Konstitutivna sjednica međuinstitucionalne Radne grupe za izradu Mape puta finansijskog sektora ka održivim finansijama, kojom koordinira Centralna banka Crne Gore, održana je danas.
Radna grupa, formirana je kao privremeno radno tijelo Savjeta za finansijsku stabilnost sa ciljem izrade dokumenta o uticaju životne sredine, društvenih i upravljačkih principa pri donošenju odluka o ulaganjima u finansijskom sektoru. 
- Mapa puta ima za cilj uspostavljanje jedinstvene strategije koja obuhvata više međusobno povezanih ciljeva usmjerenih na ubrzanje tranzicije crnogorske privrede ka održivom poslovanju. Ključni ciljevi uključuju povećanje finansijskih tokova ka prioritetima održivog razvoja, integraciju faktora životne sredine, društvenih aspekata i upravljanja (ESG) u proces donošenja finansijskih odluka, kao i jačanje praksi upravljanja rizicima povezanim sa klimatskim promjenama i ekološkim izazovima - saopšteno je iz Centralne banke. 
Radnu grupu, kojom u ime Centralne banke koordinira Biljana Gligorić, savjetnica guvernerke za ESG i inovacije, čine i predstavnici Ministarstva finansija, Ministarstva ekonomskog razvoja, Komisije za tržište kapitala, Agencije za nadzor osiguranja, Udruženja banaka Crne Gore, Agencije za investicije Crne Gore, Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, Zelenog kluba Skupštine Crne Gore, Univerziteta Crne Gore, Privredne komore Crne Gore i Kancelarije za održivi razvoj UNDP, nezavisni eksperti i NVO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ključni cilj ubrzanje tranzicije crnogorske privrede ka održivom poslovanju

Potpuno urušavanje legalnog tržišta igara na sreću i gubitak velikog broja radnih mjesta, glavni su rizici primjene novog zakona koji tretira tu oblast, saopštio je predsjednik Grupacije priređivača igara na sreću Privredne komore (PKCG), Filip Knežević.
On je upozorio da primjena novog zakonskog rješenja može prouzrokovati gubitak velikog broja radnih mjesta zbog administrativno-pravnih, tehničkih i drugih biznis barijera koje se ogledaju u rješenjima kakva se ne mogu naći nigdje u regionu ili EU.
– Priređivači su, nažalost, kasno uključeni u pripremu novog zakona, tačnije tek kada je njegov inicijalni nacrt već bio objavljen, iako su od same najave, pojedinačno i kroz zajedničke inicijative, nudili podršku i saradnju nadležnim organima, kroz učešće u radnim grupama ili nekoj drugoj formi – rekao je Knežević u intervjuu za Glasnik PKCG.
On je naveo da za takvu vrstu saradnje, međutim, nije bilo dovoljno sluha na drugoj strani.
– Kada su, nakon brojnih obraćanja nadležnim i pojačanog interesovanja javnosti i medija, priređivači konačno uključeni u proces, to je u većoj mjeri bilo formalno, jer je i pored opsežnih primjedbi, predloga i sugestija, usvojeno svega nekih 20 odsto i to uglavnom komentara koji nijesu od suštinskog značaja – precizirao je Knežević.
On smatra da su upravo zbog toga određena zakonska rješenja neprimjenjiva, poput onog kojim se regulišu porezi na dobitke od igara na sreću, ali i da ima puno nepoznanica u dijelu primjene zakona, čime se svi učesnici na tržištu dovode u neizvjesnu pravno-formalnu situaciju.
– Nadam se da ćemo, kroz najavljene aktivnosti Grupacije, doprinijeti uspostavljanju kvalitetnijeg dijaloga i sadržajnije saradnje sa nadležnima, kako bi se, uz stručnu podršku i iskustvo priređivača, došlo do adekvatnijih i primjenjivih rješenja, počev od podzakonskih akata koji proizilaze iz novog zakona – poručio je Knežević.
Kada je riječ o ključnim izazovima sektora igara na sreću, on je naveo da se prvi odnosi upravo na implementaciju novog zakona.
– Primjena određenih normi upitna je sa stanovišta ustavnosti. Određene norme su nedovoljno jasne i ostavljaju prostor za proizvoljno tumačenje, dok su neke neprimjenjive zbog nedostatka podzakonskih akata kojima bi se bliže definisali ključni segmenti zakona. Postojeći podzakonski akti, koji su u primjeni do donošenja novih, u određenoj mjeri su u suprotnosti sa zakonom i kao takvi se ne mogu primjenjivati, što dodatno dobija na težini kada se uzme u obzir da je novim zakonom propisano preko 40 osnova za ukidanje odobrenja za priređivanje igara na sreću – saopštio je Knežević.
On je dodao da u ovom trenutku, zbog nedostatka podzakonskih akata, nije moguće otvoriti novi objekat za igre na sreću.
– Drugi ključni izazov je izlazak iz pat-pozicije kada je u pitanju insistiranje resornog Ministarstva i poreskih organa na primjeni nesporno neprimjenjivog Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica u dijelu oporezivanja dobitaka od igara na sreću, u postojećoj formi – rekao je Knežević.
On je naveo da se treći izazov odnosi na razbijanje predrasuda kada su u pitanju igre na sreću, jer obavljanje te djelatnosti u skladu sa zakonima ne predstavlja društveni problem, već uređenu ekonomsku djelatnost koja ima značajan doprinos u pogledu zapošljavanja, budžetskih prihoda i društveno odgovornih aktivnosti.
Grupacija će se, kako je najavio Knežević, truditi da bude konstruktivan partner vlastima u prevenciji svih potencijalno negativnih efekata od igara na sreću po građane.
On je kazao da su prednosti novog zakona iz ugla priređivača minimalne u odnosu na prethodno zakonsko rješenje.
– Jedna od ključnih pogodnosti trebalo bi da bude izdavanje jedinstvenog odobrenja za priređivanje određene vrste igara na sreću u formi upravnog akta na period duži nego što je to bio slučaj sa koncesijama za svaki pojedinačni objekat, ali je ta pogodnost u potpunosti anulirana propisivanjem mogućnosti ukidanja istog po preko 40 osnova. Time se uvodi potpuna pravna nesigurnost, imajući u vidu da se zbog najmanjeg administrativnog, tehničkog ili drugog propusta može izgubiti odobrenje – rekao je Knežević.
On je saopštio da je društveno odgovorno priređivanje i mogućnost samoograničenja i samoisključenja igrača konačno normirano kroz novi zakon, ali da treba istaći da je veći broj priređivača, nezavisno od činjenice da nije postojala zakonska obaveza, učinio igračima dostupnim tehničku mogućnost samoisključenja ili samoograničenja, poštujući opšta načela odgovornog priređivanja.
– Glavni rizici su potpuno urušavanje legalnog tržišta i gubitak velikog broja radnih mjesta. Samo neki od takvih primjera su obavezna registracija igrača za igru na automatima, koja nema jasnu svrhu osim otežavanja funkcionisanja automat klubova, jer se Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma jasno definiše kada i na koji način se moraju preduzeti mjere utvrđivanja i provjere identiteta – naveo je Knežević.
Takvo rješenje, prema njegovim riječima, destimuliše igre na sreću kod legalnih priređivača, smanjuje prihode državi, pospješuje sivo i crno tržište i na kraju dovodi do gašenja radnih mjesta i nemogućnosti ubiranja drugih vrsta poreza.
– Ništa manje opterećujuće je vođenje evidencije o svima koji su obavili bilo koju uplatu u kazinima, automat klubovima ili putem interneta ili im je isplaćen bilo koji iznos, odnosno kod igara klađenja evidencije o osobama koje su uplatile 50 eura i više ili im se isplaćuje 300 eura i više, iako se shodno direktivi EU propisuje granica od dvije hiljade eura i više za sprovođenje mjera poznavanja i praćenja stranke – naveo je Knežević.
On je dodao da se Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma propisuje prag od 20 eura ili više, čime se priređivačima nameće vođenje višestrukih evidencija koje ne doprinose boljoj kontroli, već se nadležni organ blokira hiperprodukcijom nevažnih informacija.
Knežević je objasnio da se pod vođenjem evidencije ne misli na identifikaciju osobe koja želi da učestvuje u igrama na sreću u smislu utvrđivanja punoljetstva, već vođenje detaljnih evidencija sa ličnim podacima igrača i svim njihovim uplatama i isplatama, bez obzira na iznos.
– Kada se tome dodaju i porezi na dobitke od igara na sreću na način na kojem insistiraju nadležni organi, odnosno na način propisan važećim Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica, koji je u suprotnosti sa praksom u regionu i zemljama EU poput Srbije, BiH, Slovenije, Hrvatske, Švedske, Njemačke, Španije i Francuske, onda je gotovo izvjesno da će igrači pribjegavati igri kod nelegalnih priređivača, što će u konačnom rezultirati značajnim smanjenjem budžetskih prihoda – upozorio je Knežević.
On je kazao da navedene slabosti postojećeg zakonskog rješenja, uz činjenicu da je pristup nelegalnim priređivačima ostao izuzetno otvoren i lako dostupan, jasno ukazuju na rizik od sve bržeg razvoja sivog ili crnog tržišta.
– Ako igrači preko alternativnih sajtova ili korišćenjem VPN-a i drugih tehničkih mogućnosti mogu nesmetano pristupiti platformama nelegalnih online priređivača i obavljati transakcije putem raznih alternativnih načina plaćanja, teško je očekivati da će prolaziti kroz složene administrativne procedure i plaćati poreze čiju osnovicu nije moguće utvrditi kod određenih vrsta igara na sreću – saopštio je Knežević.
On je dodao da posebno zabrinjava to što trenutna rješenja ne omogućavaju umanjenje oporezive osnovice za prethodne gubitke, pa će igrač koji u istom mjesecu ima znatno veće gubitke od ostvarenih dobitaka biti oporezovan iznosom koji ne reflektuje ukupan finansijski rezultat.
– Ne postoje adekvatni mehanizmi zaštite od nelegalnih online priređivača. Kroz licence koje izdaju određene jurisdikcije, globalno prepoznate u ovom svijetu, nelegalni priređivači su prisutni svugdje gdje državne institucije ne uspostave efikasne barijere i instrumente nadzora. Po našem mišljenju, prvi logičan i strateški korak države trebalo je da bude uspostavljanje sigurnog i regulisanog ambijenta za legalne priređivače, jasni tehnički i regulatorni standardi, efikasne kontrole plaćanja, mehanizmi za blokiranje nelegalnih platformi i saradnja sa međunarodnim provajderima platnih usluga – kazao je Knežević.
On smatra da bi povećani nameti od 50 odsto, koji su sada na snazi, mogli biti logičan i održiv korak tek nakon što se uspostavi adekvatan ambijent i omogući funkcionalna odbrana od sivog tržišta.
– U suprotnom, nagla opterećenja na koja industrija nije spremna, samo će podstaći migraciju korisnika na neformalne kanale i dodatno umanjiti fiskalni i društveni efekat regulisane djelatnosti – rekao je Knežević.
On je saopštio da se problem nelegalnih priređivača primarno ogleda u tome što nadležni organi uopšte ne targetiraju one koji su u potpunosti van sistema, već pooštravaju pravila za one koji posluju u skladu sa zakonom.
– Teško je procijeniti udio takvih priređivača, ali suzbijanje tog problema zahtijeva sveobuhvatnije djelovanje, koordinisanu međuresornu saradnju svih relevantnih institucija, uz aktivnu saradnju sa legalnim priređivačima. Jedino tako se mogu identifikovati svi vidovi nelegalnog priređivanja i iznaći adekvatna rješenja za njihovo suzbijanje – poručio je Knežević.
On smatra da postojeće zakonsko rješenje ne prati razvoj tržišta igara na sreću, već ga sprečava i/ili nedovoljno precizno definiše.
– Brzina usluge, kvalitet proizvoda i generalno korisničko iskustvo su ključni elementi industrije igara na sreću, jer je svrha istih zabava, pa se ovako rigidnim zakonskim rješenjima u potpunosti mijenja moderni koncept igara na sreću i ograničava ponuda priređivača – saopštio je Knežević.
Nedovoljno dobre formulacije određenih odredbi zakona stvaraju ozbiljne izazove.
– Industrija igara na sreću u Crnoj Gori posluje u jednom od najstrože regulisanih sektora domaće ekonomije, u kojem su priređivači suočeni sa diskriminatornim propisima, ograničeni neustavnim i neprimjenjivim normama, a sve zbog izostanka konstruktivnog dijaloga i valjane analize uticaja propisa na građane, privredu i javne institucije kojom bi se procijenili ekonomski, socijalni i administrativni efekti predloženih zakonskih rješenja – zaključio je Knežević.

Knežević: Rizik od urušavanja legalnog tržišta

Ministar pravde Bojan Božović najavio je da se ovog mjeseca očekuje da Radna grupa startuje sa kreiranjem Prijedloga zakona o Specijalnom sudu.&nbsp;
Božović smatra da u dosta kratkom roku Crna Gora može dobiti Specijalni sud, ali nije želio da licitira mjesecima. Cijeni da Specijalni sud mora da prati sudbinu izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovinske koriste stečene krimalnom djelatnošću.
On je, u odgovorima na poslanička pitanja, poručio da će Specijlani sud biti formiran po najvišim standardima, uz konsultacije sa evropskim partnerima, kako bi se osiguralo da zakonodavna rješenja budu u skladu sa najboljom evropskom praksom.
- Snažne institucije, prije svega Specijalno državno tužilastvo, Specijalno policijsko odjeljenje i Agencija za sprečavanje korupcije su okosnica borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ta poruka mora biti snažna i vidljiva, kako kroz njihovo kadrovsko jačanje, tako i u dijelu objekata u kojima ove institucije rade, ali i u dijelu informaciono komunikacionih tehnologija. Specijalni sud je karika bez koje se ne može ostvariti ovaj cilj – navedeno je u odgovoru Božovića na pitanja poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdana Božovića i Nove srpske demokratije (NSD) Dejana Đurovića.
Zbog toga je važno, ističe on, da se osnivanjem tog suda pošalje i simbolička poruka da je Crna Gora odlučna da izgradi snažnu, nezavisnu i profesionalnu instituciju za borbu protiv najsloženijih oblika kriminala koja daje konkretne rezultate.&nbsp;
U tom cilju podsjeća da je Ministarstvo pravde obrazovalo je Radnu grupu za izradu Prijedloga zakona o Specijalnom sudu. Radnu grupu, kako kaže, čine sudije, državni tužioci i predstavnici Ministarstva pravde.&nbsp;
- Zadatak radne grupe je da izradi Prijedlog zakona o Specijalnom sudu, koji će biti nadležan za vođenje krivičnog postupka za krivična djela organizovanog kriminala, visoke korupcije, pranja novca i ratnih zločina. Početak rada ove Radne grupe očekuje se već u novembru – saopštio je Božović.
Okosnicu ovog suda će, kaže on, činiti sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, uz ojačane administrativne i infrastrukturne kapacitete.&nbsp;
- U ovom sudu će raditi profesionalci u čiji profesionalni i lični integritet se ne smije sumnjati. Sudije ovog suda biće samo oni profesionalci koji će nam svima služiti na čast, da bi jačali povjerenje u naše pravosuđe – kazao je ministar pravde.
Prema njegovim riječima, kreiranje ovog suda će pratiti dodatna kontrola integriteta, čemu će se, uvjerava, posvetiti posebna pažnja.&nbsp;
- Ovaj proces možemo posmatrati i kao uvodnu fazu sveobuhvatne provjere integriteta u pravosuđu tzv. „fazni veting”. Može mu se dati i drugi naziv, ali suština je ista – naglasio je Božović.
Formiranjem Specijalnog suda, Božović kaže da država šalje jasnu poruku da stoji iza onih koji se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije i da želi da ohrabri najbolje kadrove u pravosuđu da nastave svoj rad u unaprijeđenim usiovima, sa punom podrškom institucija sistema.
<h2>Intencija oduzimanje imovine od pokretanja istrage</h2>
Na dodatno pitanje poslanika SNP-a da li je Zakonom o oduzimanju imovinske koriste stečene krimalnom djelatnošću predviđeno da se imovina oduzima i prije pravosnažnih presuda, Božović je odgovorio da je intencija da se to desi od pokretanja istrage.
- Umjesto sadašnje situacije gdje neku imovinu čuvamo, pazimo i njegujemo i na kraju je vratimo s kamatom, nama tregba i Agencija posebna. To ćemo vidjeti sa kolegama iz Uprave za državnu imovinu da li nam treba posebna institucija koja će se baviti samo oduzetom imovinom - kazao je Božović.
On je najavio i da će Skupštini predložiti izmjene i dopune Krivičnog zakonika koje se odnose na nezakonito bogaćenje javnih funkciinera.
- I u pravosuđu su javni funkcioneri, pa ćemo vidjeti da li je neko nezakito stekao imovinu - poručio je Božović.

Božović: Specijalni sud biće formiran po najvišim standardima, kreće rad na zakonskom prijedlogu

Suđenje Milošu Medenici, koji je prema stavu SDT-a formirao kriminalnu organizaciju čiji član je navodno bila i njegova majka Vesna Medenica, prekinuto je jer se bivša predsjednici Vrhovnog suda nije osjećala dobro.
Njen branilac, advokat Zdravko Begović, kazao je krivičnom vijeću kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević da je njegovoj branjenici "malo pozlilo" i zato traži pauzu.
- Nije mi pozlilo nego me boli vrat zbog kičme. Moram da stavim kragnu koju nosim - kazala je Medenica.
Nakon toga sutkinja Kovačević dala je pauzu.
Na današnjem ročištu prethodno je skoro sat polemisano o prevodu kolona u eksel tabeli, u kojoj su prikazane skaj komunikacije sa engleskog na naš jezik.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Vesna Medenica se nije osjećala dobro, advokat tražio pauzu

Službenici kotorske policije uhapsili su sinoć šesnaestogodišnjaka iz tog grada koji je počinio više prekršaja u saobraćaju, saopšteno je iz Uprave policije.
U objavi policije na mreži X navodi se da je šesnaestogodišnjak vozio 127 kilometara na sat (km/h) u naseljenom mjestu i preticao preko pune linije koristeći saobraćajnu traku namijenjenu za vozila iz suprotnog smjera.
Kako su dodali, on je odbio da se zaustavi na policijski znak "Stop" i pored zvučne i svjetlosne signalizacije iz službenog vozila. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Daljom kontrolom je utvđeno da vozač upravlja vozilom bez položenog vozačkog ispita - naveli su iz Uprave policije.
Šesnaestogodišnjak je, kako su kazali, priveden je sudiji za prekršaje na dalju nadležnost.

Šesnaestogodišnjak uhapšen zbog više prekršaja u saobraćaju

Vučinić: Najviša državna adresa 2005. zabranila uklanjanje objekta sa Rumije

Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Predlažemo da Skupština donese odluku o upućivanju dva pripadnika Vojske Crne Gore u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu. Pridruživanjem NATO aktivnosti Crna Gora će potvrditi status kredibilne i pouzdane članice Sjevernoatlantske alijanse i poslati poruku zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike Evropske unije - poručio je ministar odbrane Dragan Krapović.
On je, na sjednici Skupštine na kojoj su poslanici raspravljali o prijedlogu ove odluke, objasnio da će ova misija brojati oko 700 članova i biće stacionirana u Njemačkoj u Visbadenu.
Poslanici će se izjasniti naknadno.
<h2>Tok sjednice</h2>
Krapović je podsjetio da je Savjet za odbranu i bezbjednost 7. februara utvrdio odluku o upućivanju dva pripadnika/ca Vojske Crne Gore u NATO aktivnost pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, uz mogućnost rotacije.
Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković rekao je da je konačno ova odluka došla na dnevni red, ističući da je prošlo devet mjeseci od donošenja prijedloga 7. februara do stizanja na dnevni red Skupštine. Dodaje da je u Arhivi Skupštini dokument zaveden tri mjeseca kasnije, odnosno u julu, te da nikome nije palo na pamet da ovu odluku predloži plenumu na usvajanje do kraja jula.
- To baca malo drugačije svjetlo na našu priču o iskrenoj posvećenosti ovom plemenitom cilju - ocijenio je Vuković te upitao ministra odbrane zbog čega se čekalo toliko drugo, odnosno da li je problem bio u Skupštini ili neke druge vrste - naveo je Vuković.
Dodaje da ne prođe dan da iz Ukrajine ne stignu slike uništene infrastrukture, bolnica, stradaju civili u sumanutom ratu koji vodi ruski vojni vrh.&nbsp;
- Drago mi je što se Crna Gora svrstala na pravu stranu istorije i što će ovo danas biti skroman, ali vrijedan doprinos - istakao je Vuković.
Krapović je govoreći o dinamici naveo da je ovaj dokument stigao iz Predsjedništva, jer predsjednik države predsjedava Savjetom za odbranu i bezbjednost.
- Mi smo sve ovo vrijeme bili spremni da ovu odluku obrazložemo kad god vi u Skupštini bili spremni - istakao je Krapović.
Istakao je i da je Savjet za odbranu i bezbjednost utvrdio pravila angažovanja i nacionalna ograničenja pripadnika Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u sastavu NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, odnosno da oni mogu djelovati u misiji samo na teritoriji Njemačke.
Dodaje da ukoliko bi došlo do promjene odluke, odnosno da se eventualno razmatra da vojnici idu na teritoriju Ukrajine, ona bi ponovo morala proći parlament, te podsjetio da je ranije kazao da to ne bi podržao.
Poslanik Vladislav Bojović kazao je da se Demokratska narodna partija protivi ovoj odluci, posebno kad se usložnjavaju geopolitički odnosi.
- Ovo pojačava argumentacija "nije naš rat". Ovo se protivi slobodarskoj istoriji Crne Gore i dodatno usložnjava naše odnose sa Ruskom Federacijom. Pametnije bi bilo da se držimo po strani kad su bilo čiji sukobi u pitanju, posebno kad mnogo važnije članice EU i NATO nisu poslale pripadnike u ovu misiju - naveo je Bojović.
Poslanik Nikola Zirojević (Socijaldemokrate) smatra da će ova odluka biti usvojena, te ocijenio da je veoma važno da se pokaže podrška Crne Gore Ukrajini.
- Kad govorimo o ugledu Vojske Crne Gore dotakao bih se čistki u vojnoj policiji. Pet pripadnika je uklonjeno sa radnog mjesta, a dvojica su pripadnici manjinskog naroda - rekao je Zirojević i pitao ministra zbog čega je nakon njihovog uklanjanja primljena osoba koja je napustila Vojsku Crne Gore.
Ocijenio je da se ne radi o tome da je "prebukirana" vojna policija, već smatra da se radi o političkom progonu.
- Svih pet pripadnika su bili članovi obezbjeđenja nekih ranijih ministara i načelnika Generalštaba - naveo je, pored ostalog, Zirojević.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković potvrdio je da je dobio dopis od pet vojnih policajaca, te rekao da je dokument uputio Ministarstvu odbrane na izjašnjenje, te da smatra da je prvo ovo skupštinsko tijelo trebalo da obradi ovu temu.
Krapović je potvrdio da je Laković kao predsjednik Odbora iskazao interesovanje, te dodao da su utvrđene određene potrebe službe da se vrši preraspodjela kadrova unutar VCG.
- U toku svake godine se definišu potrebe službe za više stotina pripadnika VCG. Isključivo se vodim principima posebno političke nepristrasnosti, o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti neću ni da pričam i mislim da je to jasno svakom građaninu. Da li je to bio slučaj u nekim prethodnim godinama, nije kolega Zirojeviću. Upravo su se u prethodnim godinama, kad niste našli za shodno da postavite ovakvo pitanje sprovodili progoni na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, biralo se po sistemu koga teren prepoznaje, vodile su se evidencije o političkom izboru - naveo je Krapović.
Ukoliko Odbor bude smatrao da treba da se otvori ova tema, spreman je danas da to saslušanje obave.
Krapović je potom pokazao navodnu prepisku iz vajber grupe "27. maj", navodeći da je to bio datum lokalnih izbora, kazavši da u ovoj prepisci "jedna direktorica Direktorata, gospođa Alma Ljuljanaj Jovićević, isljeđuje načelnike direktorata ko je izašao na izbore, ko je završio, kad je završio".
- Potpisali ste svakog oficira i podoficira i natjerali ih da glasaju za Demokratsku partija socijalista, a mene pitate za političke čiste - dodao je Krapović.&nbsp;
Zirojević je podsjetio da je poslanik u parlamentu od dana kad je on izabran za ministra, te da mu nije ni pripadalo to da pita.
- Pitanje je kako ste došli do te prepiske, je li bolje da vam damo odmah telefone da čitate, vjerujemo da vam je to jako zanimljivo. Interesantno je da se nama bezbjednosi sektor sveo na čitače poruka, pa tako inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja dijele fotografije, a ovdje vidimo poruke. Javnost neka sudi, mislim da je jasno o čemu se radi - ocijenio je Zirojević.
Govoreći o potrebama službe da se obavi preraspodjela pita zbog čega se čekalo.
- Koje su to potrebe službe da se iz ionako male vojne policije maknu ljudi. Govorite o progonu prije 2020. Evo čovjek pored vas - da nije bio progonjen ili je obavljao odgovorne funkcije u Vojsci Crne Gore. Što se tiče profesionalnih kompetencija, čovjek je bio na vrlo visokim pozicijama. Novi načelnik Generalštaba (Miodrag Vuksanović) je najbolji primjer da to nije tako - rekao je Zirojević.
Krapović je odgovorio da su analizirane određene komunikacije s punim pravom.
- Danas se priča o mojoj političkoj pristrasnosti, a vidite što se radilo decenijama unazad. Radićemo svoj posao, ići će reorganizacija, modernizacija i podizanje kapaciteta, kao i proces pročišćenja sistema, vetinga, utvrđivanje integriteta sistema jer će nam u suprotnom džabe biti modernizacija i sve drugo što novcem možemo kupit - poručio je Krapović i dodao da će to biti sistem za primjer - sposobniji, nepristrasniji i čistiji.
Zirojević je pitao ministra, s obzirom na to da je problematizovano njegovo iskustvo, kakvo je njegovo.
- Nema potrebe da brinite o mom iskustvu i znanju i informisanosti jer još progonite kako biste pronašli odakle curi. Problem je što ćete u budućem periodu biti predmet jednog ozbiljnog nadzora i što će vam biti mnogo teže da radite ovo što radite. Kao što postoji veting u Upravi policije i Vojsci Crne Gore, tako će i građani i građanke Crne Gore sprovesti veting 2027, za koji se plašim da za vas neće biti nimalo prijatan - rekao je Zirojević.&nbsp;
Duško Stijepović (Demokratska Crna Gora) kazao je da će oni podržati da se do dva crnogorska vojnika upute u zapadnoveropsku državu, radi pružanja pomoći u Ukrajini.
Poslanik Amer Smailović (Bošnjačka stranka) rekao je da je NATO članstvo jedno od najznačanijih vanjsko-političkih uspjeha Crne Gore, ako ne i najvažnije.
Kazao je i da će Bošnjačka stranka podržati ovu odluku.
- Ova odluka je važna zbog pomoći jednoj državi koja se bori za svoj suverenitet i koja se bori protiv agresije, važno je zbog solidarnosti i globalnog mira - ocijenio je Smailović.
Poslanik Andrija Nikolić (DPS) rekao je da je to što je prošlo devet mjeseci od donošenja odluka na Savjetu za bezbjednost i odbranu do Skupštine pravi prikaz podrške vladajuće većine Ukrajini.
- Posebno me fascinira katarza koju su doživjeli brojni predstavnici vladajuće većine, od anti-NATO partija do NATO partija. Ali kad je u pitanju vlast sve se može, pa i da se glumi, da vjerujete u nešto u šta ne vjerujete. Razumijem to, ali sam siguran i da građani to dobro razumiju - naveo je Nikolić.
Kazao je Krapoviću da je dugo bio na istim talasnim dužinama sa ministarkom vanjskih poslova Rusije Marijom Zaharovom.
- Pozicija Rusije i Srbije je značajno ojačala u odnosu na 2016. godinu, prevashodno ulaskom Demokratskog fronta u vlast, ali tu ne izuzimam ni vaš politički subjekt. Ne ogleda se uticaj proruskih i prosrpskih snaga kroz najviše pozicije koje obnašaju, već i u sposobnosti da u potpunosti asimiluje slične političke subjekte sa kojima su u vlasti - rekao je Nikolić.
Smatra da su izbori 2016. strateški bili najznačajniji i da nije bilo bivše vlasti Krapović ne bi mogao da sjedi s ministrima iz NATO članica na sastancima i sa njima ravnopravno razgovara.
- Mislim da je dobro što dolaze pozitivne ocjene o NATO-u od vas, nebitno jesu li iskrene ili ne, ali nije dobro da na ove odluke čekamo devet mjeseci - ocijenio je Nikolić.
Krapović je ponovio da ne može ulaziti u dinamiku rada Skupštine, ali da ako se kroz tu dinamiku cijeni posvećenost ističe da niz zemalja nije donijelo ovu odluku.
- Kad se radi o istim talasnim dužinama mene i Marije Zaharove i Rusije, činjenice govore da politički sporazum sa partijom predsjednika Rusije Vladimira Putina jedino u Crnoj Gori ima DPS. Prva je Moskva podržala nezavisnost Crne Gore, uslijedile su ogromne investicije, ta infrastruktura mogućeg uticaja je dan danas na mjestu zaslugom vaše partije i gospodina (Mila) Đukanovića - kazao je Krapović.
Pitao je je li on bio na čelu Vlade kad je Sergej Šogu došao u Podgoricu u posjeti Kombinatu aluminijuma i javno pitao gdje je njihovih 300 miliona dolara.
- Činjenice vas demantuje. Ja sam imao svoje nedoumice vezane za NATO članstvo. Geopolitičke okolnosti 2014. i 2024. su nebo i zemlja - naveo je Krapović i ocijenio da se sve vraća DPS-u kao bumerang jer činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom.
Nikolić je odgovorio da je vraćanje na te teme očigledan izraz političke nemoći.
- Ako vi pokušavate da okarakterišite DPS kao ruskog igrača, a ona predvodila učlanjenje u NATO.. Ako nekog u to možete da ubijedite to je divno - naveo je Nikolić.
Dodaje da je Oleg Deripaska bio broj jedan proizvođač aluminijuma u vrijeme preuzimanja KAP-a.
Krapović je rekao da im je bezbjednost građana na prvom mjestu i Vlada neće dozvolite uticajima o kojima je govorio Krapović da budu efektuirani.
- Crna Gora će 2028. postati članica EU i to će biti kruna rada ove Vlade - zaključio je ministar odbrane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxDkZzbi8YRQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Odlukom je predviđeno da će Ministarstvo odbrane odrediti pripadnike Vojske Crne Gore koji će ići, te utvrditi trajanje rotacije - smjene, izvršiti pripremu, obuku i opremanje, pratiti i koordinisati angažovanje u sastavu NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu.
J. B.&nbsp;

Nikolić ministru odbrane: Dugo ste bili na istim talasnim dužinama sa Zaharovom; Krapović: Činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom

Iznošenje završnih riječi navodnom vođi kavačkog kriminalnog klana Radoju Zviceru, kao i članovima te kriminalne grupe Slobodanu Kašćelanu, Igoru Božoviću, Milanu Vujotiću i Draganu Kneževiću, zbog krivičnog djela šverca kokaina, odgođeno je za sjutra.
Nakon što je tužilaštvo dostavilo originalne spise koje je zahtijevala sutkinja podgoričkog Višeg suda Sonja Keković na prethodnom ročištu, advokati odbrane imali su primjedbe na dostavljenu dokumentaciju, posebno u dijelu koji se odnosi na prevod određenih dokumenata.
- U dostavljenim aktima nalaze se dva dokumenta koja su identična po sadržini, a nose različite brojeve. Iako se radi o istim stvarima, prevod je različit. Tu mislim upravo na ovaj boldovani dio i mislim da to nije urađeno slučajno - rekao je advokat odbrane Marko Radović.
Advokati su potom zahtijevali da im se dostavi originalni Sky materijal koji egzistira u ovom postupku, ali je sutkinja Keković njihov zahtjev odbila.
Nakon što je tužilac Specijalnog državnog tužilaštva Zoran Vučinić napravio bitnu izmjenu u završnim riječima, u vidu promjene opisa krivičnih djela kao što su „prenos“ (droge) i „držanje“ (droge), advokati su zahtijevali dodatno vrijeme da se upoznaju sa cijelim slučajem, jer se, prema njihovom stavu, radi o novoj optužnici.
- Koliko smo mogli da ispratimo, riječ je o novoj optužnici nakon ovih izmjena. Treba nam dodatno vremena. Ovakvo postupanje tužioca je vrlo indikativno i, koliko je meni kao advokatu poznato, ovo je prvi put u istoriji ovog suda da tužilac, nakon preotvaranja dokaznog postupka i izvođenja istih dokaza, odustaje od završnih riječi u kojima je u cjelosti ostao pri prvobitnom optužnom aktu. Iako znam da sud nema mogućnost da zabrani tužiocu da mijenja optužni akt, čudno je da je sam tužilac, nakon preotvaranja glavnog pretresa, prihvatio da dio onoga što je mijenjao nakon završnih riječi nije tačan - &nbsp;rekao je advokat Radović.
Optuženi Slobodan Kašćelan na današnjem ročištu, u slobodnom izlaganju, istakao je da ono što čita tužilac nije tačno i da on to nije uradio.
- Ovaj čovjek (tužilac) mi ne da da spavam, hoće kroz rešetke da me vuče, ne mogu spavati od njega. Sudija, recite ovom čovjeku da me pusti na mir - &nbsp;rekao je sudu, između ostalog, optuženi Kašćelan.
Podsjećamo, Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv navodnih pripadnika kavačkog klana, koje Specijalno državno tužilaštvo tereti da su učestvovali u švercu 743 kilograma kokaina, otkrivenog i zaplijenjenog u avgustu 2020. godine u holandskoj luci Roterdam.
Za isto krivično djelo ranije su optuženi Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Milan Vujotić i Dragan Knežević.
- Specijalno državno tužilaštvo podiglo je u decembru 2023. godine optužnicu protiv R. Z., D. K., M. V. i S. K. za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, koja je, nakon što ju je sud potvrdio, stupila na pravnu snagu - saopšteno je ranije iz tužilaštva.

Tag: mapa-puta-finansijskog-sektora

Ključni cilj ubrzanje tranzicije crnogorske privrede ka održivom poslovanju

Knežević: Rizik od urušavanja legalnog tržišta

Božović: Specijalni sud biće formiran po najvišim standardima, kreće rad na zakonskom prijedlogu

Vesna Medenica se nije osjećala dobro, advokat tražio pauzu

Šesnaestogodišnjak uhapšen zbog više prekršaja u saobraćaju

PRATITE TVe UŽIVO