Svečanim otvaranjem biblioteke, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava obogatio je institucionalnu i kulturnu mapu Crne Gore prostorom koji objedinjuje znanje, dijalog i kulturu sjećanja. Biblioteka sa oko 2.000 pažljivo odabranih naslova predstavlja vrijedan fond znanja, istorije, jezika i tradicije manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
Građa je sistemski obrađena i postavljena u skladu sa nacionalnim i savremenim bibliotekarskim standardima, organizovana po principima koji omogućavaju preglednost, laku dostupnost i kvalitetan istraživački rad. Na ovaj način stvoren je prostor koji će služiti kako stručnoj javnosti, tako i učenicima, studentima i svim zainteresovanim građanima.
- Ovaj događaj šalje snažnu poruku posvećenosti očuvanju, afirmaciji i poštovanju prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Znamo da je Crna Gora kroz svoju istoriju gradila identitet na multietničnosti, multikulturalnosti i multikonfesionalnosti. Otvaranjem ove biblioteke, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava čini važan korak u daljem jačanju institucionalne brige o kulturi sjećanja, boljem međusobnom poznavanju i uvažavanju- kazao je mnistar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka.
Direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Dženis Nurković nije krio zadovoljstvo,
- Danas ne otvaramo samo biblioteku – otvaramo prostor dijaloga, učenja i međusobnog uvažavanja. U vremenu kada je očuvanje identiteta jednako važno kao i njegovo povezivanje sa savremenim tokovima, ova biblioteka postaje most između tradicije i budućnosti- istakao je.
Savjetnica za monitoring i evaluaciju projekata i PR Fonda, Emina Skrenderović, istakla je značaj otvaranja biblioteke.
- Istovremeno, želim da istaknem da smo u prethodnom periodu bili intenzivno posvećeni realizaciji preporuka Državne revizorske institucije, koja je nedavno sprovela četvrtu kontrolnu reviziju u Fondu. Veliki broj preporuka je već realizovan, posebno u dijelu unapredenja internih procedura, preciziranja kontrolnih mehanizama i jačanja sistema finansiskog upravijanja i izvještavanja. Preostale aktivnosti su u završnoj fazi, a naš cilj je da u potpunosti uskladimo rad Fonda sa najvišim standardima zakonitosti, odgovornosti i transparentnosti. Upravo zato ovaranje biblioteke ne vidimo samo kao simbolican cin, već kao dio šireg procesa institucionalnog jačanja i dodatnog ovaranja Fonda prema javnosti- poručila je.
Savjetnica za monitoring i evaluaciju projekata, Željka Raščanin je poručila: „Izdavaštvo je jedna od projektnih aktivnosti kojima mi finansiramo fizička i pravna lica. Vremenom se tu nakupilo više od 2.000 naslova i više hiljada primjeraka raznoraznih knjiga. Tako da je novo rukovodstvo došlo na ideju da se ovaj prostor sredi. Te knjige smo razvrstali, uradili kategorizaciju, sistematizaciju, digitalnu obradu i elektronsku bazu podataka. Osim što lijepo izgleda, mislim da je još važnije to što je danas dostupna i građanima.“
- Samim tim se trudimo da rad Fonda predstavimo jasno i dostupno na načine koji se danas i očekuju od nas. Pored zvaničnog sajta, mi smo aktivni i na Vajber kanalu, kao i na društvenim mrežama Facebook i Instagram. Tu možete pratiti zvanične podatke kao što su konkursi, rezultati konkursa, uslovi konkursa i zvanične odluke, ali i razne najave manifestacija, seminara, radionica i ostalih aktivnosti koje Fond podržava- istakla je savjetnica za monitoring i evaluaciju projekata, Edita Burdžović.
Poseban akcenat stavljen je i na digitalizaciju. Fond je razvio novi softver koji funkcioniše kao digitalna biblioteka, omogućavajući elektronsku obradu, pretragu i pristup bibliotečkoj građi i van fizičkog prostora biblioteke. Digitalna biblioteka biće uskoro predstavljena javnosti i dostupna svim zainteresovanim korisnicima, čime Fond čini važan korak ka modernizaciji i digitalizaciji svog rada.
Direktor Fonda zahvalio se ministru na prisustvu i podršci, kao i svima koji su svojim radom, znanjem i posvećenošću doprinijeli realizaciji ovog značajnog projekta.
Svečanom otvaranju biblioteke prisustvovali su i predstavnici državnih institucija i rukovodstva Fonda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Otvorena biblioteka Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava: Most između tradicije i budućnosti

Crna Gora nalazi se pred jednim od najzahtjevnijih perioda. Godina u kojoj treba zatvoriti sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom dolazi u trenutku snažnih unutrašnjih turbulencija i rastućih spoljnih &nbsp;pritisaka. U takvim okolnostima nameće se ključno pitanje: može li država izdržati sve izazove i uspješno privesti kraju pristupne pregovore kako bi već 2028. godine postala punopravna članica Evropske unije?
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, u izjavi za Portal ETV, poručuje da Crna Gora ima snage da odgovori na izazove koji su pred njom.
„Izdržali smo i teže izazove i kao država i kao društvo“, ističe Đeka, podsjećajući da ovo nije prvi put da se Crna Gora suočava sa složenim političkim i društvenim okolnostima.
On naglašava da postoji jasna svijest o tome šta treba činiti u narednom periodu, ali i o pritiscima koji će rasti kako se zemlja bude približavala završnici pregovora.
„Znamo što nam je činiti, a pretpostavljamo što nas čeka kako se budemo približavali cilju“, kaže ministar, ukazujući da je završnica evropskog puta uvijek najosjetljivija faza.
Prema njegovim riječima, dinamika procesa više ne ostavlja prostor za odugovlačenje.
„Vrijeme je dobilo ubrzanje i moramo brzo raditi i donositi odluke“, poručuje Đeka, naglašavajući potrebu za efikasnošću i političkom odgovornošću.
Ipak, uprkos brojnim izazovima, ministar ostaje optimista kada je riječ o krajnjem ishodu.
„Optimista sam i vjerujem da ćemo postati EU članica 2028, jer su unutrašnji izazovi generisani vanjskim. U tom slučaju, sve je lakše“, zaključuje Đeka, sugerišući da razumijevanje šireg konteksta može pomoći u prevazilaženju trenutnih prepreka.
Pred Crnom Gorom je, dakle, period intenzivnog rada, dokazivanja političke zrelosti i strateške dosljednosti. Hoće li država uspjeti da izdrži pritiske i zatvori pregovaračka poglavlja u zadatom roku, ostaje da se vidi.

Miraš Dušević

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

Đeka poručuje: Znamo što nam je činiti, izdržali smo i teže izazove

Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

1250x600

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Crna Gora još čeka da dobije status posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava (FRA). Očekivanja su bila da se to dogodi do kraja prošle godine, ali se to ipak nije desilo. Status posmatrača od zemalja regiona trenutno imaju Albanija i Sjeverna Makedonija.
Kako je za Portal ETV istakao ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, Crna Gora je krajem 2024. godine pokrenula institucionalnu inicijativu za dobijanje statusa posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava (FRA) sa sjedištem u Beču. Ova inicijativa dobila je snažnu političku i institucionalnu podršku unutar Evropske unije, posebno u kontekstu pregovora u poglavljima 23 i 24.
<h2>Ključni politički signal iz Brisela</h2>
Na sjednici Zajedničkog konsultativnog odbora EU – Crna Gora (ZKO), održanoj u Briselu u novembru 2024. godine, predsjednik Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESC) Olivier Röpke otvoreno je pozvao Crnu Goru da se pridruži FRA-u u statusu posmatrača.
- Crna Gora, kao predvodnica u pregovorima sa Evropskom unijom, treba da postane posmatrač u Agenciji za temeljna prava - kazao je Röpke, naglašavajući značaj vladavine prava, dobrosusjedskih odnosa i zaštite prava manjina.
<h2>Institucionalni koraci Crne Gore</h2>
• 29. novembar 2024. godine – Misija Crne Gore pri EU u Briselu upućuje prijedlog za članstvo u statusu posmatrača pri FRA.
• 3. decembar 2024. godine – Ministarstvo vanjskih poslova, putem Generalnog direktorata za Evropsku uniju, formalno prosljeđuje dopis o inicijativi.
• 23. decembar 2024. godine – Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava potvrđuje podršku inicijativi i najavljuje konkretne korake.
- Preduzećemo sve potrebne mjere i aktivnosti za ostvarivanje ovog cilja - poručio je ministar Đeka u izjavi za Portal ETV.
<h2>Šta bi status posmatrača konkretno značio za Crnu Goru?</h2>
Status posmatrača u FRA omogućio bi Crnoj Gori:
• rano uključivanje u mehanizme praćenja stanja ljudskih prava u Evropskoj uniji,
• pristup stručnim analizama i preporukama u oblastima borbe protiv diskriminacije, prava manjina, rodne ravnopravnosti i pristupa pravdi,
• dodatni impuls reformskim procesima u poglavljima 23 i 24,
• jačanje kredibiliteta Crne Gore kao lidera Zapadnog Balkana u procesu evropskog proširenja.
- Status posmatrača potvrdio bi našu jasnu posvećenost evropskim vrijednostima i pružio dodatnu institucionalnu podršku reformama - rekao je ministar Đeka za Portal &nbsp;ETV.&nbsp;
<h2>Dobrosusjedski odnosi i regionalni značaj</h2>
Jedan od važnih aspekata ove inicijative jeste i unapređenje dobrosusjedskih odnosa, posebno sa Hrvatskom, u dijelu koji se odnosi na položaj hrvatske manjine i pitanja pravde.
- Ovo je platforma koja omogućava otvoren dijalog i adresiranje osjetljivih pitanja u skladu sa evropskim standardima - podvukao &nbsp;je ministar.
Status posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava već imaju Albanija, Sjeverna Makedonija, Island, Lihtenštajn i Norveška, pored svih država članica EU.

Đeka: Brisel podržao inicijativu Crne Gore za status posmatrača u Agenciji za temeljna prava – odnos sa Hrvatskom važan korak do cilja

Miniatar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka, u razgovoru za Portal ETV otvoreno je govorio o ključnim pitanjima koja oblikuju savremenu Crnu Goru. U intervjuu je analizirao uticaje Rusije i Srbije, poziciju Vlade, izazove evropskog puta zemlje, kao i stavove i reakcije albanske dijaspore na njegov angažman u vlasti. Đeka je, pritom, dao jasan uvid u političke procese, izazove i dileme s kojima se susrijeće Crna Gora, naglašavajući kako regionalni i unutrašnji faktori utiču na stabilnost i napredak zemlje.
<h2>Uticaj Rusije i Srbije u Crnoj Gori</h2>
Portal ETV: Uticaj Rusije i Srbije u Crnoj Gori je stalna briga regionalnih stručnjaka, ali i kritičara funkcionisanja ove Vlade u kojoj ste ministar. Koliko je taj uticaj danas prisutan i kakvu opasnost može predstavljati?
Đeka: Naša vanjska politika je apsolutno usklađena sa EU što se tiče Rusije. Mislim da će se narednih sedmica preduzeti još neke mjere. Nakon što je njen uticaj minimiziran na Kosovu i u BiH, Srbija se više posvetila Crnoj Gori. Taj se uticaj dominantno ostvaruje preko vjerskih organizacija. Čini se da i njihova moć opada, dok nervoza raste kako se približavamo EU. Dobro je, ipak, što se i Srbija okreće EU.
<h2>Jedinstvo Vlade oko evropskog puta</h2>
Portal ETV: Da li u Vladi ima ministara koji ne žele da vide Crnu Goru u EU? Ako da, ko su oni i kakav je njihov uticaj?
Đeka: Takvih zvanično nema. Nekadašnji evropesimisti postali su, po sopstvenim riječima, evroentuzijasti, pa čak i evrofanatici. Čudna je vlast. Po tom pitanju postoji potpuni konsenzus u ovoj Vladi.
<h2>Krizna situacija sa Turskom i diplomatske greške</h2>
Portal ETV: Kako danas gledate na dešavanja u vezi s Turskom, ranijim uvođenjem viznog režima koji je kasnije ukinut, ali i atakovanja na imovinu turskih državljana? Ko je tu zakazao i ko je povukao pogrešne poteze? Jeste li Vi glasali protiv sankcija?
Đeka: Politički stav svih članova Vlade iz redova manjina je ostao jasan. Smatrali smo da je odluka ishitrena, donijeta bez prethodnih konsultacija i, kao takva, cijenili smo da može nanijeti štetu državi. Brzo se to razumjelo, no šteta je već učinjena. Vjerujem da Crna Gora mora mnogo pažljivije da se, u svom najboljem interesu, odnosi prema ovim pitanjima. Da se ne govori o nekim činjenjima tokom tih dana koji nam svakako ne služe na ponos. Mislim da je trebalo mnogo bolje analizirati cijelu situaciju i kontekst prije nego što su donijete mjere. Nadam se da su bar izvučene neke pouke.
<h2>Evropski put Crne Gore i budućnost Vlade</h2>
Portal ETV: Može li Vlada u sadašnjem sastavu uvesti Crnu Goru u EU? Očekujete li da bi moglo doći do promjena na političkoj sceni ili do nove prekompozicije koalicije?
Đeka: Jedino u čemu se svi slažemo u ovoj Vladi jeste evropski put. Ali, svjedoci smo da to neće ići brzinom kojom bismo mi htjeli. Svjedoči o tome i broj poglavlja koja su zatvorena prošle godine. Trebalo bi da ova godina bude presudna na tom putu.
<h2>Albanska dijaspora i saradnja sa Mandićem</h2>
Portal ETV: Da li Vam je albanska dijaspora zamjerila to što ste dio vlasti zajedno sa liderom NSD, Andrijom Mandićem, koji kaže da je četnički vojvoda?
Đeka: Oni veoma pažljivo prate politička dešavanja u svojoj državi i razumiju razloge koji su nas opredijelili da budemo u ovoj Vladi. A mi dogovor o tome nismo postigli sa gospodinom Mandićem, već sa premijerom Spajićem. Dok god budemo procjenjivali da se Spajić drži tog dogovora, bićemo u toj Vladi, u suprotnom, naravno da nećemo. Dovoljno smo politički iskusni da procijenimo kada je čemu vrijeme.

Đeka za Portal ETV: Srbija sve nervoznija kako se Crna Gora približava EU

Zaštita civilnog društva i sigurno učešće u javnom životu nijesu samo međunarodna obaveza Crne Gore, već suštinska pretpostavka za izgradnju društva u kojem se ljudska prava ne štite samo na papiru, već kroz stvarnu praksu - poručio je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.
On je, na događaju pod nazivom „Zaštita civilnog društva: Sigurno učešće za unapređenje ljudskih prava“, poručio da Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni.
Uloga civilnog društva u unapređenju ljudskih prava, kao i potreba za njegovom snažnijom zaštitom i osnaživanjem, bile su u središtu događaja koji je tim Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori organizovao povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.
Kako je saopšteno iz UN-a u Crnoj Gori, događaj je okupio predstavnike Vlade, državnih institucija, organizacija civilnog društva, branitelje ljudskih prava i predstavnike međunarodne zajednice.&nbsp;
Đeka je naglasio da zaštita civilnog društva i sigurno učešće u javnom životu nijesu samo međunarodna obaveza Crne Gore, već suštinska pretpostavka za izgradnju društva u kojem se ljudska prava ne štite samo na papiru, već kroz stvarnu praksu.&nbsp;
- Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni, a ne potiskuje, u kojem se partnerstvo sa civilnim društvom razvija, a ne simulira, i u kojem institucije jačaju povjerenje kroz transparentnost i odgovornost - poručio je Đeka.
Rezidentna koordinatorka UN-a u Crnoj Gori, Karolin Tiso, istakla je direktan uticaj civilnog društva na živote ljudi i demokratski razvoj zemlje.&nbsp;
- Nema istinske demokratije bez inkluzivnog i bezbjednog civilnog društva. Upravo uloga civilnog društva i branitelja ljudskih prava ključna je da ljudska prava postanu stvarnost za svakog građanina - kazala je Tiso.
Ona je naglasila da UN ostaju snažan partner u promociji i zaštiti građanskog aktivizma.&nbsp;
Ombudsman Siniša Bjeković rekao je da civilno društvo jeste i mora biti strateški partner institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- Uspjesi naše institucije u velikoj mjeri rezultat su doprinosa organizacija civilnog društva - naglasio je Bjeković.
Službenica za ljudska prava i vladavinu prava u Delegaciji Evropske unije u Podgorici, Frederika Vunšman, ukazala je da je, iako Crna Gora ima dinamično civilno društvo, okruženje u kojem djeluju organizacije civilnog društva i dalje osjetljivo.&nbsp;
- Zaštita građanskog prostora podrazumijeva istinsko učešće u kreiranju javnih politika, transparentno finansiranje iz javnih sredstava, kao i zaštitu od zastrašivanja i neprimjerenih pritisaka - istakla je Vunšman.&nbsp;
Iz UN-a su naveli da su u okviru programa održane dvije panel diskusije.&nbsp;
Kako su rekli, panelisti diskusije „Učešće civilnog društva u javnom životu“ razmatrali su postojeće mehanizame i izazove učešća organizacija civilnog društva u kreiranju i sprovođenju javnih politika.&nbsp;
- U fokusu panel diskusije pod nazivom „Siguran prostor za civilno društvo“ bili su bezbjednost, sloboda djelovanja i zaštita branitelja ljudskih prava, kao i odgovornost institucija u obezbjeđivanju podsticajnog okruženja za rad civilnog sektora - navodi se u saopštenju.
Navodi se da su, kroz diskusiju, razmjenu iskustava i predstavljanje primjera dobrih praksi, razmotrene mogućnosti za dalje unapređenje saradnje između institucija i civilnog sektora i da je ukazano na potrebu za dubljim razumijevanjem trenutnog stanja civilnog društva u Crnoj Gori.
- Posebna pažnja posvećena je relevantnim preporukama mehanizama Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Komitet za ljudska prava UN je u martu ove godine preporučio Crnoj Gori da istraži napade na organizacije civilnog društva i unaprijedi mehanizme učešća javnosti - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Te preporuke, kako se dodaje, nadovezuju se na zaključke Komiteta za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) iz prošle godine, kao i na preporuke država članica UN upućene Crnoj Gori u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda iz 2023.
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra, na dan kada je Generalna skupština UN-a 1948. godine usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima - dokument koji predstavlja temelj savremenog sistema zaštite ljudskih prava širom svijeta.

Đeka: Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni

Ukrajina ne zaboravlja podršku Crne Gore kada je bila najpotrebnija - poručio je ambasador Oleg Gerasimenko na sastanku sa mintrom ljudskih i manjinskih prava Fatmirom Đekom.
Oni su se sastali nakon što je Generalna Skupština Ujedinjenih nacija usvojila Rezoluciju o povratku djece iz Ukrajine početkom decembra kojom se od Rusije zahtjeva da se osigura hitan, bezbjedan i bezuslovan povratak sve ukrajinske djece koja su prisilno prebačena ili deportovana tokom ratnih dešavanja u Ukrajini.
- Ministar je pozdravio usvajanje Rezolucije i izrazio duboku zabrinutost zbog broja ukrajinske djece koja su deportovana u Rusku Federaciju ističući da to ne samo narušava njihovu bezbjednost već je nehumano i potpuno neprihvatljivo postupanje - saopšteno je iz njegovog resora.
On je uputio poziv za pomoć rehabilitovanju ukrajinske djece koja su vraćena u Ukrajinu kroz organizaciju psihološkog oporavka i odmora određenog broja ukrajinske djece u Crnoj Gori u 2026. godini.
Đeka je ponovio puno poštovanje istrajnoj borbi Ukrajine koja uporno dokazuje snagu demokratije pred cijelim svijetom i istakao spremnost Crne Gore za dalju podršku u okviru mogućnosti koje ima.
- Ministar je podsjetio na iskustvo Crne Gore u oblasti zaštite i zbrinjavanja djece iz ratom ugroženih područja u regionu tokom ratnih dešavanja i kazao da će pružiti svu dostupnu pomoć kako bi se toj djeci pomoglo - naveli su u njegovom resoru.

Đeka - Gerasimenko: Osigurati hitan, bezbjedan i bezuslovan povratak sve ukrajinske djece

Uprkos zakonodavnom napretku, rodno zasnovano nasilje i dalje je široko rasprostranjeno, što ukazuje na dubinu rodnih stereotipa i sistemskih prepreka pristupu pravdi. Od 2017. godine u Crnoj Gori, 22 žene ubili su partneri ili članovi porodice, iako je većina njih prijavljivala nasilje. Tri od četiri žene koje dožive seksualno nasilje nikada ne potraže pomoć, dok više od 60 odsto žena strahuje da prijavi nasilje zbog stigmatizacije i odmazde. Istovremeno, svaki treći građanin vjeruje da žene ponekad izmišljaju tvrdnje o psihološkom nasilju, dok samo četiri osto prepoznaje prisiljavanje na seksualne odnose kao oblik zlostavljanja. Ovi podaci predstavljeni su na današnjem događaju koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u saradnji sa Vladom Crne Gore, Savjetom Evrope, Vrhovnim državnim tužilaštvom i Ženskom liderskom mrežom, kako bi ojačao međusektorski dijalog, partnerstva za unapređenje rodne ravnopravnosti i reforme pravosudnog sektora. Dijalogom koji je moderirala liderka tima UNDP-a za rodnu ravnopravnost Kaća Đuričković poručeno je da Crna Gora može dostići društvo nulte tolerancije na rodno zasnovano nasilje samo kroz promjenu duboko ukorijenjenih stavova, snažniju institucionalnu odgovornost i dosljednu primjenu Istanbulske konvencije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da rodno zasnovano nasilje opstaje jer ga podupiru štetni stereotipi, normalizovani obrasci ponašanja i institucionalne slabosti. - Reformski procesi se ne mogu posmatrati odvojeno od promjene organizacione kulture – unutar institucija koje treba da štite građane mora vladati nulta tolerancija na nasilje, diskriminaciju i zloupotrebu moći. UNDP snažno podržava ove promjene kroz jačanje integriteta, odgovornosti i kapaciteta pravosudnog sistema, ali i kroz unapređenje sopstvenih standarda, politika i praksi - kazala je Paniklova. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić kazala je da je jedno ubistvo žene poraz države, a još jedno ubistvo nemar države, dodajući da sudovi moraju biti linija na kojoj nasilje prestaje, odlučno, brzo i bez izuzetka. - To je naša obaveza prema pravdi i prema svakom životu koji možemo zaštititi - istakla je Pavličić. Milorad Marković, vrhovni državni tužilac, istakao je da je u rad državnih tužilaštava uveden novi model postupanja tužilaca koji je doprinio kvalitetnijem prikupljanju dokaza, boljoj zaštiti žrtava i bržem donošenju odluka. - Sve institucije sistema moraju raditi na unapređenju svog djelovanja, a za Državno tužilaštvo će u narednoj godini prioritet biti dalje unapređenje primjene uspostavljenih standarda i stvaranje boljih uslova za podršku i zaštitu žrtava, uz dalje podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, u samoj instituciji - naglasio je Marković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Ministar pravde Bojan Božović podsjetio je da Crna Gora intenzivno radi na usklađivanju zakonodavstva sa savremenim evropskim standardima: - Uveli smo strože sankcije i predvidjeli nova krivična djela, koja će uskoro biti sastavni dio krivičnopravnog sistema Crne Gore. Naša obaveza je da zakonodavni okvir odgovori na realne izazove društva, uključujući i one koji se najdublje tiču bezbjednosti žena i djevojaka - poručio je Božović i naglasio da su ove reforme posebno važne u trenutku kada se Crna Gora suočava sa porastom rodno zasnovanog nasilja, uključujući i slučajeve femicida. Podaci iz istraživanja UNDP-a o rodnoj dimenziji u pravosudju koje je podržao Savjet Evrope, ukazuju da iako žene čine većinu u pravosuđu, i dalje se suočavaju sa preprekama u napredovanju, rukovođenju. Istovremeno, institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti ostaju slabi što zahtijeva prelazak sa deklarativne na stvarne, sistemski podržane mjere. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka poručio je da je rodno zasnovano nasilje test povjerenja u državu, te da sistem ne funkcioniše dobro ako žene ne vjeruju institucijama i ne prijavljuju nasilje. - Cilj nam je da rodna ravnopravnost ne bude samo zakonski princip već realnost. Nijedna žena ne smije ostati nevidljiva i nezaštićena. Najranjivije žene ne stavljamo na kraj, već u središte naših politika i mjera - kazao je Đeka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kazala je da svaka žena u društvu, a i na radnom mjestu mora da se osjeća dostojanstveno i uvaženo a prije svega bezbjedno. Nišić je ukazala da unaprjeđenjem radnog zakonodavstva Ministarstvo kreira sigurno i dostojanstveno radno okruženje, doprinosi uskladjivanju privatnog i poslovnog života i osnaživanju žena za ravnopravno učešće na tržištu rada. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da se intenzivno radi na novom Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama, čija će dosljedna primjena biti obavezna za sve nadležne institucije, kako bi se spriječilo prebacivanje žrtava „od vrata do vrata“ i obezbijedila brza i pouzdana reakcija sistema. - Novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti jasno će prepoznati žrtve rodno zasnovanog nasilja i obezbijediti im ekonomsku podršku te prepoznati nove usluge. Ovaj proces mora biti prioritet institucija kako bi bio sproveden do kraja, bez odlaganja - kazao je Gutić i dodao da će poseban fokus biti stavljen na jačanje medjusektorske saradnje. Iako institucionalni odgovori na nasilje još uvijek nijesu dovoljno snažni, više od 65 odsto zaposlenih u javnoj upravi smatra da je rodno zasnovano nasilje veoma ili donekle prisutno u Crnoj Gori, dok takav stav ima više od 97 odsto tužilaca i tužiteljki, pokazuje najnovije istraživanje UNDP-a o percepciji zaposlenih u javnoj upravi o rodno zasnovanom nasilju. Prema svjedočenju zaposlenih, različiti oblici nasilja prisutni su i u javnim institucijama - psihičko 30 odsto, političko 28 odsto i seksualno uznemiravanje pet odsto, što dodatno ukazuje na potrebu za efikasnijim institucionalnim mehanizmima zaštite. Na događaju su govorile i ambasadorka Italije, Andreina Marsela, državna sekretarka MUP-a, Dragana Kažanegra Stanišić, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, kao i predstavnice civilnog društva, aktivistkinje i ekspertkinje: Aida Petrović, Branka Žigante - Mašić, Duška Pejović, Sabina Muratović i Marija Pešić. Učesnice i učesnici su poručili da se napredak u borbi protiv nasilja može postići samo udruženim djelovanjem – pravosuđa, policije, socijalne zaštite, civilnog društva, medija, međunarodnih partnera i lokalnih institucija. Izgradnja društva u kojem svaka žena živi bezbjedno i dostojanstveno zajednička je odgovornost svih.

Pavličić: Jedno ubistvo žene je poraz države, drugo je nemar; Božović: Obaveza da akonodavni okvir odgovori na realne izazove

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, boravio je u službenoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, tokom koje je, kako je saopšteno, učestvovao u nizu aktivnosti od posebnog značaja za albansku dijasporu i promociju kulturne baštine albanske nacionalne zajednice.
- Albansko-američko udruženje "Ana e Malit" obilježava tradicionalno Dan albanske zastave i okuplja brojne zvanice tim povodom. Ministar Đeka prisustvovao je obilježavanju, zajedno sa velikim brojem udruženja koja čine pripadnici/ce albanske dijaspore iz Crne Gore koji već dugo vremena žive na prostoru Sjedinjenih Američkih Država- navode iz Ministarstva.
Đeka je, kako je saopšteno, na poziv Kongresmenke Nikol Maliotakis, ispred Gradskog savjeta grada Njujorka 11 distikta prisustvovao i svečanoj ceremoniji imenovanja ulice "Isa Boletini" na Stejten Ajlendu, sa nekoliko istaknutih političara sa Stejten Ajlenda, među kojima David M. Carr, član Gradskog savjeta Nju Jorka iz 50. distrikta kao i americki političar i predsjednik opštine Staten Island Vito John Fossella Jr., kao i brojni aktivisti albanske dijaspore, čime je odana počast jednoj od najistaknutijih ličnosti albanske istorije.&nbsp;
- Njihovo prisustvo potvrđuje podršku američkih institucija albansko-američkoj zajednici i uvažavanje njenog doprinosa kulturnom i društvenom životu grada Njujorka- navode iz Ministarstva.&nbsp;
Tokom manifestacije, Đeka je, kako je saopšteno, istakao značaj albanske dijaspore u očuvanju nacionalnih vrijednosti i identiteta.
- Vi ste naše najbolje ogledalo u svijetu. Svojim radom i angažmanom čuvate jezik, tradiciju i identitet, čineći albansku zajednicu u SAD-u primjerom uspješne integracije i doprinosa društvu- kazao je Đeka.&nbsp;
On se, kako je saopšteno, posebno zahvalio Albansko-američkom udruženju "Staten Island", na čelu sa gospodinom Naserom Nikom, kao i udruženjima Kraja i "Ana e Malit", na aktivnom doprinosu i učešću u životu i rasu zajednice, kao i očuvanju snažnih veza sa zavičajem.
Tokom posjete, ministar Đeka prisustvovao je i svečanoj večeri koju su priredili sunarodnici na Stejten Ajlendu, čime je dodatno potvrđena bliska veza i zajedništvo albansko-američke zajednice u očuvanju tradicije i nacionalnog identiteta.
Đeka je primio posebno priznanje kongresmenke Nikol Maliotakis, kao i zahvalnicu od strane predsjednika opštine Stejten Ajlend, Vita Fosela za doprinos promociji albanske kulture i nasljeđa, kao i za aktivno jačanje kulturnih veza između Crne Gore i albansko-američke zajednice"; navode iz Ministarstva+
Đeka je u obraćanju, tim povodom izrazio zahvalnost na ukazanoj važnosti i istakao da kultura treba da bude most koji povezuje zemlje i ljude.
- Nastavimo da je čuvamo, poštujemo i jačamo, jer je naš identitet naše zajedničko bogatstvo- poručio je Đeka.&nbsp;

Đeka: Albanska zajednica u SAD primjer uspješne integracije i doprinosa društvu

Kontinuiran, posvećen i sistemski rad na unapređenju položaja manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica ključan je za stabilnost, demokratiju i ekonomski napredak društva – ocijenjeno je na regionalnoj konferenciji o nacionalnim manjinama, održanoj danas u Podgorici.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Gjeka istakao je da Crna Gora sa posebnom pažnjom prati standarde ljudskih i manjinskih prava i aktivno radi na stvaranju povoljnijeg ambijenta za njihovu zaštitu i unapređenje.
- Naš doprinos oblasti unapređenja i zaštite manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica mora biti kontinuiran i posvećen, kroz aktivnosti koje podstiču demokratiju, mir i ekonomski prosperitet - poručio je Gjeka.
Visoki komesar OEBS-a za nacionalne manjine Kristof Kamp ocijenio je da zemlje Jugoistočne Evrope imaju veliki potencijal da kroz politike povezane sa raznolikošću i multietničkom strukturom podstaknu novi talas ekonomskog rasta.
On je istakao da „ekonomski razvoj i bolji životni standard predstavljaju zajednički prioritet“ te da upravo te potrebe mogu objediniti građane različitih jezičkih, etničkih, kulturnih ili vjerskih identiteta.
- Nadam se da će konferencija podstaći nove ideje i praktična rješenja kako da se raznolikost bolje iskoristi kao pokretač ekonomskog razvoja i otvaranja radnih mjesta - kazao je Kamp.
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukas, naglasio je da je „raznolikost izvor snage“, ističući da društva postaju stabilnija, inovativnija i prosperitetnija onda kada se svaki pojedinac osjeća ravnopravnim i uvažеним.
Regionalna konferencija „Podsticanje ekonomskog razvoja u raznolikim društvima u Jugoistočnoj Evropi“ organizovana je u saradnji Ministarstva ljudskih i manjinskih prava i Kancelarije Visokog komesara za nacionalne manjine OEBS-a. Događaj je okupio visoke zvaničnike, eksperte i predstavnike institucija i organizacija iz regiona.
Učesnici su poručili da bez pouzdanih podataka, usklađenih politika i većih ulaganja u zapošljavanje, energetiku i mikrofinansijske programe ne može biti održive i inkluzivne integracije. Zemlje regiona, zaključeno je, ostaju posvećene jačanju politika u skladu sa evropskim standardima i unapređenju socio-ekonomskog položaja svih zajednica.

Regionalna konferencija u Podgorici: Kontinuirana briga o manjinskim pravima ključna za demokratiju i razvoj

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: fatmir-deka