Većina inicijativa koje zaprima Inspekcija rada odnosi se na javni sektor, međutim, privatni sektor podliježe češćim kontrolama jer tamo nepravilnosti nose teže posljedice, objasnio je podkastu Instituta Alterntavila Glavni inspektor rada.&nbsp;
Najavio jem kako se dodaje iz ove NVO, jačanje kapaciteta inspekcije, kao preduslova, između ostalog, i bolje kontrole javnog sektora.
- O tome koje su najčešće nepravilnosti prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, na koji način inspekcija odlučuje koga će da kontroliše i zašto ne planira veći broj redovnih nadzora u javnom sektoru – samo su neka od pitanja o kojma smo u šestoj epizodi IA podkasta ReForma razgovarali sa Srđanom Simovićem, glavnim inspektorom Inspekcije rada - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Institut alternativa je monitoringom rada inspekcija za 2023. i 2024. godinu uočila da je Inspekcija rada do tri puta manje kontrolisala javni u odnosu na privatni sektor, te da je preko 90 odsto nadzora u javnom sektoru sprovedeno na osnovu inicijativa.&nbsp;
Na pitanje zašto se ne planira nadzor u javnom sektoru, a kako dodaju iz Instituta, &nbsp;Simović je naveo da prilikom planiranja redovnog nadzora polaze od kapaciteta same inspekcija i procjene rizika. Ističe da se mnogo više nepravilnosti utvrđuje u privatnom sektoru, te da nepravilnosti u javnom sektoru uglavnom nose “manje posljedice” za zaposlene.
Govoreći o nepravilnostima utvrđenih kontrolom privatnog sektora, Simović je istakao da je najčešće utvrđivanje povreda obaveza poslodavaca kao što su nepoštovanje radnog vremena, obaveza da zaposlene prijave na obavezno socijalno osiguranje, a da su to nepravilnosti kojih nema u javnom sektoru.
- U javnom sektoru smo primijetili da se u najvećoj mjeri prijavljuje to da zaposleni ne ispunjavaju posebne uslove za određeno radno mjesto koji su predviđeni Pravilnikom o sistematizaciji. Zatim nam prijavljuju da su nezakonito raspoređeni na druga radna mjesta aneksima ugovora o radu. Radićemo i na povećanju kapaciteta, onda ćemo imati uslova da više kontrolišemo javni sektor - poručio je Simović i dodao da inicijative predstavljaju 30 do 35 odsto udijela kontrole na godišnjem nivou rada, od kojih se značajan dio njih odnosi na javni sektor.
<h2>Ograničavajući faktori</h2>
Simović je istakao da u najvećem broju slučajeva u javnom sektoru inspekcija može da reaguje na kršenje procesnih odredbi Zakona o radu, a koji se tiču davanje ponuda za potpisivanje aneksa ugovora i samog potpisivanja ugovora.&nbsp;
Kako ističe, ponuda mora biti obrazložena, što poslodavci najčešće ne urade pri raspoređivanju zaposlenog na drugo radno mjesto.&nbsp;
Ipak, kako se dodaje, kada postoji određeno obrazloženje i zaposleni nisu zadovoljni njime, tada ih upućuju na sud kako bi ostvarili svoja prava.
Kako navodi, postoji i određeni broj nepravilnosti koje Inspekcija rada može da utvrdi ali ne da i sankcioniše, ili da naloži preduzimanje mjera za otklanjanje nepravilnosti.
- Recimo imamo određena privredna društva koja u svom statutu imaju propisano da Vlada direktno imenuje izvršne direktore, a nama Vlada shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru ne može biti predmet nadzora. Mi u tim situacijama obavještavamo Vladu da postoje određene nepravilnosti u procesu imenovanja izvršnog direktora, odnosno u zaključivanju ugovora o radu sa njim. Informaciju prosljeđujemo Vladi koja najčešće i postupi po njoj - poručio je Simović, saglasivši se sa konstatacijom da Vlada nije u obavezi da postupi po toj informaciji.
Upitan za komentar u odnosu na stav Inspekcije rada da ne postoji obaveza javnog oglašavanja radnog mjesta ukoliko je osoba preuzeta iz nekog privrednog društva, Simović je rekao da bi volio da su odredbe Zakona o radu jasnije, te da ne postoje odvojene odredbe za izvršne direktore i njihovh imenovanja.&nbsp;
Podsjećaju da je IA podnio inicijativu 2023. godine zbog toga što je Nikola Rovčanin najprije sporazumno preuzet iz Vodovoda Pljevlja, a onda imenovan za izvršnog direktora EPCG bez prethodnog javnog oglašavanja, u čemu inspekcija rada nije vidjela nepravilnosti.
- Suština cijele priče je da prosto oni imaju isti status kao druga zaposlena lica i apsolutno je dozvoljeno po Zakonu o radu da postoji taj sporazum, odnosno da zaposleni prelaze iz jedne u drugu firmu na osnovu sporazuma o preuzimanju. Prosto, zakon u tom pogledu nije odvojio direktore od ostalih zaposlenih. Pošto ne tražimo to ni za druge zaposlene, ne možemo sada to ni za direktora, odnosno selektivno primjenjivati Zakon o radu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
<h2>Priznavanje radnog iskustva na osnovu poništenog konkursa</h2>
Simović je poručio da, kada govorimo o nezakonitosti zapošljavanja, moramo biti svjesni toga da postoje određene nezakonitosti u procesu zapošljavanja koje su potpuno formalne prirode.&nbsp;
Kako navodi, kada sa jedne strane pogledate, ukoliko je neko stekao radno iskustvo a nije ni ispunjavao uslove da bude zaposlen na tom radnom mjestu, logično bi bilo da mu se to radno iskustvo ne bi moglo priznati. Ipak, ističe da su takve stvari propusti samog poslodavca koji je napravio grešku procesnog tipa.
- Činjenica je da su oni obavljali u međuvremenu poslove određenog radnog mjesta i sam zakon kaže da to jeste radno iskustvo. Da ne bismo mi bili ti koji će konačno presuditi u toj situaciji konsultovali smo i sudski praksu i nailazili na slučajeve gdje se zaposlenima priznavalo radno iskustvo, pogotovo u situacijama kada oni nisu ni krivi jer je došlo do propusta u procesu njihovog prijema u radni odnos. Ne možemo staviti na teret zaposlenog određene propuste kojih možda zaposleni nije ni svjestan. Svakako je to pitanje koje treba precizirati - zaključio je Simović.
<h2>Trajno zaposlenje ili ranjivost na uticaje – šta inspektorima donose izmjene ZDSIN</h2>
Tokom razgovora je bilo riječi i o zapošljavanju inspektora, čija reforma je predložena kroz izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koje su u skupštinskoj proceduri, a kojima se mijenja postupak postavljenja i mandat inspektora i izjednačava ih sa drugim državnim službenicima i namještenicima. Te promjene donose i mogućnost da rukovodilac organa može inspektora u bilo kojem trenutku da rasporedi na drugo radno mjesto.
Simović je istakao da je do sada inspektor na konkursima nakon isteka petogodišnjeg mandata ponovo prolazio zapošljavanje preko oglasa, ali da niko od drugih kandidata i kandidatkinja nije imao toliko znanja, te da bi obično dotadašnji inspektor popunio mjesto koje je bilo oglašeno.
- Situacija je sada drugačija, nemamo oglas za inspektore ali imamo mogućnost starješina organa da nas rasporede na bilo koju poziciju. To stvara određenu nesigurnost i to je činjenica. Bojim se da će pojedina ministarstva zloupotrebljavati tu situaciju - zaključuje Simović

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Javni sektor pod lupom Inspekcije rada: Manje kontrola, više inicijativa

„Zamisli kada bi pripravnika izabrali za sudiju ili da postane advokat, i nakon što se otkrije da nije ispunjavao početne uslove zauzme se stanovište da je on ipak bio sudija ili advokat te četiri godine i da sad može da ide i kandiduje se za viši sud“ reče nam ugledni podgorički pravni pregalac o generalnom RTCG povodom rješenja Inspekcije rada. Koja kontra zakonu uvodi kao uslov za konkurs nekakav faktički rad. Što podrazumijeva i rad na crno. Time priznaju i nezakonit rad kao „radno iskustvo po zakonu“. Veselite se emigranti, useljenici, na divlje zapošljeni konobari i svi se krijete. Raširite ruke kad vidite inspektora. Tražite doprinose za radni staž tokom svih godina rmbanja „ispod žita“! Detalje će vam razraditi portal RTCG. Oni znaju kako jer tvrde naslovom da je Generalni zakonito primljen na posao. Čega nema u dokumentu inspekcije. Nego samo da ispunjava uslove. Zbunilo ih je što nije stavljena tačka kad se proglasila nemeritornom. Nego su nastavili obrazlaganje pokazavši - meritornost (uostalom potvrđenu već od Upravnog suda) izvrtanjem činjenica i neispravno citirajući zakon. <h2>Faktička radost</h2> Portal je pojačao naslov probravši prigodnog advokata da uputi kako taj faktički rad mora čak bit upisan u radni staž Raonića. Afirmisanjem tog moranja preplašiše Vladu. Slutnjom iznenadnog budžetskog deficita. Slijedi navala upisnih zahtjeva crnog tržišta rada. Zbog toga, a ne suda, smijeniće omiljenog direktora. Knjižare gomilaju zalihe radnih knjižica jer eksplanator pridade kako se faktički rad tamo upisuje. Ostade da visi da li se doprinosi zbog nelegalnog izbora moraju nadoknaditi firmi koju si uzurpirao? RTCG branilac dodaje kako se pravo ima na zdravstvenu zaštitu u faktičkom radu! Nijesu znali mnogi radnici na divlje, pa stečenu crkavicu davali ljekarima ako ih je zlo snašlo. Nadam se da su dovoljno u tom neznanju imali. Da su se izliječili. Posmatrajmo poslodavca. Ako ga neprijavljeni građevinac ne zadovolji na skeli smije li ga prijaviti za faktički nerad? Držim stranu Raoniću, jer se faktički iskazao u ponečemu. Toliko je krečio po zgradi, i još uvijek, da mu treba uručiti neku zahvalnicu proizvođača jupola i eloksirane bravarije. Bilo bi očekivano da su ga nekako i - faktički nagradili. Ako nijesu, sram ih bilo! Utješno mu je firma usula faktičku verijabilu. Ko zna dokle bih improvizovao da nema proste začkoljice: faktički rad se ne pominje u <a href="https://www.paragraf.me/propisi-crnegore/zakon-o-radu.html">Zakonu o radu</a>. <h2>Imenovanje izbjegavati mimo konkursa</h2> Inspekcija se prepala jednog pojma. Zbog kog krivotvori. Moj je konkurent Srđan Čović primijetio kako „citiraju“ zakon da za generalnog direktora „može biti lice …“ umjesto „može biti imenovano lice“. Izbjegavaju ili obezvređuju „imenovanje“. Prema postupajućem inspektoru imenovanje nije predviđeno kao uslov za zasnivanje radnog odnosa. Bez objašnjenja zašto i u tom slučaju nije preduzeo korake protiv Savjeta RTCG? Jer su konkurs raspisali za - imenovanje!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241031101012_688f1bac384e15372c865c522acf35d23b0d409073aeb9ef1ea36851c5f8e252.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241031101012_688f1bac384e15372c865c522acf35d23b0d409073aeb9ef1ea36851c5f8e252" data-rendition-name="original" width="1329" height="527" loading="lazy" alt="Konkurs"> </figure>  Akcija protiv inkriminisanog izraza traje jer se jer direktor RTCG smije imenovati samo dva puta. Po neparafraziranom Zakonu. Pošto je Raonić imenovan četiri puta, brojanje su inspektori proglasili nevažnim, (zamara ih?) jer vele možete pokrenuti postupak pred nadležnim sudom. Uzurpirajte, griješite, mobingujte, falsifikujte, lažno se predstavljajte, da ne kažem što jače. Koliko hoćete puta jer kome smeta može se žaliti. Boris će, fino vidimo, nacifrati jedno 16 imenovanja. Na zdravlje radnim kontrolorima. Možda štucnu, svi zajedno, i to je sve.&nbsp; <h2>Mandatiranje</h2> Podmeće se dakle „mandat“ kao sinonim za Imenovanje. U stalnom naporu da elaborira mandate inspekcija drugi Raonićev mandat smatra nastavkom prvog. Iskazavši nepoštovanje Višeg suda. Po kome je nezakonit. I drugi mandat je nedavno isto prošao, ali što vrijedi kad su inspektori iznad. Pa dozvoljena imenovanja prevode kao odobren zbir mandata od po četiri godine. Portal RTCG je čak angažovao jednu univerzitetsku profesoricu radnog prava, koja smatra da se zakonska norma mora tumačiti (prije no poštovati?), da se ne može primijeniti samo jezičko tumačenje. Koja li to još tumačenja trebuju: pravno, psihološko, matematičko. Da li je jezičko „za bačit“ zbog jasnog jezika? Možda je u pravu jer jezičko-logički pošto generalni nije biran na pune mandate i nije postojala smetnja za njegov izbor, prema njenoj analizi, ispada da je direktor biran na prazne mandate.&nbsp; Mandati su istorijski, uvedimo i takvo tumačenje, skraćeni sudskim presudama. Ili ostavkom. Nije voljeni biran na nepune mandate, da oprosti pravno tumačenje. Što su nezakoniti, profesorica precizno ne tumači, pa nejezički stičemo utisak kako mu se između redova skraćenja moraju nadoknaditi? Dok ne izdirektoruje dva puna mandata uz bezbroj imenovanja! Konsultovah još jednog advokata, pokazavši mu tekst sa portala. Reče „možda je baš zakonodavac i htio prosto jezičko tumačenje norme o imenovanju, a ne kako profesorica tvrdi. Da se stane na kraj ovakvim nezakonitim imenovanjima“. <h2>Niko još kažnjen</h2> Direktora Media centra pitah što misli o mandatima kao zamjeni za imenovanje i faktičkom radu. Razmišlja slično nama: „Hipotetički, Raonić je svake godine mogao podnositi ostavku i opet se kandidovati. Tako 8 godina. Poenta imenovanja jeste da se mandat završi a ne stimulisati podnošenje ostavke. Pa da se opet kandiduješ. Komentarišući kazivanje od RTCG izabranog advokata „da se zbog presude suda prvi mandat ne može računati i da se poništava ali da se mora računati faktički radni staž“ Đurović veli da bi tom logikom neko mogao biti stalno nezakonito imenovan do penzije. U Raonićevom slučaju razmatrani „faktički radni staž je posljedica neprimjenjivanja pravosnažnih presuda. Sud jedino može utvrditi da li se vrijeme nezakonito provedeno na funkciji može uračunati u radni staž. Po mom mišljenju se ne može steći pravo da budeš izabran na osnovu nezakonitih radnji tj. 3 godine nezakonitog obavljanja funkcije. Ne može se uračunati u potrebno radno iskustvo.“ O neprimjenjivanju pravosnažnih presuda je govorila i portparolka EK govoreći za Vijesti. Hoće li policija, tužilac ili neki drugi organ natjerati Savjet RTCG na poznanije prava ne precizira, nego poručuje kako je „Na vlastima da postupaju u skladu sa presudom Višeg suda u slučaju Raonića“.&nbsp; Puste evropske snove raspršio je premijer Spajić. Iako prijeti kako nikome neće dozvoliti da ugrozi put ka EU smjesta to anulira stavom da je „Inspekcija rada rekla je kako je sve po zakonu“. Iako se ponavljaju kritike EK vezane za RTCG. Teško da će predsjednik Vlade zaustaviti sam sebe. Iako je podržavanjem inspekcijskih umjesto sudskih odluka upravo ugrozio put kojem, zasad, tobože stremi.&nbsp;

1250x600

1084x550

Inspekcija protiv EK

Nalaz Inspekcije rada u vezi sa trećim nezakonitim imenovanjem generalnog direktora RTCG je dokaz da je ovaj inspekcijski organ i dalje pod političkim uticajem, ocijenio je direktor Media centra Goran Đurović.
Nakon nedavnih izmjena zakonske regulative i ukidanja Uprave za inspekcijske poslove, sada, kaže Đurović, direktan politički uticaj nad ovom inspekcijom vrši Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga na ćijem je čelu Naida Nišić.
- Inspekcija rada i postupajući inspektor Azren Vučetović, smišljeno pogrešno interpretiraju činjenice u postupku imenovanja generalnog diektora RTCG i treće imenovanje generalnog direktora tretiraju kao drugo. Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG u članu 35 propisuje da “isto lice može biti imenovano za generalnog direktora najviše dva puta”. Postupajući inspektor u svom nalazu utvrđuje da je Boris Raonić tri puta imenovan ali smatra da se radi o dva mandata (?) te da se time ne krši zakon. Dva prethodna nezakonita imenovanja Raonića, bez obzira što su se desila u periodu kraćem od zakonom utvrđenog mandata, predstavlaju prepreku za njegovo treće imenovanje. Da je zakonodavac htio da veže za “mandat” dozvoljeni broj godina koje jedno lice može provesti na funkciji generalnog direktora, onda bi to bilo tako i napisano. Zakon je precizno vezao za “imenovanje” mogućnost izbora istog lica na funkciju generalnog direktora - kazao je Đurović.
Postupajući inspektor, ističe Đurović, u prvostepenom rješenju, prihvata da se u radno iskustvo Raonića računaju i godine koje je nezakonito (po pravosnažnim presudama suda) proveo na mjestu generalnog direktora. 
- Zakon o radu je precizno utvrdio da se kao radno iskustvo “podrazumijeva vrijeme provedeno u random odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja.” Kako je moguće da se nezakonito provedene tri godine na funkciji generalnog direktora RTCG uračunaju kao zakonito radno iskustvo i uvrste u neophodnih najmanje pet godina radnog iskustva, koliko mora imati kandidat za generalnog direktora RTCG? Kako je moguće da se iz neprava rodi parvo - rekao je Đurović.
Naglašava da postupajući inspektor Azren Vučetović u svom inspekcijskom nalazu ipak pravi otklon i saopštava da samo sud može meritorno utvrditi da li se vrijeme koje je neko nezakonito proveo na funkciji može tretirati kao zakonito radno iskustvo.
- Naravno, RTCG u današnjem prenošenju inspekcijskog nalaza skriva od javnosti ovu rečenici kako ne bi produbljivao sumnju u nalaz postupajućeg inspektora i kako bi javnost doveo u zabludu da je nalaz Inspekcije rada neprikosnoven u pogledu ocjene zakonitosti postupka - navodi Đurović.
Kolika je pouzdanost nalaza Inspekcije rada, a i nalaza drugostepenog organa (nadležnog ministarstva), najbolje pokazuje, ističe Đurović, presuda Upravnog suda iz aprila ove godine kojom je poništena odluka Inspekcije i Ministarstva da inspekcijski organi ne mogu preispitivati odluke Savjeta RTCG.
- Nakon 28 mjeseci Upravni sud je prihvatio tužbu Media centra i poništilo rješenje nekadašnjeg Ministarstva ekonomskog razvoja iz 42 vlade Zdravka Krivokapića, kojom se potvrđuje prvostepeno rješenje Inspekcije rada, a kojim se odbija izvršenje ocjene zakonitosti postupka imenovanja generalnog direktora RTCG sprovedenog u avgustu 2021. godine - naglasio je Đurović.
Podsjeća da je Inspekcija rada odbila da utvrdi zakonitost postupka imenovanja Raonića u avgustu 2021. i junu 2023. godine oglašavajući se nenadležnom. Sada je očigledno Inspekcija rada postala nadležna ali i dalje svoj posao radi nezakonito.
- O trećem imenovanju Raonića na funkciju generalnog direktora RTCG ocjenu će ponovo dati sud u postupku koji će trajati nekoliko godina. Velika je vjerovatnoća da Raonić uz političku podršku nezakonito provede na funkciji generalnog direktora RTCG sedam godina. Šteta koja je nastala za budžet RTCG, tj. budžet svih građana, je do sada preko 160.000 eura (nezakonito isplaćene zarade Raonića) - naglasio je Đurović.
On napominje da za sve ovo vrijeme nikome u vlastima od 2020. godine do danas nije palo na pamet da ne vrši pritisak na Inspekciju rada, da proširi nadležnosti Zaštitnika imovnisko-pravnih interesa Crne Gore i na javna preduzeća (kako bi mogli pokrenuti postupak povraćaja nezakonito stečenih zarada Raonića i njemu sličnih).
- RTCG i druge institucije su i dalje zarobljene a to što su predstavnici skoro svih političkih partija dobili nakon 2020. priliku da pričaju šta hoće na RTCG ne znači da je javni servis postao mnogo bolji. RTCG i dalje, kao i do 2020. godine ne smije da kritkuje vlast jer je generalni direktor ucijenjen a sa funckcije ga kad god požele mogu maći njegovi sadašnji politički mentori Andrija Mandić, Milojko Spajić, Milan Knežević - zaključio je Đurović.

Đurović: Inspekcija rada smišljeno pogrešno interpretira postupak imenovanja Raonića

Međunarodni sekretar SD i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković reagovao je na Facebooku povodom najnovije akcije Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), u okviru koje su među osumnjičenima označeni i brojni mediji zbog navodne povezanosti sa organizovanom kriminalnom grupom.
Đuričković je ironično ukazao na apsurdnost optužbi i način na koji se, kako je naveo, profesionalni rad novinara pokušava kriminalizovati.
- Jutros sam urušavao bezbjednosni sistem, targetirao ljude i uređivao medije. Budući da će novinarka koja je radila intervju isti proslijediti medijima, time su se stekli i uslovi da budem optužen za formiranje OKG - naveo je Đuričković.
Njegov komentar dolazi u trenutku kada je u javnosti izazvana snažna polemika zbog činjenice da se u fokusu SDT-a našlo više kritički nastrojenih medija, čiji se profesionalni kontakti sa izvorima i sagovornicima predstavljaju kao dio kriminalne saradnje.

Đuričković: Stekli su se uslovi da budem optužen za formiranje OKG

Poslanici Građanskog pokreta URA Zoran Mikić i Miloš Konatar sastali su se u Skupštini Crne Gore sa radnicima "Košute" sa Cetinja i "Polimke" iz Berana u vezi sa Zakonom o obeštećenju bivših zaposlenih u državnim preduzećima koja su pošla u stečaj.&nbsp;
Iz Ure podsjećaju da su njihovi poslanici ranije najavili da će na jesenjem zasijedanju Skupštine Crne Gore predložiti Zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država i taj zakon će se odnositi na sve bivše zaposlene bez izuzetaka.
- Kao dio vlasti 2021. godine URA je bila jedan od donosilaca Zakona o obeštećenju bivših zaposlenih u metalskoj i rudarskoj industriji, dok smo kao opozicija ove 2025. godine podržali zakon kojim su se obeštetili bivši zaposleni u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji, a sada je red da se donese zakon kojim će se obeštetiti i svi drugi bivši zaposleni državnih preduzeća koja su pošla u stečaj - poručio je Konatar.
Iz Ure navode da su sa ovim započeli razgovore sa predstavnicima svih bivših zaposlenih u državnim preduzećima koja su pošla u stečaj kako bi zajedno došli do zakona kojim se, kako su kazali, ispravlja višedecenijska nepravda prema njima.
- Dakle, nakon radnika metalske, rudarske, drvoprerađivačke i šumarske industrije, sada je red da se obeštete i bivši zaposleni iz svih ostalih sektora nekadašnjih državnih preduzeća - zaključili su iz partije Dritan Abazović i pozvali sve bivše zaposlene da im se obrate kako bi u krajnjem imali što adekvatnije zakonsko rješenje.&nbsp;

URA sa bivšim radnicima "Košute" i "Polimke": Obeštetiti sve zaposlene u državnim preduzećima koja su pošla u stečaj

Njemačka će uskoro omogućiti policiji da obara neidentifikovane dronove – poput onih koji su posljednjih mjeseci izazivali haos na aerodromima širom Evrope, a koje pojedini evropski lideri povezuju s hibridnim ratovanjem koje vodi Rusija.
Prema novom zakonu koji je u srijedu usvojila njemačka vlada, a koji još čeka odobrenje parlamenta, policija će imati izričito pravo da obori dron koji narušava vazdušni prostor Njemačke – naročito u slučajevima neposredne prijetnje ili mogućnosti veće štete.
Pored oružane intervencije, zakon predviđa i druge načine neutralisanja dronova – upotrebu lasera, ometanje radio-signala ili prekid veze između letjelice i njenog operatera.
Ova odluka uslijedila je nakon što je prošlog petka na aerodromu u Minhenu, drugom po veličini u zemlji, zbog pojave dronova otkazano ili preusmjereno više desetina letova, čime je više od 10.000 putnika ostalo blokirano.
Kancelar Friedrih Merc izjavio je da pretpostavlja kako iza većine dronova koji su tokom proteklog vikenda prelijetali njemački prostor stoji Rusija, iako nijedan od njih nije bio naoružan, već su, prema njegovim riječima, imali izviđačku svrhu.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, evropski lideri sve glasnije upozoravaju da Moskva predstavlja ozbiljnu prijetnju bezbjednosti kontinenta. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nedavno je pozvala na stvaranje tzv. „zida od dronova“ – mreže senzora i odbrambenih sistema koji bi pratili i neutralisali bespilotne letjelice na istočnim granicama Evrope.
Ipak, pojedini stručnjaci upozoravaju da su neki dronovi koji su učestvovali u nedavnim incidentima možda lansirani iz samih zemalja EU.
Usvajanjem ovog zakona, Njemačka se pridružuje državama poput Britanije, Francuske, Litvanije i Rumunije, koje su već dale ovlašćenja svojim bezbjednosnim službama da obaraju dronove koji narušavaju njihov vazdušni prostor.
U zakonu se navodi da policija, „radi otklanjanja opasnosti koje dronovi mogu predstavljati na zemlji, u vazduhu ili na vodi, može primijeniti odgovarajuća tehnička sredstva protiv samog sistema, njegovog kontrolnog uređaja ili komunikacione veze, ukoliko bi drugi načini djelovanja bili bezuspješni ili znatno otežani“.
Prema podacima njemačke kontrole letenja (Deutsche Flugsicherung – DFS), od januara do kraja septembra 2025. zabilježena su 172 incidenta povezana s dronovima, što je porast u odnosu na 129 u istom periodu prošle godine i 121 u 2023.
Tokom vojnih vježbi održanih prošlog mjeseca u Hamburgu, njemačka vojska demonstrirala je jedan od načina neutralisanja „divljih“ dronova: veliki vojni dron ispalio je mrežu na manju letjelicu u letu, zapleo joj propelere i oborio je na tlo, gdje je potom pristigao robotski pas da provjeri ima li eksploziva.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi obaranje dronova moglo biti rizično u gusto naseljenim područjima, a ni svi aerodromi trenutno nemaju opremu koja bi omogućila brzo otkrivanje i praćenje takvih letjelica.

Njemačka će omogućiti policiji da obara neidentifikovane dronove

Ovogodišnja Nobelova nagrada za hemiju dodijeljena je trojici naučnika - Japancu Susumuu Kitagavi, Britancu Ričardu Robsonu i Jordancu Omaru Jagiju - za razvoj revolucionarne klase supstanci poznatih kao metal-organski okviri (MOF – Metal-Organic Frameworks).
Njihov izum, objavljeno je u srijedu u Stokholmu, otvorio je sasvim nove puteve u hemiji i pružio mogućnost stvaranja materijala koji mogu rješavati neke od najvećih izazova savremenog svijeta, od klimatskih promjena do nestašice vode.
- Metal-organski okviri imaju ogroman potencijal, donoseći hemiji neviđene mogućnosti za kreiranje materijala s potpuno novim funkcijama - izjavio je prof. Hajner Linke, predsjedavajući Nobelovog komiteta za hemiju.
Nobelov komitet je pohvalio laureate jer su razvili molekularne konstrukcije s velikim šupljinama kroz koje mogu prolaziti gasovi i druge hemikalije. Te strukture, objašnjeno je, mogu se koristiti za izvlačenje vode iz pustinjskog vazduha, hvatanje ugljen-dioksida, skladištenje otrovnih gasova ili ubrzavanje hemijskih reakcija.
Nagrada, koja uključuje i novčani iznos od 11 miliona švedskih kruna (oko milion dolara), dodijeljena je trojici istraživača čije je dugogodišnje eksperimentalno i teorijsko istraživanje promijenilo način na koji nauka razumije strukturu i potencijal materijala.
<h2>Od drvenih modela do materijala budućnosti</h2>
Priča o Nobelovoj nagradi za hemiju 2025. počinje gotovo slučajno, još 1974. godine u Australiji, kada je Ričard Robson, tada mladi profesor na Univerzitetu u Melburnu, pripremao nastavni materijal za studente hemije.&nbsp;
Dok je izrađivao drvene modele molekula, shvatio je da raspored "rupa" – mjesta gdje se spajaju atomi – zapravo sadrži sve informacije o obliku molekula. Taj jednostavan uvid inspirisao ga je da razmisli: šta ako bi umjesto atoma povezao cijele molekule i tako stvorio nove vrste materijala?
Godinama kasnije, Robson je uspio izvesti taj eksperiment kombinirajući jone bakra i složene organske molekule. Rezultat je bio prvi materijal sa uređenom kristalnom strukturom punom šupljina – poput dijamanta, ali s praznim prostorima koji omogućavaju prolazak drugih supstanci. Njegov rad iz 1989. godine u "Journal of the American Chemical Society" postavio je temelje onome što će kasnije postati MOF tehnologija.
<h2>Japanski naučnik koji je vjerovao u "korisnost beskorisnog"</h2>
Drugu ključnu kariku u ovoj priči čini Susumu Kitagava, profesor hemije u Japanu, koji je uvijek slijedio načelo da i ono što izgleda beskorisno može postati izuzetno važno. Devedesetih godina, Kitagava je počeo istraživati porozne molekularne strukture i 1997. godine stvorio je prvi stabilni metal-organski okvir s otvorenim kanalima koji su mogli apsorbirati i oslobađati gasove poput metana, azota i kiseonika, a da se struktura pritom ne uruši.
Uprkos početnom skepticizmu naučne zajednice - jer su već postojali slični materijali, tzv. zeoliti - Kitagava je ustrajao. Uvidio je da su MOF-ovi fleksibilniji i raznovrsniji, jer se mogu graditi od mnogih kombinacija metala i organskih molekula. Godine 1998. objasnio je svoju viziju u članku koji je postao temelj daljeg razvoja MOF-a: Materijali koji "dišu", mijenjaju oblik i mogu se prilagođavati različitim hemijskim okruženjima.
<h2>Od jordanske siromašne sobe do najprestižnije svjetske nagrade</h2>
Treći laureat, Omar Jagi, imao je potpuno drugačiji put. Odrastao je u siromašnom domaćinstvu u Amanu, bez struje i vode, ali ga je knjiga o molekulima koju je slučajno pronašao u školskoj biblioteci zauvijek fascinirala. Sa 15 godina otišao je u Sjedinjene Države, gdje je kasnije počeo karijeru koja će promijeniti hemiju.
Na državnom univerzitetu u Arizoni (Arizona State University), početkom devedesetih, Jagi je pokušavao razviti novi, kontrolisani način spajanja molekula – "kao Lego kockice". Uspio je 1995. godine kada je stvorio prve dvodimenzionalne mreže od metala i organskih jedinjenja. Dvije godine kasnije, u časopisu Nature, objavio je termin "metal–organic framework", kojim je označio novu klasu materijala sa uređenim šupljinama sposobnim za apsorpciju drugih molekula.
Njegov najpoznatiji materijal, MOF-5, predstavljen 1999. godine, bio je čudo hemijske arhitekture: Stabilan, prozračan i izuzetno "prostran". Samo nekoliko grama tog materijala ima unutrašnju površinu veličine fudbalskog igrališta, što znači da može apsorbovati nevjerovatne količine gasova, uključujući ugljen-dioksid i vodonik.
<h2>Materijali koji hvataju vodu iz zraka i ugljen-dioksid iz fabrika</h2>
Omar Jagi i njegov tim nastavili su istraživanja i 2002, te 2003. godine stvorili čitavu porodicu MOF materijala s različitim svojstvima. Neki su mogli skladištiti metan, dok su drugi apsorbirali vodenu paru iz pustinjskog vazduha.
Njegov tim izveo je spektakularan eksperiment u pustinji Arizone: Tokom noći, MOF materijal je "uhvatio" vodenu paru iz vazduha, a ujutro, kada bi se materijal zagrijao na suncu, oslobađala se čista voda - pravi izvor pitke vode u sušnim područjima.
Danas, zahvaljujući istraživanjima trojice laureata, razvijeni su MOF-ovi koji mogu:
⦁ izdvajati CO₂ iz zraka i dimnih gasova,
⦁ filtrirati otrovne supstance i industrijske zagađivače,
⦁ usporavati sazrijevanje voća hvatanjem etilenskog gasa,
⦁ pohranjivati energiju u obliku vodonika,
⦁ apsorbirati štetne PFAS spojeve iz vode,
⦁ katalizirati hemijske reakcije, pa čak i
⦁ djelovati kao nosači ljekova u ljudskom tijelu.
<h2>Materijal 21. vijeka</h2>
Naučnici vjeruju da bi metal-organski okviri mogli postati "materijal 21. vijeka", baš kao što su plastika i silicijum obilježili prethodno doba. Kompanije širom svijeta već ulažu u masovnu proizvodnju MOF materijala, jer oni nude mogućnost da se istovremeno rješavaju problemi klimatskih promjena, energetike i zagađenja.
U obrazloženju odluke, Nobelov komitet je istakao da su Kitagava, Robson i Jagi "otvorili nove horizonte za hemiju". Njihov rad omogućio je naučnicima širom svijeta da dizajniraju desetine hiljada različitih MOF-ova, čime su, kako se navodi u testamentu Alfreda Nobela, "donijeli najveću korist čovječanstvu".

Nobel za hemiju ide naučnicima koji su "uhvatili vodu iz vazduha": Revolucija koja će promijeniti svijet

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: inspekcija-rada