Skupštinska sala Opštine Plužine bila je prepuna tokom javne rasprave o izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na kojoj su mještani Gornjih Brezana jasno i glasno poručili: plan države da u centru sela izgradi veliko energetsko čvorište – za njih je neprihvatljiv.
Nakon prezentacije plana, mještani su predstavnicima Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i predsjedniku Opštine Slobodanu Deliću, poručili da bi takav potez značio uništenje sela i budućnosti njegovih stanovnika.
Sa sobom su donijeli pano sa slikama – “Brezna danas” i “Brezna sjutra”, uz natpis: „Ko ima pravo da uništi cijelo selo? U čijem interesu?“
Predstavnici Ministarstva i predsjednik Delić naveli su da je plan preuzet iz Prostornog plana Crne Gore starog više od decenije, te da je samo „precrtan“, a da su oni u ovom trenutku – „nemoćni“.
Mještanka Vesna Radojević oštro je reagovala, upozorivši da nije ispoštovana Arhuška konvencija, koju je Crna Gora potpisala, a koja ima zakonsku snagu:
- Ova konvencija nalaže da lokalne zajednice budu uključene od samog početka procesa, te da o tome budu obaviještene preko javnih glasila ili lično. To je trebalo da uradite – da ih obavijestite lično o tome šta im se sprema, jer ti ljudi ne prate sajt Vlade i sekciju 'dokumenta', gdje se zavuku sve informacije od životnog značaja.
Radojević je podsjetila da su Gornja Brezna jedino selo u Pivi koje demografski raste, i da tamo ljudi ulažu u poljoprivredu, turizam i život.
- Ovo što se sprema Gornjim Breznima ima pravne elemente zločina nad čovječnošću. Riječ je o dugoročnom planiranju egzodusa cijele jedne zajednice – i to bez njihovog znanja i saglasnosti - poručila je.
Rade Mićanović istakao je da je selo proglašeno turističkom zonom i da su brojni mještani investirali u razvoj turizma i poljoprivrede:
- Šta mi da radimo ako nam usred sela napravite trafo stanicu i dalekovode? Šta ćemo sjutra da ponudimo turistima – da razgledaju trafostanice? Još ni ne znamo sve što je planirano – informacije dobijamo iz raznih izvora - kazao je on.
Predstavnici Ministarstva su odgovorili da je sva dokumentacija dostupna na sajtu, ali su mještani odgovorili da ne umiju da je tumače, niti prate internet svaki dan.
Mićo Blagorjević rekao &nbsp;da nema televizor, ne prati sajtove, te nije znao ništa o izradi prostornog plana.
Bobana Mićanović podsjetila je na medicinska i ekološka istraživanja koja upozoravaju na opasnosti po zdravlje:
- Povećan je rizik od leukemije kod djece i do 69%. Elektromagnetna zračenja utiču na neurološki razvoj, povećavaju rizik od kancera. Tu je i konstantna buka, uništenje obradivog zemljišta, pad vrijednosti imovine. Gornja Brezna imaju potencijal za eko turizam, ali ko će ovdje dolaziti da gleda trafo stanice?- kazala je ona.
Gordana Đurković, koja je sa sobom dovela dva sina, emotivno je reagovala:
- Oni nijesu bili ni rođeni prije 12 godina, kada je ovo inicirano. Ja sam majka ova dva dječaka i dužna sam da pred njima kažem – mi nismo livade i šume, mi smo živi ljudi. Ovi ljudi proizvode ono bez čega ne možemo – mlijeko, sir, meso. Nisu imali kad da gledaju portale i elaborate od 1000 strana.
Andrijana Mićanović podsjetila je da su ranije podnošene zvanične primjedbe i ekspertska mišljenja protiv sličnih projekata, ali bez rezultata:
- Učestvovala sam u raspravama ispred NVO koja se protivi HE Komarnica. Dostavili smo sve – i primjedbe, i mišljenja međunarodnih eksperata. Nikada nismo dobili odgovor od Ministarstva. Toliko o značaju učešća u raspravama.
Mještani Gornjih Brezana poručuju da neće odustati, jer je u pitanju opstanak zajednice i pravo na dostojanstven život, dok od nadležnih očekuju da konačno pokažu odgovornost prema građanima, a ne samo prema dokumentima starim deceniju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mještani Brezana na javnoj raspravi: Energetsko čvorište u srcu sela ugrožava naše živote i budućnost

U Podgorici je danas održan okrugli sto u okviru javne rasprave o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, na kojem su učešće uzeli predstavnici auto škola, udruženja prevoznika, Mašinskog fakulteta, Monteputa, pripadnici policije i drugi predstavnici zainteresovane javnosti.
- Održana rasprava dodatan je prilog transparentosti prilikom pripreme novih zakonskih rješenja, a omogućila je detaljno sagledavanje izmjena i iznošenje komentara i sugestija u cilju njegovog unapređenja - poručili su u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Tema diskusije bile su predložene novine koje Zakon predviđa, sa posebnim osvrtom na ograničenja koja su predviđena za mlade vozače u pogledu zabrane upravljanja motornim vozilima od 23 do šest sati, kao i zabranu upravljanja vozilima B kategorije čija je snaga motora veća od 80 kW.
- Posebnu pozornost na okruglom stolu privukla je tema „lakih električnih vozila“ gdje su prisutni iznijeli određene sugestije u odnosu na ovu kategoriju vozila i lica koji će moći njima da upravljaju - naglasili su MUP-u.
Okruglom stolu su prisustvovali članovi Radne grupe, Ilija Janjušević i Teodora Klikovac predstavnici Uprave policije, dr Milanko Damjanović sa Mašinskog fakulteta, kao i predstavnici Ministarstva saobraćaja Bojan Radoman i Miroslav Mašić. Oni su, kažu u MUP-u, pažljivo saslušali sve iznijete komentare i naglasili da je cilj javne rasprave upravo da se zajedničkim radom dođe do najboljeg zakonskog teksta, koje će biti u interesu povećanja stepena bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Ilija Janjušević, načelnik Odsjeka za drumski saobraćaj, je istakao zadovoljstvo što su prisutni tokom trajanja javne rasprava, ali i danas na okruglom stolu, prepoznali otvorenost Ministarstva unutrašnjih poslova i što su iskazali spremnost da predstave svoje stavove i mišljenja o ovoj temi, te istakao da će svi dostavljeni komentari biti razmotreni prije definisanja konačnog teksta zakona.
Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima završava se sjutra 11. maja.
- A sve sugestije zainteresovane strane mogu, kao i do sada, dostaviti slanjem pošte elekstronskim putem ili putem pošte Ministarstvu unutrašnjih poslova - zaključili su u MUP-u.

500x500

1250x600

1084x550

Održan Okrugli sto o Nacrtu o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima

Predsjednik Vlade Milojko Spajić saopštio je da je iz njegovog Kabineta upućen poziv Ekonomskom fakultetu Crne Gore za organizaciju stručne javne rasprave povodom studije u kojoj je, između ostalog, ocijenjeno da je inflacija u Crnoj Gori izazvana i povećanjem neto zarada - tj. programom Evropa sad 1.
- U cilju stručne i sveobuhvatne razmjene stavova, a u vezi sa studijom pod nazivom „Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori - sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića”, Kabinet predsjednika Vlade predlaže održavanje stručnog skupa posvećenog ovom pitanju. Uvjereni smo da je u aktuelnom trenutku neposredna razmjena argumentacije najbolji način da se iznesu, objasne i preciziraju svi aspekti ove važne teme - stoji u pismu koje je dekanu Ekonomskog fakulteta uputio šef Spajićevog Kabineta Branko Krvavac.
U obraćanju se navodi da bi u slučaju pozitivnog odgovora na stručnoj raspravi sa strane Vlade učestvovao predsjednik Vlade Milojko Spajić sa svojim timom.
Poziv je, kako je naveo Krvavac, upućen na liniji ostvarivanja dijaloga i razmjene argumenata koji su ključni za bolje razumijevanje i odgovoran pristup ovoj temi.
Spajić je prethodno ocijenio da je ova analiza sramna, a sa Fakulteta su mu na to odgovorili da je njegova izjava izraz svojevrsne nemoći institucija kojima rukovodi.

Spajićev Kabinet pozvao na organizaciju stručne rasprave povodom analize Ekonomskog fakulteta

Crna Gora bi uskoro mogla dobiti zakon o stalnim sezonskim radnicima čiji je cilj bolje regulisanje sezonskog zapošljavanja, olakšanje rada poslodavcima i smanjenje stope nezaposlenosti. Privredna komora Crne Gore (PKCG) je inicirala uvođenje ove kategorije da bi motivisala nezaposlene da se prekvalifikuju i steknu sigurnost kroz stalno sezonsko zaposlenje, po uzoru na pozitivna iskustva zemalja Evropske unije, piše Pobjeda.
<h2>Ministarstvo pomjera rokove</h2>

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, uz podršku stručnjaka iz njemačke organizacije Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, intenzivno radi na pripremi nacrta zakona, a planirano je, kako su kazali Pobjedi, da se njegova izrada završi do kraja januara iduće godine. Iako je ministarka Naida Nišić ranije najavila usvajanje zakona do kraja ove godine, pomjeranje rokova ostavilo je otvorena pitanja o njegovoj pravovremenoj implementaciji pred predstojeću ljetnju sezonu.
Predstavnici turističke privrede, na čelu sa predsjednikom Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Rankom Jovovićem, pozdravili su inicijativu, ali su ukazali na nekoliko ključnih aspekata koje je potrebno dodatno razraditi. Jovović ističe značaj zakona za unapređenje poslovnog ambijenta i smanjenje sive ekonomije, ali naglašava da je potrebno precizno definisati prava i obaveze stalnih sezonaca, kao i subvencije za poslodavce.
- Neophodno je da zakon obezbijedi fleksibilnost u angažovanju sezonske radne snage, uz podršku za zapošljavanje domaćih radnika i bolje definisane procedure za angažovanje stranaca da bi turizam mogao pravovremeno odgovoriti na izazove tržišta rada - istakao je Jovović za Pobjedu.
Kako navode iz Privredne komore, zakon bi mogao igrati ključnu ulogu u stvaranju održivog modela zapošljavanja u turizmu, sektoru koji generiše veliki broj radnih mjesta, ali se kontinuirano suočava s izazovima nedostatka kvalifikovane radne snage.
- Cilj ovog zakona jeste da se na najbolji način uredi status stalnih sezonaca i odgovori na potrebe privrede i zaposlenih. Planirano je da rad na nacrtu ovog značajnog zakona bude završen do kraja januara naredne godine, nakon čega će biti upućen u skupštinsku proceduru. Time bi se osiguralo pravovremeno donošenje zakona prije predstojeće ljetnje sezone, omogućilo lakše angažovanje stalnih sezonaca, olakšalo poslodavcima i doprinijelo smanjenju stope nezaposlenosti u Crnoj Gori – kazali su Pobjedi iz Ministarstva.
Jovović kaže da pozdravljaju dobru namjeru Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga koje je pripremilo nacrt zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima, koji je važna karika u reformskom procesu sezonskih poslova.
- Kako su brojne analize tržišta pokazale, pojednostavljenje postupka registracije zaposlenih predstavlja veoma značajan podsticaj privredi i građanima da ažurno završe svoje obaveze ka državi. Ovo je naročito značajno prilikom angažovanja sezonske radne snage kao dijela tržišta rada koji je mnogo dinamičniji od klasičnog ugovaranja zaposlenih za stalno. Stoga je važno što je nacrtom zakona definisano da se proces prijave i odjave obavlja elektronskim putem što će omogućiti elektronsku prijavu i odjavu sezonskih radnika, te olakšati poslovanje i doprinijeti smanjenju sive ekonomije - poručuje Jovović.
<h2>Konsultacije</h2>

Privredna komora je organizovala 31. oktobra konsultativni sastanak privrednika sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalog dijaloga Naidom Nišić u susret slanju u dalju proceduru teksta nacrta zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima.
- Nakon uvida u nacrt zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima, turistička privreda je na sastanku pružila niz sugestija i komentara. Privrednici su, između ostalog, istakli potrebu da se precizno diferencira pojam stalnog sezonskog radnika od privremenog i povremenog rada. Smatraju da angažman stalnih sezonskih radnika ne treba ograničavati na 180 dana, već da je potreba turizma da taj period bude devet mjeseci, s obzirom na sve duže trajanje turističke sezone u Crnoj Gori. Takođe su sugerisali da se propiše subvencioniranje kategorije stalnih sezonaca, po uzoru na rješenja u Hrvatskoj - ističe Jovović dodajući da su na sastanku sa ministarkom Nišić čuli da je planirano da se ovaj zakon usvoji do januara iduće godine, a istaknuto je da su njegovi osnovni ciljevi stvaranje digitalnog sistema za prijavu sezonskih radnika, fleksibilnost u angažovanju radne snage, te mogućnost angažovanja povremenih sezonskih radnika kroz mobilnu aplikaciju koja bi generisala svu neophodnu dokumentaciju, uključujući platne naloge i PPD obrasce.
- Potreba za angažovanjem stranih radnika je sve više izražena, pa je potrebno primjenom ovog zakona liberalizovati proceduru vezanu za radne dozvole, a informacioni sistem treba da omogući prijavu i odjavu svih sezonskih radnika, a ne samo stalnih sezonaca. Za crnogorski turizam je važno da implementacija ovog zakona počne najkasnije do 1. marta naredne godine da bi se pravovremeno obezbijedio nedostajući kadar - naglasio je Jovović.
Na pitanje da li je realno očekivati da će sistem stalnih sezonaca motivisati radnike na dugoročnu lojalnost poslodavcima, Jovović objašnjava da je riječ o obliku državne intervencije u oblasti sezonskog zapošljavanja, posebno u turizmu i ugostiteljstvu. Ovaj sistem predviđa finansijsku podršku sezonskim radnicima tokom perioda kada nijesu angažovani, kao i poslodavcima, s ciljem osiguravanja neophodne radne snage.
- Cilj je da se poslodavcima u djelatnostima koje karakteriše sezonski obim posla olakša angažovanje radnika i obezbijedi kontinuitet u zapošljavanju, čak i tokom razdoblja smanjenog obima posla zbog sezonske prirode poslovanja - ističe Jovović objašnjavajući da je stalni sezonac osoba osigurana na produženo penziono osiguranje, koja je provela na radu propisani broj mjeseci kod istog poslodavca u kontinuitetu i koja će kod tog poslodavca raditi najmanje još jednu sezonu.
<h2>Praksa</h2>

- Ipak, ako se nacrtom zakonom o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima ne budu precizno definisale subvencije poslodavcima vezano za period kada „stalni sezonci“ budu plaćani, a ne budu radili, institut „stalnog sezonca“ će teško zaživjeti u praksi - kategoričan je Jovović i dodaje da će biti problem i motivisati domaću radnu snagu da se uključi u sezonski rad, naročito u turizmu.
- Potrebno je urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojima će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja, preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku- istakao je Jovović.
Turizam, tradicionalno, generiše značajan broj zaposlenih, ali se poslodavci konstantno susreću sa problemom kvalifikovane radne snage naročito tokom ljetnje turističke sezone. Potreba za radnom snagom u turizmu je sve veća, a, kako kaže Jovović, svjedoci smo kako naš turistički proizvod i ponuda sazrijevaju, rastu i kriterijumi za buduće radnike u ovoj oblasti.
- Neophodno je pristupiti izradi nove strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori, a sve to treba da je praćeno centrima za specijalističku edukaciju kadrova svih profila - zaključuje Jovović.
<h2>Donijeti zakon o studentskim poslovima</h2>

Jovović naglašava da ono što jednu destinaciju na svjetskoj turističkoj mapi čini posebnom – jeste usluga.
- S tim u vezi, potrebno je sinhronizovano raditi na osposobljavanju što većeg broja domaće radne snage za poslove u turizmu. Takođe, potrebno je donijeti zakon o studentskim poslovima čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije - kazao je Jovović.
Na kraju navodi i prijedloge Privredne komore za dugoročno unapređivanje ljudskih resursa koji se odnose na unapređenje obrazovnih programa kroz povećanje praktične nastave i dualnog sistema obrazovanja, bolju saradnju poslodavaca (hotelijera i ugostitelja) u procesu pripreme kadrova, stimulisanje zapošljavanja domaće radne snage, promovisanje turističkih zanimanja, kao i stipendiranje učenika za ova zanimanja.

Bez jasno definisanih subvencija poslodavcima, institut ,,stalnog sezonca“ teško će zaživjeti

Glavni grad pozvao je građane, stručnu javnost, nevladine organizacije i sve zainteresovane subjekte da učestvuju u javnoj raspravi o Nacrtu budžeta Glavnog grada za 2025. godinu koja traje do 22.novembra.
Cilj javne rasprave je, kako navode, omogućavanje transparentnog i inkluzivnog procesa planiranja budžeta za narednu godinu.
- Centralna javna rasprava biće održana 19. novembra 2024. godine sa početkom u 11h u Skupštini Glavnog grada. Svi zainteresovani mogu dostaviti svoje predloge, sugestije i komentare u pisanoj formi na adresu: Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta Glavnog grada Podgorica, Njegoševa ulica br. 13 ili na e-mail: finansije@podgorica.me do isteka roka za javnu raspravu - navodi se u saopštenju.

Javna rasprava o Nacrtu budžeta Glavnog grada za 2025. godinu do 22. novembra

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) objavilo je pozive na javnu raspravu o nacrtima zakona o naučnoistraživačkoj djetnosti i o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija. 
 
Iz tog resora je saopšteno da je javni poziv upućen građanima, naučnoj i stručnoj javnosti, subjektima inovacione djelatnosti, državnim organima, nevladinim organizacijama, međunarodnim organizacijama, medijima i svim zainteresovanim organizacijama i zajednicama. 
 
Javna rasprava će, kako se navodi, trajati 20 dana od dana objavljivanja javnih poziva na internet stranici MPNI i portalu e-uprave. 
 
Iz Ministarstva su rekli da će, u okviru postupka javne rasprave povodom Nacrta zakona o podsticajnim mjerama, 15. novembra organizovati okrugli sto. 
 
Okrugli sto povodom Nacrta zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti biće održan 18. novembra.

Poziv za javnu raspravu o zakonima o visokom obrazovanju i naučnoistraživačkoj djelatnosti

Sjutra će Skupština razmatrati osam zakona o kojima nije sprovedena javna rasprava i to je nastavak izrazito netransparentnog načina pripreme propisa koji je karakteristika kako ove Vlade tako i skupštinske većine, saopšteno je iz Instituta alternativa.
 - Od zakona na dnevnom redu sjutra, za pet koje je predložila Vlada, nije održana javna rasprava “iz razloga hitnosti”. Radi se o važnim zakonskim tekstovima koji obuhvataju oblast koncesija, energetike, obnovljive izvore energije, državnu imovinu i unutrašnje poslove - kazao je Marko Sošić, Istraživač javnih politika u IA.
 Kako navodi, većina ovih zakona nije bila ni planirana u programu rada Vlade za ovu godinu (zakoni o unutrašnjim poslovima, o koncesijama, o državnoj imovini).
 - Takođe, na sve ove zakone, poslanici vladajuće većine su podnijeli amandmane koji u nekim slučajevima značajno mijenjaju osnovni prijedlog zakona. Od tri poslanička prijedloga zakona na dnevnom redu sjutra, svi su podnijeti od strane poslanika vladajuće većine i samo jedan ima mišljenje Vlade - ističe Sošić.
Prema njegovim riječima, dvije sjednice vanrednog zasijedanja Skupštine koje će se održati sjutra su loš primjer koji sve više postaje praksa u zakonodavnom procesu. Sošić naglašava da je od 78 Vladinih prijedloga zakona koji su do sada upućeni Skupštini, tek za trećinu sprovedena javna rasprava.
 - U najmanju ruku je neobično da poslanici parlamentarne većine prednjače u broju zakonskih prijedloga, kao i da amandmanima značajno mijenjaju prijedlog zakona koji je utvrdila Vlada. Ovo ukazuje da je djelu koordinisana akcija poslanika i Vlade da se važni zakoni donesu, ili izmijene, brzo i uz zaobilaženje faza procesa kao što su javna rasprava, sveobuhvatna procjena uticaja propisa, usklađivanje sa Evropskom komisijom itd. - kaže Sošić.
 Od početka rada 28. saziva, u skupštinsku proceduru predat je 131 prijedlog zakona, od čega su čak 40 odsto podnijeli poslanici i to prvenstveno vladajuće većine - dvije trećine od ukupno podnijetih.
 - Samo 15 odsto poslaničkih zakona sadrži makar i pokušaj procjene finansijskog uticaja propisa. Vlada rijetko daje mišljenja na propise, iako je na to obavezuje Poslovnik, i do sada je dala mišljenja na tek petinu prijedloga poslanika, i to gotovo isključivo na zakonske prijedloge poslaničke većine. Javnost se aktivno isključuje iz procesa pripreme propisa, kako uz ignorisanje ove obaveze od strane Vlade, tako i uz podnošenje prijedloga zakona od strane poslanika - navodi Sošić.
 Primjedbe koje su javno saopštene na Prijedlog zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, navodi on, a koje zahtijevaju konkretne odgovore i objašnjenja, predstavljaju dokaz da je javna i stručna rasprava neophodna.

Važni zakoni bez javne rasprave

Službeni put ministra odbrane Dragana Krapovića u Njujork, moglo bi se reći, pretvorio se u porodični izlet. Supruga ministra, Sandra Krapović, šeta Menhetnom, fotografiše se ispred Trump Tower-a i ekskluzivnih butika, dok iz Ministarstva odbrane ćute na pitanja Standarda, o čijem trošku ona tamo boravi. Podsjećamo, Krapović je u zvaničnoj posjeti SAD-u. Crnogorska javnost ne bi ni znala da se i supruga ministra Krapovića nalazi sa njim u Njujorku, da ona sama nije objavila fotografiju na društvenoj mreži Instagram – koju je, ubrzo obrisala. Ali kako internet „pamti sve“, dokaz o njenom boravku u Njujorku je ostao. Na Instagram storiju, koji je objavila supruga Dragana Krapovića, se jasno vidi lokacija na kojoj je fotografija nastala, tačnije na Petoj aveniji ispred Trump Tower-a (721 Fifth Avenue, između 56. i 57. ulice). Geolokacija sadržaja, kao i detalji na slici, nesumnjivo potvrđuju lokaciju: ulični sat sa natpisom „TRUMP TOWER“, odmah pored radnja Tiffany &amp; Co. sa prepoznatljivom plavom zastavom, a u pozadini luksuzni butik Louis Vuitton. Dakle, nije riječ o nagađanju, već o egzaktno utvrđenom mjestu na kojem se supruga ministra nalazila. Upravo zbog mogućih zloupotreba javnih resursa postavlja se ključno pitanje: po kom osnovu supruga ministra odbrane prati delegaciju tokom službene posjete SAD? Još važnije – ko snosi troškove njenog boravka u Americi i da li građani plaćaju luksuzno putovanje supruge ministra? Takođe, ostaje nejasno da li ona, dok nesmetano šeta Menhetnom, koristi usluge državnog obezbjeđenja predviđenog isključivo za nosioce najviših funkcija. Portal Standard je uputio ova pitanja Ministarstvu odbrane, tražeći jasan odgovor. Međutim, odgovora do objave ovog teksta nema – PR služba ostala je nijema, a na telefone se niko nije javljao. <h2>PORODIČNI ODMOR U ITALIJI – OBEZBJEĐENJE O DRŽAVNOM TROŠKU</h2> Ovo nije prvi put da ministar Krapović zloupotrebljava državne resurse u privatne svrhe. Početkom ove godine, Krapović je sa porodicom proveo desetak dana je na odmoru, prvo u Srbiji, potom u poznatom zimskom centru Alta Badia u Italiji, dok su u njegovoj pratnji i pratnji njegove porodice bili vojni policajci. Krapović je, kako su mediji već pisali, sa porodicom, koristeći dva službena vozila Ministarstva odbrane, Mercedes E klase i Škoda Superb, sve u pratnji četiri vojna policajca, preko graničnog prelaza Dobrakovo otputovao u Beograd, gdje je odmarao šest dana, do 11. januara. Zanimljivo, dvojica vojnih policajaca – koja su vratila službenu Škodu u Podgoricu – već 10. januara su po naređenju ministra ponovo putovali za Beograd, vozeći se sada drugim vozilom, službenim džipom Toyota Land Cruiser. A narednog dana, 11. januara, ministar Krapović i njegova porodica, u pratnji četiri vojna policajca u civilu, koristeći dva vozila, Mercedes E klase i Toyota Land Cruiser Ministarstva odbrane, otisnuli su se na novo putovanje – u Alta Badiu, italijansko mondensko mjesto u Dolomitima, 842 kilometra udaljeno od Beograda, prve Krapovićeve destinacije za odmor. Svi troškovi angažovanja pratnje vojne policije, smještaja i dnevnica, goriva i putarine na auto-putevima, kako su mediji objavili, pali su na teret Ministarstva odbrane jer je riječ ,,o sigurnosti ministra koje je štićeno lice”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908110944_060f2193885150fa84fdfd2b6da5a28261d196032217fb4f1085e5768229c8f6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908110944_060f2193885150fa84fdfd2b6da5a28261d196032217fb4f1085e5768229c8f6" data-rendition-name="original" width="724" height="1280" loading="lazy" alt="menhetn "> </figure>  <h2>KRAPOVIĆ KRIJE INFORMACIJE O SVOJIM PUTOVANJIMA U SRBIJU</h2> Krapović je osim zloupotreba državnih resursa u privatne svrhe, odbio i zahtjev za slobodan pristup informacijama o njegovim putovanjima u Srbiju, što je još jedan u nizu skandala vezanih za njegovo ime. Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosio na službena putovanja ministra Dragana Krapovića u Republiku Srbiju, u periodu od 1. januara do 1. novembra 2024. godine. &nbsp; Zahtjev je podnijela nevladina organizacija MANS, 4. decembra 2024. godine, tražeći kopije akata koji sadrže informacije o službenim putovanjima, kao i sve putne naloge koji se odnose na ta kretanja. Kako su mediji pisali, prema dobro upućenim izvorima, postoje indicije da je ministar Krapović tokom februara 2024. godine boravio upravo u Srbiji, a dodatno zabrinjava uskraćivanje na zakonom zagarantovani slobodan pristup informacijama. <h2>PRIJETNJE MEDIJIMA</h2> U jeku ovih kontroverzi, ministar Krapović je u javnom obraćanju prije nekoliko večeri otvoreno napao medije , nazivajući izvještaje o njegovoj mogućoj smjeni “naručenim”, navodno od strane “mafije, DPS-a i inostranih faktora”. No, više od same retorike, uznemirava izrečena prijetnja:

(FOTO) DA LI O DRŽAVNOM TROŠKU: Dok je Krapović na zvaničnim sastancima u Njujorku, njegova supruga šeta Menhetnom

Susjedi Rusije pripremaju se za nekoliko nervoznih dana dok Kremlj, zajedno sa svojim saveznikom Bjelorusijom, održava vojne vježbe Zapad 2025 – prve od pune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Manervi će se održavati od 12. do 16. septembra, a dio njih biće izveden u neposrednoj blizini Poljske i Litvanije, dok Kremlj uvježbava scenario mogućeg sukoba sa NATO snagama. - Moramo ozbiljno shvatiti vježbe koje se održavaju u blizini granica NATO-a i EU; i susjedne zemlje i sam NATO pristupaju im s najvećom ozbiljnošću - rekao je zamjenik ministra odbrane Litvanije Tomas Godljauskas.&nbsp; - Litvanija i naši saveznici su spremni, ujedinjeni i pažljivo prate razvoj događaja, spremni da reaguju ako bude potrebno – dodao je. Kao odgovor, zemlje NATO-a koje graniče s Rusijom održavaju svoje vojne vježbe. Tarasis 25 okuplja deset sjevernoevropskih članica NATO-a, dok će Litvanija sprovesti sopstvenu nacionalnu vježbu odbrane pod nazivom Gromoviti udar. Poljska ove sedmice organizuje vojnu vježbu Gvozdeni branilac-25, uz učešće 30.000 vojnika.&nbsp; - Poljska će odgovoriti na vježbe Zapad 2025… na odgovarajući način sa poljske strane - izjavio je zamjenik ministra odbrane Čežari Tomčik za poljski RMF.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908110940_b201ff7432bb3826c5152751cd98a3fed622b0abf9c0efc53e9c49596e5a02b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908110940_b201ff7432bb3826c5152751cd98a3fed622b0abf9c0efc53e9c49596e5a02b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Gvozdeni branilac"> <figcaption>Poljska ove sedmice održava Gvozdeni branilac-25, uz učešće 30.000 vojnika(Photo: Toms Kalnins/EPA)</figcaption> </figure>  Rusija izvodi vježbe Zapad otprilike svake četiri godine još od 1999, a nervoza koja ih prati postala je svojevrsna tradicija. Iako se formalno vode kao odbrambene, vježba iz 2009. simulirala je nuklearni napad na Varšavu, dok je Zapad 2021 doveo do masovnog nagomilavanja ruskih snaga u Bjelorusiji, koje su nekoliko mjeseci kasnije iskorišćene za napad na Ukrajinu. Kako raste zabrinutost u NATO-u da bi Rusija mogla proširiti rat u Ukrajini napadom na neku od članica Alijanse – moguće u baltičkom regionu – Alijansa pažljivo prati da li će Zapad 2025 otkriti naznake buduće ruske ofanzive, rekao je Tomas Janelijunas, profesor na Institutu za međunarodne odnose i političke nauke Univerziteta u Vilnjusu. Zapadni posmatrači koristiće Zapad da procijene spremnost ruske vojske tri godine nakon napada na Ukrajinu – rata koji je Rusiju koštao više od milion žrtava i ogromnih količina uništene opreme, ali je istovremeno ubrzao razvoj ratne ekonomije. - NATO veoma pažljivo prati vojne aktivnosti Rusije. Ne vidimo neposrednu vojnu prijetnju protiv bilo koje članice NATO-a. Ipak, ostajemo budni - navedeno je u pisanom komentaru Alijanse. Organizatori Zapada tvrde da vježbe neće premašiti 13.000 učesnika, a Bjelorusija je saopštila da poziva posmatrače iz NATO zemalja, kao i iz Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS). Ruske i bjeloruske trupe takođe će uvježbavati planiranje upotrebe raketnih sistema Orešnik, sposobnih da nose nuklearne bojeve glave. Rusija u isto vrijeme izvodi još tri odvojene vježbe sa državama članicama Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB) – čime se prikriva stvarni obim manevra, navodi Njemačko vijeće za spoljne odnose. (Članice ODKB-a su Rusija, Bjelorusija, Jermenija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan.) - Scenariji ovih vježbi trebalo bi da pokažu kakav tip ratovanja Rusija priprema protiv Zapada - stoji u saopštenju. Vježba Zapad obuhvatiće ruske vojne okruge Moskvu i Lenjingrad, Kalinjingradsku enklavu, Arktik, Baltičko i Barencovo more, kao i Bjelorusiju. Dio manevara – kod bjeloruskog sela Goža i u kalinjingradskom Dobrovoljsku – biće izveden svega nekoliko desetina kilometara od Poljske i Litvanije. Trupe će takođe biti raspoređene s obje strane Suvalskog prolaza, koridora od 70 kilometara između Bjelorusije i Kalinjingrada, koji se široko smatra jednom od najslabijih tačaka odbrane Evrope. Litvanska vojna obavještajna služba procjenjuje da će u Zapadu učestvovati do 30.000 vojnika – znatno manje nego 2021, kada je broj učesnika iznosio oko 200.000. To je daleko od potrebnog obima za napad na neku NATO članicu, posebno dok rat u Ukrajini traje, istakao je Janelijunas. <h2>Rizik od eskalacije</h2> Moskva bi, međutim, mogla iskoristiti vježbe da testira reakciju NATO-a na provokacije poput narušavanja vazdušnog prostora, sajber napada ili čak sabotaže civilne infrastrukture – procjenjujući koliko brzo saveznici reaguju i da li odgovornost pripisuju Rusiji. To povećava rizik od eskalacije. - Potpuno je moguće da se određeni istovremeni signali protumače kao stvarni napad na zemlje NATO-a - rekao je Janelijunas.&nbsp; - Treba shvatiti jednostavnu činjenicu: tokom vojnih vježbi, kada je naoružanje spremno… često je teško razlikovati simulaciju od stvarne vojne akcije – dodaje on. Ali, Godljauskas je kazao da Litvanija zna razlikovati prijetnje.&nbsp; - Imamo kapacitet da posmatramo i reagujemo, kao i da razlikujemo slučajni incident od prave prijetnje - naveo je on. Uprkos tome, Godljauskas je dodao da je nerealno očekivati nultu vjerovatnoću narušavanja vazdušnog prostora. Dva drona su u julu ušla u litvanski vazdušni prostor iz pravca Bjelorusije, a zemlja je nedavno zatvorila svoje nebo uz granicu s Bjelorusijom do 1. oktobra.

Istočno krilo NATO-a u pripravnosti zbog ruskih vojnih vježbi

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednika Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da očigledno ni činjenica da je do sada aktuelna Vlada zatvorila više pregovaračkih poglavlja od svih prethodnih zajedno, ne demotiviše određene političke partije iz opozicije, te njima bliske analitičare i lobiste da nameću utisak kako ipak nije onako kako svi zaključujemo na osnovu egzaktnih činjenica i izjava evropskih zvaničnika.
- Da je Crna Gora danas zemlja koja je najbliža punopravnom članstvu u EU tvrde svi relevantni faktori za proces proširenja, uključujući i evropsku komesarku Martu Kos - ističe Pejović.&nbsp;
Danas, prema njegovim riječima, dinamiku evropskog puta kritikuju oni koji su zatvorili svega tri pregovaračka poglavlja dok su bili na vlasti u više mandata, uključujući i period nakon 2020. godine i formiranje 43. Vlade, koja je sačinjena i podržana od današnje opozicije da navodno deblokira evropski put, a dobili smo potpunu paralizu institucija.
- Dok sa jedne strane imamo infantilan pokušaj da se relativizuje realnost, sa druge strane očekuje se da do kraja godine Crna Gora zatvori još pet pregovaračkih poglavlja - zaključuje Pejović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpicula-sa-cetnickim-vojvodama-se-ne-ulazi-u-eu-bili-oni-zivi-ili-ne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović: Ni strani analitičari i lobisti opozicije ne odustaju od izokretanja činjenica uprkos stavovima EU

Time što se fim ,,Roda” izmjestio u Crnogorsku kinoteku, gdje je sinoć prikazan, pokazao je slabost institucija, jer nije bilo garancija od Uprave policije, niti od donosilaca odluka da je bezbjedno da se taj film glada na ulici - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnica Centra za građansko obrazovanje Sara Čabarkapa.
Prekidanje filma ,,Roda” na Džada Film Festu nije izolovan incident, kaže Čabarkapa, jer se već u maju počelo sa veličanjem lika i djela ratnog zločinca Pavla Đurišića, nastavilo se tokom ljeta, dodaje ona, i na kraju je cijelo ljeto bilo obilježeno incidentima.
- Ne možemo govoriti o izlolovanim incidentima, a ono o čemu moramo govoriti jeste da je izostala prava reakcija institucija. Mi iz civilnog sektora smo na to ukazivali kada se sve ovo i prethodnih mjeseci dešavalo, tražili smo reakciju institucija, a ona se nije desila. Kada nema reakcije institucija to se uvijek doživi kao prećutno odobravanje, zbog toga se ovo i dalje nastavlja - rekla je Čabarkapa.
Važno je, ističe Čabarkapa, podsjetiti da je albanski jezik - jezik u službenoj upotrebi prema Ustavu Crne Gore, a da albanska zajednica čini barem pet odsto stanovništva Crne Gore. Podsjeća i da se svakoga dana u Crnoj Gori izvodi u školama različita nastava na albanskom jeziku.
- Albanski jezik je jezik ove države i to da se ta netrpeljivost sa nekakvih političkih, dnevno političkih tema, zapravo prenijela i na ulice i da film ne može biti pogledan zato što je na jednom od naših jezika, to bi trebalo da bude alarm za sve donosioce odluka. Nijesam sigurna da je bio, jer mi nijesmo dobili nikakvu reakciju od gradonačelnika Podgorice, od premijera Milojka Spajića, imali smo neku vrstu reakcije od predsjednika Crne Gore, koji je sinoć pogledao film, ali svakako to je moglo biti urađeno možda i prvog dana, sa nekom malo oštrijom osudom svega što se zapravo desilo na toj projekciji - istakla je Čabarkapa.
Poručuje je da je najzabrinjavajući izostanak policijske reakcije, jer je na tom prikazivanju bilo pripadnika policije koji, kako tvrdi, nijesu reagovali.
- Ovakvi incidenti se dešavaju i u drugim zemljama, nije naša zemlja posebna zbog toga, ali u drugim državama se reaguje, ne dozvoljava se da grupa nekih nacionalista određuje šta može da se dešava u zemlji, a šta ne može. &nbsp;To je crnogorski film, većinska produkcija je iz Crne Gore, režiser je rođen u Crnoj Gori, radnja filma se dešava u Crnoj Gori, to je po svemu naš film, koji neko doživljava kao ne samo strani, nego neprihvatljiv, zbog toga što je na jeziku koji je jedan od jezika u Ustavu Crne Gore - naglasila je Čabarkapa.
Gošća Televizije E se osvrnula na gotovo svakodnevne primjere vršnjačkog nasilja i nasilja uopšte i podsjetila da je evidentan porast nasilja u društvu, koji u stopu prati i, dodaje ona, porast nacionalizma.
Podsjetila je da se u školama dešavaju nacionalistički incidenti, a jedan takav slučaj izviđa OT u Baru, zbog učenika koji je u O.Š.,,Meksiko” pjevao ,,nož, žica, Srebrenica”.
- Što se tiče nasilja i onoga što se dešava u školama tome smo svjedočili prethodne nedjelje, budući da je počela školska godina, pa su počeli i takvi incidenti. I tu imamo isti problem kada je riječ o institucijama, toliko se često ponavlja vršnjačko nasilje, toliko često čitamo o tome u medijima i onda se postavlja pitanje koliko je toga što mi ne čitamo u medijima, odavno je već bilo vrijeme da naše institucije na to reaguju. Za takav problem u društvu mora postojati nekakav širi dijalog - zaključila je Čabarkapa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7jiQclZ6H5s%3Fsi%3DXJcYHTFXV1lT6b41&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Čabarkapa: U Crnoj Gori nije bezbjedno gledati crnogorski film na jednom od jezika Ustava Crne Gore, u drugim državama se ne dozvoljava grupi nacionalista da određuju šta može

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

Tag: javna-rasprava