Crnogorski profesionalni bokser Milorad Žižić boriće se u subotu ,u Ljubljani, protiv Teofilusa Ofieja Dodua iz Gane, u meču za rejting na rang listi, saopšteno je iz njegovog štaba.
Dodu u profesionalnoj karijeri ima skor od deset pobjeda, a sve je ostvario nokautom.
Doživio je i tri poraza.
Žižiću će to biti 18. profesionalna borba, a do sada je upisao 15 pobjeda i dva poraza.
Saopšteno je da bi mu novi trijumf mogao donijeti priliku da se bori za titulu prvaka Evrope naredne godine.
- Pripreme su bile izuzetno naporne, ali sve je odrađeno kako treba i spreman sam za meč. Sada je vrijeme da se posao završi u ringu. Hvala prijateljima i mojim sponzorima na podršci. Daću sve od sebe da dostojanstveno predstavim Crnu Goru u Ljubljani - navedeno je u izjavi Žižića dostavljenoj Agenciji Mina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Žižić u subotu protiv borca iz Gane

Priča o vetingu u policiji, koji mjesecima sprovode Demokrate Alekse Bečića, često je korišćena za bezobzirnu ličnu osvetu. &nbsp; To pokazuju i slučajevi disciplinskih postupaka koji se vode protiv Milovana Pavićevića, Milorada Žižića, Darka Mađarića, iskusnih, višestruko nagrađivanih policijskih funkcionera koji su sada na meti takozvanog vetinga. Ili, preciznije rečeno - lične osvete i progona aktuelnog čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića! NAGRADE ZA POLICAJCE CB NIKŠIĆA Dokumenta kojima raspolaže Televizija E, kao i podaci izvora iz policije, ukazuju da je Šćepanović svoj lični odnos prema Pavićeviću, Žižiću i Mađariću, iz 2013, 2014. i 2015. godine, odnosno iz vremena zajedničkog rada u Centru bezbjednosti Nikšić, praktično preselio u operativni izvještaj kada je postao član Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; Nije poznato što su bili grijesi Pavićevića ili Žižića prema Lazaru Šćepanoviću, tadašnjem inspektoru za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. Izvjesno je da je &nbsp;Šćepanović policijski posao učio u odličnim uslovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f" data-rendition-name="original" width="759" height="382" loading="lazy" alt='ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević'> <figcaption>ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Centar bezbjednosti Nikšić je u periodu 2013. do 2015, &nbsp;pod rukovodstvom Pavićevića, tadašnjeg načelnika CB Nikšić i njegovih prvih saradnika – Žižića, šefa nikšićke kriminalističke policije i Mađarića, komandira nikšićke policije, bio je prepoznat po uspješnom i kvalitetnom odgovoru na bezbjednosne izazove, prijetnje i rizike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801" data-rendition-name="original" width="1070" height="1245" loading="lazy" alt="DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića "> <figcaption>DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  O tome svjedoče i nagrade koje su pripadnici Centra bezbjednosti Nikšić dobili maja 2013, od tadašnjem ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića za rasvjetljavanje napada na novinarku lista ,,Dan” Lidiju Nikčević. Tada je 15 policijskih službenika dobilo novčanu nagradu u iznosu jedne prosječne mjesečne zarade. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici "> <figcaption>NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Među njima Milovan Pavićević, tadašnji načelnik CB Nikšić, Milorad Žižić, načelnik Stanice kriminalističke policije CB Nikšić, Darko Mađarić, komandir stanice policije, kao i Lazar Šćepanović, tada samostalni policijski inspektor I klase za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. &nbsp; LIČNI ANIMOZITETI I ANONIMNA PRIJAVA &nbsp; Nikšić je tih godina karaktrerisao, kako se to policijskim žargonom kaže, &nbsp;stabilan javni red i mir. Bilježen je trend pada kriminaliteta i visok procenat riješenosti teških krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, požara, eksplozija, razbojništava i drugih teških imovinskih delikata… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt='TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić'> <figcaption>TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Lazar Šćepanović je tada bio mladi inspektor u jedinici za suzbijanje opšteg kriminaliteta i u saradnji sa svojim kolegama davao je, tvrde izvori Televizije E, značajan doprinos u rešavanju teških krivičnih djela. Šćepanoviću je, bez sumnje, &nbsp;imponovao lični uspjeh, ali mu je, ističu sagovornici naše televizije, zasmetao uspjeh kolektiva jer je smatrao da tako drugi napreduju zahvaljujući - njegovom radu. &nbsp; Zanimljivo, upravo u to vrijeme sektor Unutrašnje kontrola policije dobio je anonimnu prijavu da rukovodstvo nikšićke policije fingira rezultate rada i prikazuje da su policijske akcije uspješne, kako bi napredovali u službi. Mnogi u Centru bezbjednosti Nikšić su tada bili ubijeđeni da je autor prijave – nezadovoljni inspektor Šćepanović. &nbsp; Na osnovu te anonimne prijave službenik Unutrašnje kontrole policije Mićo Radović je sproveo istragu i zatvorio slučaj sa nikšićkim Osnovnim državnim tužilaštvom. Kosntatovano je da prilikom kontrole nijesu registrovane nepravilnosti u policijskom radu. Tu se, međutim, nije završio posredni obračun Šćepanovića sa Pavićevićem, Žižićem i Mađarićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić"> <figcaption>UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NOVE OPTUŽBE I ,,PRIVATNA KOMISIJA” &nbsp; Gotovo isti spektar optužbi iz anonimne prijave koja je predata 2014. godine pojavio se deset godina kasnije u operativnim izvještajima predatim Komisiji za bezbjednosne provjere za Milovana Pavićevića, Milorada Žižića i Darka Mađarića. &nbsp; Prethodno je Lazar Šćepanović sebe predložio za člana Komisije dok je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije. U Komisiji je bio i njegov kum Đođrije Peković, kao i dobra prijateljica Ljiljana Zejak. Na čelu Komisije je, na prijedlog ministra Danila Šaranovića bio Darko Vujović. Nakon Vujovićeve smjene Ljiljana Zejak je postala presjednica, kao osoba od ličnog povjerenja Lazara Šćepanovića i Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419" data-rendition-name="original" width="872" height="545" loading="lazy" alt="ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić"> <figcaption>ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Krajem jula Televizija E je objavila dokumenta koja su pokazala da je disciplisnki postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića baziran na lažnim informacijama, da su falsifikovana pojedina dokumenta i da je u svemu, osim Lazara Šćepanovića, vrlo negativnu ulogu imao Goran Jokić, načelnik regionalnog policijskog centra ,,Centar”. &nbsp; Izvori iz bezbjednosnog sektora pokazali su našoj medijskoj kući podatke da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka - prikazane netačne informacije. &nbsp; &nbsp;Slična je situacija bila i sa Miloradom Žižićem i Darko Mađarićem, nagrađivanim policijskim službenicima protiv kojih je, po naredbi Lazara Šaranovića, pokrenut disciplinski postupak. &nbsp; PROGON PO POLITIČKOM I LIČNOM SPISKU &nbsp; Sve to ukazuje da se iza navodne akcije čišćenja policije od kiminalaca u njoj, vodi beskrupulozna politička akcija uklanjanja nepodobnih. &nbsp; Zato su Pavićević, Žižić i Mađarić psotali ključne mete u akciji kodnog imena "Značka" koju predvodi čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović a odobrava minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. &nbsp; Pitanje je, međutim, ko će sjutra, kada se nakon prijava advokata targetiranih policijskih službenika, na sudu dokažu da su procesi bili montirani – snositi krivicu: država ili Šćepanović i Šaranović kao kljčne figure besprizorne akcije političkog progona. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Milica Pavićević

Šćepanovićev lični rat protiv bivših nadređenih policijskih oficira

Akcija veting, koju su osmislile Demokrate, pošla je u - neželjenom pravcu. Da su se ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović debelo zaigrali u čišćenju policije od politički nepodobnih i postavljaju sebi lojalnih policijskih službenika koje ucjenama držve poslušnim, pokazala je akcija hapšenja šefa danilovgradske policije Marka Drobnjaka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071119074_f372deeb9e308f68336905f64d11b3d3137037c962d2a65136dacfbe4c57fb4f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071119074_f372deeb9e308f68336905f64d11b3d3137037c962d2a65136dacfbe4c57fb4f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1135" loading="lazy" alt="(NE)OČEKIVANO HAPŠENJE: Pripadnici SPO privode Marka Drobnjaka"> <figcaption>(NE)OČEKIVANO HAPŠENJE: Pripadnici SPO privode Marka Drobnjaka(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NEPRIJATNE VIJESTI ZA ŠARANOVIĆA I ŠĆEPANOVIĆA &nbsp;Vijest da je hapšenje izvelo Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, bila je vrlo neprijatno iznenađenje za Šćepanovića i Šaranovića. &nbsp; Pogotovu za čelnika Uprave policije, koji je imao specijalno zaduženje za doskorašnjeg čelnika policije Danilovgrad. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Drobnjak je ranije, pod uticajem Lazara Šćepanovića, pokrenuo proces bezbjednosnih provjera protiv Milorada Žižića nekadašnjeg načelnika OB Nikšić i profesionalca koji je obavljao značajne funkcije u crnogorskom bezbjednosnom sistemu. I za Žižića su, po ustaljenom šablonu stigle negativne provjere. Potom je Drobnjak, po naređenju Šćepanovića i načelnika regionalnog centra “Centar” Gorana Jokića, protiv Žižića pokrenuo disciplinski postupak – kazao je za Portal ETV izvor iz vrha Uprave policije. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071119078_8138af269ff8109cceb9ceb5d6d4444b81e0d9ddd3292e879968ad68a877e756.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071119078_8138af269ff8109cceb9ceb5d6d4444b81e0d9ddd3292e879968ad68a877e756" data-rendition-name="original" width="299" height="168" loading="lazy" alt="KAD SE POREMETI SCENARIO: Lazar Šćepanović"> <figcaption>KAD SE POREMETI SCENARIO: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;OSMIŠLJENO TARGETIRANJE ŽIŽIĆA Da je protiv Žižića vođena instruirana akcija govori i podatak da je sve pokrenuto nakon što je Žižić, kao svjedok u procesu koji se vodi protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, potvrdio navode iz odbrane Lazovića koje su bile potkrijepljene činjenicama navedenim čak i u samoj optužnici i dokumentima razmijenjenim sa srpskom policijom. &nbsp; &nbsp;Zato je, između ostalog Žižić postao meta, pa su Šaranović i Šćepanović ostali prilično iznenađeni akcijom hapšenja Drobnjaka. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711190712_7e893aa3a6a25342700501e56fdd5e26bb13d4aa1483092bf33db1f415bff225.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250711190712_7e893aa3a6a25342700501e56fdd5e26bb13d4aa1483092bf33db1f415bff225" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="NA METI: Milorad Žižić"> <figcaption>NA METI: Milorad Žižić(Photo: Djordje Cmiljanic)</figcaption> </figure>  (NE)INFORMISANJE &nbsp;Posebno je bio zatečen čelnik Uprave policije kada je dobio informaciju da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković o akciji hapšenja šefa danilovgradske policije prethodno obavijestio - lidere Demokrata Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. &nbsp; Zašto o akciji SPO nije obaviješten, mučilo je načelnika Šćepanovića. Tim prije što je njegov pulen Drobnjak u akciji protiv Žižića, pod teškim optužbama. Marko Drobnjak osumnjičen je za zloupotrebu službenog položaja i tereti se da je skrivao spise predmeta vezanih za osobe bliske kavačkom klanu i tako sprečavao njihovo hapšenje. Spočitava mu se i bliskost sa visokopozicioniranim kavčaninom. Milanom Vujotićem &nbsp; Interesantne su podudarnosti i veze Drobnjaka i Šćepanovića, naročito tokom posljednjih pet godina. &nbsp;&nbsp; VEZE ŠĆEPANOVIĆA I DROBNJAKA Na mjesto načelnika &nbsp;OB Danilovgrad Marko Drobnjak je menovan istog dana kada je Lazar Šćepanović postavljen za njegovog nadređenog – načelnika regionalnog centra “Zapad”. &nbsp; Podrška Ščepanovića Drobnjaku nastavljena je i kad je ovaj postavljen krajem 2023. godine za VD pomoćnika direktora za sektor kriminalističke policije, a podržao je Drobnjaka i ostavio ga na mjestu načelnika danilovgradske policije i nakon što je imenovan za VD direktora Uprave policije. &nbsp; Iako informacije o navodnoj vezi Drobnjaka i kavčana datiraju od ranije, njegovi direktni pretpostavljeni – načelnik regionalnog centra “Centar” Goran Jokić i VD direktora Uprave policije Lazar Šćepanović nikada nijesu pokrenuli bezbjednosne provjere i za Drobnjaka. &nbsp; UPOTREBA UCIJENJENIH Prema informacijama izvora Televizije E, ključni motiv štićenja načelnika polocije Danilovgrada je u tome što je Drobnjak od početka Šćepanovićevo i Jokićevo kadrovsko rješenje. Istovremeno i ucijenjeni “spavač” koji će po potrebi izvršiti bilo koje naređenje, kako sam ne bi bio procesuiran. &nbsp; Jedan od zadataka Drobnjaka bio je da pokrene bezbjednosne provjere i disciplinski postupak protiv Milorada Žižića, bivšeg načelnika Centra bezbjednosti Nikšić i jednog od visokih policijskih starješina koje Šćepanović progoni na ličnoj osnovi. &nbsp; Zanimljivo, Žižića je sa mjesta načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog i teškog kriminala smijenio upravo Predrag Šuković, sadašnji šef SPO. &nbsp; Žižić je, pored svih referenci i rezultata, raspoređen u Odjeljenje za analitiku. Načelnik tog odjeljenja Igor Glavatović nezakonito ga potom premješta u Odjeljenje bezbjednosti Danilovgrad u kojem kao najškolovaniji policijski starješina – diplomirani oficir policije, sa zvanjem glavnog policijskog inspektora i dvadesetpetogodišnjim iskustvom – obavlja poslove analitičara. A neposredni rukovodilac mu je miljenik i kadar Demokrata Drobnjak, čovjek koji je danas iza rešetaka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711190716_f23191d269a5a5abceb4fd857f8fc3b7981804a0720632a47cd05eb03d695cae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250711190716_f23191d269a5a5abceb4fd857f8fc3b7981804a0720632a47cd05eb03d695cae" data-rendition-name="original" width="1200" height="890" loading="lazy" alt="UMJESTO SVJEDOČENJA, SUOČAVANJE SA KRIVIČNIM PRIJAVAMA: Zoran Braunović"> <figcaption>UMJESTO SVJEDOČENJA, SUOČAVANJE SA KRIVIČNIM PRIJAVAMA: Zoran Braunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PROMJENA PLANA I POTRESI Onda se deseila iznuđena promjena plana: Lazar Šćepanović smjenjuje već uhapšenog Marka Drobnjaka?! &nbsp; I, da bi se sve izgledalo manje dramatično - posebno &nbsp;nakon više priloga ETV i tekstova Portala ETV - kolaterlana šteta postaje i načelnik odjeljenja bezbjednosti Kolašin Zoran Braunović protiv koga je u toku istraga o ozbiljnoj zloupotrebi položaja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711190716_f17b9c9907832f61d77cb2f115e0b7a2346c7b41eb0109df11f4730027359078.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250711190716_f17b9c9907832f61d77cb2f115e0b7a2346c7b41eb0109df11f4730027359078" data-rendition-name="original" width="2369" height="1440" loading="lazy" alt="ETIKA IZNAD SVEGA: Policijski službenik Ivan Jović"> <figcaption>ETIKA IZNAD SVEGA: Policijski službenik Ivan Jović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim hapšenja Drobnjaka i prinudnog smjenjivanja Braunovića, još jedan snažan potres u partijskoj igri Demokrata izazvao je i potez starješine policije iz Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Ivana Jovića koji je pristao na poligraf, prošao ga, a onda časno odbio da bude instrument u rukama Lazara Šćepanovića kao novi načelnik žabljačke policije, umjesto smijenjenog Momčila Vojinovića. Svi ovi podaci i informacije jasno potvrđuju tezu da akcija ,,Značka” - čišćenja politički nepodobnih - koju su osmislile Demokrate ne ide po planu. &nbsp; Počelo je urušavanje njihovog sistema i danas čak ni najkorumpiraniji policajci nijesu spremni da postanu žrtvena jagnjad ambicija &nbsp;Šćepanovića, Šaranovića, Bogdanovića i Bečića. &nbsp; To najbolje zna sad već bivši šef policije Danilovgrada, a moguće da će se sa istinom suočiti još neki načelnici, poput Zorana Braunovića. &nbsp; &nbsp;

Siniša Adamović

1250x600

1084x550

Demokrate gube kontrolu nad akcijom čišćenja politički nepodobnih u policiji?!

Više svjedoka, među kojima nekadašnji viskopozicionirani službenici Uprave policije, osporili su navode iz naredbe za istragu Specijalnog državnog tužilaštva, koju je potpisao specijalni tužilac Miloš Šoškić, da su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović izdejstvovali skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, optuženima za jezive zločine.&nbsp; Iz svjedočenja policijskih funkcionera proizilazi da su Belivuk i Miljković bili 24 sata pod nadzorom dok su boravili u Crnoj Gori i da su istražitelji zahvaljujući insajderskim informacijama iz mafijaških klanova, spriječili njihovu likvidaciju, kao i još dvije planirane.&nbsp; U istrazi koju je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv Katnića i Lazovića, koje je Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo14. aprila, saslušano je više službenika Uprave policije, među kojima su nekadašnji visoki policijski funkcioneri: Vesko Damjanović, koji je bio v. d. direktora Uprave policije u periodu kada je Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću skinuta zabrana ulaska u Crnu Goru, nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, bivši šef Specijalnog policijskog tima Dragan Radonjić i nekadašnji načelnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Milorad Žižić. Katnić i Lazović od 14. aprila su u pritvoru, a Specijalno tužilaštvo ih tereti da su bili dio kriminalne organizacije, odnosno radili za mafiju i zloupotrijebili službeni položaj. Lazovića sumnjiče da je bio na čelu kriminale grupe, čiji su članovi postali Katnić, zatim i specijalni tužilac Saša Čađenović, te Lazovićev sin Petar Lazović, službenik policije.&nbsp; Tužilac Šoškić pokušava da dokaže da je ova grupa, umjesto u interesu države, radila u korist Radoja Zvicera, jednog od vođa mafije - kavačke kriminale grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010928_60966135a28f7c2adac5368e9d54cedb55fa37d9206bc72199fe771f15fd37fb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240908010928_60966135a28f7c2adac5368e9d54cedb55fa37d9206bc72199fe771f15fd37fb" data-rendition-name="original" width="743" height="418" loading="lazy" alt="Zoran Lazović i Milivoje Katnić "> </figure>  Lazoviću i Katniću, na teret je stavio i da su nezakonito ukinuli zabranu ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću, kao i da su odgovorni što nije podignuta optužnica protiv Duška Roganovića, visokopozicioniranog člana kavačke grupe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010932_7508947751247507347c4c5fd9e18047dc3b899cdb3131b4645a99b5c26d84eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240908010932_7508947751247507347c4c5fd9e18047dc3b899cdb3131b4645a99b5c26d84eb" data-rendition-name="original" width="663" height="390" loading="lazy" alt="Veljko Belivuk i Marko Miljković "> </figure>  <h2>Praćenje Belivuka i Miljkovića</h2> Portal ETV imao je uvid u zapisnik sa svjedočenja policijskog funkcionera Milorada Žižića, koji je specijalnim tužiocima Milošu Šoškiću i Zoranu Vučiniću, potvrdio da mu je Milovan Pavićević prenio informacije da će Belivuk i Miljković u Crnu Goru, koje je tadašnji načelnik CB Podgorica dobio 16. januara 2021. u večernjim časovima od načelnika beogradske policije Veselina Milića. I Pavićević je na saslušanju, pred tužiocem Šoškićem, ispričao da mu je Milić saopštio operativni podatak da će 17. januara Belivuk i Miljković ući u Crnu Goru, da će iz Beograda redovnom avionskom linijom stići u Tivat. Milić mu je poslao i poruku sa detaljima kada srpski državljani ulaze u Crnu Goru i broj leta.&nbsp; <blockquote>Advokat Zoran Piperović podnio je 12. avgusta Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv sutkinja Vrhovnog suda Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević koje su donijele posljednju odluku o produženju pritvora njegovom klijentu Zoranu Lazoviću.</blockquote> Sva ta operativna saznanja Pavićević je, kako je istakao, prenio Žižiću i proslijedio mu poruku koju je dobio od Milića. Žižić je na saslušanju potvrdio da ga je Pavićević telefonom obavijestio da su ga zvale kolege iz Srbije i da mu je saopšteno da su Belivuk i Miljković čekirali karte za Tivat. On je, kako je ispričao, o tome informisao Zorana Lazovića koji mu je bio neposredni starješina.&nbsp; - Objasnio sam mu da je kratak period i da moji službenici ne mogu tako brzo da stignu u Tivat i predložio sam da pozovem Gorana Banićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi, da sazna kod koga su došli Belivuk i Miljković, ko će ih sačekati na tivatskom aerdoromu i gdje će biti smješteni. Lazović mi je rekao da postupim tako i ja sam obavijestio Banićevića i objasnio mu što je potrebno da urade njegovi službenici &nbsp;- naveo je Žižić u iskazu, u koji je portal ETV imao uvid. Banićević ga je, kako je naveo, obavijestio da je Belivuka i Miljkovića sačekao Miloš Radonjić koji je, prema evidenciji policije, član kavačke grupe i da su se uputili prema naselju Kavač u Kotoru.&nbsp; Uniformisana i kriminalistička policija Centra bezbjednosti Herceg Novi 24 sata je, prema riječima Žižića, opservirala ulaz u naselje Kavač, jer jedino se tim putem može ući i izaći iz toga naselja. U svjedočkom iskazu Žižić je naveo i da mu je Banićević saopštio da nema dovoljno ljudi da 24 sata „drže na oku“ Belivuka i Miljkovića, pa mu je on sugerisao da traži podršku od Posebne i Specijalne jedinice i drugih sektora. Nekadašnji načelnik SBPOK tužiocima je predočio i da je imao komunikaciju sa službenicima SBPOK-a u Srbiji, kao kontakt osoba za regionalnu saradnju i prenio im „sve detalje ­- kada su došli, ko ih je sačekao i da su u naselju Kavač smješteni“, ali nije znao kod koga.&nbsp; Žižić je naveo i da su kolege iz Srbije pokazale veliko interesovanje i za njihove kontakte, a on im je rekao da, zvanično, preko Interpola traže te podatke. Odgovarajući na pitanja tužioca, objasnio je da ga je, kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru, zvao kolega iz SBPOK Srbije Nevenko Marić da ga obavijesti da su došli, a on je njega informisao kada su Belivuk i Miljković napuštili našu zemlju. <h2>Osujećene tri likvidacije</h2> Svjedok je ispričao i da je, dok su Belivuk i Miljković boravili u Crnoj Gori, policija imala saznanje da se priprema likvidacija jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana, a plan je bio da mu eksplozivnu napravu postave na krov vozila.&nbsp; <blockquote>I bivši šef Specijalnog policijskog odjeljena Dragan Radonjić otkrio je tokom saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu, da je bivši glavni specijalni tužilac Katnić ,,vodio otvoreni rat“ protiv kavačke kriminalne organizacije na čijem je čelu Radoje Zvicer, a da se sukob posebno intenzivirao nakon operativnog saznanja da ,,kavčani“ planiraju Radonjićevu likvidaciju.&nbsp;</blockquote> Ta istraga je vođena sa tužiocem i, između ostalog, kako je rekao, to je jedan od razloga što je operativna podrška Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije boravila u Kotoru u više navrata.&nbsp; Međutim, kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru došli su do podataka da su iz škaljarskog kriminalnog klana odustali od likvidacije Kašćelana, i da pripremaju ubistvo dvojice mafijaša iz Srbije.&nbsp; - Naše aktivnosti vezane za planiranje ubistva Kašćelana, kao i Belivuka i Miljkovića rezultirale su lišenjem slobode i podnošenjem krivičnih prijava, a u oba predmeta postupajući tužilac je bio Saša Čađenović - naveo je Žižić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010936_1681f543d7a97e02805eac41477442d9aaa276d680e65cbb47945d59f5dcbf41.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240908010936_1681f543d7a97e02805eac41477442d9aaa276d680e65cbb47945d59f5dcbf41" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić"> </figure>  On je na pitanje specijalnog tužioca Šoškića saopštio da su svi službenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala donosili operativne informacije, ali da je u tom periodu najviše operativnih informacija donio Petar Lazović.&nbsp; Žižić je ispričao i da su predmeti koji su realizovani na osnovu informacija koje je Petar Lazović donio, potkrijepljeni dokazima i iskazima svjedoka saradnika. Rekao je i da je zahvaljući Lazovićevim podacima razbijen ogranak kavačke kriminalne grupe na Cetinju, te da je on donio i informaciju o ranjavanju novinarke Olivere Lakić, planiranju ubistva Nikole Sjekloće i Marka Ljubiše Kana.&nbsp; Kako je kazao, Lazović je imao i operativni podatak da se priprema ubistvo Slobodana Kašćelana, kao i informaciju da su u Crnu Goru ušla dvojice Kolumbijaca koji su imali zadatak da nekoga ubiju, ali prema rihečima Žižića, nijesu uspjeli da utvrde koga. Žižić je objasnio da su sve ove predmete radili u koordinaciji sa Specijalnim državnim tužilaštvom i svi osumnjičeni su procesuirani. <h2>Svjedočenja Damjanovića i Radonjića&nbsp;</h2> Osim Žižića i Pavićevića o ulasku Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru, koji tada nijesu bili na potražnicama ni srpskih, niti crnogorskih vlasti, pred specijalnim tužiocem Šoškićem u maju je, u svojstvu svjedoka, iskaz dao visoki policijski funkcioner – Vesko Damjanović koji je bio v. d. direktora Uprave policije u tom periodu. On je bio kategoričan da je to bila uspješna policijska priča i da su operativnim aktivnostima spriječili tri ubistva. U opširnom iskazu Damjanovića, koje je objavio Portal ETV, on je objasnio da spisak osoba kojima je bila stavljena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru nije &nbsp;„Sveto pismo“ i da je podložan promjenama.&nbsp; <blockquote>Žižić je ispričao i da su predmeti koji su realizovani na osnovu informacija koje je Petar Lazović donio, potkrijepljeni dokazima i iskazima svjedoka saradnika. Rekao je i da je zahvaljući Lazovićevim podacima razbijen ogranak kavačke kriminalne grupe na Cetinju, te da je on donio i informaciju o ranjavanju novinarke Olivere Lakić, planiranju ubistva Nikole Sjekloće i Marka Ljubiše Kana.&nbsp;</blockquote> - Nakon što sam obaviješten da su Belivuk i Miljković ušli u Crnu Goru pozvao sam Enisa Bakovića (pomoćnika direktora za Sektor kriminalističke policije) da pitam zbog čega su ušli. Saopštio mi je da Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala ima aktivnosti prema tim osobama – rekao je Damjanović.&nbsp; Nakon toga, razgovarao je sa Zoranom Lazovićem, koji je bio njegov pomoćnik za SBPOK i koji mu je saopštio da imaju operativna saznanja da će Belivuka i Miljkovića ubiti.&nbsp; Druga operativna aktivnost, kako je ispričao, bila je usmjerena na sprječavanje likvidacije jednog od vođa ozloglašene kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana, a treća akcija bila je osujećivanje planiranog ubistva u Budvi Marka Ljubiše Kana, člana škaljarske grupe. Sve aktivnosti, prema riječima Damjanovića, sprovodio je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala sa nadležnim centrima bezbjednosti. - Kada mi je Lazović rekao da su u toku ove aktivnosti bilo mi je potpuno opravdano da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska i da se puste u Crnu Goru – rekao je Damjanović.&nbsp; Dodao je da bi tako i on postupio, odnosno skinuo bi zabranu ulaska, ističući da su spriječena tri teška krivična djela. Prema njegovim riječima, nikada se nije desilo da o aktivnostima Sektora kojim je rukovodio Lazović dobije informacije od drugih službenika. Bio je kategoričan i da su svi pomoćnici direktora Uprave policije u „istoj ravni“ i da jedan drugom ne mogu da izdaju naređenja. - To znači da Lazović nije mogao da naredi Enisu Bakoviću da Belivuku i Miljkoviću skine zabranu ulaska u Crnu Goru, ali ako je SBPOK sprovodio operativne aktivnosti prema određenim osobama uobičajeno je da se na njihov zahtjev skine mjera zabrane ulaska u zemlju – objasnio je Damjanović.&nbsp; I bivši šef Specijalnog policijskog odjeljena Dragan Radonjić otkrio je tokom saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu, da je bivši glavni specijalni tužilac Katnić ,,vodio otvoreni rat“ protiv kavačke kriminalne organizacije na čijem je čelu Radoje Zvicer, a da se sukob posebno intenzivirao nakon operativnog saznanja da ,,kavčani“ planiraju Radonjićevu likvidaciju.&nbsp; Radonjićevo svjedočenje razbilo je temelje optužbi da je Milivoje Katnić bio član kriminalne organizacije čiji je navodni cilj bio da se pomaže kriminalna organizacija Radoja Zvicera, kako je to formulisao tužilac Šoškić u prvobitnoj naredbi za sprovođenje istrage. <h2>Kad vrhovne sudije falsifikuju istinu&nbsp;</h2> Iako su svjedočenja policijskih službenika razotkrile neosnovanost tužilačkih navoda, Vijeće Vrhovnog suda ignorisalo je činjenice prilikom odlučivanja o produženju pritvora Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010928_205afd1dac831df63cdde16017336182ff8fb6a9f6e436145f158708627c5283.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240908010928_205afd1dac831df63cdde16017336182ff8fb6a9f6e436145f158708627c5283" data-rendition-name="original" width="826" height="590" loading="lazy" alt="Vesna Vučković "> </figure>  Postupak sutkinja Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević je presedan u istoriji crnogorskog pravosuđa: nikada prije jedna sudska odluka nije „putovala kroz vrijeme“, čak su drastično izmijenili činjenice iz prijedloga specijalnog tužioca Miloša Šoškića, izvijestio je Portal ETV 16. avgusta. &nbsp; Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića, iako je utvrđeno da se ubistvo odigralo u Danilovgradu četiri mjeseca ranije, avgusta 2020. godine?! <h2>Ćutanje na krivične prijave Zorana Piperovića&nbsp;</h2> Advokat Zoran Piperović podnio je 12. avgusta Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv sutkinja Vrhovnog suda Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević koje su donijele posljednju odluku o produženju pritvora njegovom klijentu Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010928_0fbf18fa9eb00656527ba30a8d1aebe41b8dbd85039f4271667e9d397dd5ccfc.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240908010928_0fbf18fa9eb00656527ba30a8d1aebe41b8dbd85039f4271667e9d397dd5ccfc" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Zoran Piperović "> </figure>  -Tri sutkinje su izmislile okolnosti koje su im poslužile, ne da produže pritvor, već da ga odrede po tački 1 člana 175 povezujući Lazovića s ubistvom iz oktobra 2020. godine u Spužu, iako im je jasno da su Belivuk i Miljković zvanično ušli u Crnu Goru u januaru 2021. godine, što na teret i sam tužilac stavlja Lazoviću konstatujući do sada neviđene stvari u pravosuđu, navodeći kako je jasno iz tog njihovog zaključka kakva je ličnost Zoran Lazović, što je s aspekta sudijskog zanata skandalozno jer njih tri nisu neuropsihijatri- istakao je Piperović. Mjesec dana docnije, krivične prijave protiv sudija Vučković, Vuković i Pavićević i dalje su smještene u fioci Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal.&nbsp; Nema nikakve reakcije čelnika SDT i na svjedočenja Milorada Žižića, Veska Damjanovića i Dragana Radonjića koji su jasno opovrgli tezu specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je, skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, počinjeno neko krivično djelo ili da su na taj način Katnić i Lazović postali članovi organizovane kriminalne grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010932_78ebd231ee642beff33998de12017b06790ca6542890517048bf9842a522363c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20240908010932_78ebd231ee642beff33998de12017b06790ca6542890517048bf9842a522363c" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Vladimir Novović "> </figure>  Vladimir Novović uporno ćuti i nakon što je postao javnosti dostupan posljednji prijedlog specijalnog tužioca Miloša Šoškića za produženje pritvora Katniću, uz skandaloznu – a nedokumentovanu – tvrdnju da je Katnićeva kriminalna organizacija imala uticaj na medije!&nbsp; Tužilac Šoškić je, podnoseći prijedlog za produženje pritvora Milivoju Katniću, targetirao pet novinara/ki - Šekija Radončića, Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Draška Đuranovića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, kao i poznatog crnogorskog pisca, dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića.&nbsp; U sramnom dokumentu se navodi kako su novinarke i novinari ostvarivali komunikacije sa Katnićem?! Tako je Šoškić kriminalizovao, uz prihvatanje Vrhovnog suda, kriminalizovao i slobodnu riječ u Crnoj Gori.&nbsp; I, naravno, za to niko nije do sada odgovarao, dok je Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, skandaloznom i pravno nevalidnom odlukom tročlanog Vijeća Vrhovnog suda produžen pritvor do 15. oktobra.

Kaćuša Krsmanović

Marija Žižić

Srušene Šoškićeve optužbe protiv Katnića i Lazovića

Protiv D.N. (42) iz Berana podnijeta je krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama koja pripadaju drugom vozilu.
Njega je policija kontrolisala u Tivtu.
- Preduzimajući operativno taktičke mjere i radnje, juče u mjestu Kalimanj - opština Tivat, pripadnici tivatske policije kontrolisali putničko motorno vozilo marke “Mercedes” barskih registarskih oznaka, kojim je upravljao D.N. Detaljnim provjerama koje su preduzeli pripadnici tivatske policije utvrđeno je da registarske oznake ne pripadaju ovom već drugom vozilu - kazali su u policiji.
Na ove okolnosti od D.N. su prikupljena obavještenja na zapisnik kada je policija došla do sumnje da je D.N. pomenute registarske oznake postavio iako znajući da ne pripadaju ovom vozilu.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je kvalifikovao krivično djelo falsifikovanje isprava te je protiv ovoga lica podnijeta krivična prijava - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama drugog vozila

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović najavio je da će mladiću koji je spasio ženu iz nabujale Morače ponuditi radno mjesto u sistemu Glavnog grada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpodgoricanin-petar-ivanovic-spasio-djevojku-iz-morace&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mujović je naveo da je sa oduševljenjem primio vijest o hrabrom i požrtvovanom gestu Petra Ivanovića.
- Ovaj gest zaslužuje poštovanje i da u sjenku baci sve druge političke teme. O ovome treba da se piše, ovakva djela dobročinstva treba afirmisati - naveo je Mujović.
Istakao je da će već u ponedjeljak upriličiti prijem za mladog heroja.
- Tom prilikom biće mu ponuđeno radno mjesto u sistemu Glavnog grada - saopštio je gradonačelnik.

Mujović: Mladiću koji je spasio ženu iz Morače ću ponuditi posao u Glavnom gradu

Doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić ocjenjuje da je Vladin predlog budžeta za zdravstvo za 2026. godinu „loše planiran“ i da će neminovno dovesti do ponavljanja krize sa ljekovima kakva je obilježila kraj ove godine.
On je u razgovoru za Standard naveo da je nacrt koji je inicijalno Ministarstvo finansija poslalo Fondu iznosio oko 480,9 miliona eura, a da je kasnije na Vladi ipak usvojen budžet za zdravstvo od oko 487,1 miliona.
- Znači, nekih šest miliona više nego što je bio predlog Ministarstva finansija. Što znači da se u međuvremenu nešto desilo, gdje su dodali tih pet–šest miliona. Kako vidim, na poziciju ljekova, medicinskih sredstava i pomagala koja idu preko Montefarma dodali su još četiri miliona – sa 168 na 172 miliona (što je i dalje 10 miliona manje od onog što je Fond tražio svojim nacrtom) – i na stomatološku zaštitu sa 6,1 miliona na 6,5 miliona, koliko je Fond tražio svojim predlogom. Ostalih oko milion i po vjerovatno je otišlo na zarade zaposlenih u javnom zdravstvu - kaže Kadić.
Ističe da, bez obzira na to, ključni problem ostaju sredstva za ljekove.
ZA LJEKOVE FALI NAJMANJE 10 MILIONA
Kadić podsjeća da je predlog Fonda za ukupni zdravstveni budžet za 2026. godinu bio oko 557 miliona eura, dakle oko 70 miliona više od Vladinog predloga od 487 miliona.
Objašnjava da je unutar tog predloga FZO bilo i oko 20 miliona eura za izmirenje dugova koji bi ostali iz tekuće godine, a koje sada, kako kaže, ne zna kako planiraju da vrate, jer je na toj poziciji, prema odluci Vlade, sada upisan jedan euro, kao i dio kapitalnih investicija za koje pretpostavlja da su prebačene na druga ministarstva.
- Realno, vjerovatno je tu 40–50 miliona manje kad se to sve odbije. Znači, realno bi bilo da budžet za normalno funkcionisanje sistema bude između 525 i 530 miliona eura - ocjenjuje on.
Najveći problem vidi u poziciji za ljekove.
- Naš predlog za ljekove preko Montefarma bio je 182 miliona eura za 2026. godinu. To je usvojio Upravni odbor Fonda 15. septembra i poslato je Ministarstvu finansija. Uz to je predloženo 28,4 miliona eura za privatne apoteke. U predlogu Ministarstva finansija za 2026. za Montefarm je planirano 172 miliona, a za privatne apoteke oko 25 miliona. Znači 10 miliona manje za Montefarm i oko 3,5 miliona manje za privatne apoteke – ukupno više od 13 miliona manje za ljekove. Tih 10 miliona je otprilike dvije trećine mjesečne rate prema Montefarmu. Što znači da će sigurno nedostajati novca. Tvrdim da je to minimum minimuma - naglašava Kadić.
Dodaje da su procjene Fonda rađene „bez ikakvih vanrednih situacija", samo na osnovu stvarne potrošnje u 2025. i očekivanih potreba u 2026. godini.
- To su najrealnije procjene, bez pretjerivanja – bez povećanja prava pacijenata i bez širenja liste ljekova. A znamo da se lista ljekova revidira tri puta godišnje i da se uvijek dodaju novi ljekovi i indikacije - napominje on.
NOVA KRIZA KRAJEM GODINE
Kadić tvrdi da će se, uz ovakav budžet, kriza sa ljekovima ponoviti već u posljednjem kvartalu naredne godine, kao što se dešava i sada.
- Apsolutno sam siguran da je budžet loše planiran i da će sigurno doći do problema u posljednjem kvartalu, kao ove godine. I ova procjena od 182 miliona za Montefarm je donja granica, pod uslovom da ne dođe do enormnog skoka cijena ljekova i proširenja liste - upozorava on.
Podsjeća i da Vlada mora da obezbijedi dodatnih 20 miliona eura kako bi zatvorila obaveze prema veledrogerijama za ovu godinu, na osnovu već datih garancija.
- Od onih 30 miliona iz Zaključka Vlade od 15. oktobra, 20 miliona dolazi na naplatu ove godine, a 10 miliona bi moglo da optereti budžet za 2026. Ako ta sredstva ne obezbijede, veledrogerije će im, slikovito rečeno, 'zavrnut' česmu' – neće im isporučivati ljekove dok ne plate dug - kaže Kadić.
Objašnjava i da se zbog prelaza između budžetskih godina u decembru i januaru svakako ulazi u period bez plaćanja, dok se novi budžet ne aktivira.
- Od kraja decembra do druge polovine januara praktično nema plaćanja, jer budžet formalno nije aktivan. Već smo ranije imali situacije da u januaru ne možemo da pošaljemo pacijenta na liječenje u inostranstvo jer bolnica traži avans, a mi nemamo mogućnost da platimo. Sada, ukoliko Montefarm do kraja godine ne isplati iznos od najmanje 20 miliona prema svojim dobavljačima, bojim se da će oko Nove godine i tokom januara biti ozbiljnih problema u snabdijevanju ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom - podsjeća on.
PREVENCIJA I EDUKACIJA „KRATKIH RUKAVA" UPRKOS OBEĆANJIMA
Kadić ukazuje i na dvije, kako kaže, „simbolične za budžet Fonda, ali izrazito važne" stavke: program prevencije i program kontinuirane medicinske edukacije.
Podsjeća da je FZO za 2026. godinu predložio 500.000 eura za screening – programe ranog otkrivanja tri velika karcinoma (dojke, grlića materice i debelog crijeva).
- Prošle godine smo tražili 450.000 eura, Ministarstvo finansija nam je dalo 350.000. Ove godine smo tražili 500.000 eura, a opet je u predlogu budžeta ostalo 350.000. Institut za javno zdravlje, koji sprovodi te programe, saglasan je da je 500.000 minimum - kaže on.
Podsjeća i da su, tokom oktobra – mjeseca posvećenog borbi protiv karcinoma dojke – poslanici vladajuće većine javno obećali da neće podržati budžet ukoliko za screening ne bude predviđeno 500.000 eura.
- To su rekli na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost 28. oktobra, imali su i zaključak da neće usvojiti budžet ako ta stavka ne bude povećana. Sada, u predlogu budžeta, to nije ispoštovano. Biće zanimljivo vidjeti da li će održati riječ - poručuje Kadić.
Slična je situacija, dodaje, i sa kontinuiranom medicinskom edukacijom.
- Ministarstvo zdravlja je za 2026. tražilo 700.000 eura za usavršavanje ljekara, na osnovu planova edukacije, a Ministarstvo finansija i Vlada su odobrili 500.000. Ministar zdravlja na sjednici Vlade ništa nije uradio po tom pitanju, a to je bio njegov predlog. Toliko o njegovoj dosljednosti - kaže on.
„ŠIZOFRENA" PODJELA NADLEŽNOSTI ZA LJEKOVE
Kadić posebno kritikuje sadašnji model raspodjele nadležnosti u lancu ljekova – od formiranja liste do plaćanja računa.
- Imamo jednu, blago rečeno, šizofrenu situaciju. Ministarstvo zdravlja donosi listu ljekova, ubacuje nove ljekove, pregovara sa veledrogerijama i proizvođačima. Montefarm raspisuje tendere i nabavlja količine u zavisnosti od potreba javnih zdravstvenih ustanova. A Fond na kraju samo dobije fakturu na plaćanje - objašnjava on.
Dodaje da Fond nema mogućnost da utiče na sastav liste, ne može da kaže: ove godine, na primjer, imamo 180 miliona, ne možemo širiti listu.
- Svako širenje liste znači veći trošak, a svi se, kada dođe do nestašice ljekova, obraćaju Fondu, iako on ne nabavlja ljekove niti utiče na cijenu ljekova i njihovo stavljanje u promet – nabavlja Montefarm - kaže Kadić.
Podsjetio je i na nedavnu izjavu ministra finansija gospodina Vukovića, da Montefarm ima oko 10 miliona eura ljekova na zalihama „koji u ovom trenutku ne trebaju".
- Montefarm je u jednom trenutku imao na lageru 11–12 miliona eura vrijednosti ljekova, a u bolnicama je nedostajala onkološka i biološka terapija. To znači da je neko kupovao 'pogrešne ljekove' – koji će se potrošiti za šest mjeseci, kako reče ministar finansija, a nije bilo novca za inovativnu i najskuplju terapiju. Ili je planiranje bilo loše, ili je nešto drugo u pitanju - kaže Kadić.
KRIVIČNE PRIJAVE I TUŽBE ZBOG SMJENE
Kadić je potvrdio da je, nakon razrješenja, podnio krivičnu prijavu i više tužbi protiv odgovornih za njegovu smjenu.
- Podnio sam krivičnu prijavu protiv predsjednika Upravnog odbora gospodina Tomaševića i zamjenice predsjednika, gospođe Roganović, jer su zloupotrijebili svoj položaj. Bili su upoznati da krše zakon, a ipak su uradili to što su uradili - navodi on.
Pored krivične prijave, pokrenuo je i upravne i parnične postupke.
- Podnio sam tužbu Upravnom sudu, Osnovnom sudu i žalbu Državnoj komisiji za žalbe Vlade Crne Gore. Tražim poništenje odluke o razrješenju i povratak na posao. Advokati su ubijeđeni da će te odluke biti u moju korist - kaže Kadić.
Tvrdi da Upravni odbor nije imao ovlašćenja da sam ocjenjuje da li je eventualno prekršen zakon, niti je ispoštovana procedura iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Upravni odbor nije nadzorni organ koji utvrđuje zakonitost rada direktora. Ako su sumnjali da je nešto protivzakonito, morali su da se obrate nadležnom organu – disciplinskoj komisiji ili nekoj komisiji koju bi formiralo nadležno ministarstvo. Oni nijesu uradili ništa od toga – samo su rekli: 'kriv si, izjasni se, a odluku smo već donijeli' i na osnovu toga me razriješili - zaključuje Kadić.

Kadić: Nova kriza sa ljekovima već izvjesna

Ove subote u emisiji Vikend popodne, Televizije E, razgovaramo o važnosti psihološke sigurnosti u sklopu radnog mjesta, kao i brojnim aktivnostima civilnog društva koje organizuje projekte o sigurnosti na poslu.
Drugi dio posvećujemo tehnologiji kroz informativne i edukativne razgovore - prvo sa finansijskom analitičarkom o tome kakve tehnologije koriste kriptovalute i koja je njihova razlika u odnosu tradicionalno trgovanje akcija na berzi?
Zatim sa IT stručnjakom pričamo o &nbsp;kakve prilike e-commerce pruža ljudima koji unutar, kao i van granice sopstvene države traže mogućnosti za posao!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Vikend popodne: Psihološka sigurnost na radnom mjestu, tehnologija kroz informativne i edukativne razgovore...

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: milorad-zizic