Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu, zajedno sa ministrom za ljudska i manjinska prava Fatmirom Đekom, održao je sastanak sa šefom Delegacije EU u Crnoj Gori Johanom Slaterom, ambasadorom Njemačke Peterom Feltenom i ambasadorkom Italije Andreinom Marselom, saopšteno je iz Opštine Ulcinj.
- Tokom ovog sastanka, predstavnici Opštine Ulcinj informisali su diplomatske misije o aktuelnim dešavanjima u vezi sa Velikom plažom, ističući svoju zabrinutost zbog planova Vlade koji se izrađuju i sprovode bez konsultacija sa lokalnim vlastima, usvojenih planskih dokumenata i, što je najvažnije, bez uključivanja stanovništva Opštine Ulcinj- navodi se u saopštenju ulcinjske lokalne samouprave.
Ističu da su predstavnici Opštine naglasili da Ulcinj ostaje otvoren za investicije i održivi ekonomski razvoj, ali na transparentan način i u skladu sa interesima svojih građana.
- Svi odbornici Opštine, bez obzira na političku pripadnost, jednoglasno su glasali za zaštitu interesa Opštine u vezi sa ovim pitanjem- podsjeća se u saopštenju.
Takođe, kako su naveli, tokom sastanka, predstavnici Opštine diplomatskim misijama predali su zaključke lokalnog parlamenta, koji odražavaju zvaničan stav predstavnika građana Ulcinja po ovom pitanju.
- U slučaju realizacije ovog projekta u predloženom obliku, očekuju se značajne posljedice po lokalnu zajednicu, ekonomiju zemlje i prirodni ekosistem ovog područja. Zbog toga su predstavnici Opštine zatražili podršku predstavnika EU i ambasada kako bi spriječili dodjelu čitave Velike plaže bez pravednog i inkluzivnog procesa konsultacija. Opština Ulcinj ostaje posvećena zaštiti interesa svojih građana i obezbjeđivanju održivog razvoja, u skladu sa zakonima i evropskim standardima- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nimanbegu i Đeka sa ambasadorima: Traže podršku za sprečavanje davanja čitave Velike plaže pod sumnjivim uslovima

Šef delegacije Crne Gore, &nbsp;na Generalnoj debati 69. zasjedanja Komisije za status žena (CSW), posvećenoj tridesetogodišnjici Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, ministar ljudskih i manjinskih prava Crne Gore Fatmir Đeka, poručio je danas iz Njujorka da svaka diskriminacija, svaki akt nasilja, svaka nejednaka plata i svaka uskraćena prilika su nepravde koje moramo ispraviti.
U svom govoru, ministar je istakao da ovaj jubilej predstavlja ključni trenutak za procjenu postignutog napretka i odlučno djelovanje u pravcu pune rodne ravnopravnosti.
Istakao je da Crna Gora ostaje nepokolebljiva u borbi za ljudska prava, slobodu i rodnu ravnopravnost, što potvrđuje kroz konkretne korake – donošenje i sprovođenje zakona, kreiranje politika koje ženama i djevojčicama omogućavaju jednake šanse, te kontinuirano mijenjanje društvene svijesti.
- Na međunarodnom nivou, Crna Gora ostaje pouzdan partner u ostvarivanju ciljeva Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja UN-a, posebno Cilja 5 – postizanja rodne ravnopravnosti i osnaživanja svih žena i djevojčica. Kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, odlučno harmonizujemo naše politike sa evropskim standardima u oblasti ljudskih prava i rodne ravnopravnosti- kazao je ministar.
Govoreći o zakonodavnom okviru, ministar je naglasio da Zakon o rodnoj ravnopravnosti i Nacionalna strategija rodne ravnopravnosti predstavljaju ključne alate za ostvarivanje stvarnih promjena.
Ministar Đeka je u govoru posebno ukazao na trenutnu reviziju zakona s ciljem jačanja institucionalnih mehanizama i integrisanja rodne perspektive u sve javne politike, naglašavajući da je to pitanje pravde, a ne izbora.
Đeka je posebno podvukao važnost ekonomske nezavisnosti žena kroz ulaganja u žensko preduzetništvo, otvaranje prilika u STEM oblastima i razvoj sistema podrške za usklađivanje privatnog i profesionalnog života.
Takođe, kako prenose iz resornog Ministarstva, Đeka je istakao da je eliminacija nasilja nad ženama i djevojčicama prioritet Crne Gore, što potvrđuje dosljedno sprovođenje Istanbulske konvencije i jačanje mehanizama za zaštitu žrtava.
- Izazovi su pred nama, ali nemamo pravo da stanemo. Svaka diskriminacija, svaki akt nasilja, svaka nejednaka plata i svaka uskraćena prilika – to su nepravde koje moramo ispraviti. Crna Gora nastavlja snažno, sa jasnom vizijom i beskompromisnom posvećenošću- zaključio je Đeka. &nbsp;

Đeka na Generalnoj debati zasijedanja Komisije za status žena: Svaku diskriminaciju, akt nasilja i nejednakosti moramo ispraviti

Ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Crne Gore Fatmir Đeka u intervjuu za Glas Amerike ocjenio je da su pozicije ministara prosrpskih i proruskih partija u Vladi uticale, kako kaže, na „uništenje dobre atmosfere“, koja je postojala kod susjeda u prošlosti. Iako njihova politika može da predstavlja „slabu tačku“ smatra da to neće uticati na realizaciju evropske agende Crne Gore.
U intervjuu za Albanski servis Glasa Amerike Đeka kaže da je nedavnim političkim dešavanjima u Srbiji, gdje se održavaju protesti protiv vlasti, uticaj ovih političkih subjekata u Crnoj Gori u posljednje vrijeme splasnuo.&nbsp;
On je kritikovao i potez predsjednika parlamenta Andrije Mandića prema opoziciji, a komentarisao je i očekivanja od nove administracije u Vašingtonu.
Politička kriza u Crnoj Gori je sve dublja. Opozicija bojkotuje parlament, optužujući vladajuću većinu da neustavnim delovanjem ugrožava državne institucije. Koja je Vaša ocjena?
Đeka: Ovo jeste jedna vrsta krize, ali ne mogu reći da je kriza Vlade. Vlada ima veliku većinu u parlamentu dolaskom Bošnjaka. Imali smo nekoliko protesta nakon događaja na Cetinju. Parlament je ovih dana imao institucionalnu blokadu nakon što je Ustavni odbor skupštine izglasao penzionisanje sudije Ustavnog suda.&nbsp;
Opozicija je preduzela mjere da blokira rad parlamenta. Mi kao manjinski narodi imali smo zajednički sastanak - Albanci, Bošnjaci, Hrvati - pripremamo zajedničku strategiju i pomno pratimo krizu i mislimo da ćemo u budućnosti kao manjina imati zajednički stav…Važno je da ne skrenemo s našeg evroatlantskog puta.
Da se zadržimo još malo na političkoj krizi. Smatrate li da je potez predsjednika Skupštine Andrije Mandića, koji je izrekao mjeru udaljenja za većinu poslanika opozicije koji su prethodnih mjesec onemogućavali zasijedanje skupštine, bio opravdan i neophodan? Da li je i šta opozicija postigla ovim bojkotom?
Đeka: Normalno je da kada ste u opoziciji, preduzimate poteze kada postoji akt kao što je onaj donijet u Ustavnom odboru koji je, prema opoziciji i advokatima, u suprotnosti sa Ustavom. Održano je nekoliko razgovora i međunarodni predstavnici su posredovali između većine i opozicije. Donijeli su odluku o deblokadi institucija u Budvi nakon lokalnih izbora, deblokadu koju je tražila opozicija…
Sada se traži mišljenje Venecijanske komisije, da Ustavni odbor u parlamentu dobije pravne smjernice kako dalje da postupi. To je prvi put da predsjednik parlamenta preduzima takvu mjeru. Neću dalje komentarisati pravo koje predsjednik parlamenta ima po propisima. To je urađeno da bi se deblokiralo usvajanje budžeta… Ono što je negativno je to što je prvi put da predsjednik parlamenta preduzima takvu mjeru prema poslanicima, udaljavanje od 15 dana, mislim.
Šta mislite o toj mjeri kao ministar?
Đeka: Kada kažem da je to prvi put, to znači da o tome nemam pozitivno mišljenje. O tome mislim kao o potezu kakav do sada nije preduzet.
Želim da vas pitam i za sporazum koji je predložila opozicija za prevazilaženje krize. Kako ocjenjujete taj sporazum, koji ima za cilj stvaranje konsenzusa oko važnih pitanja koja imaju potencijal da podijele javno mnjenje u Crnoj Gori?
Đeka: Ja sam generalno za to da se stavovi zbliže i da bude pomirljiv duh. Imamo neke ministre u vladi koji se ponekad udaljavaju sa pozicija vlade kada je riječ o regionalnoj politici, kada je riječ o pitanju Kosova. Znate da smo kada je riječ o Hrvatskoj, usvojili nepotrebnu rezoluciju u parlamentu i oni su onda predsjednika parlamenta i još neke stavili na spisak persona non grata.
Poslije rekonstrukcije, u vladu je ušlo nekoliko ministara iz Demokratskog fronta. Iako nisu ključni za donošenje odluka – jer 90 odsto čine proevropske i proevroatlantske snage – te političke subjekte, koji su dio vlasti ali ne dijele ideje većine vlasti i stanovništva uopšte u Crnoj Gori, treba pomno pratiti znajući da 80 odsto stanovništva u Crnoj Gori, prema istraživanjima, podržava članstvo u EU, pouzdano i sigurno članstvo u NATO-u i da imamo dobre odnose sa susjedima. Ponekad je politika tih subjekata uticala da pokvarimo dobre odnose koju smo imali ranije sa susjedima. Mislim da su dominantne političke snage za ono što se zalažemo i mi kao nacionalna manjina, za integraciju u EU i evro-altantske strukture.
Da li su ove ideološke, ali i praktične razlike u spoljnoj politici uticale na dosadašnje ispunjavanje evropske agende?
Đeka: Nisu. Vlada ima svoju agendu. Veliku većinu vlasti čine subjekti koji imaju zajedničke ideje u svojim programima i mi smo ih ispunili. Dobili smo IBAR, ispunjavajući uslove koji se traže od Crne Gore da u budućnosti postane članica EU. Imamo neke uslove i poglavlja da zaključimo i da izaberemo sudije Ustavnog suda. Dolaskom nove vlasti, izabrano je sudsko vijeće, izabrali smo vrhovnog državnog tužioca. Preduzeto je nekoliko poteza i tada je IBAR odobren.
Zatvorena su tri poglavlja. Hrvatska je zaustavila zatvaranje jednog zbog poteza u parlamentu… Vlada radi svoj posao, ali mora da bude u koordinaciji sa parlamentom. Šta bi moglo biti, u budućnosti, nadam se da neće biti, ali ovi subjekti koji po ideologiji, stavovima ne prihvataju Kosovo kao nezavisnu državu, i koji su dio vlasti i koji podržavaju vlast, mogli bi da budu naša slaba tačka na ovom putu. Međutim, znajući da je i opozicija proevropska, napredovanje Crne Gore je nezaustavljivo, iako uvijek moramo biti na oprezu od zla.
Postoji li realan rizik od povlačenja priznanja Kosova?
Đeka: Ne. Ni na koji način.
Kakav bi bio vaš stav?
Đeka: Mi ne bismo bili dio te vlade da je napravljen takav korak. Da je do takvog koraka došlo, ne bi smo bili dio vlasti.
Uticaj Rusije i Srbije u Crnoj Gorije stalna je briga regionalnih stručnjaka, ali i kritičara vaše Vlade. Koliko je prisutan taj uticaj? Koja je opasnost koja dolazi od toga?
Đeka: Ruski uticaj nije direktan, on je indirektan preko Srbije i uticaj je postojao u svim periodima i to ne u ovoj Vladi, već i ranije. Rusija je, možda čak i prije deceniju, uvijek pokušavala da preko Srbije na ovaj ili onaj način utiče na Crnu Goru. Znajući sada šta se dešava u Srbiji, mislim da se i tamo prave neki pokreti koji imaju podršku susjeda, Hrvatske, Evropske unije. Čak je i Madona podržala studentske proteste u Srbiji i mislimo da će i tamo biti pokreta koji se očekuju. Ovaj uticaj koji je Srbija stalno pokušavala da ima preko ovih subjekata koje sam pomenuo, Demokratskog fronta, da ima ruku svoju u Crnoj Gori, izblijediće.
I u ovom trenutku kada se ti protesti dešavaju u Srbiji, već se vidi da su i u Crnoj Gori ti subjekti slabiji ili mogu reći blijeđi ovih dana, sa ovim akcijama koje se tamo dešavaju. Tako da mislim da treba pratiti dalje. Kada kažem da se mora biti ne oprezu od zla, treba pažljivo pratiti ovaj indirektni uticaj Rusije u Crnoj Gori.&nbsp;
Znam da je veliki, neodvojivi deo srpske državne politike da Crna Gora ne treba da bude nezavisna država, da ne bude članica NATO-a, da je Crna Gora pogriješila kada je priznala Kosovo kao nezavisnu državu i u mnogim drugim stvarima i to je evidentno. Ali velika većina u Crnoj Gori ne misli tako i zato je Crna Gora tu gdje jesmo. Ali nedavne akcije koje su se desile sa susjedima, koje su pokrenule ove snage koje imaju podršku Srbije, malo su pokvarile atmosferu kod susjeda, ne na način da imamo diplomatsku blokadu, već atmosferu koju smo imali kao primjer kao država u regionu.
Da li u studentskim protestima nakon događaja na Cetinju podržavate zahtjeve studenata? Oni traže odgovornost sektora bezbjednosti. Mislite li da vlada treba da snosi odgovornost za ono što se dogodilo?
Đeka: Ja sam član Vlade i neke od mojih izjava i mišljenja su ograničeni, ne mogu ih dati kao običan građanin. Normalno, studenti imaju pravo da protestuju, pravo je građana da traže odgovornost. Ono što se dogodilo uticalo je na sve nas.&nbsp;
U veoma maloj zemlji, to je kao 7.000 ili 8.000 ubistava dnevno u SAD, na osnovu broja stanovnika. U maloj državi kao što je Crna Gora, imati toliko ubistava u jednom danu bilo je veoma kobno i dirljivo ne samo za grad, već i za cijelu državu, a onda je to podstaklo i proteste.
Bilo je nekih promjena u policiji, preduzete su neke mjere u sektoru bezbjednosti, neki šefovi policije su smijenjeni, ali sam kao član vlade uvijek ograničen u odnosu na to kako bih razmišljao da sam na tuđem mjestu. Ali pravo da protestuju i da na ovaj ili onaj način zahtijevaju šta misle da im pripada sa zakonskim i demokratskim pravima, u demokratskoj državi koja želi da bude članica EU to je sasvim normalno. Dokle će ići i kako će teći događaji, vidjećemo.
Kada očekujete da će biti završena analiza učinka ministara u Vladi u vezi sa dešavanjima na Cetinju?
Đeka: Nemam neko mišljenje i tačne informacije. Odgovornost premijera je kako će postupiti i šta će biti. Važno je da želim da se ne ponovi ono što se dogodilo na Cetinju.
Ovdje u Vašingtonu već imamo novu administraciju. Bili ste učesnik Nacionalnog molitvenog doručka, gdje se predsjednik Tramp obratio prisutnima. Kakva su Vaša očekivanja od angažmana nove američke administracije u regionu?
Đeka: Imamo jaku dijasporu ovdje u SAD, posebno u Njujorku i djelovima Njujorka. Dolazak republikanskog ili demokratskog predsjednika nije napravio neku veliku razliku tamo odakle smo.
Vidim da neće biti velike razlike u politici na Balkanu. Mislim da će to biti politika pokretanja procesa EU integracija ili pomirenja, ili raznih dogovora, kako je predsjednik (Tramp) govorio, da bude mir u cijelom svijetu. Volio bih da idu u tom duhu.
Nikada nisam sumnjao u američku politiku. Možda zato što smo mi Albanci proamerički nastrojeni, ne primjećujemo razlike u tome ko je predsjednik.

Đeka: Prosrpski ministri uticali na uništenje dobre atmosfere kod susjeda Crne Gore, nemam pozitivno mišljenje o udaljavanju opozicije iz Skupštine

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka uputio je pismo namjere direktorici Agencije za temeljna prava Evropske unije (FRA) Sirpi Rautio u kojem je izrazio namjeru Vlade da pokrene proces pristupanja Crne Gore toj agenciji, u svojstvu posmatrača.
Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava su saopštili da je Vlada usvojila inicijativu i zadužila Đeku da preduzme naredne korake u proceduri pristupanja Crne Gore Agenciji.
U saopštenju se navodi da je prilikom sjednice Zajedničkog konsultativnog odbora (ZKO) između Evropske unije (EU) i Crne Gore, održane u Briselu u novembru, naglašeno da je važno da se Crna Gora kao predvodnica u pregovorima o članstvu pridruži Agenciji u svojstvu posmatrača.
- Cilj predloga je da se nikad potrebnijom ranom integracijom u ovaj EU mehanizam za praćenje prakse uživanja i zaštite temeljnih prava potvrdi posvećenost Crne Gore u oblasti ljudskih prava i vladavine prava, što je od velikog značaja za konsolidaciju dosadašnjih rezultata i dalji napredak na evropskom putu - navodi se u saopštenju.
Ističe se da bi dobijanje statusa posmatrača u FRA bilo značajno za dalji integracioni put Crne Gore u EU.
- Doprinijelo bi daljem promovisanju i zaštiti ljudskih prava u našoj državi, kao i nastavku usklađivanja sa standardima i praksama EU u ovoj oblasti - dodaje se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da Crna Gora prepoznaje Agenciju za temeljna prava kao nezavisan centar referentnosti i izvrsnosti za promovisanje i zaštitu ljudskih prava u EU i šire.
Prema njihovim riječima, Agencija ima važnu ulogu u promovisanju dijaloga i saradnje među različitim akterima u oblasti ljudskih prava, uključujući zemlje članice EU, evropske institucije, organizacije civilnog društva i međunarodne organizacije.
- Dobijanje statusa posmatrača bi Crnoj Gori omogućilo aktivno praćenje svih ovih procesa, i dalo dodatni impuls za dalje sprovođenje reformi u skladu sa EU standardima - ističe se u saopštenju.
U saopštenju se navodi da je ovogodišnji Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila i završna mjerila za dva najvažnija pregovaračka poglavlja, 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 -Pravda, sloboda i bezbjednost, potvrdio lidersku poziciju Crne Gore u regionu kada je riječ o procesu pristupanja EU.
- Vladavina prava je naš ključni prioritet uz snažni institucionalni sistem koji garantuje zaštitu temeljnih prava svih naših građanki i građana i pristupa pravdi uz poštovanje najviših standarda - rekli su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Iz tog resora su kazali da su snažno posvećeni svim aspektima zaštite ljudskih prava.
- Usklađivanje zakonodavnog i strateškog okvira sa evropskim standardima i EU acquis-em u oblasti borbe protiv diskriminacije, rodne ravnopravnosti, zaštite prava nacionalnih manjina, zaštite osoba sa invaliditetom, LGBTIQ lica, kao i njegova puna implementacija su od suštinske važnosti - naglašeno je u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da bi se dobijanjem statusa posmatrača pristupilo stručnim kapacitetima Agencije, a dalja saradnja bi svakako doprinijela unapređenju državnih kapaciteta u cilju jačanja postojećih standarda u skladu sa normama EU i Poveljom EU o temeljnim pravima.
- Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava sprovešće potrebnu proceduru za pristupanje Crne Gore Upravnom odboru Agencije EU za temeljna prava u svojstvu posmatrača i time napraviti još jedan važan korak za Crnu Goru ka članstvu u EU - zaključili su u resoru Fatmira Đeke.

Sprovešće proceduru za pristupanje Crne Gore Agenciji EU za temeljna prava

Crna Gora je napredovala u oblasti poštovanja dječjih prava, ali i dalje postoje izazovi u adekvatnoj primjeni zakona i osiguravanju jednakih prilika za svu djecu, posebno iz osjetljivih grupa, kazao je ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka. 
 
On je to rekao na dvanaestom zasijedanju Dječjeg parlamenta koje je danas organizovano u Skupštini Crne Gore povodom Dana usvajanja Konvencije Ujedinjenih nacija (UN) o pravima djeteta. 
 
Članovi dječjeg parlamenta pitali su Đeku da li je zadovoljan ostvarenjem prava djece u Crnoj Gori i u kojim oblastima se najčešće krše prava najmlađih. 
 
Đeka je ukazao da, kada je riječ o pripadnicima romske i egipćanske zajednice (RE), posljednji izvještaji pokazuju da je povećan broj djece iz tih zajednica koja su upisana u vrtiće, dok blago opada broj djece koja upisuju osnovne škole. 
 
On je dodao da je porasla stopa završetka osnovnog i srednjeg obrazovanja djece iz RE zajednice, kao i da je, prema posljednjim istraživanjima, 95 odsto Roma i Egipćana uključeno u sistem zdravstvene zaštite. 
 
Kada su u pitanju djeca sa invaliditetom, Đeka je kazao da je, kako bi se stvorili uslovi za eliminaciju svih oblika diskriminacije i društvene isključenosti sa kojima se ta populacija suočava, neophodno uspostaviti jasan okvir međusektorske saradnje svih subjekata na državnom i lokalnom nivou koji imaju ulogu u sprovođenju politika koje se odnose na djecu za smetnjama u razvoju. 
 
On je istakao da su u najranjivijem položaju djevojčice sa invaliditetom i dodao da Ministarstvo kojim rukovodi sprovodi značajan broj aktivnosti kako bi se promijenio njihov položaj i obezbijedilo ravnopravno uživanje osnovnih ljudskih prava. 
 
Kada je u pitanju poštovanje prava djece u Crnoj Gori, Đeka je kazao da je u toj oblasti postignut određeni napredak, posebno u obrazovanju i zakonodavnom okviru. 
 
- Međutim, postoje izazovi poput adekvatne primjene zakona i osiguravanja jednakih prilika za svu djecu, posebno iz osjetljivih grupa -istakao je Đeka. 
 
Prema njegovim riječima, i dalje su prisutni problemi poput vršnjačkog nasilja, nedovoljne podrške za djecu iz marginalizovaih grupa i nedostatka resursa za njihovu zaštitu i razvoj. 
 
Đeka je kazao da je poseban segment Strategije za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju jednakosti posvećen djeci sa invaliditetom. 
 
- Izazovi koji su prepoznati u toj oblasti su potreba rane intervencije kada su u pitanju djeca sa invaliditetom i sistemskog odgovora kako bi sva djeca mogla ravnopravno da uživaju ljudska prava - dodao je Đeka. 
 
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj kazao je da političari, koji svojim istupima daju lični primjer, moraju biti svjesni odgovornosti koju nose kao donosioci odluka koje su značajne, prije svega, za budućnost djece i mladih. 
 
- Ohrabrujem vas da budete slobodni da iznesete sva svoja opažanja i opomenete nas i podsjetite da ste upravu vi razlog zbog koga svakodnevno treba da budemo bolji i kreiramo društvo jednakih mogućnosti i poštovanja ljudskih prava - poručio je Camaj obraćajući se djeci u parlamentu. 
 
On je, odgovarajući na pitanje kako Skupština planira da unaprijedi zakonodavni okvir za zaštitu djece i mladih, rekao da se, nažalost, svjedoči primjerima vršnjačkog i sajber nasilja, zbog čega ni djeca ni njihovi roditelji i staratelji ne mogu biti spokojni. 
 
Skupština, kako je istakao, ima dužnost i obavezu da unaprijedi zakonodavni okvir u oblasti zaštite djece i mladih. 
 
Prema riječima Camaja, žrtve često nijesu odvažne da prijave nasilje, jer nemaju dovoljno povjerenja u dosadašnje sprovođenje zakona. 
 
- Moramo učiniti sve da se to što prije promijeni, da se povrati povjerenje u sistem države, da se preventivno djeluje kako bi slučajevi nasilja bili iskorijenjeni, a oni koji nasilje sprovode bili pravovremeno i adekvatno kažnjeni. Obećavam vam da ćemo do narednog zasijedanja Dječjeg parlamenta imati konkretne rezultate u suzbijanju vršnjačkog i sajber nasilja - naglasio je Camaj. 
 
Kopredsjedavajući Dječjeg parlamenta Đorđe Jakovljević kazao je da prisustvo djece u parlamentu ukazuje na to koliko je važno da se njihovi glasovi čuju i koliko su spremni da preuzmu odovornost za budućnost. 
 
On je podsjetio da se ove godine obilježava 35 godina od usvajanja Konvecije UN o pravima djeteta, dokumenta koji predstavlja najveći standard poštovanja prava djeteta, ali i stalni izazov za sve države. 
 
Kako je naveo Jakovljević, Dan djeteta nije samo puki datum koji treba daobilježavati svake godine. 
 
- Već svakodnevno treba ukazivati na važnost poštovanja svih ljudskih prava, a posebno prava djeteta, na važnost pružanja podrške i brige o djeci, kako od roditelja tako i od vas koji ste dijelom odgovorni za našu budućnost - istakao je Jakovljević. 
 
On je kazao da vjeruju da se kroz dijalog, poštovanje i zajednički rad mogu graditi bolji odnosi i naći rješenja koja vode naprijed. 
 
Predstavnica dječjeg parlamenta iz Ulcinja Belma Nikezić rekla je da na jugu postoji mnogo talenentovane djece i mladih koji žele da doprinesu svojoj zajednici, ali da nemaju uvijek priliku za to. 
 
- Potrebni su nam bolji uslovi u školama, više kulturnih događaja i prostora gdje djeca mogu da se izraze i razvijaju - rekla je Nikezić. 
 
Kako je dodala, najviše zabrinjava nasilje nad djecom, kao i česti slučajevi vršnjačkog nasilja. 
 
- Užasni događaji vršnjačkog nasilja, posebno onaj koji se desio nedavno u Baru, sve su nas potresli. Zašto smo postali društvo u kojem se sve batinom svađom i uvredama rješava - upitala je Nikezić, dodajući da problem vidi u urušenom sistemu društvenih vrijednosti. 
 
Članica dječjeg parlamenta iz Pljevalja Vukica Popović kazala je da Dječji parlament nije samo mjesto gdje se raspravlja, već gdje se čuju glasovi svih mladih koji žele da učestvuju u oblikovanju njihove budućnosti. 
 
- Danas ovdje mi nijesmo samo djeca, mi smo i lideri, kreatori promjena i borci za bolji život u Crnoj Gori. Naša prava i potrebe moraju biti prepoznati i uvaženi, jer samo tako možemo graditi društvo koje je ravnopravno prema svima, a naraočito najmlađima - rekla je Popović. 
 
Ona smatra da, pored prava djeteta, treba podjednako govoriti i o obavezama djece, koje su ne manje važne i takođe se moraju znati i poštovati. 
 
- Vaša odgovornost je da osigurate svakom djetetu ostvarivanje istih prava, bez obzira na to gdje živimo, kog smo pola, boje kože, ili u kakvoj porodici ili ustanovi odrastamo. Očekujemo da se naši glasovi čuju, ne samo tokom ovog zasijedanja, već i u procesu donošenja zakona i odluka koje se odnose na nas - istakla je Popović. 
 
Član lokalnog dječjeg parlamentra iz Podgorice Dženan Rastoder poručio je da vjeruje da se zajedničkim snagama mogu napraviti promjene. 
 
- Naša snaga leži u zajedništvu, u sposobnosti da budemo glas koji će se čuti. Zajedno možemo da utičemo na društvo, politiku, obrazovni sistem, kako bi svako dijete, ma gdje bilo, imalo priliku da odraste u okruženju koje mu pruža ljubav, sigurnost i šansu za bolji život - naveo je Rastoder. 
 
Članica dječjeg parlamenta iz Bijelog Polja Snežana Knežević je, tokom prezentacije koja se odnosi na sjever Crne Gore, kazala da budućnost djece zavisi od kvalitetnog sistema obrazovanja. 
 
Prema njenim riječima, trenutna situacija pokazuje da se u to područje ne ulaže dovoljno. 
 
- Znamo da je resor prosvjete u posljednje vrijeme uložio značajne napore i sredstva da se stanje mijenja na bolje. To pohvaljujemo, ali isto skrećemo pažnju na oronule školske zgrade, prokišnjavanje krovova, dotrajalu stolariju i grijenje na peći koje podsjeća na prošla vremena - navela je Knežević. 
 
Ona je kazala da su nastavna sredstva oskudna, što ih sprečava da na kvalitetan i zanimljiv način usvajaju gradivo ili izvode eksperimente iz hemije, bilogije, fizike. 
 
Knežević je rekla da često uče napamet, bez prilike da znanje primijene u praksi. 
 
- Zamislite da se djeca u Glavnom gradu bave robotikom, dok u mnogim školama na sjeveru nemamo ni osnovne uslove, i zbog toga se djeca i mladi iz sjeverne regije često osjećaju da su zapostavljeni - navela je Knežević. 
 
Prema njenim riječima, ta razlika nije samo nepravedna, već je i razlog zbog kojeg škole na sjeveru ostaju prazne, dok su gradske, posebno u Podgorici, prenatrpane. 
 
- Osim toga, nedostatak fakulteta na sjeveru tjera mlade da napuštaju svoje domove, što dodatno finansijski opterećuje njihove porodice. Pored slabe infarstrukture, veliki problem predstavlja nedostatak podrške za djecu i mlade &nbsp;kazala je Knežević. 
 
Predstavnica dječjeg parlamenta iz Podgorice Sara Racković kazala je da aktivnostima u parlementu najmlađi članovi društva pokušavaju da doprinesu pozitivnim promjenama i da osiguraju da se njihov glas čuje. 
 
Ona je podsjetila na izreku da na mladima svijet ostaje. 
 
- To u biološkom smislu jeste činjenica, ali u društvenom se koristi sve više kao fraza. Ne tražimo da dobijemo ono što nam objektivno ne pripada, ali tražimo da se naše mišljenje čuje i uvaži prilikom donošenja odluka koje se na nas odnose i neposredno tiču - poručila je Racković. 
 
Ona smatra da bi crnogorski obrazovni sistem mogao mnogo bolje da razvija kritičke vještine razmišljanja i praktičnog učenja kod djece. 
 
- I dalje smo prenatrpani gomilom gradiva koje moramo da učimo za ocjenu, a stvarna korist od toga je veoma mala. Sa druge strane, teoretski stečena znanje često nemamo mogućnost da primijenimo u praksi - rekla je Racković. 
 
Ona je istakla da se ipak više ulaže u obrazovanje, modernizaciju i digitalizaciju nastavnog procesa, i pohvalila ideju realizacije besplatnih udžbenika za osnovce i besplatnog prevoza za učenike u Podgorici. 
 
- Potrebno nam je više prostora gdje možemo da učimo, stvaramo, igramo se i razvijamo svoje talente - dodala je Racković. 
 
Ona je pitala gdje se izgubila vaspitna komponenta vaspitno-obrzaovnih ustanova. 
 
- Čujemo nema se za to vremena od ispunjavanja zacrtanih planova i programa. Zašto vaspitanje nije u tim planovima i programima - upitala je Racković i ukazala na negativne efekte takve sitacija, kao što su slučajevi vršnačkog nasilja i neprimjereno ponašanje prema nastavnicima. 
 
Predstavnik dječjeg parlamenta iz Golubovaca Pavle Klikovac pitao je koje će Vlada mjere preduzeti kako bi podstakli mlade da ostanu u Crnoj Gori s obzirom na rastući trend migracija. 
 
Savjetnik premijera za kulturu i mlade Vučić Ćetković kazao da je sprečavanje odlaska mladih Vlada pozicionirala kao jedan od svojih najvažnijih ciljeva. 
 
On je podsjetio na istraživanje UNICEF-a iz jula prošle godine koje je pokazalo da polovina mladih svoj život i budućnost vidi u Crnoj Gori, što je tada bilo uzrokovano nezadovoljstvom visinom plata, slabom ponudom na tržištu rada, nezaposlenošću. 
 
- Sa usvajanjem i implementacijom programa Evropa sad 2 hvatamo se u koštac sa ovim problemima. Uvećavamo zarade svima, pa i mladima, bez čijeg progresa nema progresa društva i bez čije ativne uključenosti u sve društvene procese ne možemo očekivati ni dalji razvoj naše zemlje - rekao je Ćetković. 
 
On je kazao da su sa ciljem sprečavanja odlaska mladih i njihove lakše tranzicije na tržište rada povećali naknade za stručno osposobljavanje, povećali iznose studentskih kredita i stipendija. 
 
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, odgovarajući na pitanje na koji način evropske integracija mogu da doprinesu unapređenju prava djece i mladih, pogotovo u oblastima obrazovanja, socijalne inkluzije i zdravstvene zaštite, kazala da taj proces nije samo politička, niti tehnička priča, u dijelu zatvaranja poglavlja. 
 
- Evropske integracije su prilika da zajedno gradimo bolju budunost za sve vas, mlade ljude - rekla je Gorčević. 
 
Ona je navela da je kroz jedan projekat Evropske unije, Crna Gora osigurala vakcine protiv HPV virusa. 
 
- Slični projekti omogućavaju modernizaciju bolnica, edukaciju ljekara, kako bi briga o vama bila na evropskom niovu. Zahvaljujući evropskim standardima, naše škole dobijaju bolje udžbenike, opremu ,ali i obuke za nastavnike - kazala je Gorčević. 
 
Ona je podsjetila da već postoje određeni projekti, koji, kako je navela, mladima otvaraju nova vrata - da uče nove jezike, upoznaju prijatelje iz cijele Evrope i donesu nova znanja u Crnu Goru. 
 
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Svetlana Drobnjak kazala je da će planirana reforma obrazovanja imati ključne elemente koji će najprije uključiti razvoj školske infrastrukture i opremanja škola novim tehnologijama, kako bi stvorili uslove za modernu i interaktivnu nastavu. 
 
- Zatim ulaganje u kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika, kako bi naši nastavnici bili osposobljeni za primjenu inovativnih metoda učenja, kao i rasterećenje obrazovnih programa, gdje će se na osnovu detaljnih analiza odrediti optimalan broj časova za svaki predmet - navela je Drobnjak.

Đeka: Postignut napredak u poštovanju prava djece, ali i dalje postoje izazovi

Slučajevi nasilja nad novinarima, ali i među djecom, i femicidi u našoj zemlji zabrinjavaju i za te probleme država mora još jače i odlučnije da krene u borbu, ali tu borbu ne mogu da iznesu samo institucije već je neophodna jaka saradnja sa nevladinim sektorom. To je poruka ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke u emisiji "Budimo budni, pitajte Vladu" na Televiziji Crne Gore.
Na pitanje da promentariše napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, te da li je država odlučnija da izađe na kraj sa učestalim napadima na ljude koji rade u medijima, Đeka je rekao da je zgoržen time što se dešava ali da ga raduje reakcija nadležnih organa u ovom slučaju, jer su se odmah oglasili i zaštitili novinarku.
Međutim, ima još mnogo prostora za rad na tom polju.
- Dali smo saopštenje u tom slučaju, moram pomenuti i novinarke Draganu Šćepanović, Jelenu Jovanović, Alisu Hajdarpašić, Aleksandru Jovančević, prijetnje Gradskoj TV... Sloboda medija je kiseonik demokratskog društva kome mi težimo i govorimo i da jesmo demokratsko društvo. Institucije sistema moraju da budu transparentne pa je i povjerenje veće i kod građana - istakao je Đeka.
Na pitanje da se osvrne na slučaj ranjavanja dječaka u Baru koji se borio za život, Đeka je kazao da je i njegov sin srednjoškolac, da je vrlo zabrinut za svoje i drugu djecu.
- Kao roditelj sam zabrinut, ali moramo da učinimo sve da ovo stane. Sve počinjen iz porodice, društvo u kome djeca rastu treba da bude zdravo. Insttiucije treba da se uključe, a škole pod hitno da imaju zaštitare, da imamo psihlošku podršku, jer vidimo da su roditelji zabrinuti, pa moramo da radimo i preventivno i edukativno da ovoga više ne bude - poručio je Đeka.
Na konstataciju voditelja da je ministar MUP-a rekao da naoružani ljudi ne bi trebalo da se nađu u školskim dvorištima, te da to prokomentariše, ministar ljudskih i manjinskih prava je kazao da škole pod hitno treba neko da štiti.
- Sve zapadne škole to imaju, a za to sam i da djeci uzmu mobilne telefone za vrijeme nastave. To će svakakoo bolje uticati na njih i puno stvari treba pokrenuti zajedno sa NVO sektorom. Bez obzira što mi kao ministri u Vladi radimo, ne možemo sve da postignemo treba ta saradnja da se ojača - ističe Đeka.
Nije želio da komentariše to što policija još nije pronašla čovjeka koji je ubio dvoje ljudi u Bijelom Polju, Aliju Baijagića, ali je rekao da je jasno da su građani zabrinuti.
- Države regione su tu uključene i treba da službe rade svoj posao dok ne dođu do počinica ubistva - rekao je Đeka.

Đeka: Napadi na novinare nedopustivi, država mora jače i odlučnije da krene u borbu

Demokratski pricipi i vladavina prava su ključni faktori razvoja svakog društva koje se temelji na poštovanju ljudskih prava i sloboda, poručeno je sa sastanka ministra Fatmira Đeke i britanske ambasadorke u Crnoj Gori Don Meken.
Đeka je razgovarao sa britanskom ambasadorkom o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori i aktivnostima koje resorno ministarstvo sprovodi u cilju unapređenja istog.
On je ambasadorku Meken upoznao sa setom zakonskih propisa na čijoj pripremi Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava posvećeno radi, te strategijama koje sprovodi. Ministar se zahvalio na dugogodišnjoj podršci britanske ambasade realizaciji nacionalnih politika iz oblasti zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda.
Đeka je istakao da u radu visoko cijeni kvalitet i kontinuitet saradnje sa svim relevantnim akterima na sprovođenju zajedničkih politika. U tom kontekstu, ministar je posebno istakao saradnju sa civilnim sektorom.&nbsp;
- Nevladine organizacije učestvuju u kreiranju i sprovođenju naših strateških i normativnih dokumenata, rekao je ministar i dodao da je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava ove godine opredijelilo 2.690.000 eura za finansiranje projekata nevladinih organizacija u šest oblasti od prioriteta - zaštite od diskriminacije lica sa invaliditetom, unapređenja rodne ravnopravnosti, socijalne inkluzije Roma i Egipćana, zaštite manjinskih naroda, unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba, te interkulturalizma - saopšteno je iz tog resora.
Ambasadorka Meken je izjavila da će Ujedinjeno Kraljevstvo nastaviti da podržava Crnu Goru u njenim reformama. Ona je izrazila interesovanje u vezi sa izazovima sa kojima se Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava suočava u realizaciji strateških politika koje sprovodi.
- Britanska ambasada pruža podršku postizanju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori jer pitanje ostvarivanja jednakih mogućnosti za muškarce i žene jedno je od prioriteta demokratskih društava - smatra Meken.&nbsp;
Ona je izrazila posebno interesovanje u vezi sa aktivnostima koje resorno Ministarstvo sprovodi u oblasti unapređenja ljudskih prava i sloboda LGBTI populacije, kao i podršku usvajanju zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.&nbsp;
Ambasadorka Meken je poručila da je ključno da svi akteri koji rade na unapređenju i sprovođenju politika iz oblasti ljudskih prava rade sinhronizovano, zajedničkim snagama, kao i važnost bliske saradnje sa nevladinim organizacijama.

1250x600

1084x550

Đeka-Meken: Demokratski principi i vladavina prava ključni faktori razvoja svakog društva

Crna Gora nastavlja da jača svoj zakonodavni i strateški okvir na planu zaštite i unapređenja ljudskih prava LGBTI osoba, istakao je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka na sastanku sa ambasadorom Njemačke u Crnoj Gori Peterom Feltenom.
LGBTI zajednica je jedna od tri najranjivije kategorije u crnogorskom društvu i prvi korak ka unapređenju položaja i ove zajednice je svakako zaštita njihovih osnovnih ljudskih prava. Ministar je zahvalio na podršci ambasadoru Feltenu, posebno u dijelu saradnje na jačanju svijesti šire stručne i opšte javnosti o važnosti poštovanja prava svih bez izuzetka.
On je istakao da posebno cijeni konstruktivne predloge zemalja koje imaju više iskustva i rezultata u ovoj oblasti. Ministar je zahvalio na podršci koju je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava dobilo od strane Ambasade Njemačke i Njemačke fondacije za međunarodnu i pravnu saradnju u organizaciji okruglog stola na temu Nacrta zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja održane u septembru, u Podgorici.
Ovaj događaj je bio odlična prilika za razmjenu stručnih mišljenja predstavnika/ca institucija, civilnog sektora i predstavnika/ca međunarodne zajednice koji su uzeli aktivno učešće i dali konkretne i veoma konstruktivne sugestije u cilju unapređenja teksta Nacrta zakona.
- Namjera predlagača ovog zakononskog propisa je da se dobije zakonsko rješenje koje će na anjbolji način zaštiti pravo na privatnost, samoodređenje, dostojanstven život, pravnu sigurnost i doprinijeti jačanju pravnog sistema države - kazali su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Ambasador Felten je kazao da Njemačka do kraja godine predsjedava Koalicijom za jednaka prava i da nastoji da nastoje da podrže raelizaciju svih politika koje unaprijeđuju ljudska prava.
On je izrazio zadovoljstvo zbog veoma uspješno realizovanog događaja u okviru mjeseca Prajda, te da je pitanje prava na samoodređenje potrebno regulisati na najbolji način u skladu sa univerzalnim vrijednostima poštovanja ljudskih prava.
- Podrška Njemačke neće izostati ni u procesu donošenja Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja - poručeno je na sastanku.
Dr Stefan Pürner ispred Njemačke fondacije za međunarodnu i pravnu saradnju pohvalio je saradnju sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i dodao da očekuje jednako uspješan događaj u novembru kao nastavak saradnje.
Mirjana Pajković, direktorica Direktoprata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda zahvalila je na podršci i saradnji koju je Minsitarstvo ljudskih i manjinskih prava ostvarilo sa Njemačkom fondacijom za međunarodnu i pravnu saradnju. Ona je navela da je mnogo toga pojašnjeno na Okruglom stolu i da su sada određeni predlozi jasniji široj stručnoj javnosti.
Osim što je zakon značajan za rješavanje veoma važnih pitanja koja se tiču rodnog identiteta, istim će Crna Gora dobiti priliku da pokaže svoj demokratski kapacitet u rangu sa zemljama sa značajno razvijenijim sistemima, poručeno je sa sastanka.

Đeka sa Feltenom: Jačamo zakonodavni i strateški okvir u cilju zaštite i unapređenja prava LGBTI osoba

Odbojkaši Budve sedmi put uzastopno pobjednici su Kupa Crne Gore
Budva je večeras u Mediteranskom sportskom centru, u finalnom meču, pobijedila Budućnost 3:1 (25:23, 25:17, 31:33 i 25:21).
Do pobjede i trofeja došla je nakon sat i 38 minuta igre.
U konkurenciji odbojkašica trofej je odbranila ekipa Herceg Novog, a u finalnom meču savladala je Luku Bar 3:1 (25:21, 18:25, 25:18 i 25:15).

Odbojkaši Budve odbranili trofej

Visoki zvaničnik Hamasa izjavio je danas da je palestinski pokret prihvatio novi prijedlog o prekidu vatre u Pojasu Gaze koji su predstavili posrednici, pozivajući i Izrael da ga prihvati.
- Prije dva dana dobili smo prijedlog od egipatske i katarske posredničke braće. Mi smo to odobrili. Nadamo se da okupator (Izrael) to neće opstruirati - rekao je zvaničnik Hamasa Halil al Haja u televizijskom obraćanju povodom Ramazanskog bajrama.
Član političke uprave Hamasa Basem Naim rekao je u petak da se intenziviraju razgovori između palestinskog islamističkog pokreta i posrednika koji imaju za cilj obnavljanje primirja u Pojasu Gaze, dok Izrael nastavlja svoje vojne operacije na toj palestinskoj teritoriji.
Palestinski izvori bliski Hamasu rekli su AFP-u da su u četvrtak uveče u Dohi počeli pregovori između Hamasa i egipatskih i katarskih posrednika da se oživi prekid vatre i dogovor o oslobađanju talaca iz Pojasa Gaze.
Pregovori u Dohi počeli su dan nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu zaprijetio da će zauzeti djelove Pojasa Gaze, ako Hamas ne oslobodi taoce. Hamas je upozorio da će se taoci „vratiti u kovčezima“ ako Izrael ne prestane sa bombardovanjem.

Hamas prihvatio novi prijedlog o primirju koji su predstavili posrednici

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je košarkašicama Budućnosti Bemax osvajanje Waba lige.
- Još jedna potvrda kvaliteta i svijetle budućnosti crnogorske košarke. Čestitke za najbolje regionalne košarkašice Budućnosti i osvojenu titulu Waba lige - napisao je Đukanović na mreži Iks.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1906454840630493613%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1906454840630493613%7Ctwgr%5E2def4407094d20ca07292daf030a82e998798c7a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fnaslov-se-vraca-u-podgoricu-buducnost-bemax-osvojila-waba-ligu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović: Još jedna potvrda kvaliteta i svijetle budućnosti crnogorske košarke

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen poručio je da se "Sjedinjene Američke Države neće domoći Grenlanda", a što je pristiglo kao odgovor na izjave predsjednika SAD-a Donalda Trampa da želi preuzeti kontrolu nad tim velikim arktičkim poluautonomnim ostrvom.
- Predsjednik Tramp rekao je da će SAD uzeti Grenland. Želim biti jasan: SAD to neće dobiti. Mi ne pripadamo nikome. Sami određujemo svoju budućnost - rekao je Nilsen u objavi na Fejsbuku.
Tramp je u subotu EnBiSi njuzu rekao da je imao "potpuno" realne razgovore o aneksiji Grenlanda.
- Uzećemo Grenland. Sto posto - kazao je Tramp.
Tokom posjete vojnoj bazi na sjeveru Grenlanda u petak, američki potpredsjednik Džej Di Vens optužio je Dansku da nije radila dobar posao u pružanju sigurnosti ostrvu, te je dao do znanja da bi Sjedinjene Američke Države bolje štitile ovaj strateški smješteno ostrvo.

Nilsen: Želim biti jasan - SAD neće dobiti Grenland

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: fatmir-deka