Nije mi poznato da su se se dosad angažovali volonteri na način kako je to učinio direktor Državnog arhiva Danilo Mrvaljević.
To je, u emisiji E-uživo, kazala nekadašnja direktorica Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” Dragica Lompar komentarišući odluku Mrvaljevića da dozvoli volontiranje kadra Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu.
- I Nacionalna biblioteka je angažovala povremeno volontere za neke manje složene poslove, jednostavnije poslove, kao ispomoć ako imate neki zaostatak. Međutim, na razvrstavanju i sređivanju građe, koja jeste dio kulturne baštine, apsolutno nije dobro da se angažuju volonteru. Na toj građi treba da rade iskusni ljudi, iskusni stručnjaci, arhivisti. Građa ne smije biti dostupna tek tako, ona mora biti pod nekim režimom nadzora mnogo ozbiljnijim nego što je čitava ova priča - kazala je Lompar.
Sagovornica TV E, koja skoro 40 godina radi u Nacionalnoj biblioteci, kaže da je takav potez direktora Državnog arhiva iznenađujući.
- Što se mene tiče, ja smatram da ovo zaista nije dobar potez i da je gospodin Mrvaljević, na neki način, čak i ako je napravio neki, mogu reći, nesmotren potez, nesmotrenu odluku – trebalo je da uvaži mišljenje i svojih kolega, arhivista i da uvaži ambijent, koji se povodom toga desio u našem gradu, pa i šire u Crnoj Gori. Vidimo da su reakcije prilično različite, od nedoumice do ljutnje, i mislim da je zaista trebalo još jednom razmisliti, jer je imao vremena da, na neki način, tu situaciju riješi - kazala je Lompar.
Na pitanje da li bi, kao neko ko je čitav vijek proveo u Nacionalnoj biblioteci i bio na rukovodećoj poziciji, dozvolila kadrovima Srpske pravoslavne crkve da volontiraju na način na koji je Mrvaljević dozvolio, Lompar je kategorično odgovorila.
- Naravno da ne bih dozvolila. Svaka ustanova tog ranga ima fondove koji su namijenjeni korisnicima. Ali, ono što je dio kulturne baštine – ono mora imati poseban tretman, poseban vid zaštite i mora se koristiti u posebnim uslovima. Koliko ja znam, u Državnom arhivu ne postoje ti uslovi u kojima je taj vid nadzora moguć, a mislim da nije ni dobro - obzirom da imaju manjak stručnog kadra, kao i sve institucije kulture u CG - da vi odvojite specijalistu, arhivistu koji bi sjedio čitav dan, a ne bi mogao da radi svoj posao - kazala je ona.
Sagovornica TV E naglašava da je trebalo dobro promisliti prilikom donošenja ovakve odluke.
- Ne smijemo sticati utisak da građa koja se čuva u nacionalnim institucijama kulture može tek tako da se da bilo kome na uvid, na rukovanje tom građom - možda oštećenja ili, ne daj bože, otuđenje. Sve to dolazi nekako u pitanje i zato mislim da je ova odluka morala drugačije da se redefiniše, jer bilo je vremena, bilo je reagovanja, moglo se, naravno, i drugačije riješiti situacija - zaključila je Lompar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Lompar o angažovanju volontera SPC u Državnom arhivu: Nije mi poznat sličan primjer

Stranka evropskog progresa izražava odlučno protivljenje još jednom u nizu pokušaja identitetskog preoblikovanja Crne Gore i poziva osnivača Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, Glavni grad Podgoricu, da zaustavi pokušaje neutemeljenog identitetskog preobražaja ove ustanove i sačuva njen kulturni, obrazovni i emancipatorski dignitet.
- Samo nakon nekoliko sedmica kada je direktorica Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ Slavica Ilinčić zabranila da se štampa knjiga na jotovanoj varijanti službenog crnogorskog jezika, ovih dana svjedočimo još jednom institucionalnom skandalu pokušaja preimenovanja te institucije. Ponašanje direktorice Ilinčić ima nesumnjivu ideološku pozadinu i predstavlja dio udruženih nastojanja aktera političke scene kojima smeta samostalna, suverena i građanska Crna Gora i njen državni identitet - kazala je Mira Lakčević iz Stranke evropskog progresa.
Ocijenila je da bi bogata istorija jedne od najpoznatijih institucija kulture u Crnoj Gori, kakva je Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, u srećnim zemljama bila i na ponos učvršćivanja kulturnog identiteta sopstvene države, a ne prilog na oltaru tuđih interesa i velikodržavnih projekata.
U Statutu Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, podsjeća Lakčević, u poglavlju X, nazvanom Dan biblioteke - član 66, zapisano je „19. januara 1881. godine osnovana je Podgorička čitaonica sa bibliotekom“. Podgoričani prepoznaju ovu kultnu ustanovu kulture pod nazivom Podgorička čitaonica.
- Postaje jasno da su pokušaji preimenovanja ove ustanove prvenstveno ideološki motivisani i bez održivog istorijskog utemeljenja. Na osnovu neprovjerene novinske formulacije ne zabada se prst u oko sopstvenog identiteta. Stranka evropskog progresa poziva osnivača Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, Glavni grad Podgoricu, da zaustavi pokušaje identitetskog preobražaja ove ustanove i sačuva njen kulturni, obrazovni i emancipatorski dignitet - poručila je Lakčević.

SEP poziva Glavni grad da zaustavi pokušaje identitetskog preobražaja NB „Radosav Ljumović“

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Adi Jakupović je navode na obilježavanju 145 godina postojanja Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” da je prvobitni naziv ustanove „Srpska čitaonica s bibliotekom“, okarakterisao kao novi pokušaj rukovodstva Biblioteke da prekrajanjem istorije opravdaju apanaže iz Beograda koje dobijaju kao velikosrpski mimeri. 
- Što očekivati od kadra koji se ponosi Mladićem i Karadžićem i aplaudiraju onima koji kriju spomenik Pavlu Đurišiću - naveo je Jakupović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakupovicadi%2Fstatus%2F2013885622025371800%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zaposleni u Biblioteci Stefan Sinanović, koji je vodio program u KIC-u "Budo Tomović", najprije je istakao da je NB „Radosav Ljumović“ osnovana 1881. godine, te da je „Srpska čitaonica s bibliotekom“ prvobitni naziv ustanove. Ovaj naziv je u svom govoru konstatovala i direktorica NB „Radosav Ljumović“ Slavica Ilinčić.
- Na današnji dan, te daleke 1881. godine, otvaranjem „Srpske čitaonice s bibliotekom“ pobijedio je entuzijazam grupe istaknutih naših građana – vojvode Marka Miljanova, vojvode Bećir-bega Osmanagića, sudije Sulja Abazovića i brigadira Mihajla Vučinića, čime su postavljeni temelji razvoju kulture - kazala je ona.

Jakupović: Novi pokušaj rukovodstva NB "Radosav Ljumović" da prekrajanjem istorije opravdaju apanaže iz Beograda

Promocija zbirke poezije „Vento bremena“, autorke Sanje Pavićević, biće održana sjutra, u 19 sati, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u Podgorici.
U programu učestvuju: Aleksandra Vujišić, Pavle Gligorović, Jelena Ćipranić, Miloš Zvicer i autorka.

Promocija zbirke poezije „Vento bremena“ u NB „Radosav Ljumović“

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ organizuje predavanje posvećeno jednom od najznačajnijih pisaca XX vijeka – Danilu Kišu, pod nazivom „Danilo Kiš – klasik književnosti XX vijeka“, saopšteno je iz ove ustanove.
- Predavač je doc. dr Goran Radonjić, koji će kroz književno-teorijski i interpretativni pristup govoriti o djelu, poetici i značaju Danila Kiša u savremenoj književnosti- navode organizatori.
Predavanje će se održati u četvrtak, 11. decembra, sa početkom u 19 časova, u sali „Marko Miljanov“.
Ulaz je slobodan.

Veče klasika: Predavanje o Danilu Kišu u čevrtak u biblioteci ''Radosav Ljumović''

U organizaciji Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina (CEKUM), u ponedjeljak, 1. decembra, u Biblioteci „Radosav Ljumović“ biće održana promocija knjige „Nakon tačke“, autora Kemala Musića.
O knjizi će govoriti prof. dr Olga Vojičić Komatina, Edin Smailović i autor, dok će program moderirati Vesna Šoškić.
Promocija se organizuje u okviru manifestacije „Dani kulture manjina Crne Gore“.
Događaj će biti održan u sali „Marko Miljanov“ sa početkom u 19 časova.

1250x600

Promocija knjige „Nakon tačke“ Kemala Musića u ponedjeljak u Podgorici

Stranka evropskog progresa izražava neslaganje sa postupkom direktorice Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ Slavice Ilinčić da zabrani štampanje knjige publiciste Danila Burzana „Gradonačelnici“ zbog toga što je napisana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika.
- Postupak direktorice predstavlja otvoren atak na državni identitet Crne Gore i pokušaj dezavuisanja nacionalnog i jezičkog identiteta crnogorskog naroda i građana Crne Gore koji baštine takve identitetsko-jezičke vrijednosti- kazali su iz SEP-a.
Ističi da je ponašanje čelne osobe jedne značajne ustanove kulture kakva je Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ kršenje člana 13 Ustava Crne Gore koji propisuje da je crnogorski jezik službeni. Zvanični Pravopis crnogorskoga jezika iz 2009. godine daje dubletno, dakle ravnopravno, jotovanu i nejotovanu varijantu crnogorskog jezika.
Stranka evropskog progresa poziva čelne ljude Grada Podgorice, koji je osnivač Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, da ne dozvole ponašanje protivno Ustavu i važećoj regulativi u ovoj oblasti.
- Sigurni smo da će svi pokušaji identitetskog preobražaja Crne Gore ostati bezuspješni, te da će građanske i evropske vrijednosti biti dominantne u odnosu revizionističke i destruktivne aktivnosti dijela aktera na društvenoj i političkoj sceni- zaključuje se u saopštenju.

Lakčević: SEP poziva čelnike Podgorice da stanu na put neustavnom postupku Ilinčić

Ovo što se događa u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ nije samo loša urednička odluka, niti još jedan hir Slavice Ilinčić, već je riječ o kršenju Ustava Crne Gore i Zakona o zabrani diskriminacije, jer se autoru uskraćuje pravo da objavi knjigu na jednoj od dvije službeno ravnopravne varijante crnogorskog jezika, poručio je odbornik Evropskog saveza u SO Glavnog grada, Miloš Mašković.
- Kada javna ustanova nekome zabranjuje da koristi zvaničnu, standardizovanu varijantu jezika, to je suštinski primjer institucionalne diskriminacije- kazao je Mašković u objavi na mreži X.
&nbsp;Još je sramotnije, dodaje Mašković, što direktorica Biblioteke, umjesto da štiti kulturni identitet i slobodu stvaralaštva, uvodi političke filtere i lične jezičke preferencije u javni posao.
- Ali možda je još problematičnoje to što gradonačelnik Saša Mujović na sve ovo ne reaguje. Takvo ponašanje nije neutralno. To je poruka. Poruka da se ili slaže, odnosno da podržava ovakav model upravljanja i da mu je potpuno prihvatljivo da se budžetske institucije pretvaraju u servis političkih naloga ili da “po svaku cijenu” čuva koalicioni mir- ističe Mašković.
Pozvao je Mujovića da reaguje i da zaštiti Ustav i ključni princip nediskriminacije i zaštite ljudskih prava, kulturnog identiteta grada i države. &nbsp;
- Pozivam i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da hitno reaguje, jer je ovdje povrijeđeno osnovno ustavno pravo na slobodu izražavanja, ravnopravnu upotrebu jezika i nediskriminaciju u pristupu javnim ustanovama- dodao je.
Ako se ovo ne sankcioniše, smatra Mašković, otvara se prostor da svaka ustanova sutra uvodi svoje „dozvoljene“ i „nedozvoljene“ jezičke, nacionalne ili političke kriterijume.&nbsp;
- To je put u opasno urušavanje kulturnog, institucionalnog i demokratskog poretka. &nbsp;Ovo je trenutak kada moramo zaštititi elementarne civilizacijske vrijednosti od onih koji su COVID liječe dimom, od onih koji pripadnike manjinskih naroda nazivaju „šiptarima“, od onih kojima je spaljena NATO zastava zaštitni znak- poručio je odbornik ES.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosmaskovic%2Fstatus%2F1993598867531555227&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mašković: Ovo nije samo hir Slavice Ilinčić, već kršenje Ustava i Zakona o zabrani diskriminacije

Iako je gotovo sve bilo dogovoreno da Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ bude izdavač drugog, proširenog izdanja knjige ,,Gradonačelnici“ novinara i publiciste Danila Burzana, do toga ipak nije došlo.
Razlog za to je što direktorica te javne ustanove Slavica Ilinčić nije prihvatila da knjiga bude štampana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika!?
RAZOČARENJE
- Nakon pet knjiga koje mi je ranije štampala Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“, naravno, upravo na toj prokazanoj, jotovanoj vrijanti crnogorskoga jezika, više sam nego iznenađen, čak i uvrijeđen, ponižen, diskvalifikovan. Mislim da je ovo skandalozno ponašanje. Prosto ne mogu da vjerujem da Biblioteka koja se finansira iz budžeta za koji ja izdvajam jednako, ako ne i više od gospođe koja je trenutno direktorka, da se iz takvog budžeta svih nas neko može finansirati, a neko ne može samo zato što se to nekome sviđa – kazao je za Pobjedu Burzan.
Ističe da je od kompetentnih ljudi obaviješten da su po zakonu ravnopravne obje varijante crnogorskog jezika, te da nikakvih problema ovakve vrste ne bi smjelo da bude.
Kada se početkom novembra pismom obratio direktorki Biblioteke, između ostalog je podsjetio da je ta ustanova prije deceniju bila izdavač njegove monografske knjige ,,Gradonačelnici“.
- U međuvremenu su promijenjene tri ,,opštinske vlasti“ i procijenio sam da je vakat za novo, dopunjeno izdanje. Pored tri nova gradonačelnika, u drugome izdanju bi se još našle biografije svih zamjenika gradonačelnika, zatim svih predśednika/ca Skupštine glavnoga grada, kao i njihovih pomoćnika. Ovim putem nudim da budete izdavač i ovoga, dopunjenoga izdanja knjige ,,Gradonačenici“, pretpostavljajući da bi vaše prihvatanje trebalo da bude uneseno i u plan budžeta za iduću godinu. Kao autor, ni ovom prilikom nemam finansijskih zahtjeva, već samo da dobijem 50 primjeraka knjige – naveo je u pismu Burzan.
Ubrzo je, kaže, dobio pozitivan odgovor i poziv na razgovor oko pojedinosti u vezi sa pripremom i štampanjem knjige.
- Razgovoru sa direktorkom Ilinčić prisustvovala su i dva njena saradnika iz Biblioteke. Dvadesetak minuta vrlo ugodnoga razgovora rezultiralo je dogovorom da rukopis predam do kraja godine, a precizirali smo i detalje oko formata, izgleda korica, tiraža itd. Kad je sve dogovoreno i prije nego što su mi uručili neke knjige na poklon, direktorka mi je rekla da, ipak, neće biti štampanja knjige na jotovanoj varijanti crnogorskoga jezika, već da treba da je „preradim“, pošto Biblioteka pod njenim rukovodstvom ima takvu izdavačku politiku, da jotovana varijanta „ne prolazi“. Naravno da nijesam to prihvatio, rekao sam da bi to značilo odustajanje od samoga sebe i da ja treba da pogazim svo svoje dosadašnje stvaralaštvo. Uzalud sam ukazivao na ravnopravnost obje varijante crnogorskoga jezika, kao i da su sve moje knjige (pa i onih pet koje je izdala Biblioteka) pisane tom, jotovanom varijantom crnogorskoga jezika – navodi Burzan.
ĆUTANJE KAO ODOBRAVANJE
Smatrajući da nije dobro da odmah javno reaguje nakon susreta i razgovora sa direktoricom Biblioteke, želio je da provjeri da li iza ovakve politike stoji i Glavni grad.
- Narednoga dana sam se pismeno obratio gradonačelniku Podgorice, jer sam želio da vidim da li i on stoji iza takve politike, odnosno odluke da se budžetski novac ne može ravnopravno trošiti za potrebe svih građana, odnosno da li je direktorka Biblioteke, u stvari, samo produžena ruka politike gradske uprave - priča Burzan.
Od gradonačelnika je imejlom zatražio da ga primi na kratki razgovor povodom pripremljenog drugog, proširenog i dopunjenoga izdanja knjige ,,Gradonačelnici“, napomenuvši da je na ovu temu razgovarao sa direktorkom Biblioteke, koja je izdavač prvoga izdanja, ali i kako se ispostavilo da dogovor o drugom izdanju nije moguć. Nakon nekoliko dana obaviješten je da ga gradonačelnik nikako ne može primiti zbog velike zauzetosti, ali da ga može primiti njegov savjetnik Slavko Matković, što je prihatio. Detaljno mu je, kaže, saopštio sve pojedinosti, poručujući da očekuje odgovor gradonačelnika Mujovića o tome da li podržava odluku direktorke Biblioteke o zabrani izdavanja knjiga na zvaničnoj, dakle, zakonitoj varijanti crnogorskoga jezika.
- Od JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, kao ustanove koja je bila izdavač prvog izdanja, zatražili smo i dobili potrebna pojašnjenja. Direktorica Biblioteke nas je upoznala sa tokom vašeg razgovora i potvrdila spremnost ustanove da podrži izdavanje novog izdanja, u skladu sa standardima i izdavačkom politikom koju primjenjuju na sve publikacije. Takođe je naglasila da je pitanje pravopisne varijante dio njihovih stručnih i uredničkih procedura, na koje Biblioteka, kao autonomna ustanova, ima zakonsko pravo i odgovornost. U tom kontekstu, ističemo da se Glavni grad i gradonačelnik ne uključuju u stručne i uredničke odluke ustanova kulture, već poštuju njihov profesionalni integritet i samostalnost. Smatramo da je neposredni dijalog između autora i izdavača najadekvatniji okvir za usaglašavanje svih tehničkih i uredničkih pitanja, uključujući i ovo – navodi se u odgovoru koji mu je dostavio savjetnik gradonačelnika.
Ovakav odgovor bio je još veće razočarenje, kaže ovaj istaknuti crnogorski publicista.
- Tako sam saznao da direktorka Ilinčić ima podršku gradonačelnika Mujovića za nezakonito ponašanje. Dakle, ranijih godina je Biblioteka mogla da štampa moje knjige na jotovanoj varijanti, ali sada ne može! To znači da se podržava, bolje reći – primjenjuje, korišćenje novca svih građana samo za projekte koji su politički prihvatljiviji aktuelnoj vlasti glavnoga grada… A, izvjesno i Crne Gore – zaključio je Danilo Burzan.
Ovim povodom Pobjeda se obratila Glavnom gradu za komentar, ali do zaključenja broja nijesmo dobili odgovor.
Ilinčić: Poslovna politika Biblioteke zasniva se na važećim propisima u svim segmentima rada
Odgovarajući na pitanja Pobjede, direktorka NB ,,Radosav Ljumović” Slavica Ilinčić je izjavila da ta ustanova sve svoje aktivnosti obavlja u skladu sa zakonom, te da se to odnosi i na izdavačku djelatnost.
- Poslovna politika Biblioteke zasniva se na važećim propisima u svim segmentima rada – bio je odgovor direktorice Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović".

Gradska biblioteka ne podržava legalnu, jotovanu varijantu crnogorskog jezika: Ilinčić odbila da štampa Burzanovu knjigu

Povodom 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice, JU NB „Radosav Ljumović“ raspisuje literarni konkurs za učenike osnovnih i srednjih škola sa teritorije Podgorice, saopšteno je iz ove ustanove.
Tema Konkursa je „Podgorica u mojim očima“.
Radove slati na email adresu: <a href="mailto:nbibliotekapodgorica@podgorica.me">nbibliotekapodgorica@podgorica.me</a> do 08. decembra.

NB ''Radosav Ljumović'' raspisuje literarni konkurs za učenike na temu ''Podgorica u mojim očima''

Ženski klub Skupštine Crne Gore osudio je uvrede i napade upućene ministarki rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidi Nišić, putem društvenih mreža.
- Uvrede upućene ženi zbog njenog političkog djelovanja, posebno one koje je svode na biološku funkciju i vrijeđaju njen izgled, predstavljaju najniži oblik javnog govora. Kada nema argumenata protiv njenih odluka i zakonskih izmjena, pribjegava se kukavičkom ad hominem napadu - navedeno je u saopštenju Ženskog kluba Skupštine.
Iz Ženskog kluba ističu da nazivati ženu “jalovom” nije samo primitivno i nevaspitano, već otvorena mizoginija i pokušaj ponižavanja.
Iz Ženskog kluba poručuju da govor mržnje i diskriminacija nemaju mjesto u našem društvu i ovakve bezdušne napade jasno i nedvosmisleno osuđujemo.
- Pozivamo sve aktere u javnom prostoru na odgovornost, poštovanje i kulturu dijaloga ali i nadležne institucije da reaguju, identifikuju i u skladu sa zakonom procesuiraju sve one koji putem društvenih mreža šire uvrede i govor mržnje - zaključeno je u saopštenju.

Ženski klub Skupštine osudio uvrede na račun Naide Nišić: Najniži oblik javnog govora

Najnovije saopštenje odbornika NSD Pljevlja predstavlja vrhunac političkog licemjerja i jeftin pokušaj skrivanja sopstvene nesposobnosti iza istrošenih floskula o Demokratskoj partiji socijalista (DPS) - ocijenili su u toj partiji.
Pljevlja su, smatraju oni, postala talac ličnih sujeta i međusobnog nepovjerenja.
- Dok se vi „bratski” nadmećete ko će prigrabiti veći dio plijena, Pljevlja su postala talac vaših ličnih sujeta i međusobnog nepovjerenja. 1. Priznanje nesposobnosti: Konstatacijom da nemate većinu za Budžet za 2026. godinu, zapravo ste potpisali kapitulaciju. Vaša nesposobnost da usvojite najvažniji dokument za razvoj grada nema nikakve veze sa DPS-om, već sa vašom potpunom nekompetentnošću. 2. Zastrašivanje građana „duhovima prošlosti”: Pominjanje DPS-a u kontekstu „krize” je ništa drugo do neuspješan spin kojim pokušavate da skrenete pažnju sa činjenice da su vaši koalicioni partneri (PES i Demokrate) već napustili taj vaš „bratski” brod koji tone. Građani Pljevalja ne žive od priča o 2027. godini, već od budžeta koji vi danas nijeste u stanju da donesete - naveli su oni.
Naglasili su i blokadu grada.
- Vaša odluka da ne obezbjeđujete kvorum i ne usvajate Budžet direktno je usmjerena protiv građana Pljevalja. Vi svjesno zaustavljate razvojne projekte, socijalna davanja i normalno funkcionisanje grada samo da biste sačuvali svoje fotelje do 2027. godine. Prebrojte se konačno - naveli su saopštenju.
DPS Pljevlja neće, podvlače oni, dozvoliti da bude paravan za političku nemoć.
- Nama ne treba „zagrljaj” sa onima kojima su partijski interesi iznad interesa Pljevalja. Umjesto što trošite vrijeme na pisanje jalovih saopštenja, imajte mrvu političke odgovornosti, vratite mandate građanima i priznajte da je vaša vlast doživjela potpuni krah. Zaključno, Pljevlja nemaju vremena da čekaju vaše „bratske dogovore” koji se uvijek završavaju blokadama - zaključili su u saopštenju.

DPS Pljevlja: Dok se vi „bratski” dijelite, Pljevlja tonu - vaše vrijeme je isteklo

Sindikalna organizacija Uprave za državnu imovinu i Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore apelovali su na nadležne institucije da u predmetu kupovine poslovnog prostora za potrebe Monstata i državnih organa 2020. godine, postupe u skladu sa principom jednakosti pred zakonom i dosljedne primjene pravnih standarda.
Bivši direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović uhapšen je nedavno u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja, a po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja prilikom kupovine zgrade u kojoj je prostorije trebalo da ima i Monstat.
Osim njega, privedeni su i vlasnik firme "Stan projekt" Duško Radulović, ali i službenik za javne nabavke Uprave za imovinu Branko Danilović, kao i Dijana Krivokapić i Rosanda Dujović.
- Smatramo da troje naših članova, službenika državne uprave koji u svom dosadašnjem radu savjesno i odgovorno obavljaju svoje poslove, koji su u radnom i privatnom okruženju bez ikakve sumnje ugledni i voljeni, imaju pravo na isti tretman koji je primjenjivan i u drugim predmetima, ne prejudicirajući krivičnu odgovornost bilo kog lica, uključujući slučajeve znatno težih krivičnih djela, gdje je omogućena odbrana sa slobode. Očekujemo da se primijeni isti standard u ovom postupku - navedno je u saopštenju Sindikalne organizacije Uprave za državnu imovinu i Sindikat uprave i pravosuđa.
Oni su istakli da podržavaju utvrđivanje pune odgovorornosti svih koji su eventualno prekršili zakon u ovom i svim ostalim slučajevima. 
- Međutim zakon i postupanja moraju važiti jednako za sve, bez selektivnosti i bez stvaranja utiska nejednakog postupanja. Poštovanje presumpcije nevinosti i ljudskog dostojanstva mora ostati temelj svakog postupka i zakon mora važiti jednako za sve - zaključeno je u saopštenju za javnost.

Apel sindikata: Primijeniti iste pravne standarde u slučaju kupovine prostora za Monstat i državne organe

Kotoranin A.D. (36), inače operativno interesantno lice, uhapšen je zbog sumnje provalio u jedan ugostiteljski objekat u Tivtu i ukrao novac i alkohol.
- Sumnja se da je A.D. 23. februara 2026. godine, oko četiri sata ujutru, u mjestu Gradiošnica, upotrebom fizičke snage i podesnog sredstva nasilno otvorio prozor objekta, nakon čega je iz unutrašnjosti otuđio novac i alkoholna pića - saopšteno je iz Uprave policije.
Njemu se na teret stavlja teška krađa. A.D. je uhapšen po nalogu postupajućeg državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru i uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužiocu.

Tag: narodna-biblioteka-radosav-ljumovic