;
Nakon što je Vlada odlučila i objavila imena i adrese osoba koje su pod zdravstvenim nadzorom, pojavila se mobilna aplikacija nepoznatih autora, preko koje je moguće da se locira pozicija ljudi u samoizolaciji.&nbsp;
Advokatica Maja Turković koja je zastupala više desetina lica čija su se imena našla na spisku, <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/zbog-krsenja-privatnosti-gradjani-tuze-drzavu-/30840363.html" target="_blank">potvrdila</a> je da su ovim licima povrijeđena ustavna prava, na privatnost i na zaštitu podataka, kao i pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života garantovano Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava.&nbsp;
Da su osporenom odlukom učinjene sve navedene povrede potvrdio je i Ustavni sud, koji je ovakvu odluku Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti ukinuo. &nbsp;Država je nakon toga plaćala milionske iznose odštete. Ipak, niko iz institucija koje su odobrile objavu nije odgovarao.&nbsp;
To je bila još jedna pokazna vježba, kako povjerljivi podaci, čak i onda &nbsp;kada su autentični, mogu postati oruđe dezinformacija. Onda kada ih država plasira bez konteksta i zaštite, građani/ke postaju kolateralna šteta institucionalne neodgovornosti.

Za dvije godine nijedan slučaj neovlašćenog snimanja nije stigao do suda

Istraga u predmetu protiv biznismena Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića i još tri osobe otkriva novo pravilo Specijalnog državnog tužilaštva – da nijedan dokaz koji je proveden u pravnom poretku Crne Gore ne vrijedi ništa u odnosu na jednu „Skaj“ poruku. Ako to uvedemo, to znači kraj pravdi. Ovo je poruka svim ljudima u pritvoru koji imaju sličnu situaciju da nemaju čemu da se nadaju. Neka smatraju da su osuđeni - kazao je za Pobjedu advokat Zoran Piperović.
On je istakao da su „tužioci počeli da vjeruju komunikaciji između trećih lica više nego dokazima koji su utemeljeni u zakonima Crne Gore“.
- SDT vjeruje „Skaj“ poruci koju je lice A poslalo licu B, a ne onome što se nalazi u rukama ljudi koji su stvarno potpisivali ugovore, plaćali i gradili. To me potpuno zbunjuje, jer više ne znam o čemu se ovdje radi - rekao je Piperović.
On ističe da je u Crnoj Gori važnije „da se neko slika sa lisicama na rukama nego da se dokaže krivica“.
- Poenta je da se napravi slika za medije kako bi gospoda Bogdanović, Abazović i njihova ekipa mogli da kažu da se nešto radi, da ima hapšenja. A to što će za tri godine možda pasti sve optužnice, nikoga ne zanima. Važno je da se uhapse i da se priča da se ,,čisti kriminal“. I naravno, svako ko je stvarno kriv treba da odgovara, pa makar bio iz moje kuće, ali mora se znati kada i zbog čega se neko hapsi - poručio je Piperović.
<h2>Dvije verzije o istom kešu</h2>
Tokom saslušanja Ranka Ubovića pred sutkinjom za istragu Višeg suda u Podgorici Suzanom Mugošom prije nekoliko večeri, Piperović je, kako navodi, ukazao na kontradiktornost tužilačkih naredbi koje se odnose na isti događaj, predaju novca osumnjičenim Ivanoviću i Uboviću od strane Radoja Zvicera.
- Kazao sam sutkinji Mugoša da u jednoj naredbi stoji da je keš od Zvicera uzeo Ubović, dok u drugoj, na osnovu koje je pritvoren Vlado Ivanović, piše da je on taj koji je primio novac. A pritvor je određen obojici, po istom osnovu, uticaj na svjedoke, i to nad istim svjedocima - rekao je Piperović.
Sutkinja je potom, kako navodi Piperović, direktno pitala tužioce da se izjasne ko je, prema njihovim navodima, preuzeo keš od Zvicera, Vlado Ivanović ili Ranko Ubović, kako stoji u tužilačkom aktu.
- Tužilaštvo je pred Mugošom kazalo da u naredbi ne piše da je Vlado uzeo keš, već da je to učinio Ubović. Kako bi opravdali svoj stav, objasnili su da novac nije lično primio Ivanović, već da je predat blagajnici njegove firme, koja ga nije evidentirala. Postavlja se pitanje: zašto onda nije uhapšena blagajnica, ako se tvrdi da je novac primljen u firmi? - rekao je Piperović.
On zaključuje da je „očigledno da su naredbe pisane ad hoc, u posljednjih nekoliko dana, kako bi se opravdalo proširenje istrage na Ranka Ubovića, Veska Kovačevića, Aca Mijajlovića i Zorana Lazovića.
- Fakat je da su prije 20 dana pisali o firmi „Master inženjering“ i navodima da je Zvicer dao keš za opremanje stanova, a sada se sve pripisuje Uboviću. Predao sam sudu svu dokumentaciju od ugovora o gradnji i aneksa do rekapitulacija troškova, sve ovjereno kod notarke u Budvi – istakao je advokat Piperović.
<h2>Poruke trećih lica</h2>
Kako tvrdi Piperović, svi materijalni dokazi koje su dostavili sudu potvrđuju zakonitost poslovanja njegovih klijenata Ubovića i Ivanovića.
- Sve fakture je provjerio SPO. Svaka je uredno plaćena novcem firme u vlasništvu Ivanovića. Ipak, SDT sada tvrdi da to nije tako - rekao je on.
Dodao je da „tužilaštvo ignoriše dokumenta koja niko ne osporava i radije se oslanja na nekoliko ’Skaj’ poruka trećih lica, u kojima se ne pominju ni Ivanović ni Ubović“.
- Dokaze koji postoje u papirima, pravnim poslovima zaključenim po zakonu, tužilaštvo odbacuje i prihvata neprovjerljive poruke sa „Skaj“ aplikacije - istakao je Piperović.
On je ukazao da ni poruke koje SDT koristi kao osnov sumnje nijesu jasne ni pravno ni činjenično.
- Tužilaštvo bi moralo da pojasni na koga se odnosi poruka Radoja Zvicera: ,,Moraće da mi plate penale 500.000 eura“. Ko treba da plati te penale, koje pravno ili fizičko lice? SDT nema odgovor na to, ali tvrdi da se poruka odnosi na stanove u Budvi. A dokaz u krivičnom postupku mora biti provjerljiv, jer ako nije, ne može biti dokaz – ističe Piperović.
On podsjeća da se u „Skaj“ komunikaciji trećih lica ne pominju ni Ivanović ni Ubović, „a upravo su oni završili u pritvoru zbog te poruke“.
<h2>Plaćanje preko računa</h2>
Vlado Ivanović, koji je uhapšen prije 20 dana, u iskazu pred tužiocem potvrdio je da je sa suprugom Radoja Zvicera, Tamarom Zvicer, pregovarao o prodaji stana, ali da je od dogovora odustao jer ona nije obezbijedila kredit i prestala je da se javlja.
- Objasnio je da je opremanje stana platio da ne bi imao štetu ukoliko dođe do odustajanja kupca. Pojasnio je da ako on plati opremanje, stan ostaje u cjelosti njegov i može ga prodati ili iznajmiti, bez raskusurivanja. To je čista ekonomska logika, a ne pranje novca - rekao je Piperović.
Dodao je da su svi računi za opremanje plaćeni legalno, preko računa firme „Master inženjering“ te da je u njih imala uvid i Specijalna policija.
- Ipak, SDT je 20 dana nakon njegovog hapšenja promijenilo verziju i sada tvrdi da je keš za opremanje dao Zvicer, ali ne lično Vladu, već blagajnici koja to nije zavela. To je pokušaj da se opravda već donesena odluka o pritvoru Ivanoviću - tvrdi Piperović.
Advokat ukazuje i na apsurd u osnovu za određivanje pritvora.
- Ivanović i Ubović su pritvoreni zbog navodnog uticaja na svjedoke, a među svjedocima su parketari, keramičari, tapetari, ljudi koji postavljaju klime i dva policajca. Policajci su kazali da su čuli da Tamara Zvicer nešto radi u stanovima i napravili službenu zabilješku. Zar moji branjenici mogu uticati na policajce -službena lica? - pitao je Piperović.
<h2>Optužbe</h2>
Specijalno državno tužilaštvo je istragu protiv biznismena Vladana Ivanovića proširilo na Ubovića, Veselina Kovačevića, Aleksandra Mijajlovića i penzionisanog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, zbog sumnje da su prali novac.
Prema navodima tužilaštva, transakcije su, obavljene gotovinom, bez ugovora o kupoprodaji, a stanovi su formalno ostali upisani na firmu „Master inženjering“, kako bi se prikrila stvarna vlasnička struktura.
Tužilaštvo sumnja i da su Aleksandar Mijajlović i Zoran Lazović 2019. godine stekli po jedan luksuzan stan u Budvi, koje su opremili i koristili zajedno sa članovima svojih porodica.
Biznismen Ranko Ubović uhapšen je u ponedjeljak u podgoričkom Siti kvartu.
Istog dana uhapšen je i Veselin Kovačević, član Odbora direktora kompanije „Bemax“.
Vladan Ivanović, vlasnik „Master inženjeringa“, uhapšen je 10. oktobra, zbog sumnje da je učestvovao u transferima novca i vođenju fiktivnih evidencija o imovini.

Piperović: Ako „Skaj“ poruke postanu dokaz, to je kraj pravde u Crnoj Gori

Ima jedan stari vic o Old Šeterhendu, Vinetuu i Muju, kad se kreću kroz mrkli mrak i kad naprijed ide Old Šeterhend. Začuje se u mrklom mraku „tup!“, nakon čega se Old Šeterhend vraća sa masnicom na desnom oku. Pođe Vinetu naprijed, opet se začuje „tup!“ i Vinetu se vraća, takođe sa masnicom na oku. Pođe Mujo naprijed u mrkli mrak i začuje se „tup, tup!“, dva puta. Vraća se Mujo sa masnicama na oba oka. Vinetu ga začuđeno pita: „Kako moj bijeli brat uspjeti stati dva puta na ista grabulja?“ Mujo je još dobar, predobar. Narod u Crnoj Gori staje na te iste grabulje po hiljadu puta i nema problem da stavi prst na čelo i da se zapita „pa jesam li ja normalan?“. U Srbiji je postojala medijska mreža pod imenom „Istinomjer“, čiji su novinari predano zapisivali sve laži i neispunjena obećanja srpskih političara. A bilo ih je na tone. Zamislite samo da u Crnoj Gori postoji takva medijska evidencija, koliko bi samo posla imali za Milojka Spajića?! „Pustite me da radim“! Pa što radiš? „Dovodim investitore“! Pa đe su? Doveo je Alabara kojeg može dovesti ko god hoće, samo mu daj najbolje lokacije, lex specijalis da ne mora da poštuje domicilne zakone i da gradi i prodaje stanove. To jest, da okreće brzu lovu. Lako ti ga privuć', sve uz lažljivu patetiku o majci i njenim savjetima. CRNI ĐAVO Slijepac vidi da se Crna Gora raspada po svim šavovima, da ne postoji iole suvisla koncepcija što su planovi države za narednih mjesec dana, ne daj bože za duži period. Pardon, ako zanemarimo ideju da se pohapse i procesuiraju svi koji mogu ugroziti sadašnju vlast. Pa ako treba smislićemo i nove pravne pojmove, poput „vanknjižnog vlasništva“ i dati ogroman doprinos istoriji svjetskih gluposti, samo da stavimo iza brave svakoga ko predstavlja bilo kakavu opasnost, da uništimo svaku kompaniju koja nije pod kontrolom sadašnje vlasti, dovesti svoje i uvesti ih u njihove poslove, te tako riješiti i pitanje kritičkih medija. Ostaviti ih na suvo, bez sponzora. Stvoriti informativni raj za idiote svih vrsta i ispirati im ono malo mozga koji im još mrda. Śetite se kokaina u kontejneru „Volija“? Da nijesu bili na oprezu, znajući sa kakvom mafijom imaju posla, odavno bi vlasnik „Volija“ svirao klavir u Spužu, a neki „bizmismen“ nove vlasti držao najveći maloprodajni lanac. Sada je na redu Bemax, kompanija koja bi bila ponos svake normalne zemlje, sa kapacitetima kojima raspolaže, profesionalizmom u pripremi poslova, projektnim zadacima itd. Ne bi bila prva zdrava kompanija koju su uništile „postavgustovske vlasti“. A onda dovedu kadrove koji nijesu sposobni trafiku da vode, ako ne računamo da su ih obijali u mladosti. Kadrove kojima je to prvo zapošljenje u životu. Tako da se ostvaruje san voditelja propagandne emisije „Nečisto“, na TV Vijesti, o crnom đavolu. Zaista su se svojski potrudili da nam podare tikve sađene sa najcrnim đavolom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110121118_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="sdt"><figcaption>META SVI KOJI MOGU UGROZITI VLAST: Specijalno državno tužilaštvoetv</figcaption></figure>  Zanimljivo da se sadašnje vlasti ne trude ni da stvore privid demokratije. Direktno saopštavaju da bi najradije na mjestu glavnog tužioca postavili Lavrentija Pavloviča Beriju i „stare šifonjere“ bacili u najdublji podrum. Nešto slično kao što su Crnogorce, njihove žene i đecu, bacili u podzemlje zatvora u Zenici da skapavaju do smrti. Kakvi dokazi i bakrači? Koga to interesuje? Ovamo mjere promile ljubitelja krnjojelskog genija, sinovca mu proganjaju, iako se radi o „divnom i poštenom momku“. za kojeg oni koje je upucao ne smiju da kažu da ih je upucao, dok sa druge strane ne strijeljaju one koje bi narod, čuveni naaaarod, rado vidio da vise na Trgu Nezavisnosti, koji je dobio ime zahvaljujući njima. Ali i to će oni promjeniti. Recimo, u Trg Marka Radovića! Baš adekvatno. Da se lijepo ozvaniči da su ideološki nasljednici najvećih baraba u istoriji Crne Gore, koji su ubijali na ulici svakoga za koga su mislili da nije njihov. Zna li crni Rajo koliko Crnogoraca bi ga rado viđelo sa lisicama na rukama? Ako su za njega Crnogorci uopšte naaaarod? Daće bog! Možda Rajo misli da je regal, vara se, on je tek stara raspala škrinja sa neke divlje deponije. EU KAO DEMOKRATE Što je najgore, mene EU sve više podśeća na Demokrate, a komesarka EU i vrh administracije na Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. Riješili ljudi da pokazno prime Crnu Goru u EU iz „političeskih“ razloga, što bi rekao Sv. Petar Cetinjski, čuveni izdajnik srpstva po Andriji Luburiću, pa su slijepi na sve što se događa u Crnoj Gori. Ćeraju jednu te istu izanđalu priču, tu su pohvale za napredak, sve cvjeta, milina božja. Čitav život sam mislio da sam dijete zapadne kulture, zapadnih vrijednosti, ponašao se anticrnogorski prema iskonskoj ljubavi prema Rusiji, tri puta i tri hiljade puta mi otpadalo meso zbog toga, kad ono vojvoda Rajo, magistarski plagijator Laljo i vunderkind sa Megatrenda, Boris Bogdanović, ispadoše slika i prilika evropske vizije Ursule fon der Lajen, dok ja postadoh kočničar Crne Gore u svijetlu četničku, evropsku budućnost! Nema, mijenjaju se vremena. Pa normalno je. Ako je jedna Amerika, u koju smo mi svi koji ne poštujemo tradicuju Crne Gore po vojvodi Raju, gledali kao u zaštitnika svjetske demokratije, čije smo institucije posmatrali kao primjer nezavisnosti i pravde, promjenila sve svoje temeljne vrijednosti, pretvorila se u pokušaj narandžaste kraljevine i samovolju narandžaste kose, ko smo mi, šaka jada, da se mi sad prsimo sa demokratijom?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025110121118_6ba074d5fa34f8285f541f8328902b9116febfb2255c09434a1b7965444abe29" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="demokrate"><figcaption>EVROPSKA UNIJA SVE VIŠE LIČI NA DEMOKRATE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  Završih ja davno Ekomićeskij fakultet, onako, sa prośečnim ocjenama, zeznuo me nedostatak ambicija, počeo da radim u spoljnoj trgovini. Naravno, bijah u prednosti u odnosu na one sa srednjom školom ili drugim fakultetima. Radili smo mi na fakultetu doznake, akreditive, CMR-ove, Bill of ladinge, paritete, razne vrste ugovora, učili klauzule o arbitraži, višoj sili, itd, da vam ne nabrajam. Ali džaba, trebale su mi godine kroz iskustvo da polako učim svoj posao, da sagledavam sve zamke posla i kako ih izbjeći, kako ostvariti profit i ne pojesti ga svojom greškom... Jednom riječju, shvatio sam da je iskustvo sto puta važnije od onoga što si učio na fakultetu. Zamislite da su me odmah po završetku fakulteta postavili za direktora? Što bih ja kukavac radio? Lako je ovima danas. Da im daš avion pun putnika da voze, iako ga nikada nijesu vozili, pristali bi iz taka. Eeee, druga su vremena bila nekad. Morao si dobro da se pokažeš da bi dobio mjesto višeg referenta, a do rukovodećeg mjesta već si morao biti poveći znalac posla. Današnju Crnu Goru vodi balavurdija bez dana radnog iskustva, sa završenim lijevim fakultetima, odmah śeli da voze avion, što ih briga, da neće nekome odgovarati? BERZANSKI MEŠETAR Beskrajno mi je zanimljivo da su građani Crne Gore dali svoju budućnost u ruke jednom bivšem brokeru, ili, kako se neđe kaže, berzanskom mešetaru, koji se nikada nije bavio makroekonomijom i koji se obučavao za jedan uskospecijalizovani brokerski posao. U svojoj karijeri sam sreo dosta brokera, bilo da su se bavili berzom novca, obojenih metala ili drugih roba. Ispod milijarde dolara oni ne umiju da razgovaraju! Imali smo jedan naziv za njih, „avioni, kamioni“. Zato neka vas ne čudi što Miloko dolazi iz Japana sa milijardama investicija National Panasonica, Mitsubishija, ... Em lijepo zvuče milijarde, em lijepo zvuče giganti japanske industrije, od kojih je National panasonic ponos Japana i garancija najvećeg kvaliteta. Mi nebrokeri smo godinama radili kao mravi da bi ugovorili neku crkavicu od investicije od 150, 200 miliona dolara, a Milojko, TUP, pa u sekundi sredi milijarde investicija. Ili, što bi Milojko rekao, PAF, PAF. Milojko će ući u anale ekonomske nauke rečenicom da povećanje plata, odnosno potrošnje, ne utiče na inflaciju. Odmah mu treba dati Nobelovu nagradu za ekonomiju, jer to još niko nije otkrio. A mi učili o inflacionoj spirali u kojoj se smjenjuju rasta plata i rast cijena? Budale!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251101211112_ad8fc32d493ae1d2246ee1aa1b6558b19496198972e10f4fa0b924f92469e828" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="spajić"><figcaption>GRAĐANI CRNE GORE BUDUĆNOST PREDALI BERZANSKOM MEŠETARU: Milojko Spajićetv</figcaption></figure>  Samo narod koji je neznanca proglasio za ruskog cara može državu dati u ruke ljudima bez političkog i životnog iskustva. Kao da je država igračka pa đeca mogu da se igraju sa njom do mile volje. Pa i ako je razbiju, velika šteta. Neće im sigurno zamjeriiti vojvoda Rajo i onaj talentovani performer seljačkog humora iz Zete dok se bude kupao u kolektoru u Botunu. Pa se pitamo koji ideološki predznak ima država koju smatramo otadžbinom? Jesmo li se to vratili na idološke junačke matrice Pavla Đurišića ili smo dio savremene evropske civilizacije? Štiti li vlast svoje biračko tijelo premlakom i neprofesionalnom reakcijom policije oko postavljanja spomenika dražesnom Pavlu i oko premlaćivanja novinara, ili dok su bili kohorta potkosovskim bojovnicima dok su uzvikivali „smrt Turcima“? Ne śećam se da je neko rekao - pa što ako pogine deset njih dok su orgijali pred Vladom u huliganskoj ikonografiji, sa maskama, bejzbol palicama i sličnim rekvizitima i ikonografijom koja je superevropska. Kad bi se zezali. Ono, nije da i Evropa sve više kači Musolinijeve slike na zidu i umnožava Orbane i Fice. Valjda im zato neće smetati ni Crna Gora Pavla Đurišića. Još jedna fekalijica na evropskom podu neće mnogo ostaviti traga na đonovima nekada velike ideje o ujedinjenoj Evropi.

Tup, tup, tup...

Novosađani koji su danas odali poštu stradalim sugrađanima, za Portal ETV kazali su da je ispred Željezničke stanice danas bilo potresno i dirljivo, ali da im je drago što su svi došli danas u Novi Sad. - Ja ne znam kako je ovaj narod stao u Novi Sad, to je nepregledna masa ljudi. Puni su kolovozi, puni trotoari- kazala je sagovornica Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101151124_e145ee8f330f36e6d03771ee4fa63aa1e741be9d2403a94545178ce26efd6a2a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101151124_e145ee8f330f36e6d03771ee4fa63aa1e741be9d2403a94545178ce26efd6a2a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Novi Sad"></figure>  Prenijela nam je dio atmosfere dok je trajalo 16 minuta tišine za žrtve. - Potresno je i dirljivo. Puštali su po jedan balon, crveno srce, svakog minuta tokom trajanja 16 minuta tišine- kazala je. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvhOscXAMf3g&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Srednjoškolac koji je zajedno sa svojim kolegama iz Gimnazije pješačio od Novog Sada do Beograda, i danas je bio ispred Željezničke stanice da oda počast sugrađanima. - Drago mi je što je ovoliko ljudi došlo u Novi Sad iz cijele Srbije. Ulice su pune da se nigdje je vidi asfalt- kazao je. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FfeHwUs_RFJg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Upitali smo ih da li smatraju da će današnji skup proći u mirnoj atmosferi. - Za sada nema naznaka da može da ispadne nešto nepredviđeno, sve dok studenti koordinišu, nema brige. Do sada se pokazalo da su takvi incidenti nastupali nakon mirnih protesta, naravno, izazvani od strane ubačenih elemenata- kazala je sagovornica Portala ETV. Nada se da će danas sve proći mirno i dostojanstveno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101151124_9fcc18a0730e55354176f9e05551f11f84db4eddd63e32b556e4d0ebb67acc5a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101151124_9fcc18a0730e55354176f9e05551f11f84db4eddd63e32b556e4d0ebb67acc5a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Novi Sad"></figure>  Podsjećamo, Novi Sad i cijela Srbija obilježavaju godišnjicu od tragičnog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je život izgubilo 16 ljudi.

Tag: fabrica-mne

Kalezić podnio dvije pritužbe Ombudsmanu protiv kompanija “Fabrica MNE” i “Etno selo Montenegro – Restoran Mayka”

Šarec: Sporo donošenje odluka je glavna činjenica koja navodi ka razmišljanju o reformi EU

Grupa građana BU2: Slobodni novinari su temelj demokratije i njihova sigurnost je sigurnost svih nas

Na graničnom prelazu Božaj uhapšen državljanin Turske: Potražuje ga Interpol Ankara zbog privrednog kriminala

Za dvije godine nijedan slučaj neovlašćenog snimanja nije stigao do suda

PRATITE TVe UŽIVO