Miniatar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka, u razgovoru za Portal ETV otvoreno je govorio o ključnim pitanjima koja oblikuju savremenu Crnu Goru. U intervjuu je analizirao uticaje Rusije i Srbije, poziciju Vlade, izazove evropskog puta zemlje, kao i stavove i reakcije albanske dijaspore na njegov angažman u vlasti. Đeka je, pritom, dao jasan uvid u političke procese, izazove i dileme s kojima se susrijeće Crna Gora, naglašavajući kako regionalni i unutrašnji faktori utiču na stabilnost i napredak zemlje.
<h2>Uticaj Rusije i Srbije u Crnoj Gori</h2>
Portal ETV: Uticaj Rusije i Srbije u Crnoj Gori je stalna briga regionalnih stručnjaka, ali i kritičara funkcionisanja ove Vlade u kojoj ste ministar. Koliko je taj uticaj danas prisutan i kakvu opasnost može predstavljati?
Đeka: Naša vanjska politika je apsolutno usklađena sa EU što se tiče Rusije. Mislim da će se narednih sedmica preduzeti još neke mjere. Nakon što je njen uticaj minimiziran na Kosovu i u BiH, Srbija se više posvetila Crnoj Gori. Taj se uticaj dominantno ostvaruje preko vjerskih organizacija. Čini se da i njihova moć opada, dok nervoza raste kako se približavamo EU. Dobro je, ipak, što se i Srbija okreće EU.
<h2>Jedinstvo Vlade oko evropskog puta</h2>
Portal ETV: Da li u Vladi ima ministara koji ne žele da vide Crnu Goru u EU? Ako da, ko su oni i kakav je njihov uticaj?
Đeka: Takvih zvanično nema. Nekadašnji evropesimisti postali su, po sopstvenim riječima, evroentuzijasti, pa čak i evrofanatici. Čudna je vlast. Po tom pitanju postoji potpuni konsenzus u ovoj Vladi.
<h2>Krizna situacija sa Turskom i diplomatske greške</h2>
Portal ETV: Kako danas gledate na dešavanja u vezi s Turskom, ranijim uvođenjem viznog režima koji je kasnije ukinut, ali i atakovanja na imovinu turskih državljana? Ko je tu zakazao i ko je povukao pogrešne poteze? Jeste li Vi glasali protiv sankcija?
Đeka: Politički stav svih članova Vlade iz redova manjina je ostao jasan. Smatrali smo da je odluka ishitrena, donijeta bez prethodnih konsultacija i, kao takva, cijenili smo da može nanijeti štetu državi. Brzo se to razumjelo, no šteta je već učinjena. Vjerujem da Crna Gora mora mnogo pažljivije da se, u svom najboljem interesu, odnosi prema ovim pitanjima. Da se ne govori o nekim činjenjima tokom tih dana koji nam svakako ne služe na ponos. Mislim da je trebalo mnogo bolje analizirati cijelu situaciju i kontekst prije nego što su donijete mjere. Nadam se da su bar izvučene neke pouke.
<h2>Evropski put Crne Gore i budućnost Vlade</h2>
Portal ETV: Može li Vlada u sadašnjem sastavu uvesti Crnu Goru u EU? Očekujete li da bi moglo doći do promjena na političkoj sceni ili do nove prekompozicije koalicije?
Đeka: Jedino u čemu se svi slažemo u ovoj Vladi jeste evropski put. Ali, svjedoci smo da to neće ići brzinom kojom bismo mi htjeli. Svjedoči o tome i broj poglavlja koja su zatvorena prošle godine. Trebalo bi da ova godina bude presudna na tom putu.
<h2>Albanska dijaspora i saradnja sa Mandićem</h2>
Portal ETV: Da li Vam je albanska dijaspora zamjerila to što ste dio vlasti zajedno sa liderom NSD, Andrijom Mandićem, koji kaže da je četnički vojvoda?
Đeka: Oni veoma pažljivo prate politička dešavanja u svojoj državi i razumiju razloge koji su nas opredijelili da budemo u ovoj Vladi. A mi dogovor o tome nismo postigli sa gospodinom Mandićem, već sa premijerom Spajićem. Dok god budemo procjenjivali da se Spajić drži tog dogovora, bićemo u toj Vladi, u suprotnom, naravno da nećemo. Dovoljno smo politički iskusni da procijenimo kada je čemu vrijeme.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đeka za Portal ETV: Srbija sve nervoznija kako se Crna Gora približava EU

Zaštita civilnog društva i sigurno učešće u javnom životu nijesu samo međunarodna obaveza Crne Gore, već suštinska pretpostavka za izgradnju društva u kojem se ljudska prava ne štite samo na papiru, već kroz stvarnu praksu - poručio je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.
On je, na događaju pod nazivom „Zaštita civilnog društva: Sigurno učešće za unapređenje ljudskih prava“, poručio da Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni.
Uloga civilnog društva u unapređenju ljudskih prava, kao i potreba za njegovom snažnijom zaštitom i osnaživanjem, bile su u središtu događaja koji je tim Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori organizovao povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.
Kako je saopšteno iz UN-a u Crnoj Gori, događaj je okupio predstavnike Vlade, državnih institucija, organizacija civilnog društva, branitelje ljudskih prava i predstavnike međunarodne zajednice.&nbsp;
Đeka je naglasio da zaštita civilnog društva i sigurno učešće u javnom životu nijesu samo međunarodna obaveza Crne Gore, već suštinska pretpostavka za izgradnju društva u kojem se ljudska prava ne štite samo na papiru, već kroz stvarnu praksu.&nbsp;
- Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni, a ne potiskuje, u kojem se partnerstvo sa civilnim društvom razvija, a ne simulira, i u kojem institucije jačaju povjerenje kroz transparentnost i odgovornost - poručio je Đeka.
Rezidentna koordinatorka UN-a u Crnoj Gori, Karolin Tiso, istakla je direktan uticaj civilnog društva na živote ljudi i demokratski razvoj zemlje.&nbsp;
- Nema istinske demokratije bez inkluzivnog i bezbjednog civilnog društva. Upravo uloga civilnog društva i branitelja ljudskih prava ključna je da ljudska prava postanu stvarnost za svakog građanina - kazala je Tiso.
Ona je naglasila da UN ostaju snažan partner u promociji i zaštiti građanskog aktivizma.&nbsp;
Ombudsman Siniša Bjeković rekao je da civilno društvo jeste i mora biti strateški partner institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- Uspjesi naše institucije u velikoj mjeri rezultat su doprinosa organizacija civilnog društva - naglasio je Bjeković.
Službenica za ljudska prava i vladavinu prava u Delegaciji Evropske unije u Podgorici, Frederika Vunšman, ukazala je da je, iako Crna Gora ima dinamično civilno društvo, okruženje u kojem djeluju organizacije civilnog društva i dalje osjetljivo.&nbsp;
- Zaštita građanskog prostora podrazumijeva istinsko učešće u kreiranju javnih politika, transparentno finansiranje iz javnih sredstava, kao i zaštitu od zastrašivanja i neprimjerenih pritisaka - istakla je Vunšman.&nbsp;
Iz UN-a su naveli da su u okviru programa održane dvije panel diskusije.&nbsp;
Kako su rekli, panelisti diskusije „Učešće civilnog društva u javnom životu“ razmatrali su postojeće mehanizame i izazove učešća organizacija civilnog društva u kreiranju i sprovođenju javnih politika.&nbsp;
- U fokusu panel diskusije pod nazivom „Siguran prostor za civilno društvo“ bili su bezbjednost, sloboda djelovanja i zaštita branitelja ljudskih prava, kao i odgovornost institucija u obezbjeđivanju podsticajnog okruženja za rad civilnog sektora - navodi se u saopštenju.
Navodi se da su, kroz diskusiju, razmjenu iskustava i predstavljanje primjera dobrih praksi, razmotrene mogućnosti za dalje unapređenje saradnje između institucija i civilnog sektora i da je ukazano na potrebu za dubljim razumijevanjem trenutnog stanja civilnog društva u Crnoj Gori.
- Posebna pažnja posvećena je relevantnim preporukama mehanizama Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Komitet za ljudska prava UN je u martu ove godine preporučio Crnoj Gori da istraži napade na organizacije civilnog društva i unaprijedi mehanizme učešća javnosti - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Te preporuke, kako se dodaje, nadovezuju se na zaključke Komiteta za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) iz prošle godine, kao i na preporuke država članica UN upućene Crnoj Gori u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda iz 2023.
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra, na dan kada je Generalna skupština UN-a 1948. godine usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima - dokument koji predstavlja temelj savremenog sistema zaštite ljudskih prava širom svijeta.

Portal ETV

Đeka: Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni

Ukrajina ne zaboravlja podršku Crne Gore kada je bila najpotrebnija - poručio je ambasador Oleg Gerasimenko na sastanku sa mintrom ljudskih i manjinskih prava Fatmirom Đekom.
Oni su se sastali nakon što je Generalna Skupština Ujedinjenih nacija usvojila Rezoluciju o povratku djece iz Ukrajine početkom decembra kojom se od Rusije zahtjeva da se osigura hitan, bezbjedan i bezuslovan povratak sve ukrajinske djece koja su prisilno prebačena ili deportovana tokom ratnih dešavanja u Ukrajini.
- Ministar je pozdravio usvajanje Rezolucije i izrazio duboku zabrinutost zbog broja ukrajinske djece koja su deportovana u Rusku Federaciju ističući da to ne samo narušava njihovu bezbjednost već je nehumano i potpuno neprihvatljivo postupanje - saopšteno je iz njegovog resora.
On je uputio poziv za pomoć rehabilitovanju ukrajinske djece koja su vraćena u Ukrajinu kroz organizaciju psihološkog oporavka i odmora određenog broja ukrajinske djece u Crnoj Gori u 2026. godini.
Đeka je ponovio puno poštovanje istrajnoj borbi Ukrajine koja uporno dokazuje snagu demokratije pred cijelim svijetom i istakao spremnost Crne Gore za dalju podršku u okviru mogućnosti koje ima.
- Ministar je podsjetio na iskustvo Crne Gore u oblasti zaštite i zbrinjavanja djece iz ratom ugroženih područja u regionu tokom ratnih dešavanja i kazao da će pružiti svu dostupnu pomoć kako bi se toj djeci pomoglo - naveli su u njegovom resoru.

Đeka - Gerasimenko: Osigurati hitan, bezbjedan i bezuslovan povratak sve ukrajinske djece

Uprkos zakonodavnom napretku, rodno zasnovano nasilje i dalje je široko rasprostranjeno, što ukazuje na dubinu rodnih stereotipa i sistemskih prepreka pristupu pravdi. Od 2017. godine u Crnoj Gori, 22 žene ubili su partneri ili članovi porodice, iako je većina njih prijavljivala nasilje. Tri od četiri žene koje dožive seksualno nasilje nikada ne potraže pomoć, dok više od 60 odsto žena strahuje da prijavi nasilje zbog stigmatizacije i odmazde. Istovremeno, svaki treći građanin vjeruje da žene ponekad izmišljaju tvrdnje o psihološkom nasilju, dok samo četiri osto prepoznaje prisiljavanje na seksualne odnose kao oblik zlostavljanja. Ovi podaci predstavljeni su na današnjem događaju koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u saradnji sa Vladom Crne Gore, Savjetom Evrope, Vrhovnim državnim tužilaštvom i Ženskom liderskom mrežom, kako bi ojačao međusektorski dijalog, partnerstva za unapređenje rodne ravnopravnosti i reforme pravosudnog sektora. Dijalogom koji je moderirala liderka tima UNDP-a za rodnu ravnopravnost Kaća Đuričković poručeno je da Crna Gora može dostići društvo nulte tolerancije na rodno zasnovano nasilje samo kroz promjenu duboko ukorijenjenih stavova, snažniju institucionalnu odgovornost i dosljednu primjenu Istanbulske konvencije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da rodno zasnovano nasilje opstaje jer ga podupiru štetni stereotipi, normalizovani obrasci ponašanja i institucionalne slabosti. - Reformski procesi se ne mogu posmatrati odvojeno od promjene organizacione kulture – unutar institucija koje treba da štite građane mora vladati nulta tolerancija na nasilje, diskriminaciju i zloupotrebu moći. UNDP snažno podržava ove promjene kroz jačanje integriteta, odgovornosti i kapaciteta pravosudnog sistema, ali i kroz unapređenje sopstvenih standarda, politika i praksi - kazala je Paniklova. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić kazala je da je jedno ubistvo žene poraz države, a još jedno ubistvo nemar države, dodajući da sudovi moraju biti linija na kojoj nasilje prestaje, odlučno, brzo i bez izuzetka. - To je naša obaveza prema pravdi i prema svakom životu koji možemo zaštititi - istakla je Pavličić. Milorad Marković, vrhovni državni tužilac, istakao je da je u rad državnih tužilaštava uveden novi model postupanja tužilaca koji je doprinio kvalitetnijem prikupljanju dokaza, boljoj zaštiti žrtava i bržem donošenju odluka. - Sve institucije sistema moraju raditi na unapređenju svog djelovanja, a za Državno tužilaštvo će u narednoj godini prioritet biti dalje unapređenje primjene uspostavljenih standarda i stvaranje boljih uslova za podršku i zaštitu žrtava, uz dalje podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, u samoj instituciji - naglasio je Marković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Ministar pravde Bojan Božović podsjetio je da Crna Gora intenzivno radi na usklađivanju zakonodavstva sa savremenim evropskim standardima: - Uveli smo strože sankcije i predvidjeli nova krivična djela, koja će uskoro biti sastavni dio krivičnopravnog sistema Crne Gore. Naša obaveza je da zakonodavni okvir odgovori na realne izazove društva, uključujući i one koji se najdublje tiču bezbjednosti žena i djevojaka - poručio je Božović i naglasio da su ove reforme posebno važne u trenutku kada se Crna Gora suočava sa porastom rodno zasnovanog nasilja, uključujući i slučajeve femicida. Podaci iz istraživanja UNDP-a o rodnoj dimenziji u pravosudju koje je podržao Savjet Evrope, ukazuju da iako žene čine većinu u pravosuđu, i dalje se suočavaju sa preprekama u napredovanju, rukovođenju. Istovremeno, institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti ostaju slabi što zahtijeva prelazak sa deklarativne na stvarne, sistemski podržane mjere. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka poručio je da je rodno zasnovano nasilje test povjerenja u državu, te da sistem ne funkcioniše dobro ako žene ne vjeruju institucijama i ne prijavljuju nasilje. - Cilj nam je da rodna ravnopravnost ne bude samo zakonski princip već realnost. Nijedna žena ne smije ostati nevidljiva i nezaštićena. Najranjivije žene ne stavljamo na kraj, već u središte naših politika i mjera - kazao je Đeka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kazala je da svaka žena u društvu, a i na radnom mjestu mora da se osjeća dostojanstveno i uvaženo a prije svega bezbjedno. Nišić je ukazala da unaprjeđenjem radnog zakonodavstva Ministarstvo kreira sigurno i dostojanstveno radno okruženje, doprinosi uskladjivanju privatnog i poslovnog života i osnaživanju žena za ravnopravno učešće na tržištu rada. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da se intenzivno radi na novom Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama, čija će dosljedna primjena biti obavezna za sve nadležne institucije, kako bi se spriječilo prebacivanje žrtava „od vrata do vrata“ i obezbijedila brza i pouzdana reakcija sistema. - Novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti jasno će prepoznati žrtve rodno zasnovanog nasilja i obezbijediti im ekonomsku podršku te prepoznati nove usluge. Ovaj proces mora biti prioritet institucija kako bi bio sproveden do kraja, bez odlaganja - kazao je Gutić i dodao da će poseban fokus biti stavljen na jačanje medjusektorske saradnje. Iako institucionalni odgovori na nasilje još uvijek nijesu dovoljno snažni, više od 65 odsto zaposlenih u javnoj upravi smatra da je rodno zasnovano nasilje veoma ili donekle prisutno u Crnoj Gori, dok takav stav ima više od 97 odsto tužilaca i tužiteljki, pokazuje najnovije istraživanje UNDP-a o percepciji zaposlenih u javnoj upravi o rodno zasnovanom nasilju. Prema svjedočenju zaposlenih, različiti oblici nasilja prisutni su i u javnim institucijama - psihičko 30 odsto, političko 28 odsto i seksualno uznemiravanje pet odsto, što dodatno ukazuje na potrebu za efikasnijim institucionalnim mehanizmima zaštite. Na događaju su govorile i ambasadorka Italije, Andreina Marsela, državna sekretarka MUP-a, Dragana Kažanegra Stanišić, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, kao i predstavnice civilnog društva, aktivistkinje i ekspertkinje: Aida Petrović, Branka Žigante - Mašić, Duška Pejović, Sabina Muratović i Marija Pešić. Učesnice i učesnici su poručili da se napredak u borbi protiv nasilja može postići samo udruženim djelovanjem – pravosuđa, policije, socijalne zaštite, civilnog društva, medija, međunarodnih partnera i lokalnih institucija. Izgradnja društva u kojem svaka žena živi bezbjedno i dostojanstveno zajednička je odgovornost svih.

Pavličić: Jedno ubistvo žene je poraz države, drugo je nemar; Božović: Obaveza da akonodavni okvir odgovori na realne izazove

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, boravio je u službenoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, tokom koje je, kako je saopšteno, učestvovao u nizu aktivnosti od posebnog značaja za albansku dijasporu i promociju kulturne baštine albanske nacionalne zajednice.
- Albansko-američko udruženje "Ana e Malit" obilježava tradicionalno Dan albanske zastave i okuplja brojne zvanice tim povodom. Ministar Đeka prisustvovao je obilježavanju, zajedno sa velikim brojem udruženja koja čine pripadnici/ce albanske dijaspore iz Crne Gore koji već dugo vremena žive na prostoru Sjedinjenih Američkih Država- navode iz Ministarstva.
Đeka je, kako je saopšteno, na poziv Kongresmenke Nikol Maliotakis, ispred Gradskog savjeta grada Njujorka 11 distikta prisustvovao i svečanoj ceremoniji imenovanja ulice "Isa Boletini" na Stejten Ajlendu, sa nekoliko istaknutih političara sa Stejten Ajlenda, među kojima David M. Carr, član Gradskog savjeta Nju Jorka iz 50. distrikta kao i americki političar i predsjednik opštine Staten Island Vito John Fossella Jr., kao i brojni aktivisti albanske dijaspore, čime je odana počast jednoj od najistaknutijih ličnosti albanske istorije.&nbsp;
- Njihovo prisustvo potvrđuje podršku američkih institucija albansko-američkoj zajednici i uvažavanje njenog doprinosa kulturnom i društvenom životu grada Njujorka- navode iz Ministarstva.&nbsp;
Tokom manifestacije, Đeka je, kako je saopšteno, istakao značaj albanske dijaspore u očuvanju nacionalnih vrijednosti i identiteta.
- Vi ste naše najbolje ogledalo u svijetu. Svojim radom i angažmanom čuvate jezik, tradiciju i identitet, čineći albansku zajednicu u SAD-u primjerom uspješne integracije i doprinosa društvu- kazao je Đeka.&nbsp;
On se, kako je saopšteno, posebno zahvalio Albansko-američkom udruženju "Staten Island", na čelu sa gospodinom Naserom Nikom, kao i udruženjima Kraja i "Ana e Malit", na aktivnom doprinosu i učešću u životu i rasu zajednice, kao i očuvanju snažnih veza sa zavičajem.
Tokom posjete, ministar Đeka prisustvovao je i svečanoj večeri koju su priredili sunarodnici na Stejten Ajlendu, čime je dodatno potvrđena bliska veza i zajedništvo albansko-američke zajednice u očuvanju tradicije i nacionalnog identiteta.
Đeka je primio posebno priznanje kongresmenke Nikol Maliotakis, kao i zahvalnicu od strane predsjednika opštine Stejten Ajlend, Vita Fosela za doprinos promociji albanske kulture i nasljeđa, kao i za aktivno jačanje kulturnih veza između Crne Gore i albansko-američke zajednice"; navode iz Ministarstva+
Đeka je u obraćanju, tim povodom izrazio zahvalnost na ukazanoj važnosti i istakao da kultura treba da bude most koji povezuje zemlje i ljude.
- Nastavimo da je čuvamo, poštujemo i jačamo, jer je naš identitet naše zajedničko bogatstvo- poručio je Đeka.&nbsp;

Đeka: Albanska zajednica u SAD primjer uspješne integracije i doprinosa društvu

Kontinuiran, posvećen i sistemski rad na unapređenju položaja manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica ključan je za stabilnost, demokratiju i ekonomski napredak društva – ocijenjeno je na regionalnoj konferenciji o nacionalnim manjinama, održanoj danas u Podgorici.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Gjeka istakao je da Crna Gora sa posebnom pažnjom prati standarde ljudskih i manjinskih prava i aktivno radi na stvaranju povoljnijeg ambijenta za njihovu zaštitu i unapređenje.
- Naš doprinos oblasti unapređenja i zaštite manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica mora biti kontinuiran i posvećen, kroz aktivnosti koje podstiču demokratiju, mir i ekonomski prosperitet - poručio je Gjeka.
Visoki komesar OEBS-a za nacionalne manjine Kristof Kamp ocijenio je da zemlje Jugoistočne Evrope imaju veliki potencijal da kroz politike povezane sa raznolikošću i multietničkom strukturom podstaknu novi talas ekonomskog rasta.
On je istakao da „ekonomski razvoj i bolji životni standard predstavljaju zajednički prioritet“ te da upravo te potrebe mogu objediniti građane različitih jezičkih, etničkih, kulturnih ili vjerskih identiteta.
- Nadam se da će konferencija podstaći nove ideje i praktična rješenja kako da se raznolikost bolje iskoristi kao pokretač ekonomskog razvoja i otvaranja radnih mjesta - kazao je Kamp.
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukas, naglasio je da je „raznolikost izvor snage“, ističući da društva postaju stabilnija, inovativnija i prosperitetnija onda kada se svaki pojedinac osjeća ravnopravnim i uvažеним.
Regionalna konferencija „Podsticanje ekonomskog razvoja u raznolikim društvima u Jugoistočnoj Evropi“ organizovana je u saradnji Ministarstva ljudskih i manjinskih prava i Kancelarije Visokog komesara za nacionalne manjine OEBS-a. Događaj je okupio visoke zvaničnike, eksperte i predstavnike institucija i organizacija iz regiona.
Učesnici su poručili da bez pouzdanih podataka, usklađenih politika i većih ulaganja u zapošljavanje, energetiku i mikrofinansijske programe ne može biti održive i inkluzivne integracije. Zemlje regiona, zaključeno je, ostaju posvećene jačanju politika u skladu sa evropskim standardima i unapređenju socio-ekonomskog položaja svih zajednica.

Regionalna konferencija u Podgorici: Kontinuirana briga o manjinskim pravima ključna za demokratiju i razvoj

Poštovanje ljudskih, a posebno manjinskih prava, preduslov je demokratije i ukupnog društvenog razvoja, poručeno je sa sastanka ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Gjeke i potpredsjednika Skupštine Republike Kosovo Nenada Rašića.
Kako je istakao ministar Gjeka, Vlada Crne Gore manjinske narode i druge manjinske nacionalne zajednice vidi kao važne partnere u evropskim i integracionim procesima.
– Crna Gora ne može biti prosperitetna ukoliko svi njeni građani i građanke nemaju jednake mogućnosti da ostvare svoja prava, slobode i puni potencijal – kazao je on.
Potpredsjednik Rašić, koji je u Podgorici učestvovao na regionalnoj konferenciji o podsticanju ekonomskog razvoja u raznolikim društvima Jugoistočne Evrope, naglasio je značaj inicijativa koje jačaju međuetnički dijalog i doprinose uspješnom suživotu.
Sagovornici su se saglasili da je za stabilniji i inkluzivniji Zapadni Balkan neophodno dodatno jačati partnerstva, unapređivati mehanizme saradnje i kontinuirano raditi na unapređenju zaštite manjinskih prava. Samo tako, poručili su, zemlje regiona mogu osnažiti svoje političke, društvene i ekonomske kapacitete i obezbijediti uslove za puno uživanje prava i sloboda svih građana i građanki.

Poštovanje manjinskih prava temelj stabilnog i inkluzivnog društva

Crna Gora posvećeno radi na zaštiti i unapređenju položaja manjinskih zajednica, i saradnja sa Kancelarijom Visokog komesara OEBS-a za nacionalno manjine će se jačati u cilju postizanja najviših evropskih standarda u ovoj oblasti poručeno je sa sastanka ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke i visokog komesara Kristofa Kampa. 
 
Visoki komesar za nacionalne manjine boravi u Crnoj Gori povodom regionalne konferencije na temu podsticanja ekonomskog razvoja u raznolikim društvima u Jugoistočnoj Evropi, koju Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava realizuje sjutra u saradnji sa OEBS-ovom Kancelarijom Visokog komesara za nacionalne manjine. 
 
Događaj je zamišljen kao dodatni okvir za razmjenu mišljenja, prilika, inicijativa i praksi u regionu Jugoistočne Evrope. 
 
- Tema ekonomskog razvoja u raznolikim društvima je jedna od ključnih u radu Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS) jer je usko povezana sa stabilnošću društava i ostvarivanjem manjinskih prava - saopšteno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. 
 
Ministar Đeka je istakao ključnu ulogu manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u svih društvenim i političkim procesima u zemlji. Oni su faktor stabilnosti, rekao je ministar, i dodao da su konstantna podrška integracijama Crne Gore. 
 
On je naveo da u Crnoj Gori saradnja, otvorenost i uvažavanje postoje u svim aspektima kada je riječ o manjinskim pravima i slobodama, osim u dijelu njihove pune uključenosti u bezbjednosni sistem, policiju, tužilaštvo i sudstvo gdje treba uložiti više napora i razumijevanja. Takođe, ministar je ocijenio da su investicije u lokalne samouprave u kojima većinski žive manjinski narodi nedovoljne. 
 
On je informisao visokog komesara da Ministarstvo radi na izmjenama Zakona o manjinskim pravima i slobodama i sprovodi Strategiju manjinske politike 2024-2028. što predstavlja nastavak posvećenosti Crne Gore zaštiti manjina, s pojačanim fokusom na konkretnu implementaciju i sistemsko unapređenje njihovih prava.
Ključni stav Ministarstva je da Crna Gora ne može biti prosperitetna država na putu ka EU ako svi njeni građani, bez obzira na porijeklo, nemaju jednake mogućnosti da ostvare svoj puni ekonomski potencijal, poručio je ministar. 
 
Visoki komesar Kamp izrazio je zadovoljstvo povodom održavanja regionalne konferencije u Crnoj Gori. Istakao je da je pitanje inkluzivnog ekonomskog razvoja društava, odnosno kako iskoristiti raznolikost za podsticanje ekonomskog rasta, prioritet u mnogim zemljama, kao i obezbeđivanje zastupljenosti manjina u javnim institucijama. Ponovio je spremnost da Crnoj Gori pruži tehničku podršku u ovom pogledu, uključujući i pravni okvir za zaštitu prava manjina. 
 
- Potpuna integracija nacionalnih manjina je jedan od prioriteta svakog demokratskog društva koje se zalaže za univerzalne vrednosti. U tom smislu, regionalna konferencija koja se održava sjutra, a koja okuplja relevantne predstavnike visokog nivoa, stručnjake iz regiona i zemlje, doprineće pronalaženju novih modela ekonomskog razvoja za manjinske narode i u korist šire društvene zajednice, kroz identifikaciju uspešnih praksi, prioritetnih akcija i partnerstava za budućnost, prenos znanja i razvoj usmeren ka doprinosu regionalnom miru, stabilnosti i prosperitetu - kazali su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Đeka-Kamp: Crna Gora ne može biti prosperitetna država na putu ka EU ako svi njeni građani nemaju jednake mogućnosti

Djeca sa invaliditetom ne smiju biti nevidljiva u našem sistemu - svako dijete ima pravo da raste, uči i razvija se bez prepreka, poručio je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.
U susret obilježavanju Međunarodnog dana djeteta, dana 19. novembra 2025. godine u Vladi Crne Gore Savjet za prava lica sa invaliditetom održao je sjednicu posvećenu temi "Položaj djece sa invaliditetom i djece sa smetnjama u razvoju - intersekcijska diskriminacija".
Sjednicom je predsjedavao Đeka - predsjednik Savjeta za prava lica sa invaliditetom, koji je istakao da inkluzija djece sa smetnjama u razvoju/djece sa invaliditetom, mora biti trajna društvena vrijednost, a ne privremeni projekat. 
 
- Naš zadatak nije samo da govorimo o pravima djece, već da ih učinimo stvarnim. Djeca sa invaliditetom ne smiju biti nevidljiva u našem sistemu - svako dijete ima pravo da raste, uči i razvija se bez prepreka - poručio je Đeka. 
 
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić naveo je kako se danas govori o jednoj vrlo važnoj i osjetljivoj temi, te o složenim oblicima diskriminacije koje djeca da invaliidtetom/ smetnjama u razvoju trpe. Govoreći o njima, govori se o temeljnim vrijednostima društva, o pravu svakog djeteta na dostojanstvo, ravnopravnost i puno učešće u zajednici. 
 
Michele Servadei, šef predstavništva UNICEF- a u Crnoj Gori, pohvalio je donošenje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta kao i napore ministarstava u pogledu inkluzije djece sa invaliditetom/smetnjama u razvoju kroz programe obrazovanja, rane intervencije, povećanja broja dnevnih centara, te aktivnosti u pogledu usvajanja Akcionog plana za implementaciju preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija za prava lica sa invaliditetom. 
 
Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, navela je da iako ministarstvo pokriva tržište rada i zapošljavanja lica sa invaliditetom, ostaju otvoreni za svaki vid saradnje sa resorima i nevladinim organizacijama, u cilju sprečavanja bilo koje vrste diskriminacije, &nbsp;te da puno očekuje od sistema jedinstvenog vještačenja invaliditeta. 
 
Direktorica direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom mr Irena Rakočević istakla je kako je neophodno kreirati politike u lokalnim zajednicama koje će biti sinhronizovane, koherentne i koje će obezbijediti da &nbsp;se djeci sa smetnjama u razvoju/ djeci sa invaliditetom &nbsp;u svim gradovima Crne Gore pruže istovjetne i pravovremene usluge. 
 
Na sjednici su učestvovali članovi Savjeta, predstavnici relevantnih institucija, organizacija civilnog društva i stručnjaci, koji su razgovarali o načinima unapređenja položaja djece sa invaliditetom i jačanja institucionalne podrške. 
 
Posebno je istaknuto da su djeca sa invaliditetom često izložena intersekcijskoj diskriminaciji, kada se više oblika neravnopravnosti prepliće - invaliditet, siromaštvo, pol, mjesto stanovanja ili pripadnost manjinskoj zajednici. 
 
Na sjednici je zaključeno da je potrebno jačati sistemsku podršku kroz zajedničko djelovanje obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sektora, kako bi se obezbijedila sveobuhvatna i trajna podrška djeci i porodicama. 
 
Poručeno je da intersekcijski pristup mora postati sastavni dio politika i programa koji se odnose na djecu, kako bi svako dijete imalo jednake mogućnosti razvoja i učešća u društvu. 
 
Roditelji, škole i zajednice moraju biti osnaženi i podržani, a stručnjaci kontinuirano edukovani, jer se inkluzija gradi zajedničkim radom i razumijevanjem. 
 
Sa sjednice je poručeno da će Savjet za prava lica sa invaliditetom nastaviti da, u saradnji sa nadležnim institucijama i organizacijama, radi na unapređenju prava djece sa invaliditetom i stvaranju društva jednakih mogućnosti za svako dijete.

Đeka: Djeca sa invaliditetom ne smiju biti nevidljiva u našem sistemu

U jeku pojačanih društvenih tenzija i zabrinutosti zbog nedavnih incidenata koji su izazvali burne reakcije u javnosti, ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka u izjavi za Portal ETV je poručio da nedavna dešavanja ne predstavljaju stvarni duh Crne Gore i njenog društva, te apelovao na smirivanje tenzija i poštovanje temeljnih vrijednosti multikulturalizma i zajedništva.
&nbsp;- Posljednja dešavanja u Crnoj Gori jesu zaista slike koje ne predstavljaju suštinski karakter Crne Gore i njenog društva. Ne služi nam na čast iskazano ponašanje, izlivi mržnje i nasilja pojedinih činilaca našeg društva - rekao je Đeka.
Ministar je istakao da Crna Gora treba da ostane vjerna svojim osnovnim principima tolerancije i suživota.
- Crna Gora se ponosi svojim multinacionalnim, multikulturalnim i multikonfesionalnim karakterom i vjerujem da će se nastala situacija smiriti i riješiti na najbolji način u skladu sa zajedničkim vrijednostima koje baštinimo - naglasio je on.
Đeka je podsjetio da su brojni akteri iz društvenog i političkog života već poslali poruke mira i uzdržanosti.
- Vidjeli ste da su sa mnogih adresa poslate poruke za smirivanje tenzija, pozivano je na međusobno poštovanje i suživot - rekao je ministar, dodajući da je „apelovano na nadležne institucije da se počinioci identifikuju i procesuiraju u skladu sa zakonom - poruĉuje ministar.&nbsp;
On je naglasio da pojedinačni incidenti ne smiju biti povod za širenje mržnje prema bilo kojoj zajednici.
- Nijedan pojedinačni incident ne smije biti povod za kolektivno etiketiranje, stigmatizaciju ili širenje otvorene mržnje prema jednoj zajednici - upozorio je Đeka.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, prema njegovim riječima, ostaje duboko zabrinuto zbog nastavka negativnih pojava u društvu.
- Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava je izrazilo duboku zabrinutost i najoštrije osudilo nastavak negativnih obrazaca ponašanja kojima smo svjedočili prethodnih dana - kazao je on.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Republike Turske, Đeka je podsjetio na tradicionalno dobre veze između dvije države.
- Turska i Crna Gora povezane su dugim istorijskim, tradicionalnim i kulturnim vezama. Istinsko prijateljstvo traje među ljudima koje ne može pokvariti niti ozbiljnije ugroziti pojedinac ili incident - poručio je ministar.
Na kraju, Đeka je još jednom uputio apel svim građanima i društvenim akterima da doprinesu miru i međusobnom poštovanju.
- Apelujem još jednom na sve činioce našeg društva, zarad opšteg mira i zaštite ljudskih prava svih u Crnoj Gori, da se suzdrže od bilo kakve retorike koja podstiče dalje tenzije i polarizaciju - zaključio je Fatmir Đeka u izjavi za Portal ETV.

Ministar Đeka za Portal ETV: Mržnja i nasilje nijesu lice Crne Gore

Trenutna situacija u Pljevljima je tipična za mjesec januar, snijeg je počeo da pada i nema rizika od poplava za razliku od ovih u centralnim predjelima Crne Gore - kazao je gostujući u jutarnjem programu TV E, građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović.&nbsp;
Na pitanje kako bi opisao ukupnu situaciju u zemlji danas, Čolović je rekao da je situacija ozbiljna, ali da je sada sa ovim vremenskim uslovima ona stavljena pod kontrolu.&nbsp;
Smatra da će nivoi rijeka Zete i Morače početi rapidno da opadaju od danas, iako će u ova dva, tri dana biti slabe kiše. Ističe da je najbitnije da je na sjeveru pao snijeg i da je sliv Morače umanjio padavine.&nbsp;
Međutim, Čolović dodaje, da postoji stoljetnji problem nivoa Skadarskog jezera koji, kako navodi, pokušava da se riješi još od kralja Nikole. Ističe da naglo narasta rijeka Drim koja presijeca Bojanu, otoku Skadarskog jezera, tako da svakog sata Skadarsko jezero raste za centimetar.&nbsp;
Na pitanje kako ocjenjuje efikasnost komunikacije između Crne Gore i Albanije u ovim vanrednim situacijama rekao je da se čini kao da je naša Vlada u cjelosti ,,na godišnjem odmoru“, ističući da se dva, tri dana niko nije oglasio.&nbsp;
Primijetio je da se tek juče oglasio Bešović, međutim dodaje da su vojska i policajci bili od prvog dana tu.&nbsp;
Naglašava da radnicima u MUP-u i vojsci treba odati posebni orden, najveći u Crnoj Gori, jer su, kako navodi, za tako male plate po nevremenu upozoravali narod.&nbsp;
Na vijest o zatrpavanju brane na Marezi i o jučerašnjem Mujovićevom obilasku najkritičnijih mjesta, izjavio je da je dobio mnoge video snimke koji svjedoče da je put oko kanala zatrpan i da su ljudi proširili svoje dvorište, navodeći da nije mogao da vjeruje i da čovjek ni u ludilu ne može da uradi što je urađeno u Podgorici.&nbsp;
Rekao je da su ljudi ti koji su izazvali poplave u tom dijelu grada, iako je taj dio grada uzdignut, višak vode sa Mareze nije mogao poteći put rijeke i došlo je do poplava u dijelu gdje se to nije smijelo dogoditi i da je, kazao je Čolović, to za svaku osudu i za svaku kaznu.&nbsp;
Dodaje da ne zna šta rade inspekcije i nadležni organi ali da to ne treba dozvoliti. Na pitanje o zagađenju vazduha u Pljevljima i uticaju ovih obilnih padavnha na isto, rekao je da je u Pljevljima sada prisutno kratkoročno olakšanje jer svaka padavina ispere PM čestice u vazduhu, ali čim se desi da padavine i vjetar stanu, PM čestice i sumpor rastu, tako da u Pljevljima ima više zagađivača a trenutno je aktuelna TE zbog ogromne količine uglja koji troši.&nbsp;
Dodaje da se često zaboravljaju deponija pepela ,,Maljevac“, komunalna deponija ,,Jagnjilo“, rudnička napuštena deponija laporca sa kojih se dižu oblaci prašine, zatim rudnik koji je jedan od većih zagađivača ljeti, upozoravajući da je rudnik u neposrednoj blizini grada, zatim kotlarnice, individualna ložišta i još mnoga. Tako zaključuje da zagađenje dolazi sa svih strana grada.&nbsp;
Čolović je zatim komentarisao i najavljeno dobijanje daljinskog grijanja u Pljevljima kroz izgradnju druge i treće faze toplifikacije rekavši da smo svjedoci prepucavanja opštine i države oko prve, druge, treće, pa i pedesete faze toplifikacije, stvarajući utisak kao da je taj projekart izdjeljen na pedeset faza.&nbsp;
Ako se ne uradi kompletna toplifikacija grada, ništa se nije uradilo, navodi Čolović.
Po informacijama koje imamo iz medija, kada se završe ova druga i treća faza, gasi se par kotlarnica i to je to.&nbsp;
Ističe da se ne radi na proširivanju te gradske mreže, niti izradi projekata da se makar centralna naselja u Pljevljima prikopčaju. Dodaje de nemamo ni informaciju koliko će sve to koštati, naglašavajući da je to jako bitna informacija jer dosta pljevljaka živi na minimalcu ili nema posao pa ne može svako da, po trenutnim cijenama DOO Grijanja plati te troškove.&nbsp;
Navodi da cijena mora biti pristupačna građanima i da građani moraju biti motivisani da pređu na takav tip grijanja. Čolović smatra da će to biti teško ostvarivo u Pljevljima jer kad se, kako kaže, ništa ne zna ljudi se teško odlučuju za nešto novo.
&nbsp;Takođe ističe da se ni ne zna da li će to grijanje biti kvalitetno jer u pojedinim djelovima grada ljudi plaćaju grijanje a imaju ga jedva par sati ili je grijanje čitav dan ali ne zadovoljava uslove topline.
&nbsp;Zaključuje da je u vezi ovog projekta prisutno mnogo nepoznanica i da nadležni moraju organizovati neku emisiju ili skup gdje će javno dati iskrene odgovore na ta pitanja. Takođe ističe da se o toplifikaciji priča svake godine, ali da on nigdje nije uspio pronaći informaciju koji je rok. Napominje da se što prije mora riješiti taj problem i završiti ekološka rekonstrukcija TE jer je stanje gore nego prije ekološke rekonstrukcije. Smatra da je Pljevljima Elektroprivreda i Crna Gora dužna, jer smo svjedoci da država planira da ugasi TE. Moraju se otvarati nova radna mjesta, moraju se rudnik i TE dogovoriti da svake godine ulože u novo preduzeće da bi Pljevlja krenula putem prosperiteta, jer je Pljevlja rudnik uglja i TE koštalo puno, ne samo zdravlja života, već i broja stanovnika.&nbsp;
Istakao je da stanovnika Pljevalja nema više od 14 ili 15 hiljada. Dodao je da su se neki političari borili protiv ovih stvari ali da su, kako kaže, bili skrajnuti. Čolović podsjeća da su još 1.decembra izašli podaci da počinje TE i da je završena ekološka rekonstrukcija, dok smo kasnije saznali da, kako kaže, ništa nije završeno, da je završen samo dimnjak i kotao.&nbsp;
Kaže da se divi hrabrosti vozača koji prevoze, kako navodi, otpad koji ubija. Naglašava da transport pepea mora pod hitno da se riješi ili da se vrati stari način prenošenja. Ističe da je CO2 TE smanjila skoro duplo, čak se desilo da je jedno veče CO2 bio 160 a nekada je izlazio 700, 800, što znači da je TE počela da razmišlja o svojim građanima. Nada se da će to biti tokom čitave godine, a ne samo sada dok traje pritisak. Navodi da je potrebno odraditi toplifikaciju cjelokupnog jezgra grada i da nema dobrog vazduha bez zajedničke sinergije TE i grada.&nbsp;
Čolović je saglasan sa izjavom Vuka Ikovića da kada vlast ne poštuje struku, građani ispaštaju i da su ljudi važniji od kilovata, rekavši da njega ne interesuje 5, 10 ili 20 e koliko će mu biti smanjen račun. Dodaje da je dovoljno da neko samo jedan dan ode na onkologiju i vidi kroz šta ljudi prolaze, gdje je 40 odsto ljudi iz Pljevalja, to je dovoljno da se svako potrese.&nbsp;
Čolović je istakao da se jako potresao i kada je vidio snimak gospođe Rade kojoj je kuća poplavljena, ocjenjujući reakciju nadležnih kao katastrofu i uputivši poziv svim nadležnim da se više okrenu ovim dešavanjima. Naglašava da moramo brinuti o svojim građanima, jer nas, kako kaže nema puno, natalitet svakodnevno opada. Na pitanje koliko su male hidroelektrane doprinijele riziku od poplava i odrona govori da je dovoljno da vidimo tunel na putu preko Jelovice, gdje je ta mala hidroelektrana prouzrokovala zastoj puta.&nbsp;
Ističe da mu je drago da su iz hidroelektrane odmah reagovali da saniraju štetu ali da država svakako treba da pooštri kriterijume i vrši inspekcijske nadzore, kao i provjere da li su cijevi adekvantne, da li trpe pritiske kako se ovo ne bi dešavalo.&nbsp;
Na pitanje o otpadu u rijekama Čolović je kazao da se vidi da komunalne službe ne rade svoj posao i da nijesu motivisane, da treba da se mijenja zakon. Ističe da divlje deponije moraju da se suzbiju, da se 5, 6 ljudi kazni, za primjer. Dodaje da se sve mora mijenjati na nivou svijesti i službi i građana.&nbsp;
Za kraj, Čolović je prokomentarisao predstojeće vremenske uslove rekavši da nas danas očekuje pad temperature, a jutro će sjutra biti veoma hladno.&nbsp;
Na planinama temperatura će se spusti preko - 20, hladno vrijme će doći i u Podgoricu i na primorje, oko nula stepeni. Dodao je da će uz ove poplave, vlagu i ovakvu temperaturu situacija za čovjeka biti gora na području Danilovgrada, Zete, Morače i Skadarskog jezera nego na sjeveru.
&nbsp;Apelovao je još jednom na državne organe da prate situaciju u Albaniji i nivo Skadarskog jezera kako se ne bi ponovila situacija iz 2010.godine poplavljenih područja oko Skadarskog jezera. Za kraj Čolović je poručio da je vrijeme da se taj san kralja Nikole konačno i ostvari.

Čolović: Situacija pod kontrolom, nadležni da prate situaciju u Albaniji i nivo Skadarskog jezera

Vojska Crne Gore (VCG) počela je pripreme za postavljanje pontonskog mosta na kanalu na Marezi. Nakon postavljanja montažnog mosta, službe će ukloniti branu koja vodi do dvadesetak domaćinstava, i nastaviti čišćenje kanala nizvodno. To bi trebalo da dovede do spuštanja nivoa vode u poplavljenim područjima, u naseljima Mareza i Tološi.
Trenutno se pravi pristup za most i tamponira teren, a radnici Zelenila i nova mašina Deponija čiste dio kanala Mareze.
Do uliva u Moraču postoji još desetak brana, ali najkritičniji je dio pri samom kraju, gdje je kanal zabetoniran u dužini od 500 metara.
Uklanjanje brana dovešće do smanjenja nivoa vode na Marezi i u Tološima.
Izvršni direktor Deponije Aleksandar Božović kazao je ranije za TVCG da je ovo pitanje zdravlja građana.
- Mi smo svi jedinstveni, i sad to trebamo pretočiti u načine za rješavanje ovih problema. Ako je neko ovo u kontinuitetu 30 godina uništavao, hajde da mi budemo ti koji ćemo ovo da ispravimo. Sad je momenat da ovo osposobimo, i da ovo što je neko prije 70 godina napravio, makar saniramo - kaže Božović.
Kaže da je pravi momenat da se konačno riješimo nelegalne brane, nelegalne deponije i tih poslednjih 500 metara u donjem dijelu koji su zatrpani.
- ...A gdje je i sam stadion i reflektor izgrađen po sredini ovog kanala. Znate li šta to znači da je neko dobio UT uslOve i građevinski dozvolu da tu napravi stadion i reflektor. Jedva čekam da vidim ko je to dozvolio, da li je ministarstvo poljoprivredne, gradske službe... Ovo će tek da postane veliki problem i biće vrlo interesantno - poručio je Božović.

Počeli radovi na postavljanju pontonskog mosta na kanalu na Marezi

Od „Don Bosco Centra“ u Podgorici do hiljada nastupa širom regiona i Evrope – tako izgleda put Dušana Đukića, žonglera i performera koji je slučajnu fascinaciju cirkusom pretvorio u ozbiljnu umjetničku karijeru. Prvi dodir sa žongliranjem imao je kao tinejdžer, a zahvaljujući mentorima i kasnijem profesionalnom usavršavanju, izgradio je prepoznatljiv scenski izraz na spoju savremenog cirkusa, fizičkog teatra i glume. Danas iza sebe ima na stotine nastupa, a scenu doživljava kao prostor komunikacije s publikom, u kojem tehnička vještina postaje sredstvo za pripovijedanje i otvaranje važnih tema. U razgovoru za Portal ETV, Đukić govori o svojim počecima, ulozi discipline i „kilometraže“ u razvoju izvođača, odnosu s publikom, ali i o tome gdje savremeni cirkus stoji u regionalnom kontekstu i kakvu budućnost želi Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_9ff84a2df1f8e3c1141fe7a0431f08374cfebfac80d6ab28f86f5bd44a8d34f8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106150112_9ff84a2df1f8e3c1141fe7a0431f08374cfebfac80d6ab28f86f5bd44a8d34f8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1106" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Kako su izgledali Vaši prvi susreti sa žongliranjem i kada ste shvatili da to neće ostati samo prolazna fascinacija? ĐUKIĆ: Prvi susret sa žongliranjem, tačnije sa cirkusom, desio se u „Don Bosko Centru“ u Podgorici. Sasvim slučajno sam naišao na omladinski centar koji je u okviru svojih programa imao raznovrsne aktivnosti, među kojima je bio i cirkus. U tom trenutku odgovoran za program je bio Lindon Ljucović, a poslije je određeni period bio uključen i Martin Berišaj. Obojica su me na neki način usmjeravali u mojim prvim cirkuskim koracima. Do svoje osamnaeste godine nijesam bio svjestan da ću se time baviti i da će to postati moja profesija. Uvijek sam imao veliku želju da glumim i budem dio dramske umjetnosti, ali me je put odveo ka drugoj vrsti umjetnosti, veoma povezanoj s teatrom i dramskom umjetnošću. Nakon upisa na fakultet, shvatio sam da je to ono čime želim da se bavim i ono što želim da budem u životu. Uz podršku Don Bosko Centra Podgorica otišao sam u Sloveniju, gdje sam proveo godinu dana razvijajući svoje sposobnosti. Tada sam bio stoprocentno siguran da je to moj životni poziv.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_7294bee9f529a1ec99854a929a5e06b272ce96524e904e4328af200d77cf5515.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106150112_7294bee9f529a1ec99854a929a5e06b272ce96524e904e4328af200d77cf5515" data-rendition-name="original" width="400" height="286" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Sjećate li se trenutka ili okolnosti u kojima se prvi put javila ljubav prema žongliranju?&nbsp; ĐUKIĆ: Mogao bih reći da je prva ljubav prema cirkusu, odnosno žongliranju, nastala onog trenutka kada sam ušao u omladinski centar i vidio kako Lindon vozi monocikl i žonglira. To me je fasciniralo i rekao sam sebi da to želim da radim. Drugi važan trenutak bila je podrška koju sam dobio nakon prvog nastupa. Tada sam shvatio koliko mi znači kada me podržavaju ljudi koji možda slično razmišljaju ili jednostavno vide perspektivu u onome što radim. Nakon prvog nastupa osjećao sam se izvanredno – nikada ranije nijesam osjetio takav komfor i ljepotu u nekom prostoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_42ae784608bc4daa4cadaff4b75708e8b97245d82769dd0a265982cd0453e3c8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106150112_42ae784608bc4daa4cadaff4b75708e8b97245d82769dd0a265982cd0453e3c8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Šta je u Vašem razvoju bilo presudnije – mentorstvo, samostalni rad ili iskustvo nastupa pred publikom? ĐUKIĆ: U mom razvoju veliku ulogu su imali mentorstvo, upornost i samostalni rad koji sam ulagao da bih dostigao nivo na kojem sam danas. Istovremeno uvijek vidim prostor za napredak i učenje. Na kraju, rekao bih da je najvažniji faktor tzv. “kilometraža” – broj pređenih nastupa i iskustava. U posljednjih osam godina imao sam više od hiljadu nastupa, što donosi posebno iskustvo i užitak, tako da je to postalo dio mene, moje persone i mog života. PORTAL ETV: Koliko je discipline i svakodnevnog rada potrebno da bi se postigao nivo na kojem ste danas? ĐUKIĆ: Veoma je važno raditi i vježbati svakog dana, uz određenu disciplinu koja će na kraju dati rezultate. Bilo da je riječ o scenskom pokretu, glumi, žongliranju, balansiranju na različitim rekvizitima ili isključivo psihičkoj ili fizičkoj pripremi – ključno je da svakodnevno radimo i budemo disciplinovani. PORTL ETV: U kom trenutku žongliranje, po Vašem mišljenju, prestaje biti vještina, a postaje umjetnički izraz? ĐUKIĆ: Cirkus je za mene uvijek bio način izražavanja – prostor kroz koji prikazujem različite priče i teme, kao i probleme u društvu i situacije koje me okružuju. Moj scenski prostor postaje i prostor svih ljudi koji dođu da gledaju predstavu. To je prostor u kojem se gubi stara zona komfora i stvara nova. Prostor u kojem ukazujemo na probleme u društvu i u nama samima, na one sa kojima možda izbjegavamo da se suočimo kada stanemo pred ogledalo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_9e78ffe91c6089309d66c471313dfbfde58011a75724c552a2f676cd4d9f88d3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260106150112_9e78ffe91c6089309d66c471313dfbfde58011a75724c552a2f676cd4d9f88d3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Kako se Vaš scenski izraz mijenjao tokom godina i šta je najviše uticalo na te promjene? ĐUKIĆ: Moj scenski izraz se mijenjao s iskustvom i, kako volim da kažem, s “kilometražom”. Ne želim da povlačim paralelu između svojih početnih i sadašnjih nastupa, jer smatram da je nemoguće dobiti realan rezultat poređenja. Uvijek radimo nešto novo i uvijek treba da radimo nešto novo. Trudim se da se previše ne osvrćem na ono što sam ranije radio, jer uvijek postoji prostor za napredak. Zadovoljan sam putem koji sam prošao i mjestom na kojem sam sada, uz težnju da stalno idem stepenicu više. PORTAL ETV: Koliko publika utiče na tok i energiju vašeg nastupa dok ste na sceni? ĐUKIĆ: Kao neko ko se bavi fizičkim teatrom i stalno radi sa živom publikom, smatram da je veoma važan kontakt sa publikom – koliko uspijem da doprem do njihovih srca i duše. Energija koja se stvara tokom nastupa izuzetno je važna. Zbog toga pažljivo osmišljavam nastupe od samog dolaska publike u teatar ili na ulicu, gdje se često održavaju moji nastupi. Već od prvog susreta publika ulazi u priču i postaje njen dio. Različite kulture i sredine donose različita iskustva, pa uvijek prije odlaska u inostranstvo nastojim da upoznam mentalitet i kulturu ljudi sa kojima ću raditi. PORTAL ETV: Kako vidite poziciju savremenog žongliranja i cirkuske umjetnosti danas, posebno u regionalnom kontekstu?&nbsp; ĐUKIĆ: Kada je riječ o regionalnom razvoju savremenog cirkusa i žongliranja, Crna Gora se trenutno nalazi otprilike u sredini. Zaostajemo za Hrvatskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, a posebno Slovenijom. Ipak, postoji pomak i razvoj, iako možda ne onoliko brzo koliko bih ja želio. Moja želja je da Crna Gora postane vodeća država u regionu u razvoju fizičkog teatra i savremenog cirkusa. Nadam se da će se situacija značajno promijeniti u narednih četiri do pet godina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_37ba0388d21c3d63e506dbb1fc934bdd7139fde68f467725c4f23598b39bca1c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260106150112_37ba0388d21c3d63e506dbb1fc934bdd7139fde68f467725c4f23598b39bca1c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Šta biste voljeli da publika ponese sa sobom nakon vašeg nastupa – osim impresije same vještine? ĐUKIĆ: Kao što sam ranije pomenuo, ne želim da publika sa nastupa ponese samo utisak tehničke vještine. Želim da utičem na njen razvoj, da publika razumije i osjeti temu kojom se bavim i problem koji pokušavam da prikažem. Često kroz ironiju ili komediju nastojim da prikažem probleme u zajednici i društvu. Jedan od primjera je predstava “DATE”, rađena prošle godine i izvođena na internacionalnim festivalima, kroz koju sam želio da skrenem pažnju na majčinstvo i značaj žene u društvu. Uvijek pokušavam da na komičan ili sarkastičan način prikažem probleme naše okoline. Od publike želim da ponesu iskru energije i priče, te da se na kraju zapitaju: “Zašto?”, “Kako?” i “Zbog čega?”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_e02bcea0cb711253869831fc35b0845f746d3ab2e7ed24dd475bf2822889372b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260106150112_e02bcea0cb711253869831fc35b0845f746d3ab2e7ed24dd475bf2822889372b" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>

Đukić: Kroz ironiju ili komediju nastojim da prikažem probleme u zajednici i društvu; Želim da Crna Gora predvodi u razvoju fizičkog teatra i savremenog cirkusa u regionu

Organizator očito očekuje da se Crnogorci ponovu žrtvuju za tuđe interese, ovoga puta ne na Mojkovcu, nego da se odupru ulasku zemlje u EU - kazali su iz Crnogorske stranke u osnivanju povodom obilježavanja Mojkovačke bitke 10. januara u hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.
Kako navode u saopš'tenju, ovogodišnja manifestacija "organizuje se sa zadnjim namjerama".&nbsp;
- Cijelim naslovom manisfestacije "Da svak prizna Srbo-Crnogorcu za odsudnu bitku na Mojkovcu" organizator nemušto traži priznanje, očito od srpskih zvaničnika i srpske nauke, za uzaludnu crnogorsku žrtvu položenu na Mojkovcu, na Božić 1916. godine. Do te bitke srpska nauka i povjesničari ne drže; srpske trupe su već bila stigle u Skadar i luku San Đovni di Medua. Zato se u vezi nje s Crnogorcima izrugaju rečenicom: "Ko vas je terao da se bijete". Preoblikovan u lisicu s vučjom kožom organizator podlački podilazi etničkim Crnogorcima, jednačeći dva naroda složenicom Srbo-Crnogorci, tako i indirektno priznajući postojanje etničkih Crnogoraca - kazali su iz Crnogorske stranke u osnivanju.&nbsp;
Poznato je, kako navode, da je crnogorsku vojsku na Mojkovcu, planirano iz Beograda, namjerno žrtvovao načelnik Vrhovne komande crnogorske vojske, srpski pukovnik Pešić.&nbsp;
- Cilj im je bio da je potpuno unište u sudaru s premoćnim austorugarskim trupama, kao oružanu smetnju izlasku Srbije na more, ili bar zadrže, i spriječe da se na vrijeme povuče sa srpskom vojskom u Grčku. Junake s Mojkovca nijesu mogli uništiti, nego su crnogorsku vojsku spriječili da se na vrijeme povuče iz zemlje. Tako se u Solunu, kako se falio tom ličnom zaslugom isti Pešić, nijesu “našla dva kralja u oslobođenoj zemlji” - piše u saopštenju.&nbsp;
Posljedično, kako dodaju, 1918. godine, Crna Gora i Crnogorska pravoslavna crkva, lišene zaštite crnogorske vojske i vrhovnoga komadanta kralja Nikole, postale su plijen pohlepne beogradske oligarhije - anektirane su.&nbsp;
- Dovoljno nas je da se odupremo politici preoblikovanja povijesti, koja vodi preoblikovanju politike u korist stranih sila - poručili su iz Crnogorske stranke u osnivanju.

Tag: fatmir-deka