Trinaestojulski ustanak, i u njegovu slavu Nagrada, pokazuje da je on/ona suština bića crnogorske kulture i društva, i da je svako pozivanje na vrijednosti 13. jula osnova identiteta i državnog i nacionalnog i kulturnog, a kako ga slavimo i na koji način emaniramo njegove vrijednosti predstavlja izazov i odgovornost svake generacije, kazao je redovni profesor na cetinjskom Fakultetu dramskih umjetnosti Janko Ljumović. 
Komentarišući dešavanja oko dodjele Trinaestojulske nagrade, Ljumović je rekao da tužno gledati inferiorne pozicije nosilaca političkih odluka.
- Nekada smo dalje, a nekada bliže duhu savremenosti, da upravo iz nje crpimo ideje slavljenja i nagrađivanja, i da produciramo iskaz i izraz tog veličanstvenog čina opštenarodnog ustanka naroda Crne Gore - navodi Ljumović, prenosi Portal Analitika.
Može se, kako kaže, uz gusle i diple, violinu i gitaru, može sa CIP-om ili bez CIP-a, može i bez žena, a može i feministički u cjelosti.
- Jedino što nikako ne može biti njegov iskaz i izraz, to je fašizam u bilo kom obliku, stari ili novi redizjaniran i retuširan. Tužno je gledati inferiorne pozicije nosilaca političkih odluka koji ideju slavlja tako prospu, da se ono pretvori u ništa - zaključio je Ljumović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ljumović: Tužno je gledati inferiorne pozicije nosilaca političkih odluka koji ideju slavlja tako prospu, da se ono pretvori u ništa

Drama „Princeza Ksenija od Crne Gore”, autorke Radmile Vojvodić, promovisana je danas u Crnogorskom narodnom pozorištu povodom 27. marta - Svjetskog dana pozorišta.&nbsp; Prema riječima Ilije Subotića, direktora Crnogorskog narodnog pozorišta, inscenacijom drame „Princeza Ksenija od Crne Gore”, sad već daleke 94. godine, započeo je, između ostalog, i jedan emancipatorski proces, čiji će efekti u velikoj mjeri odrediti doživljaj pozorišne umjetnosti u Crnoj Gori s kraja 20. vijeka, s tendencijom daljeg razvijanja takve uloge teatara u crnogorskom društvu.&nbsp; - Nova premijera pokazala je da publika i dalje na temu ove predstave reaguje s posebnim emocijama, onako kako se reaguje na nikada do kraja ispričanu priču o nedaćama pojedinca, tačnije pojedinke, čiji je život prepušten velikoj i beskompromisnoj istoriji. Egzilske sudbine tu beskompromisnost možda najbolje pokazuju, zato je ta tema tako moćan alat u tumačenju istorije. U „Princezi Kseniji od Crne Gore“ ova tema dobila je nove slojeve, prije svega fokusom na sudbinu junakinje koju je zapala egzilska sudbina, a da se ni o šta nije ogriješila, jer ogrješenje nikada ne može biti želja da se bude svoj na svome - rekao je Subotić.&nbsp; Drama se, prema riječima autorke Radmile Vojvodić, preispituje i dokazuje na sceni, sa glumcima, sa publikom. - To je živi organizam teatra. Ova knjiga sa dramom u donekle novom ruhu jeste posebna po tome što nosi dosije o izvođenju predstave. Nijesam se latila dorađivanja dramskog teksta brinući i ustanovljujući da nije dovoljno aktuelan. Naprotiv, ta tragična istorijska priča posljednjih izdanaka dinastije Petrović Njegoš i tog usuda crnogorske države i obezimanjevanja naroda u tom trenutku je i dalje živo aktuelna. Upravo iz paradoksa te žive aktuelnosti, činjenice da nas se ta priča jednako tiče kao i onda kad je napisana i igrana, htjela sam da napravim neku vrstu omaža teatru i na taj način ekspliciram stav da smo mi u pozorištu zainteresovani za sebe, da hoćemo da kažemo da mislimo o sopstvenom dejstvu, da postojimo, da nam je važno naše pozorišno postojanje - rekla je Vojvodić. Glumica Varja Đukić, prvakinja drame CNP-a, kazala je da je za nju dragocjeno to što je imala priliku da igra princezu Kseniju u obje predstave. - Mislim da je ovo najznačajniji dramski tekst u cjeloklupnoj istoriji crnogorske dramaturgije koji cijeli kontekst našeg bića istorijskog, nacionalnog, kulturnog, društvenog stavlja u jedan teatarski kontekst koji više nije sjećanje... Smatram da cijeloj kulturnoj teatarskoj zajednici znači što je Radmila uradila ovu vrstu dramske rekapitulacije - kazala je Đukić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_6f12fe2a36115b28ab3e1f7af769d1768d80f98fbc203ea61515c2543f1e732f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_6f12fe2a36115b28ab3e1f7af769d1768d80f98fbc203ea61515c2543f1e732f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa promocije"> <figcaption>Sa promocije(Photo: CNP/Duško Miljanić)Dusko_Miljanic_COPYRIGHT_Montenegro_</figcaption> </figure>  Profesor Janko Ljumović, urednik izdanja kazao je da mu je drago što je nacionalni teatar publikovao ovu knjigu nakon premijere.&nbsp; - Nakon više od 30 godina života drame „Princeza Ksenija od Crne Gore“, možemo slobodno reći da je dramski prvijenac Radmile Vojvodić svojom praizvedbom stekao status klasike. U kontekstu devedesetih, dramski tekst „Princeza Ksenija od Crne Gore“ je zaista iz potisnute istorije pokrenuo snagom i kreativnošću pozorišnog čina mnoge druge teme. Shodno tome, koncept ove knjige je osmišljen tako da se čitaocima ponudi knjiga koja nije samo dramski tekst već i kritičko izdanje koje materijalizuje fenomene ove predstave - kazao je Ljumović. Prema riječima dr Ivana Medenice, profesora FDU Beograd i pozorišnog kritičara, prva asocijacija koju je imao čitajući ovu dramu jeste "fenomen pozorišta kao mašine sjećanja".&nbsp; - No, u ovoj drami nije važan samo sam mehanizam sjećanja već i to kako se iz različitih vremenskih perspektiva osvjetljava ono što je predmet sjećanja, a to je ta trauma gubitka nezavisnosti i identiteta koji se dešavaju krajem Prvog svjetskog rata. Te 1994. godine dominiralo je snažno emotivno nacionalno osjećanje, a ja bih rekao da iz vremena kada je ova druga verzija pisana iz vizure prologa dominira osjećanje rezignacije vezano za to što nas istorija nije ničemu naučila i što se iste ili slične greške ponavlaju do dana današnjeg - kazao Medenica. Knjiga je objavljena u ediciji "Premijera".

1250x600

1084x550

Ogrješenje nikada ne može biti želja da se bude svoj na svome

Fakultet dramskih umjetnosti &nbsp;Univerziteta Crne Gore obilježava ove godine tri decenije postojanja, I tim povodom promovisana je monografija "Fakultet dramskih umjetnosti 1994-2024" .Kroz šesnaest segmenata monografije ispričana je priča o razvoju fakulteta. Monografija je akademski i nastavni, umjetnički i kulturološki portfolio fakulteta od osnivanja do danas.&nbsp; &nbsp;&nbsp;Ponosna sam na kolege koji su uspjeli da ostanu u oblasti koju su upisali, da se razviju i kao ljudi, ali i kao dramski umjetnici - &nbsp;kazala je profesorica na FDU Cetinje Dubravka Drakić. - Trideset godina je kratak period sa jedne strane, a sa druge prebrzo je prošao da bih mogla da se distanciram i da objektivno govorim o onome šta se u međuvremenu desilo. Ono što je zaista svima vidljivo jeste da više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti. Više niko ne može poreći koji broj, koja vrsta izvanrednih glumaca, reditelja, producenata i pisaca se formirala na Cetinju, i to nam daje jednu dobro osnovu da idemo dalje i da se trudimo da sve ono što nijesmo dobro uradili popravimo, &nbsp;i da težimo najboljem - poručila je Drakić. Drakić, koja je dio generacije prvih studenata glume ovog fakulteta danas je profesorica na istom. O tome kakvi su današnji studenti, koliko u njima ima talenta, ali i želje I zdrave ambiciju koju je imala prva generacija, kaže, da što se tiče talenta, volje, želje I htjenja, sve je isto.&nbsp; &nbsp;- Kao što sam ja išla na konsultacije, pa položila prijemni, tako oni dolaze na konsultacije, tako su i oni &nbsp;veoma uzbuđeni kada dođe do tog trenutka polaganja, nimalo laganog, prijemnog ispita. Ono što se razlikuje to je drugačiji društveni kontekst. Mi smo studirali devedesetih, to je bilo ratno okruženje, mi smo bilo u blokadi, bili smo u oskudici svega. Oskudica se nije ogledala samo u komunikacijama i elementarnim uslovima života, nego se ta oskudica vidjela, prije svega, u nemogućnosti da se dođe do dramskih tekstova, do stručne literature. Danas, zahvaljujući medijima, jako je prisutno sve ono što mladom studentu treba da bi svoja znanja o glumi na jedan relevantan način unaprjeđivao - istakla je Drakić. &nbsp;Monografija je važna za studente da bi shvatili kako je i sa malenog Cetinja, poručuje &nbsp;Drakić, moguće stići do evropskih i svjetskih scena, pa i do, kako kaže, Holivuda. <h2>&nbsp;Ljumović: Sve su to primjeri različitih umjetničkih biografija i umjetničke prakse&nbsp;</h2> &nbsp;- Akademija je počela sa glumom, kasnije su to bili pozorišni i filmski reditelji, producenti, zatim dramaturzi i dramski pisci, a sve su to, zapravo, primjeri različitih umjetničkih biografija i prakse umjetničke, koja je temeljno kreirala različite artefake, različita umjetnička djela - rekao je urednik monografije i profesor na FDU Cetinje &nbsp;Janko Ljumović za emisiju Jutro sa Majom &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti je za ovih trideset godina, kaže Ljumović, temeljno promijenio i profesionalizovao umjetnički i medijski sistem Crne Gore, a monografija je, dodaje on, dio tih iskustava, ili priča o tome šta je osnovni sadržaj i koja je to metodologija umjetničkog obrazovanja u polju dramskih umjetnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111040_e39d2162bd0d3e7ea1f0fdc2ccf09fc2c3cb7c27beb71f6d75e809b035f9ff67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028111040_e39d2162bd0d3e7ea1f0fdc2ccf09fc2c3cb7c27beb71f6d75e809b035f9ff67" data-rendition-name="original" width="1046" height="593" loading="lazy" alt="Janko Ljumović"> <figcaption>Janko Ljumović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Ljumović je bio profesor prvoj generaciji studenata produkcije, jedan od njih je i dekan ovog fakulteta. Od tada do danas se pojavilo dosta mladih producenata, koji daju neku novu energiju, koji stiču značajnije mjesto u kulturnom životu Crne Gore . &nbsp;- &nbsp;Svako od nas u savremenosti kreira i razmišlja o umjetničkom projektu, koji je odgovor današnjeg dana. Ne postoje tu razlike. Svako vrijeme, svaki autor, svaka individua kreira, odnosno razvija umjetnički projekat upravo kroz razmišljanje šta mi to živimo danas. Te priče nekada i sada razlikuju se samo u nekim aspektima koji određuju uslove produkcije. Suštinski je na prvoj generaciji, na kasnijim generacijama, ali i današnjim, zapravo zadaci kako &nbsp;što više razviti kulturni sistem, umjetničku produkciju, kako promovisati standarde - naglasio je Ljumović. <h2>Jašarović: Bilo je to krčenje puta</h2> Fakultet dramski umjetnosti je &nbsp;specifična škola, i specifični su načini po kojima se u toj školi radi, uz poštovanje programa koja su akreditovana, kao i administrativne okolnost koje to omogućavaju - kazao je dekan FDU Edin Jašarović. &nbsp;- Jedni od njih su studenti produkcije, drugi su glumci, dramaturzi, reditelji, pozorišni reditelji, televizijski reditelji, medija i filma. Ovo je značajna godina jubileja, kad su ti studijski programi u prethodnih trideset godina nastajali. Značajno je istaći da je Fakultet dramskih umjetnosti u tom smislu stožer sistema, da ga on gradi u polju kulture, audiovizuelne produkcije, dramskih umjetnosti, ali i onoga što je polje medija i medijske produkcije. Sa tim alumnistima i studentima, kao jezgrom naše djelatnosti, smo izuzetno ponosni, ima ih malo, ali pojedinačno bilo koga da izlicitirate on je već ostvarene karije, vidljive karijere, koja je veoma referentna - rekao je Jašarović u emisiji Jutro sa Majom Svoje zvanje producenta je stekao upravo na ovom fakultetu i &nbsp;to je bila prva generacija studenata, koja je imala zadatak da krči put toj oblasti. &nbsp;- To je veoma tačna opservacija! Tako je bilo i nama producentima, stvarno je to krčenje puta. Kolega Ljumović je istakao da je uloga Fakulteta bila profesionalizacija crnogorske kulture, tako i kolegama dramaturzima, makar onim alumnistima od &nbsp;prvih generacija, ali, naravno, i pozorošnim i filmskim rediteljima - naglasio je Jašarović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111040_7f07f1074a4ee62ea7da35e7bb86b3ce3e13eacc3424399fe936392013c5ad8a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028111040_7f07f1074a4ee62ea7da35e7bb86b3ce3e13eacc3424399fe936392013c5ad8a" data-rendition-name="original" width="1056" height="580" loading="lazy" alt="Edin Jašarović"> <figcaption>Edin Jašarović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Taj prokrčeni put nije bez novih izazova, smatra Jašarović, jer ostaje da nove kolege dokazuju svoje puteve, a kroz monografiju imaju, kako kaže, putokaz i iskaz kako je sve teklo. &nbsp;- Izgradnja ukupnog sistema socio kulturnog lanca svih oblasti kojima se bavimo tek predstoji. Mi imamo djelove lanca, ali treba mnogo više ulagati u kulturu da bi taj lanac bio potpun, ne samo socio kulturni, nego i produkcioni lanac. I mi i tome doprinosimo - poručio je Jašarović. <h2>Vukčević: FDU se oslanjao na najbolja jugoslovenska iskustva&nbsp;</h2> &nbsp;Publikacija je samo mali dio onoga što je doprinos Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, a s obzirom na to da dolazi sa studijskog programa film i mediji, ponosni su na doprinos njihovih &nbsp;studenata i njihovog studijskog programa - kazao je profesor na FDU Cetinje Nikola Vukčević. &nbsp;- Ova knjiga je sjajna prilika da uđemo u sve naše projekte, u saradnji sa nizom klasa, nizom studenata, nizom drugih kolega profesora i da kreiramo dalji, bolji i potpuniji put za naše nove studente - istakao je Vukčević. &nbsp;Sa ovog fakulteta je izašao veliki broj reditelja, koji danas prave svoje prve i značajne korake, a neki su studenti Nikole Vukčevića, kojeg smo pitali šta je najbitnije, osim talenta da bi jedan mladi čovjek postao kvalitetan reditelj.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111044_48bcbbc9a17ae3f3b55f944aa806a8384e079ec3856aac61e05ab0d629d25c0a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241028111044_48bcbbc9a17ae3f3b55f944aa806a8384e079ec3856aac61e05ab0d629d25c0a" data-rendition-name="original" width="1057" height="588" loading="lazy" alt="Nikola Vukčević"> <figcaption>Nikola Vukčević(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  &nbsp;- &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju u svim studijskim programima, pa i u studijskom programu filma režija, odnosno film i mediji, oslanja se na najbolja jugoslovenska iskustva. Ta najbolja jugoslovenska iskustva su odavno trasirale starije kolege sa Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu, od prijemnog ispita, strukture tog procesa, pa do načina studiranja i komunikacije prema studentu. Naravno da smo zadovoljni rezultatima koje smo ostvarili, jer da oni nijesu takvi, &nbsp;ne bi bili motivisani na ovaj način, na koji i dan danas radimo. Sama činjenica da je prijemni ispit nešto čemu se spremamo još od februara mjeseca, kroz naše konsultacije. Konsultacije &nbsp;na Fakultetu dramskih umjetnosti, za sve potencijalne buduće studente, da se upoznaju sa onim šta se tamo uči, šta sa tim obrazovnim profilima mogu da urade jednoga dana, na tržištu rada, pa do toga, kako na najbolji način da se spreme za sve one faze koje taj prijemni ispit nudi. To je dio ozbiljnosti, koje jedna ovakva institucija, koja pripada Univerzitetu Crne Gore, nacionalnom sistemu visokoškolskog obrazovanja, sve to se nudi sa namjerom da se kreira temeljno obrazovanje za naše mlade ljude, &nbsp;i na najbolji način doprinesemo toj djelatnosti u Crnoj Gori - &nbsp;naglasio je Vukčević. <h2>Obradović: FDU je specifičan pečat za sve nas&nbsp;</h2> &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti je početak i baza jedne sjajne, velike piramide koja je dozvolila profesionalizaciju, kada je u pitanju dramska umjetnost, gotovo u svim oblastima - kazala je alumnistkinja FDU Cetinje Kristina Obradović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111044_12c84f633130ed7a40ac228b2282da54e10039897107275ffb019c3e9c0f51aa.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241028111044_12c84f633130ed7a40ac228b2282da54e10039897107275ffb019c3e9c0f51aa" data-rendition-name="original" width="1048" height="583" loading="lazy" alt="Kristina Obradović"> <figcaption>Kristina Obradović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Mislim da studiranje u jednom mjestu, koje je fokusirano na tri umjetničke akademije, muzičku, dramsku i likovnu, imalo svoj specifičan pečat na sve nas i imalo je jedno svoje obilježje koje, čini mi se, nekako svi nosimo dalje kroz život, ne samo profesionalni, nego i stvarni život - naglasila je Obradović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DphJinv1CFPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drakić: Više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti

Predsjednik Sjedninjenih Američkih Država Donald Tramp nastavio je s prijetnjama upućenim Grenlandu, insistirajući da bi, ukoliko Sjedinjene Države ne reaguju, Rusija ili Kina u budućnosti mogle da ga okupiraju, piše CNN.
Tramp je rekao da će, ako ne bude u mogućnosti da postigne dogovor o preuzimanju te teritorije "na lakši način", morati da to "uradi na teži način", piše CNN.
- Učinićemo nešto po pitanju Grenlanda, sviđalo im se to ili ne, jer ako mi to ne uradimo, Rusija ili Kina će preuzeti Grenland, a mi nećemo imati Rusiju ili Kinu za susjeda - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenosi N1.rs.
Lideri grenlandskih partija, uključujući i opoziciju, izdali su zajedničko saopštenje u kojem navode: "Ne želimo da budemo Amerikanci, ne želimo da budemo Danci, želimo da budemo Grenlanđani. O budućnosti Grenlanda moraju da odlučuju građani Grenlanda", prenosi ovaj medij.
Američki predsjednik i zvaničnici Bijele kuće razmatraju niz opcija kako da Grenland stave pod kontrolu SAD, usled obnovljenog interesovanja za ovu strateški značajnu teritoriju pod kontrolom Danske, navodi se u tekstu, i nisu isključili ni vojnu intervenciju. Vlade Grenlanda i Danske i dalje javno i privatno insistiraju da Grenland nije na prodaju.
I dalje je nejasno, navodi ovaj medij, kako bi ostale članice NATO-a reagovale ukoliko bi SAD odlučile da silom preuzmu Grenland. Evropski lideri upozorili su da bi takav potez imao ozbiljne posledice po vojni savez. U zajedničkom saopštenju, lideri Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Poljske i Španije poručili su da Grenland pripada svom narodu, piše u tekstu.
- Volio bih da postignemo dogovor na lak način, ali ako to ne bude moguće, uradićemo to na teži način. I, uzgred, veliki sam fan Danske. Moram to da kažem, bili su veoma ljubazni prema meni. Zaista sam njihov fan - rekao je Tramp, prenosi CNN.
On je tvrdio, kako piše, da je ovaj potez neophodan kako bi se spriječilo da Rusija ili Kina u nekom trenutku u budućnosti preuzmu Grenland.
Na pitanje, kako piše, o nedavnom izvještaju da SAD razmatraju isplate Grenlanđanima kako bi ih ubedile da se pridruže Sjedinjenim Državama, Tramp je rekao: "Još ne govorim o novcu za Grenland".
Mnogi stanovnici Grenlanda već su odbacili ideju da prihvate novac u zamenu za ulazak u sastav SAD.
Tramp je ponovo insistirao da bi, ukoliko Sjedinjene Države ne reaguju, Rusija ili Kina mogle u budućnosti da okupiraju Grenland.
Najviši diplomate Grenlanda i Danske sa sedištem u Vašingtonu sastali su se u četvrtak sa zvaničnicima Bijele kuće.
Premijer Grenlanda Jens Frederik Nelsen, zajedno sa još četiri partijska lidera, ponovo je odbacio Trampove pozive da SAD preuzmu ovu poluautonomnu teritoriju u saopštenju objavljenom u petak uveče.
Lideri su naveli da će planirani sastanak grenlandskog parlamenta, Inatsisartut-a, na kojem će se razmatrati odgovor na prijetnje Trampove administracije, biti pomeren na raniji datum. Datum sastanka još nije određen. Grenlandski parlament poslednji put se sastao u novembru, a naredna sjednica bila je zakazana za 3. februar.

Tramp: SAD će preuzeti Grenland težim putem, ako ne može lakšim

Čestitanjem neustavnog Dana Republike Srpske, Andrija Mandić je ponovo ogolio suštinu svoje nazadne, antievropske politike, koja je danas mnogo opasnija jer je sprovodi sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore na koje ga je instalirao Pokret Evropa sad i Milojko Spajić, poručili su iz Demokratske partije socijalista,
Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH je 9. januar, datum koji slavi Milorad Dodik, proglasio neustavnim. Taj datum ne priznaje ni ostatak Bosne i Hercegovine, kao ni međunarodna zajednica.&nbsp;
Ovo je, kako ističu iz DPS-a, &nbsp;jedan u nizu poteza Andrije Mandića kojim aktivno narušava dobrosusjedske odnose, koji predstavljaju jednu od osnovnih vrijednosti važnih za učlanjenje Crne Gore u EU.&nbsp;
I to nije prvi put, podsjećaju, budući da je Crna Gora već dva puta dobila protestnu notu od BiH zbog Andrije Mandića. Prvi put zbog posjete Milorada Dodika kada ga je Mandić primio u službenim prostorijama Skupštine Crne Gore, a tom prilikom nije bila istaknuta zastava BiH i drugi put kada je Mandić izjavio da je Vučićev Svesrpski sabor skup dvije države, što je BiH doživjela kao pokušaj udara na njeno ustavno uređenje.&nbsp;
- Na kraju, odgovornost za to što Andrija Mandić danas sa pozicije prvog čovjeka parlamenta bruka Crnu Goru i za to što njegova politika predstavlja klipove u točkovima Crne Gore na njenom evropskom putu snose isključivo predstavnici parlamentarne većine, koji su mu dali tu šansu da ovu sramotu priređuje sa mjesta trećeg najvažnijeg čovjeka u državi. Ukoliko se ne ograde od ovakvog Mandićevog činjenja, partije vlasti će se svrstati u red onih koji besramno udaraju na Ustav susjedne države, dok su im puna usta priče o Evropskoj uniji i vrijednostima na kojima se ista temelji- zaključili su iz DPS-a.

DPS: Mandić čestitkom neustavnog Dana Republike Srpske narušava dobrosusjedske odnose sa BiH, bruka Crnu Goru i minira njen evropski put

U emisiji vikend popodne Televizije E donosimo raznovrstan i inspirativan sadržaj.&nbsp;
Pričamo kako je proteklo istorijsko lansiranje prvog crnogorskog satelita Luča i šta taj korak znači za budućnost nauke i tehnologije u Crnoj Gori.&nbsp;
U studiju nam je gošća koja se bavi filantropijom i otkriva kako uspješno spaja muziku sa humanitarnim radom i pomaganjem drugima. Razgovaramo i sa veterinarkom koja govori o svom profesionalnom putu, razlozima zbog kojih je izabrala taj poziv i misiji posvećenoj zaštiti i zbrinjavanju pasa lutalica.
&nbsp;Za sam kraj, ulazimo u kuhinju i kuvamo sa Sandrom Manojlović, uz ukusne recepte i prijatnu atmosferu.&nbsp;
Čeka vas toplo, informativno i zabavno izdanje koje povezuje nauku, humanost, brigu o životinjama i gastronomiju!
 
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!

Vikend popodne na Televiziji E: O lansiranju prvog crnogorskog satelita, veterini i filantropiji

Centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E večeras vodi Amra Tahirović, a gost u studiju biće Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.&nbsp;
U intervjuu će biti riječi o političkim tenzijama nakon dešavanja u Botunu, nesuglasicama oko izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i o najavama lidera Demokratske narodne partije o mogućem izlasku iz vlasti. Biće otvorena i pitanja o zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, kao i unapređenju uslova u oblasti poljoprivrede.
<h2>Tema dana: „Botun ili Ustav?“</h2>
U 24 sata analiziramo: 
 
- Iako su najavljivali izlazak iz vlasti zbog policijske intervencije u Botunu, Demokratska narodna partija je nakon sjednice Predsjedništva ostala u Vladi, ali je postavila nove, politički i pravno teško ostvarive uslove. Umjesto povlačenja, DNP sada vezuje opstanak u vlasti za ustavne promjene, izmjene zakona o jeziku, državljanstvu i državnim simbolima, koja nemaju direktnu vezu sa problemom kolektora u Zeti ali koja i po važećim procedurama, podrazumijevaju široki politički konsenzus u Parlamentu, pa i referendum građana, bez kojeg nema izmjena tog člana Ustava. Šta je onda stvarna taktika DNP-a, da li su građani Botuna zloupotrijebljeni? 
 
 
Ostale teme: 
 
- Porast vodostaja na Skadarskom jezeru, Rijeci Crnojevića i Bojani, Vranjina kritična tačka; 
 
- Peti dan poplava Danilovgrad Prohodniji, vodostaj rijeke Zete opao gotovo metar, otvoren put ka Glavi Zete..
Gledajte "24 sata" , večeras od 19 sati na Televiziji E.

Tag: janko-ljumovic