Ustavni sud Crne Gore ukinuo je presudu Vrhovnog suda iz februara 2023. godine u predmetu bivše viceguvernerke Irene Radović utvrdivši da joj u postupcima pred redovnim sudovima za mobing nije pružena djelotvorna sudska zaštita, u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. Predmet je vraćen Vrhovnom sudu na ponovno odlučivanje.
Osnovni i Viši sud u Podgorici, a potom i Vrhovni sud, presudili su da Radović nije učinila vjerovatnim da je od oktobra 2017. do jula 2018. godine, bila zlostavljana na radu, odnosno da je prema njoj diskriminatorski postupano jer je žena. Ustavni sud je ocijenio da sudovi, prilikom utvrđenja postojanja mobinga i diskriminacije nijesu na adekvatan način cijenili nalaz i mišljenje neuropsihijatra, koji je utvrdio da je Radović usljed konfliktnih odnosa na radnom mjestu, bila liječena i ispoljavala simptome posttraumatskog stresnog poremećaja.
- Takav nalaz je obavezivao sudove da ispitaju da li su konkretne radnje posmatrane pojedinačno i u zbiru mogle predstavljati zadiranje u psihički integritet Radović bez obzira na to da li bi svaka od tih radnji, sagledana izolovano, formalno bila dopuštena - navodi se u odluci Ustavnog suda.
U odluci Ustavnog suda se dalje navodi da je izostala suštinska analiza činjenica da su diskreciona ovlašćenja tadašnjeg guvernera primjenjivana selektivno, jer su nadležnosti kontinuirano smanjivane samo Radović dok prema drugoj dvojici viceguvernera takve mjere nijesu preduzimane.
Za Ustavni sud je sporno i to što redovni sudovi nijesu adekvatno cijenili činjenicu da je Centralna banka protiv Radović podnijela krivičnu prijavu nakon što se ona žalila na mobing. Iako je prijava kasnije odbačena, sudovi nijesu razmotrili da li je takvo postupanje poslodavca moglo imati negativan efekat na njen profesionalni ugled.
Takođe, u postupku utvrđenja mobinga sudovi nijesu cijenili ni činjenicu da je Radović smijenjena prije isteka mandata i u toku sudskog postupka za zaštitu od mobinga.
Vijeće Ustavnog suda je ukazalo da je suprotno praksi Evropskog suda i to što sudovi nijesu adekvatno cijenili dokument kojim je Radović optužena za nemoralno ponašanje, odnosno sveli su ovo na pitanje da li je formalno distribuiran među zaposlenima, bez razmatranja sadržine informacije kojom se zadire u privatni život.
- Sudovi su bili dužni da razmotre cjelokupni činjenični i pravni kontekst predmeta i da sagledaju kumulativni efekat svih prethodno navedenih okolnosti, uključujući i pokretanje krivičnog postupka, koje su u konkretnom slučaju rezultirale razrješenjem podnositeljke sa javne funkcije. Propuštanjem takve sveobuhvatne analize, sudovi nijesu ocijenili posljedice koje su navedene okolnosti imale na profesionalni ugled, lično dostojanstvo i psihički integritet podnositeljke - naveli su u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je naglasio i da ovom odlukom ne prejudicira ishod ponovnog postupka o tome da li su događaji na radnom mjestu zaista predstavljali mobing, ali da način na koji su sudovi sagledali te događaje ne ispunjava standarde djelotvorne zaštita u smislu prakse i standarda Evropskog suda za ljudska prava, zbog čega je bilo nužno ukinuti osporenu presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje Vrhovnom sudu.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ustavni sud ukinuo presudu Vrhovnog: Radović nije pružena djelotvorna sudska zaštita

Reagovanje v.d. direktora Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) Mersudina Gredića puno neistina, “umivenih” uvreda i neutemeljenih ličnih aluzija, samo je dodatno potvrdilo ono što već znamo – da se radi o osobi sklonoј mobingu, diskreditaciji i ponižavanju svojih saradnika. Upravo mi takva reakcija daje dodatnu snagu da istrajem u borbi protiv povreda dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, činjenog sa njegove strane, kazala je zamjenica izvršnog direktora preduzeća Jelena Bošnjak.
Gredića optužuje više ženskih osoba za mobing i druge oblike nasilničkog ponašanja u različitim vremenskim periodima i na različitim radnim mjestima. Sa druge strane, on tvrdi da je posrijedi orkestrirana kampanja sa ciljem diskreditacije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgredic-nakon-optuzbi-za-mobing-pokusaj-diskreditacije-i-licnog-i-profesionalnog-integriteta-u-vrijeme-kada-predstoji-izbor-za-izvrsnog-direktora-cotee-a&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Međutim, Bošnjak kaže da je Gredić u reagovanju iznio neistine.
- Zbog javnosti, iako mi je neprijatno što uopšte moram odgovarati na neistinite tvrdnje osobe sa vrlo “tankom” radnom biografijom izuzimajući politička namještenja i bez ikakvog iskustva u energetskom sektoru, ipak sam primorana. Za razliku od gospodina Gredića, ja sam diplomirana ekonomistkinja Univerziteta Crne Gore, sa relevantnim iskustvom, sertifikatima iz struke i višegodišnjim upravljačkim angažmanom u Odboru direktora CEDIS-a kao članica. Pored toga, kao bivša sportistkinja, njegujem vrijednosti fer pleja – ali sam i borac koji ne odustaje. Ovo više nije samo moja lična borba, već borba svih onih koji su godinama trpjeli Gredićevo ponašanje, uvjereni da će proći nekažnjeno, oslonjen na političku zaštitu svoje partije - istakla je ona.
Javnosti je poznato, dodaje ona, da je Gredić nezakonito postavljen na funkciju, o čemu se i nadležni organ izjasnio.
- Nemušto opravdava svoj "mandat" jeftinim pokušajem prebacivanja priče na politički teren, gdje, očigledno, kao i uvijek, traži utočište - naglasila je ona.
Bošnjak je istakla da Gredić nije demantovao saopštenje Centra za ženska prava, niti je pomenuo činjenicu da nisam sama. 
- Još pet hrabrih žena iz različitih institucija pridružilo mi se, jer dijelimo slična iskustva – istu matricu verbalnog nasilja, prijetnji i ucjena u radu s njim. Ipak, kao što to moberi često čine, fokusirao se samo na mene – prvu koja je smogla snage da javno kaže „dosta“, skrećući pažnju s mobinga na političke funkcije, besramno aludirajući i na članove moje porodice. Takvi pokušaji da u priču uvuče i porodice, pravdajući se svojoj, a napadajući moju, kao i teme nacionalne pripadnosti, nije nimalo ljudski i nema nikakve veze sa činjenicama i optužbama koje mu se stavljaju na teret - istakla je ona.
Ona poručuje da neće stati.
- Ovu bitku ću dobiti, jer nas je sve više koji javno svjedočimo njegovom zlostavljanju. Na potezu su institucije – prije svega premijer, nadležni ministar i predsjednik njegove partije. Naredni koraci biće vođeni solidarnošću nas žena koje su morale da trpe njegovo ponašanje koje se odrazilo na radnu atmosferu i nažalost, na naše zdravlje, jer su institucije ćutale - zaključila je Bošnjak.

Bošnjak: Gredić samo potvrdio što znamo da je sklon mobingu, diskreditaciji i ponižavanju saradnika

U poslednje vrijeme svjedočimo orkestriranoj kampanji čiji cilj nije istina, već diskreditacija. Cilj je jasan - prikazati kao problem ono što je zapravo pokušaj uvođenja reda, odgovornosti i profesionalizma - ocijenio je v.d. direktora Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) Mersudin Gredić nakon što je zaposlena u ovom državnom preduzeću pokrenula postupak za zaštitu od mobinga zbog njegovog dugotrajnog neprimjerenog ponašanja, a pet žena Centru za ženska prava saopštilo tvrdnje da su u različitim vremenskim periodima i na različitim radnim mjestima bile izložene mobingu i drugim oblicima nasilničkog ponašanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fczp-javilo-nam-se-jos-pet-zena-koje-gredica-optuzuju-za-mobing-vlada-da-ispita-kadrovska-rjesenja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Povodom tekstova objavljivanih u proteklim mjesecima u dnevnom listu „Vijesti“, te drugim medijima, dužnost mu je, kaže, da javnosti dodatno pojasni "namjeru i svrhu naručilaca tekstova" koji se u kontinuitetu objavljuju. Cijeni da oni pokušavaju da diskredituju njegov lični i profesionalni integritet, te kaže da su tekstovi tempirani u vrijeme kada predstoji izbor za izvršnog direktora COTEE-a
- Ovim putem ne oglašavam se da bih se pravdao bilo kome, jer za to nemam nikakvog razloga. Ono što imam je odgovornost - prema porodici, prijateljima, kolegama i javnosti da ukažem na ozbiljnost manipulacija koje se plasiraju u javni prostor. Zato se i obraćam. Ne kao neko ko traži bilo čiju podršku, već kao neko ko vjeruje u obavezu da se javnosti ponudi puna slika, a ne montirana naracija. &nbsp;U nizu tekstova koji se plasiraju u medijima već mjesecima, svjesno se zanemaruje suština i javnosti se nudi iskrivljena verzija stvarnosti. Riječ je, zapravo, o pokušaju da se očuva stanje u COTEE-u kakvo sam zatekao - stanje izolovanosti i nevidljivosti od drugih institucija, bez jasnih ciljeva i bez odgovornosti. Moj "grijeh" je što sam to stanje prekinuo - naveo je Gredić u reagovanju.
Tvrdi da je, nakon što je preuzeo dužnost i stekao prvi uvid u stanje institucije u kojoj je imenovan za izvršnog direktora, zatekao situaciju koja nije bila baš zadovoljavajuća.
- Odmah su se mogli primijetiti narušeni međuljudski odnosi, funkcionisanje bez odgovarajućih internih pravilnika ili koje je trebalo ažurirati, bez donošenja podzakonskih akata koji su bili zakonska obaveza, radno vrijeme se uglavnom nije poštovalo, a službena putovanja česta, skupa i bez jasnog cilja, iako je budžet vrlo ograničen. Ovim ne želim da unizim bilo čiji rad, posebno ne mojih sadašnjih kolega, koji su pojedinačno stručni i savjesni u poslu kojim se bave, ali jasno je da je svakako nedostajalo organizacionih i upravljačkih sposobnosti onih koji su ovim trebali da se bave - naveo je Grebić.
Takođe, kaže, iako su bila odobrena sredstva od strane REGAGEN-a za kupovinu poslovnog prostora, nije došlo do realizacije u rješavanju ovog ključnog egzistencijalnog pitanja.
- Danas je to pitanje riješeno, ali se sada i ta kupovina napada, pod banalnim izgovorima da prostor “nema prozore” o čemu je već pisano i dato objašnjenje. Dovodi se u pitanje i sama lokacija, iako se isti nalazi pored ambasada Kine i Turske i u blizini bolnice Kodra, a pored svega, koštao je onoliko koliko je do sada potrošeno na zakup prostorija kako bi ovo Društvo moglo da obavlja svoju djelatnost. Neka javnost procijeni logiku tih kritika. Uvedeni su ili se uvode brojni softverski alati - za tržišne operacije, za garancije porijekla, za prognozu vjetra, za kvalitetnije upravljanje podacima. Pokrenuti su brojni procesi, uz transparentno planiranje i fokus na efikasnost. Sve to u cilјu da COTEE postane funkcionalan i poštovan partner u domaćem i regionalnom energetskom sistemu - istakao je on.
Cijeni da se mora znati druga strana priče.
- Povodom tekstova objavljivanih u „Vijestima“, a posebno u odnosu na tekst objavljen 28.06.2025.godine, dat od strane punomoćnice zamjenice izvršnog direktora COTEE-a Jelene Bošnjak, kao i tekst objavljen 1.07.2025.godine u drugim elektronskim medijima od strane CŽP, javnost mora znati i drugu stranu priče, onu koja se uporno i sistematski prećutkuje. Pozicija zamjenika izvršnog direktora COTEE-a od svog osnivanja imala je jasno stručnu, tehničku ulogu, sa kadrovima sa iskustvom u sektoru energetike - rekao je Gredić.
To, kaže on, nije bilo političko, već profesionalno radno mjesto - bez mandata, ali sa jasnim zahtjevima znanja i odgovornosti.
- Međutim, izmjenom akta o sistematizaciji, ta funkcija je preoblikovana: opis radnog mjesta sveden je na opšte formulacije, bez konkretnih zadataka, bez mjerljivih ciljeva, bez odgovornosti - upravo da bi bila dodijeljena osobi koja nema potrebna znanja, niti iskustvo u energetici. Znam da će neko postaviti legitimno pitanje - kako to da sam i ja, bez prethodnog iskustva u energetici, izabran za izvršnog direktora? Razlika je suštinska: mjesto izvršnog direktora je mandatna pozicija. Ukoliko ne obavljam svoj posao kvalitetno i odgovorno - moj mandat se može prekinuti ili jednostavno se ne produžava - navodi Gredić.
To je, smatra on, logično i pravedno.
- S druge strane, kada se nekome bez stručnih referenci omogući da sistematski, kroz ugovor o radu na neodređeno, zauzme poziciju sa velikim formalnim ovlašćenjima, ali bez stvarne odgovornosti - to postaje problem za svaku organizaciju. I upravo se to ovdje desilo. Konkretno, radi se o ekonomisti, bez ijednog dana rukovodećeg iskustva u energetici i uopšte rukovodećeg iskustva, koja je iz banke, sa mjesta referenta, došla na funkciju zamjenice direktora. Dakle, ostavljamo javnosti da procijeni da li je stručnost ili možda porodične i političke veze ono što je koleginicu Bošnjak, pa i članove njene porodice pozicioniralo u energetski sektor - istakao je Gredić.
Ona je, kaže, izabrala medijske napade da bi se borila za poziciju.
- U svjetlu borbe za očuvanje pozicije za koju smatra da joj cjeloživotno pripada, odabrala je taktiku medijskih napada, pozivanja na mobing, optužbi na ličnoj osnovi, pa čak i korišćenje retorike o "mizoginiji", čega se posebno zgražavam kao sin, suprug i otac. Dakle, suština je, kao što rekoh, borba za fotelju i poziciju, a ne za pravdu. Osobi koja me danas optužuje povjerene su finansije, kontrole isplata, komunikacija sa spoljnim institucijama. Takva se povjerenja ne daju slučajno - niti se daju osobi u koju nemate povjerenje. Više puta je pozvana da se aktivno i konkretno uključi u rad Društva. Rečeno joj je pred kolegama da ima ista ovlašćenja kao i ja, da ima odriješene ruke - poručio je Gredić.
Uprkos ukazanim ovlašćenjima i pruženoj podršci, Gredić tvrdi da je njen rad u praksi obilježen pasivnošću i nedostatkom inicijative u ključnim oblastima energetike i tržišnih mehanizama.
- Iako je proteklo više godina od njenog dolaska na mjesto zamjenice direktora, što je izazivalo poteškoće u radu. Vjerovao sam da će vrijeme i praksa donijeti profesionalno sazrijevanje, zbog čega sam odlučio da koleginici i dalje pružim šansu, iako su se obaveze u radu usložnjavale. Danas se upravo te slabosti pokušavaju predstaviti kao „žrtvovanje“, što smatram krajnje neiskrenim i manipulativnim pristupom koleginice prema javnosti - naveo je on.
U menadžmentu ovakve institucije moraju, dodaje on, biti ljudi koji imaju potrebna znanja i iskustva.
- Dakle neko ko zna, ko može i ko želi da doprinosi, a ne neko ko funkciju doživljava kao političku privilegiju. Ako je moj grijeh što sam pokušao da modernizujem sistem, uvedem red i vratim instituciji stručnost, onda neka mi se sudi po tome. Ako je problem što sam „glasno“ radio, a ne ćutao, onda je to možda najbolji pokazatelj zbog čega me zapravo napadaju. U sistemima u kojima je rad greška, a nerad zaštita - jasno je protiv čega se borimo. Ali neko mora da radi. I to je, izgleda, danas najveća prijetnja - naveo je Gredić u reagovanju.
Vjerovao je, kaže, i još vjeruje da institucije ne moraju biti samo građevine.
- Već mjesta gdje ljudi, znanje i odgovornost rastu zajedno; i ako je zbog toga što sam pokušao da budim sistem iz uspavanosti grijeh, neka ostane zabilježeno da sam griješio s vjerom, a ne sa namjerom. Imajući u vidu da je u toku procedura za izbor izvršnog direktora COTEE-a, za očekivati je da bude još ovakvih tekstova, kao i drugih inicijativa sa neosnovanim optužbama, a u cilju moje lične i profesionalne diskreditacije. Danas smo došli dotle da se po nečijem nalogu ili političkom interesu instruiraju čak i druge organizacije da bez ikakvog uvida, presude ili dokaza - sude, targetiraju i presuđuju - istakao je Gredić.&nbsp;
Cilj je, cijeni on, jasan.
- Eliminisati svakoga ko narušava prethodno komforno stanje i staje između fotelje i onih koji u nju nijesu spremni da sjednu znanjem već pritiskom. Ako je princip zamijenjen proračunom, a rad diskreditacijom, onda ovo nije borba za instituciju već za privilegiju. S tim u vezi, pozivam sve nadležne institucije da ispitaju sve navode koji se uporno plasiraju u javnosti ovih dana, a sigurno ću pokrenuti postupke pred nadležnim organima za zaštitu svog ličnog i profesionalnog integriteta - zaključio je Gredić.

Gredić nakon optužbi za mobing: Pokušaj diskreditacije i ličnog i profesionalnog integriteta u vrijeme kada predstoji izbor za izvršnog direktora COTEE-a

Iz Centra za ženska prava saopštili su da im se tokom proteklih dana obratilo pet žena koje tvrde da su u različitim vremenskim periodima i na različitim radnim mjestima, bile izložene mobingu i drugim oblicima nasilničkog ponašanja od strane v.d. direktora državnog preduzeća Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE) Mersudina Gredića.
Iz CŽP-a su se oglasili nakon teksta koji su objavile Vijesti a u kom se navodi da je zaposlena u ovom državnom preduzeću pokrenula je postupak za zaštitu od mobinga zbog dugotrajnog neprimjerenog ponašanja Gredića.
Pravna zastupnica Nina Radulović tvrdi da je Gredić njenu klijentkinju “ometao ili sprečavao u vršenju radnih obaveza, ali i vrijeđao njen profesionalni i lični integritet”. Naglašava i da su njena klijentkinja i više drugih zaposlenih u COTEE obavještavali Odbor direktora o ponašanju Gredića, tražeći od njih zaštitu, ali da njihovi apeli nijesu uvaženi.
Centru za ženska prava su žene koje navode da su trpjele Gredićevo zlostavljanje na radnom mjestu, detaljno izložile brojne situacije u kojima se uočava uznemirujući obrazac ponašanja sa potencijalno ozbiljnim posljedicama po pravo na rad, mentalno zdravlje i dostojanstvo zaposlenih žena.
- Iskazane tvrdnje ukazuju na sistemski obrazac uznemiravanja, vrijedjanja, zloupotrebe položaja i stvaranja neprijateljskog radnog okruženja u više kolektiva u kojima je Gredić obavljao rukovodeće funkcije - istakli su iz CŽP.
Posebno zabrinjavaju, kako kažu, navodi da je jedna od žrtava Gredićevog zlostavljanja na radnom mjestu bila primorama da da otkaz, a da su pritužbe koje je više zaposlenih uputilo Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova i Odboru direktora COTEE ostale bez odgovora.
Zbog svega iz CŽP-a zahtijevaju da se navodi svih pomenutih žena pažljivo, nepristrasno i temeljno ispitaju, kako bi se utvrdile činjenice i zaštitila njihova prava.&nbsp;
- Pozivamo Vladu Crne Gore da, s obzirom na ozbiljost optužbi i potrebu da se izbjegne dalja viktimizacija potencijalnih žrtava, preispita kadrovska rješenja i razmotri druge kandidate za rukovodeću poziciju koju u svojstvu v.d. obnaša Mersudin Gredić. Pozivamo nadležno tužilaštvo da hitno ispita da li u ponašanju pomenute osobe postoji osnov sumnje o postojanju elemenata krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti - poručili su u obraćanju javnosti.
Pozvali su i predsjednika i rukovodstvo Bošnjačke stranke da pokažu nultu toleranciju na nasilje nad ženama na radnom mjestu i da u tom smislu odgovore na optužbe protiv Mersudina Gredića, koji je član njihovog Predsjedništva i Glavnog odbora.
<h2>Institucije tolerišu mobing</h2>
Pobjeda je danas objavila obraćanje još jedne, kako tvrdi, žrtve mobinga Mersudina Gredića. Ona je tom listu kazala da želi da izrazi punu podršku hrabroj zaposlenoj u COTEE koja je smogla snage da javno progovori o mobingu kojem je godinama izložena od strane Mersudina Gredića.&nbsp;
- I sama sam bila žrtva istog obrasca ponašanja istog čovjeka. Zvanično sam tražila zaštitu od mobinga i dokumentovala primjere Gredićevog ponašanja koje je odslikavalo diskriminaciju i psihološki pritisak prema zaposlenima. Nije bilo reak- cija, čime je u stvari bio zašti- ćen Gredić – kazala je ova žena Pobjedi.
Istakla je da nije bila jedina u toj instutuciji koja je trpjela mobing, te da je njegovo favorizovanje njemu lojalnih i maltretiranje i nedolično ponašanje prema onima koji mu nijesu bili po volji bila je opšte poznata stvar.&nbsp;
- Cijela radna karijera Mersu- dina Gredića je primjer partijskog uhljebljenja i velikih ambicija partijskog čovjeka koji godinama uživa političku zaštitu zahvaljujući Bošnjačkoj stranci, a ne zahvaljujući svojim znanjima, kompetencijama i rezultatima. Upravo ta politička zaštita omogućila mu je da godinama nekažnjeno širi strah i zloupotrebljava službeni položaj – kazala je ona.&nbsp;
Smatra da je Gredić dobio status „bijelog medvjeda“, a zahtjevi za zaštitu od mobin- ga upućeni menadžementu nijesu bili od pomoći.&nbsp;
- Suočene s takvom situacijom, ne vjerujući politizovanim institucijama, mobingovane žene nijesu išle dalje u proces - zbog čega na važnosti još više dobija postuak zaposlene u COTEE koja je odlučila da na svjetlost dana iznese porazni način funkcionisanja Mersudina Gredića – poručila je ona.&nbsp;
Ističe da problem Gredić vog mobinga zaposlenih nije ni slučajan, ni nov.&nbsp;
- Isti obrazac traje godinama, isti čovjek ga ponavlja, a institucije ga tolerišu. Vrijeme je da se ovaj obrazac ponaša- nja zauvijek prekine i da se ovakvi ljudi sklone s mjesta moći – zaključila je ona.

CŽP: Javilo nam se još pet žena koje Gredića optužuju za mobing, Vlada da ispita kadrovska rješenja

Časlav Vujotić, novinar RTCG koji tvrdi da je mobingovan, u autorskom tekstu &nbsp;iznosi niz ozbiljnih optužbi na račun menadžmenta Javnog servisa i direktora Borisa Raonića, ukazujući da je pokušaj sindikalne borbe sistematski obesmišljen, dok se istovremeno najavljuju otkazi i promjene Kolektivnog ugovora – bez dijaloga i u atmosferi pritiska.
Vujotić navodi da je uprava RTCG-a ignorisala Sindikat zaposlenih i pokušala da predstavi javnosti iskrivljenu sliku štrajka, uz spinovanje činjenica u izvještajima Portala RTCG.
- Izvještači su tvrdili da je direktor tražio detektor laži usred štrajka, iako tada nije bio ni direktor, ni detektor. Tobožnja logika zamijenila je osnovna pravila profesije - piše Vujotić, dodajući da su „manipulativno spojeni događaji sa različitih lokacija i učesnika“, čime je, kako kaže, stvoren pogrešan utisak o ciljevima protesta.
Vujotić tvrdi da je direktor Raonić, umjesto da razgovara sa sindikatom koji je organizovao štrajk, izabrao da optuži Sindikat medija – koji nije bio dio pregovora – i pozove njegove predstavnike „na poligraf“.
- Oni su ostali zatečeni – mislili su da ih je Boris primio na posao. Ispostavilo se da pregovara s drugima, a onda ih javno proziva - &nbsp;navodi autor, dodajući da su medijima obećani dokumenti kao dokaz za tvrdnje menadžmenta – koji nikada nisu dostavljeni.
U tekstu se navodi da direktor RTCG-a svaku kritiku doživljava kao „kampanju“ protiv njega, pri čemu se poziva na sopstvene uspjehe i ocjene finansijske discipline, ignorišući upozorenja Državne revizorske institucije, Vlade i Evropske unije.
- RTCG raste, tvrdi on – ali samo u njegovim sopstvenim jedinicama mjere - piše Vujotić, uz opasku da zgrada RTCG-a, uprkos izjavama, nije „napuhana“ niti se infrastrukturno razvija.
Posebno ističe da Raonić „besomučno ponavlja“ priče o reformama i smanjenju broja zaposlenih, dok se zapravo, kako tvrdi, „smanjuje broj sindikalaca, ne zapošljenih“.
Autor navodi da je menadžment, tek dva dana prije štrajka, poslao poziv svim sindikatima – i reprezentativnim i nereprezentativnim – da započnu pregovore o novom Kolektivnom ugovoru.
- Zašto nije ranije? Šta ih je spriječilo – opstruktivni bronhitis, zaboravljena šifra, zaključana vrata Savjeta? Ili možda zahtjev jednog od sindikata da se pregovori mogu voditi samo nakon razrješenja Raonića, zbog sudski dokazane uzurpacije funkcijež? - pita Vujotić, upozoravajući da bi sve eventualne odluke bez toga mogle biti pravno oborive.
Dodaje da je direktor priznao da je dvojicu pregovarača iz jednog sindikata „počastio“ uredničkim funkcijama, nakon čega su tražili smanjenje koeficijenata kolega iz drugog sindikata.
- Ostaje nejasno da li su za to dobili i stan. Imena ćemo, kaže, saznati kad i dokumente – što znači, nikad - piše autor.
Najvažniji detalj, smatra Vujotić, jeste to što se na Portalu RTCG ne pominje ono što menadžment pokušava da progura kroz izmjene Kolektivnog ugovora – mogućnost otpuštanja zaposlenih bez ograničenja.
- Toliko voli zaposlene da želi nesmetano da ih otpušta -sarkastično primjećuje autor.
Osvrće se i na izjavu Raonića da u RTCG-u „nema mobinga“, iako su, kako navodi, brojni radnici već sudski vraćeni na posao, dok su drugi još u pravnim postupcima – uključujući i njega.
- Poziv onima koji se osjećaju mobingovano da ‘izađu’ – zapravo je najava čistke, a ne podrška. Nije ljudski - zaključuje Vujotić.

Vujotić: Prije štrajka sindikata menadžment RTCG opstruisao pregovore – Raonić najavljuje otkaze, ali bez dokaza

Iz kabineta Doma zdravlja u Herceg Novom poručili su da su lažne optužbe dijela zaposlenih koji su Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) podnijeli krivične prijave protiv Dragane Knežević - bivše direktorice, ali i aktuelne v.d. Vesne Kovač.
- Navedene lažne otpužbe dolaze od grupe od par nesavjesnih pojedinaca, bliskih saradnika bivšeg direktora Alekse Đekića, koji na navedeni način pokušavaju da diskredituju sadašnje rukovodstvo i ukaljaju ugled i čast - ne samo ustanove već i svih zaposlenih koji časno i pošteno rade svoj posao, a koji nijesu zaposleni od strane pomenutog Đekića i nisu htjeli da učestvuju u njegovim protivpravnim radnjama -istakli su u novljanskom Domu zdravlja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzaposljeni-u-novljanskom-dz-tvrde-da-je-knezevic-neke-zlostavljala-mobingovala-prijetila-a-pojedinima-pravila-fiktivne-ugovore-i-druge-benefite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni smatraju da se radi o gnusnom napadu.
- Cilj ovog gnusnog napada je da se izvrši pritisak na nadležne organe u postupku koji je pokrenut protiv imenovanog po krivičnoj prijavi koje je (za razliku od njihovih lažnih otpužbi i „čaršijskih priča“) potkrijepljena ozbiljnim dokaznim materijalom u vidu zvanične dokumentacije predate nadležnom Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom - podvukli su u tamošnjem kabinetu Doma zdravlja.

Anja Ivanović

Kabinet novljanskog Doma zdravlja: Lažne optužbe dijela zaposlenih - grupe bliskih saradnika bivšeg direktora Đekića

Dio zapošljenih u Domu zdravlja u Herceg Novom predao je tamošnjem Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) krivične prijave protiv Dragane Knežević - bivše direktorice, ali i aktuelne Vesne Kovač, tereteći ih za zloupotrebu položaja, nanošenje štete zdravstvenoj ustanovi, ali i radnicima, saznaje Portal ETV.
U prijavi, u koju je Portal ETV imao uvid, oni navode da je bivša direktorica Dragana Knežević pravila fiktivne ugovore za pojedince, donosila rješenja bez potrebne saglasnosti Ministarstva zdravlja, da je sebi lažno upisala dopunski rad, omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenima, ali i da je kontinuirano zlostavljala, prijetila i zastrašivala neke radnike...
U toku 2024. godine dr Knežević je sa pozicije direktorice, prema njihovim riječima, kontinuirano zlostavljala dvoje zapošljenih izjavljujući da bi „uzela pištolj da ih pobije“.
- A posebno svoje zlostavljanje nastavlja nad jednom zaposlenom kojoj uz prijetnje stalnog otkaza primorava da obavlja poslove čistačice - navodi se u prijavi.
Zapošljeni tvrde i da se Knežević, zajedno sa sekretaricom, služila spletkama, podmetanjem i skrivanjem dokumentacije.
- A posebno prema ovim zaposlenima. Prijetnje i pritisci se inteziviraju u periodu od 10.10.2024 godine kada uz pomoć sekretara A.P. falsifikuju potpis (pomenute zaposlene) na dostavnici dokumenta kako bi prikazali da je ista dokument primila. Prijavljuje je inspekcijskim službama, a u toku kontrole ne predaju cjelokupnu dokumentaciju zaposlene kako bi inspekcijska služba donijela zaklučak po njih povoljan - ističu zapošljeni u prijavi ODT-u.
Oni tvrde da je ta zaposlena zbog prijetnji i pritisaka bila primorana da zatraži ljekarsku pomoć u više navrata.
- Primoravana je na rad van medicinske struke u nehumanim uslovima, a na kraju je prijetnja ostvarena - te je ista dobila otkaz ugovora o radu - dodali su oni uz napomenu da je Knežević određenim radnicima i prijetila da će „sve kadrove bivšeg direktora ukloniti sa posla, kao što su i njega“.
<h2>NEZAKONITI UGOVOR SA PRIVATNOM USTANOVOM</h2>
Uz to, oni ističu da sumnjaju da je Knežević 19. aprila prošle godine zloupotrijebila položaj tako što je potpisala ugovor sa privatnom zdravstvenom ustanovom „Stojović“ i to bez saglasnosti Ministarstva zdravlja. Cijene da se tim ugovorom korist pribavlja za privatnu ustanovu „Stojović“, a da predstavlja štetu za Dom zdravlja u Herceg Novom.
- „Stojović“ je privatna ustanova koja pored specifičnih pregleda izdaje i ljekarska uvjerenja. Kako bi ista mogla da nastavi i zakonito posluje potrebno je da se uklopi u propisane zdravstvene normative - a to bi značilo posjedovanje rengen aparata kao i osposobljenog medicinskog kadra. Imajući u vidu da je osnovni prihod JZU Dom Zdravlja Herceg Novi upravo od izdavanja ljekarskih uvjerenja - ostaje pitanje motiva potpisivanja ovog ugovora kojim se privatnoj ambulanti „Stojović“ izdaje Rengen aparat i ustupa medicinski kadar - cijeni dio radnika novljanskog Doma zdravlja.
Oni su decidni da je tako direktnom konkurentu omogućen zakonit rad uz simboličnu naknadu. Ovim ugovorom se, kako su naveli u obrazloženju prijave, privatnoj ustanovi izdaje državna imovina i ustupa državni kadar bez saglasnosti resornog Ministarstva.
<h2>ZAPOŠLJAVANJE NA POPUNJENA MJESTA</h2>
U prijavi protiv Knežević, u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je angažovala više osoba - iako za tim nije bilo potrebe pošto su radna mjesta već bila popunjena. Dodaju i da je licima koja su bila u radnom odnosu obezbijedila potpisivanje dodatnih ugovora - iako se time nijesu bavili.
- Na taj način je potpisivanjem ugovora sa sljedećim licima njima pribavila korist, a ustanovi nanijela štetu: Ugovor penzionisanom 2023. na mjesto pravnika - iako je vazećom sistematizacijom to mjesto popunjeno i poslove sekretara obavlja A.P; Ugovor penzionisanom - energetska efikasnost koji obavlja poslove šefa tehničke službe iako to mjesto pokriva već jedan stalno zaposleni; Dodatni fiktivni ugovor stalno zaposlenom na mjestu kućnog majstora - obavlja poslove upravljanja kotlarnicom bez položenog sertifikata. Njegova plata iznosi po više osnova 1.400 eura, što je u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o radu i Granskim ugovorom - ističu zapošljeni.
Kažu i da je jednoj radnici omogućeno primanje naknade od 500 eura za poslove koje ona ne obavlja.
- Ta praksa je bila prisutna i u prošlim memadžmentima gdje je ista primala naknadu za javne nabavke od 380 eura po dva osnova - što je u potpunosti suprotno Zakonu o radu i Granskom ugovoru - navode zapošljeni u prijavi uz napomenu da se sklapanjem štetnih ili fiktivnih ugovora čini bespotrebna šteta u iznosu od više desetina hiljada eura.
Dalje ističu da jedna penzionisana medicinska sestra po ugovoru obavlja poslove apotekarskog poslovanja - što je, cijene oni, u potpunosti suprotno sa zakonom. Kažu da stalno zapošljena na mjestu spremačice, po raznim osnovama, ima zaradu od 900 eura.
- Što je u suprotnosti sa Zakonom o radu o podzakonskim aktima - dodali su u prijavi.
Za navedene ugovore, prema njihovim tvrdnjama, ne postoji izvještaj o obavljenom poslu.
- Što bi prestavljao osnov isplate. Isti su zaključeni bez saglasnosti Ministarstva zdravlja - ističu zapošljeni.
<h2>ZIMNICA BEZ SAGLASNOSTI</h2>
Dalje navode da je Knežević u decembru 2024. donijela odluku o isplati zimnice zapošljenima bez saglasnosti Ministarstva zdravlja i finansijske potvrde Ministarstva finansija.
- Što je u potpunosti suprotno sa čl. 26 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost koji decidno obavezuje na ove radnje - čime je oštetila budžet Doma zdravlja za više od 20.000 eura - ističe se u prijavi.
<h2>DOPISIVANJE RADNIH SATI</h2>
Kažu i da je Knežević omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenih.
- A posebno zaposlenih sa pedijatrije i opšte medicine gdje im se dopisuje određen broj sati iako isti nikad nije odrađen - što se može vidjeti iz rasporeda radnog vremena - dodaju oni.
Kažu i da je jednoj medicinskoj sestri omogućila vođenje apoteke, naručivanje ljekova iako ona nije farmaceutski tehničar i nema iskustva u toj oblasti.
- Istoj je omogućila poziciju glavne sestre iako nema kvalifikaciju priznatu od nadležnih organa. Sve u isto vrijeme dok se iskusni farmaceut otpušta - naglasili su u prijavi.
<h2>„POČEĆU DA PRIČAM“</h2>
U prijavi navode i da je Knežević, bez saglasnosti Ministarstva, zakonskom zastupniku dala punomoćje o priznavanju tužbenog zahtjeva jedne radnice bez vođenja parnice.
- Čime joj je omogućila uspjeh u sporu i pričinila korist, a oštetila Dom zdravlja - dodaju zapošljeni.
Ta radnica je, prema njihovim tvrdnjama, nakon smjene menadžmenta na sastanku sa Knežević i sekretaricom rekla: „ili me vratite ili ću početi da pričam“.
- Nakon čega je uslijedilo priznavanje tužbenog zahtjeva iste i isplata iz sredstava DZ - navode zapošljeni.
Kažu i da je Knežević bez saglasnosti Ministarstva sebi dodjelila dopunski rad u pedijatriskoj ambulanti - iako to nikad nije radila.
- Nema izvještaja o učinjenim pregledima. Time je učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG ili drugo krivično djelo za koje se preduzima gonjenje po službenoj dužnosti - cijene radnici novljanskog Doma zdravlja.
<h2>TVRDE DA JE KOVAČ NEOVLAŠĆENO PEČATIRALA</h2>
U prijavi u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je aktuelna v.d. direktorice Kovač tokom 2024. godine u svojstvu medicinskog direktora naložila doktorici medicine rada Aleksandri Kulundžić da joj ustupi svoj službeni pečat dok je bila na godišnjem odmoru.
- Te je, iako to nema pravo, pečat dr Kulundžić upotrebljavala stavljajući ga na izdata ljekarska uvjerenja za vrijeme dok je doktorica koja je zaista vlasnik pečata nalazila na godišnjem odmoru ili bolovanju - navode zapošljeni u prijavi.
Cijene da je Kovač time zloupotrijebila položaj.
Svoje tvrdnje su obrazložili činjenicom da pravo na izdavanje ljekarskih uvjerenja pripada isključivo doktoru medicine rada i ljekaru sportske medicine.
- Kako Dom zdravlja HN u vrijeme izvršenja djela posjeduje jednog takvog ljekara, ljekarska uvjerenja ne može potpisati i izdati niko drugi u njegovom odsustvu. Dr Kovač je ljekar opšte prakse te nije mogla mijenjati, izdavati, potpisivati ili koristiti tuđi pečat radi izdavanja ljekarskog uvjerenja - navode oni.
Smatraju da je Kovač tako izmijenila ili krivotvorila službenu ispravu unoseći neistinite podatke, te svojim potpisom omogućila korišćenje tuđeg pečata i pravljenje isprave neistinitog sadržaja.
Zapošljeni su naglasili da od državnog tužioca očekuju da: pribavi rješenje o godišnjem odmoru za dr Kolundžić i sasluša je, da pregleda protokol izdatih ljekarskih uvjerenja za vrijeme njenog odsustva, pribavi kopije ljekarskih uvjerenja i utvrdi čiji se pečat i potpis na njima nalaze.
- Jasno je da je cilj opisanih radnji upravo bio da se zloupotrebom službenog položaja, prekoračenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti pribavi sebi ili drugom korist - a na štetu ustanove kojom rukovodi, čime je počinila кrivično djelo za koje se može izreći jedna godina zatvora ili teža kazna - dodaje se u prijavi.
Oni traže da se sprovedu istražne radnje i inicira krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja ili nekog drugog krivičnog djela.
Kovač je za v.d. direktorice postavljena 3. aprila ove godine. Do promjene menadžera u ovoj zdravstvenoj ustanovi došlo je po sili zakona - jer je dr Dragana Knežević stekla uslov za odlazak u penziju, pa je Ministarstvo zdravlja na tu poziciju u v.d. mandatu imenovalo Vesnu Kovač.

Zapošljeni u novljanskom DZ tvrde da je Knežević neke zlostavljala, mobingovala, prijetila, a pojedinima pravila fiktivne ugovore i druge benefite

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje problemi se gomilaju, a zapošljeni u kontinuitetu upozoravaju na nezakonita postupanja predsjednika Odbora direktora u ostavci Zorana Lakušića i prošle godine nezakonito izabranog izvršnog direktora Krsta Radovića. Sada se javnosti obratio smijenjeni rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić, koji je otvoreno pismo dostavio i premijeru Milojku Spajiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, ombudsmanu Siniši Bjekoviću, predsjedniku Sindikata Regionalnog vodovoda Igoru Anastasovu, zahtijevajući zaštitu svojih i prava njegovih kolega iz radnog odnosa koja se, kako je istakao, u kontinuitetu ugrožavaju. <h2>Otvoreno pismo</h2> U dopisu tvrdi da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Piše da je on tada sa funkcije rukovodioca postavljen na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi kolega sa mjesta savjetnika na mjesto referenta. Da je sve to nezakonito, konstatovala je, tvrdi, Inspekcija rada. Ističe i kako se „Radović nije zaustavio na tome, već je nastavio da sprovodi svoju samovolju“ i pokrenuo „po dva montirana i izmišljenja disciplinska postupka“ protiv njega i još jednog kolege, a samo sa jednim ciljem - da im nezakonito da otkaze. On citira Radovića koji navodno komentariše: „...kad se vrate preko suda, ja svakako neću biti tu“. On od Spajića i Ćulafića traži da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora (koji formalno ne ispunjava uslove za to radno mjesto), budući da se radi o privrednom društvu koje je u vlasništvu države Crne Gore i čija aktivna vrijednost iznosi 140 miliona eura. Upozorava i da od ove kompanije zavisi ljetnja turistička sezona, kao najznačajnija privredna grana u Crnoj Gori. Smatra da je Odbor direktora nezakonito razriješio tri izvršna direktora - Gorana Jevrića, Josipa Đuraškovića i Borislava Ivankovića i nezakonito imenovao Krsta Radovića, „lice koje nema potrebno radno iskustvo od pet godina sa VII1 stepenom na rukovodećim pozicijama“. - ...zloupotreba prava i zlostavljanje zaposlenih i njihova diskriminacija od strane Krsta Radovića je iz dana u dan sve veća i gora – piše on u dopisu. Od ombudsmana Bjekovića traži da pokrene postupak zbog zloupotrebe prava izvršnog direktora prema zapošljenima. Ružičić piše kako mu je 3. maja izvršni direktor Radović dostavio Upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti broj 25-1934/2 od 23. aprila na što je on u zakonskom roku dostavio zahtjev za usmeno izjašenjenje na, kako je istakao, „sramni, montirani i nezakoniti postupak utvrđivanja odgovornosti“, konstatujući da mu je na teret stavio dvije teže povrede radne obaveze, a za koje on, kako tvrdi, ne može biti odgovoran. Radović tereti Ružičića da je napravio težu povredu radne obaveze jer se nije pojavio na rasprave održane 3. marta u kotorskom sudu, u slučaju dvije tužbe protiv Regionalnog vodovoda. Kao drugu težu povredu naveo je da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio tekst odluka o novčanim pomoćima zapošljenima koji nije u skladu sa Statutom kompanije, a nije ukazao izvršnom direktora da je za donošenje tih Odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor. U dokumentu koji je dostavio uz otvoreno pismo – Prijedlog za obustavljanje postupka i zahtjev za usmeno izajšnjenje na upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze, Ružičić je kategoričan da je Radović napravio niz nezakonitih radnji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vodoizvorište Bolje sestre"><figcaption>REGIONALNI VODOVOD U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Vodoizvorište Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  <h2>„Zaboravljena“ komunikacija</h2> Prvu procesnu grešku, kako j istakao, napravio je jer mu je uz upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze dostavio i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti, ne ostavljajući mu prostor za izjašnjenje, čime je, kako ističe, povrijedio njegovo Ustavom i Evropskom konvencijom za ljudska prava, zagarantovano pravo na pretpostavku nevinosti, odnosno prekršio je načelo prezumpcije nevinosti. On je u pismu ukazao da je za prvi postupak koji je Radović pokrenuo protiv njega donio nezakonitu odluku 14. aprila, a da nije prethodno donešena odluka o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze. - ...prvi postupak je pokrenut nakon što je direktor Radović priznao izvršenje prekršaja, iako nije bilo osnova za to, pa je sakrio prekršajne naloge iz kojih bi se to dalo vidjeti. Tačnije, kao zapošljeni protiv kojeg se vodio postupak nijesam imao pravo uvida u te prekršajne naloge – napisao je Ružičić. Tvrdi i da su u prvom postupku protiv njega pribavljali dokaze nakon održane rasprave, na koje se nije mogao izjasniti, kao i da su promijenili kvalifikaciju djela nakon rasprave, što je zaključio iz odluke koju je dobio. U pismu je Ružičić decidiran da je za dva ročišta pred kotorskim osnovnim sudom, 3. marta, po tužbama Milana Janovića i Ivana Špadijera, za koje tvrdi da su Radovićevi najbliži saradnici, uputio dopis sudu da neće doći, jer je bio bolestan, za što ima i dokaze, jer je otvorio biolovanje 26. februara. Decidiran je da je o svemu bio obaviješten i lično Radović, s kojim je imao i usmenu i mejl komunikaciju, te da mu je ovaj rekao: „Nema veze odlaži sva ročišta dok Laki, tačnije advokat Lazar Armenko ne potpiše ugovor“. Ružičić je naglasio i da je na bolovanju do 30. maja, jer je u kompaniji psihički maltretiran, nezakonito raspoređen na nižu poziciju, žrtva je pokretanja montiranih disciplinskih postupaka, te mobinga. Za drugu tačku Radovićeve „optužnic“, koja se odnosi na to da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio odluke o novčanoj pomoći zapošljenima koje nijesu u skladu sa Statutom Društva i nije ukazao izvršnom direktoru da je za donošenje tih odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor, Ružičić, takođe, tvrdi da je neargumentovana. Upozorio je Radovića i da je povrijedio pravo zapošljenih na privatnost, a pogotovo za jednog kolegu u čijem je slučaju odluka završila na oglasnoj tabli kompanije, a pomoć je dodijeljena zbog bolesti, pa je to moglo da pročita više od stotinu ljudi koji tuda prođu, a „što je školski primjer kršenja ličnih podataka“. <h2>Probijanje rokova</h2> Ističe i da je svaku od tih odluka potpisao bivši izvršni direktor i da posljednja datira od 10. aprila prošle godine?! - Znači više od godinu dana od dana dostavljanja upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze broj 25-1934/1, a rok zastare za povrede radne obaveze je tri mjeseca, odnosno šest mjeseci shodno članu 152 Zakona o radu Crne Gore, a Zoran Lakušić kao predjsednik Odbora direktora je za sve ovo znao, jer su mu sve odluke više puta dostavljane i o istima ga je upoznavao Borislav Ivanković (bivši izvršni direktor p.a). Pri tom posebno ukazujem na to da su odluke donijete u skladu sa Kolektivnim ugovorom kod poslodavca broj 23-2798/1 od 21.06.2023. godine (u dijelu koji se odnosi na pravo poslodavca da zaposlenom da novčanu pomoć) i Granskim kolektivnim ugovorom za stambeno-komunalne djelatnosti (Sl. List CG broj 2/12, 32/12, 93/23) u dijelu visine novčane pomoći obzirom da su Granskim kolektivnim ugovorm predviđena veća prava za zapošljenog u odnosu na naš kolektivni ugovor – istakao je Ružičić u pismu. Ponovio je da je Zoran Lakušić imao sve te informacije, iako „može reći da se ne sjeća toga, isto kao što se ne sjeća sastanka koji je organizovao sa predstavnicima Exploringa DOO na koji nas je pozvao on i njegov savjetnik Željko Raičević, a o čemu postoji pisani i vjerovatno audio zapis“. - ...čak je i komisija koju je formirao Odbor direktora čiji je predsjednik bio član Odbora direktora Zdravko Čurović dala svoj stav i konstatovala da o novčanim pomoćima odlučuje izvršni direktor – piše on, pored ostalog.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>KONTINUITET NEZAKONITIH ODLUKA: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Precizira da je sve novčane pomoći zapošljenih, do potpisivanja Kolektivnog ugovora, dodjeljivao je Odbor direktora, nakon čega je to ovlašćenje prenešeno na izvršnog direktora. - ...kako može Vi znati da bivši izvršni direktor nije obaviješten o nečemu što je dobrovoljno potpisao, pri tom u dogovoru sa Zoranom Lakušićem, isto kao što sada Vi sa Zoranom Lakušićem dogovarate dodjelu pomoći fudbalskim klubovima, mjesnim zajednicama, NVO organizacijama, portalima, itd – piše Ružičić. Bura u Regionalnom vodovodu traje duže od pola godine, ali u Vladi još ne reaguju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"><figcaption>U IZVRŠNOJ VLASTI ĆUTE: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Portal ETV u kontinuitetu izvještava o dešavanjima u ovoj državnoj kompaniji, a preduzeće je bilo tema i na skupštinskom zasijedanju 16. aprila, kada je poslanik Boris Mugoša postavio pitanja ministru Ćulafiću - od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke Lakušića. I tek tada javnost je dobila potvrdu nezvanične informacije koju je Portal ETV objavio još 19. februara – da je Lakušić podnio ostavku, koja, inače, do danas nije konstativana na Vladi. Lakušić je na čelo Odbora direktora ove kompanije imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.

Kaćuša Krsmanović

Ružičić: Montirani disciplinski postupci, progon i mobing

Nekadašnji službenik Opštine Tuzi Kristijan Dukaj trpio je zlostavljanje na radu u periodu od maja 2020. do februara 2021. godine.
To je odlučio podgorički Osnovni sud, u čijoj je presudi konstatovano kako Dukaju nije bilo omogućeno da radi poslove iz sopstvene nadležnosti, odnosno one koje je podrazumijevalo njegovo radno mjesto, niti da obavlja radne zadatke koje je do tada obavljao.
Dukaj, koji je bio portparol Opštine Tuzi, potom je bez objašnjenja izmješten iz kancelarije.
On je bio sistematizovan kao viši savjetnik za odnose sa javnošću u Kabinetu tadašnjeg predsjednika, a aktuelnog potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Ðeljošaja.
Inače, Osnovni sud prvobitno je odbio Dukajevu tužbu, navodeći kako je ona neosnovana. Međutim, nakon toga je Viši sud ocijenio kako je Osnovni sud odluku donio uz "počinjenu bit povredu odredbi parničnog postupka".
Oni su vratili predmet na ponovno odlučivanje Osnovnom sudu, koji je ovog puta presudio kako je Dukaj ipak trpio mobing.
Ova odluka je u korist Kristjana Dukaja donešena 24. aprila.&nbsp;

Osnovni sud odlučio: Dukaj trpio mobing u Đeljošajevom kabinetu

Ivan Radojičić, nosilac liste „Evropski savez – Najbolje što možeš! – Ivan Radojičić (SDP, SD, LP i građani)“, oglasio se na svojoj fejsbuk mreži povodom napada političkih oponenata, koji su njegov angažman u JU Zahumlje stavili u fokus predizborne kampanje.
- Politika je prljava igra, a tako, vjerujem, ne mora da bude. Potpuno svjestan toga pristao sam na ovu utakmicu svojom voljom. Siguran da će da kopaju i prebiraju po mom životu sve sa ciljem da dokažu da Ivan Radojičić nije čovjek visokih moralnih načela, legalista i vječiti opozicionar svemu nazadnom i prevaziđenom - poručio je Radojičić.
Kako navodi, u JU Zahumlje zaposlen je sa 38 godina, diplomom magistra sociologije i nakon 55 konkursa na kojima nije bio ni pozvan na informativni razgovor.
- Za vrijeme svog radnog angažmana osnovao sam svima poznati Festival uličnih svirača, bio koosnivač Boem festa i radio na mnogim drugim projektima. Ova djela pamte oni koji znaju značaj i tradiciju kulture i umjetnosti u našem gradu - kazao je Radojičić.&nbsp;
Nakon promjene vlasti 2021. godine, Radojičić tvrdi da je uslijedila zabrana njegovog djelovanja u ustanovi.
- Promjenom direktora stiglo je i usmeno obavještenje od istog da je iz vrha gradske uprave naređeno da je sve što ja potpisujem i na čemu radim – zabranjeno! To se vrlo brzo pokazalo istinitim zabranom prikazivanja dokumentarnog filma o Festivalu uličnih svirača - podvukao je Radojičić.&nbsp;
Uprkos pokušajima da dobije objašnjenje od nadležnih, kaže da odgovore nikada nije dobio.
- Istu potvrdu sam dobio i u direktnom razgovoru sa sekretarom Opštine za sport, mlade i socijalno staranje, gospodinom Dejanom Ivanovićem - istakao je Radojičić
Radojičić navodi da je njegov dalji angažman u JU sveden na prisustvo sastancima na kojima nijedan njegov prijedlog nije usvojen. Napominje da nijedan radni zadatak koji mu je dodijeljen nije odbio, čak i ako se nije ticalo njegovih stručnih referenci.
- Dakle, nije pitanje da li idem na posao, nego da li mi je dozvoljeno da radim! - jasan je Radojičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, degradacija se nastavila sistematizacijom kojom je sa mjesta urednika programa (VII/2) premješten na mjesto arhivara (III-IV), što je, kako kaže, „drugo najniže radno mjesto“.
- To vam se, poštovani prijatelji, na sudu, a i u životu, naziva mobingom i degradiranjem - kazao je on.&nbsp;
Nakon višemjesečnog čekanja na konkretne zadatke, obavijestio je kolege da više neće prisustvovati sastancima, ali da je i dalje spreman za razgovor sa rukovodstvom, međutim do današnjeg dana direktor JU Zahumlje ga nije pozvao na razgovor, kao ni Savjet JU.
Radojičić ističe da je mogao odabrati lakši put, ali nije želio.
- Ja sam svjestan da bi svima bilo lakše da sam tražio sporazumni raskid ugovora i na taj način oslobodio mjesto za još jednog ćacija… ali nikad se u životu nijesam vodio onim što je najlakše, već onim što je ispravno - ističe Radojičić.&nbsp;
Poručuje da i ovog puta ulazi u političku utakmicu – potpuno spreman.
- Kao ostvaren čovjek, magistar sociologije i dugogodišnji privrednik, naravno da ne bih nikada dozvolio sebi da ulazim u bilo kakvu utakmicu nespreman. Uvijek sam davao Najbolje što mogu, svuda i na svakom mjestu. Tako će biti i ovog puta, do pobjede!“ - zaključuje Radojičić.&nbsp;

Radojičić: Nakon 2021. uslijedila zabrana djelovanja u ustanovi, nikad se nijesam vodio onim što je najlakše, već onim što je ispravno

Centar za dnevni boravak odraslih lica sa invaliditetom otvoren je danas u Herceg Novom, čime je, kako je saopšteno iz Ministartsva javnih radova (MJR), napravljen važan iskorak u unapređenju lokalnih servisa socijalne zaštite.
Objekat su, kako su naveli iz MJR, otvorili resorna ministarka Majda Adžović, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i direktor Centra Petar Kovačević.
Navodi se da je Centar, koji je do sada bio usmjeren na djecu i mlade, dogradnjom dobio novu, jednako značajnu ulogu - pružanje kontinuirane i kvalitetne podrške odraslim osobama sa invaliditetom starijim od 27 godina.
- Dogradnjom i unapređenjem prostora obezbijeđeni su savremeniji i funkcionalniji uslovi za rad, boravak i pružanje cjelodnevnih usluga, u skladu sa važećim standardima i potrebama zajednice - dodaje se u saopštenju.
Kako se navodi, projekat još jednom potvrđuje posvećenost institucija stvaranju održive i dostupne javne infrastrukture u oblasti socijalne i dječje zaštite.
Iz MJR su naveli da je nakon svečanog otvaranja, održan sastanak Adžović i Katića, na kojem je razgovarano o statusu tekućih infrastrukturnih projekata.
Poseban akcenat, kako se dodaje, stavljen je na planiranje narednih faza i utvrđivanje dinamike realizacije budućih ulaganja od značaja Herceg Novi.
- Sagovornici su istakli značaj kontinuirane saradnje između državnih i lokalnih institucija kao ključnog preduslova za uspješnu realizaciju razvojnih projekata - kaže se u saopštenju.

Otvoren Centar za dnevni boravak odraslih osoba sa invaliditetom u Herceg Novom

Evropski savez Kotor saopštio je da je Ministarstvo javne uprave potvrdilo da Kotor nema predsjednika Opštine, čime je, kako navode, potvrđeno da je inicijativa opozicionih odbornika bila opravdana i pravno utemeljena.
Kako se ističe u saopštenju, Ministarstvo je utvrdilo da predsjednik Opštine nije izabran u zakonom propisanom roku, čime je prekršen zakon.
– Sada, kada imamo zvaničnu potvrdu da je zakon prekršen i da u zakonskom roku nije izabran predsjednik Opštine, očekujemo da i ostali odbornici podrže skraćenje mandata Skupštini opštine – poručuju iz Evropskog saveza.
Oni su pozvali na uspostavljanje zakonitosti u Kotoru, navodeći da su zakon i red već duže vrijeme ozbiljno narušeni.
– Krajnje je vrijeme da se Kotoru vrate zakon i red, koji su odavno postali strane riječi u upravljanju gradom – navodi se u saopštenju.
Iz Evropskog saveza Kotor dodaju da je svim odbornicima uskraćeno zakonom zagarantovano pravo da biraju izvršnu vlast, što, kako ističu, dodatno potvrđuje ozbiljnost institucionalne krize u toj opštini.

Evropski savez Kotor: Ministarstvo potvrdilo da Kotor nema zakonito izabranog predsjednika Opštine

Akcionarsko društvo Lutrija Crne Gore ad obavještava javnost da je od 5. februara ove godine prinuđena da obustavi/odustane od obavljanja djelatnosti igara na sreću u Crnoj Gori, saopšteno je iz Udruženja priređivača igara na sreću (UPIS).&nbsp;
Oni su podjestili crnogorsku i širu javnost da je Lutrija Crne Gore ad osnovana prije 76 godina radi obavljanja djelatnosti igara na sreću.&nbsp;
- U tom periodu, Lutrija Crne Gore ad je bila i ostala odgovoran privredni subjekt u pravnom poretku Crne Gore. Na današnji dan Lutrija Crne Gore ad nema neizmirenih obaveza prema državi Crnoj Gori, drugim pravnim i fizičkim licima, a tokom prethodnog perioda i u najtežim vremenima zaposlenima i drugim subjektima redovno su i uredno izmirivane obaveze. Tokom prethodnih 76 godina, u Lutriji Crne Gore ad svoju egzistenciju i profesionalni angažman ostvarilo je preko 20.000 građana Crne Gore - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Lutrija Crne Gore ad, kako navode, uz obavljanje djelatnosti igara na sreću, već 18 godina obavlja i djelatnost proizvodnje i emitovanja televizijskog programa.&nbsp;
- Lutrija Crne Gore ad danas ima 25 zaposlenih, a zbog kontinuiranog i najnovijeg pravnog nasilja i progona prinuđena je da, u skladu sa važećim zakonskim propisima, u toku prethodnog perioda do danas, otpusti preko 500 zaposlenih i pristupi raskidu poslovnih odnosa sa drugim pravnim i fizičkim licima. Istovremeno, Lutrija Crne Gore ad je, protiv svoje volje i suprotno interesima, prinuđena i da otkaže i raskine sve važeće ugovore o koncesijama za obavljanje djelatnosti priređivanja igara na sreću zaključenih sa državom Crnom Gorom. Lutrija Crne Gore ad kao i pojedini akcionari su već duže od deset godina izloženi kontiunuiranom i sistematskom pravnom nasilju koje je odavno poprimilo oblik progona koji su vršili pojedinci iz organa države Crne Gore koji su nadležni za ovu djelatnost – Uprava za igre na sreću, Ministarstvo finansija i Vlada Crne Gore... U ovom nasilju i progonu su saučestvovali i pojedinci iz drugih organa državne uprave u Crnoj Gori, svojim postupanjem i nepostupanjem. O svemu tome uredno smo, činjenično &nbsp;i blagovremeno obavještavali sve nadležne relevantne institucije države Crne Gore, od Ombudsmana do pravosudnih institucija, ali su reakcije izostale - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Menadžment Lutrije Crne Gore ad je, kako pojašnjavaju, uvijek pokušavao da svoje legitimne i legalne, pravne i druge interese ostvari i zaštiti prvenstveno i isključivo u pravnom poretku Crne Gore u skladu sa važećim propisima, ali su samovolja i zloupotrebe ovlašćenja državnih službenika bili iznad pravnog poretka i rukovođeni iz centara različitih interesnih i političkih grupacija, sa vidljivim nanošenjem štete Lutriji Crne Gore ad, njenim akcionarima (1700) i, na kraju, državi Crnoj Gori i javnom interesu.
- Lutrija Crne Gore ad sa žaljenjem konstatuje da na ovakav kreiran način u postojećem poslovnom ambijentu nije u mogućnosti da ostvaruje svoja Ustavom i zakonima Crne Gore zagarantovana prava. Ovom prilikom se zahvaljujemo svim učesnicima igara na sreću koji su nam, tokom prethodnih 76 godina, poklanjali svoje povjerenje. Istovremeno, zahvaljujemo se na povjerenju svim našim poslovnim partnerima, kao i svim zaposlenima koji su svojim ličnim primjerom, posvećenošću i angažovanjem doprinijeli radu, razvoju i ugledu Lutrije Crne Gore ad. u obavljanju djelatnosti igara na sreću. Lutrija Crne Gore ad će kao privredno društvno nastaviti da egzistira u pravnom i privrednom poretku sa proizvodnjom i emitovanjem televizijskog programa preko TV7, a naši gledaoci i šira javnost će imati priliku da putem TV7 detaljnjije budu obaviješteni o progonu, ometanju prava na preduzetništvo i obavljanje djelatnosti akcionarskog društva Lutrija Crne Gore. &nbsp;Vjerujemo da će i institucije za zaštitu ljudskih i svih drugih prava i međunarodni faktori imati priliku da se detaljnije upoznaju sa negativnim pojavama i progonom ovog privrednog društva koje i dalje ostaje posvećeno borbi za pravnu državu, adekvatan poslovni ambijent i vladavinu prava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

UPIS: Posle 76 godina Lutrija prinuđena da obustavi djelatnost priređivanja igara na sreću

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), protekle sedmice, obavljeno je 10.843 ambulantnih pregleda, od čega 1.807 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinuta su 1.692 pacijenta, a u Urgentnom centru 1.450. 
- U istom periodu obavljeno je 438 operativnih zahvata, od toga 42 u IBD-u - dodaje se u saopštenju.
Navodi se da su na bolničko liječenje primljena 794 pacijenta, od čega 89 u IBD-u.
- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađene su 3.223 dijagnostičke procedure, od čega 707 CT i 297 MR pregleda -kaže se u saopštenju KCCG.
Iz KCCG su rekli da su u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene 584 dijagnostičke procedure, od toga 18 CT i 47 MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 7.313 pacijenata i odrađeno 227.799 analiza - kazali su iz KCCG.
U Porodilištu KCCG-a, protekle sedmice, rođeno je 56 beba.

Tag: mobing