Na jučerašnjoj sjednici je Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) u svojstvu Skupštine akcionara Rudnika uglja Pljevlja (RUP) donio odluku o isplati dividende za 2021. i 2022. godinu.
Elektroprivreda je stopostotni vlasnik Rudnika uglja i njegova majka kompanija, a Odbor direktora EPCG je u svojstvu Skupštine akcionara RUP-a nadležan za funkcionisanje pljevaljske kompanije.
<h2>Očekivanja u RUP-u&nbsp;</h2>
U saopštenju Rudnika uglja se navodi da se izvršni direktor Rudnika Nemanja Laković nada da im EPCG ovaj novac neće uzeti tokom iduće godine.
- Svako povlačenje dividende u sljedećoj godini dovelo bi do destabilizacije poslovanja RUP-a, ali sam siguran da će se o tome voditi računa i da isplate neće biti tokom naredne godine kada su planirane kapitalne investicije od velike važnosti za funkcionisanje energetskog sistema Crne Gore – kazao je Laković na sjednici, kako je saopšteno iz RUP-a.
Dodaju i da su, prilikom donošenja odluke o isplati dividende, vlasnici kapitala odnosno EPCG konstatovali da eventualna isplata dividende neće ugroziti investicije i likvidnost RUP-a.
- Predmetna dividenda je utvrđena po zahtjevu Skupštine akcionara, a na osnovu zaključaka Vlade Crne Gore. Direktor Laković je naglasio da je ove godine RUP ostvario najbolji rezultat u energetskom sektoru Crne Gore i nastaviće da doprinosi stabilnosti cijele EPCG grupe – zaključuju iz RUP-a.
Da je EPCG odlučila da „skine“ dvogodišnju dividendu Rudniku uglja, Pobjeda je objavila u ponedjeljak, a prema našim saznanjima tome se protivio Odbor direktora RUP-a zbog izazovne naredne godine koja ih čeka.
<h2>Najzahtjevnija godina&nbsp;</h2>
U nedavnom intervjuu Pobjedi Laković je kazao da će u ovoj godini ostvariti dobit od 15 miliona eura, ali da će iduća godina biti najzahtjevnija ikada, i za njih i za cijeli energetski sistem, imajući u vidu planiranu ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja i izmještanje toka rijeke Ćehotine.
Laković je nedavno istakao da će kompanija zbog zastoja u radu Termoelektrane Pljevlja aredne godine u trajanju od osam mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije ostati bez 48 miliona eura na prihodnoj strani.
Iz EPCG su ranije dnevnom listu Dan, na pitanje zbog čega će uzeti 7,7 miliona eura dividende u takvom trenutku, kazali da će EPCG iduće godine imati veće izdatke nego RUP, jer će ih zbog zastoja TE Pljevlja, uvoz električne energije koštati oko 80 miliona eura. Uvjeravaju da poslovanje RUP-a neće biti ugroženo isplatom dividende.
- Naša kompanija, kao vlasnik RUP-a, poseže za povlačenjem dividende shodno zakonskim i statutarnim pravima, te potrebama koje se odnose na adekvatnu realizaciju predstojećih poslovnih aktivnosti – kazali su iz EPCG za Dan.
RUP je iduće godine planirao brojne investicije, od čega će ih samo završetak izmještanja toka Ćehotine koštati oko 20 miliona eura, a kupovina imovine mještana Kalušina za potrebe eksploatacije uglja 3,6 miliona eura. Planiraju i pokretanje proizvodnje asfalta, otvaranje fabrike za proizvodnju HTZ opreme i izlazak laboratorije RUP-a na tržište.
Kompanija Elektroprivreda (EPCG) je prvih devet mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 19,2 miliona eura, što je 130,5 posto slabiji rezultat nego u istom periodu lani, pokazuje finansijski izvještaj ove kompanije za prva tri kvartala. Ovogodišnji poslovni rezultat državne elektroenergetske kompanije je za čak 82,17 miliona eura lošiji nego u istom periodu prošle godine, kada je EPCG bila u plusu od 62,97 miliona eura. Na čelu Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović, a izvršni direktor je Ivan Bulatović.
U prvih devet mjeseci ove godine EPCG je ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 294 miliona eura i ostale prihode od poslovanja u iznosu od 1,14 miliona eura. U odnosu na isti period prošle godine prihodi od prodaje i ostali prihodi su manji za 23,89 odsto ili 92,6 miliona eura.
U prva tri kvartala ove godine EPCG je imala ukupne troškove poslovanja računajući i troškove zarada, naknada zarada i ostale lične rashode u iznosu od 318 miliona eura i oni su veći nego u istom periodu prošle godine za 2,42 odsto, odnosno za 7,89 miliona eura.
Za razliku od majke kompanije EPCG, Rudnik uglja je u prvih devet mjeseci ove godine poslovao pozitivno sa ostvarenom dobiti od 3,33 miliona eura.
<h2>Milan Lekić od juče i zvanično nije član borda&nbsp;</h2>
Na jučerašnjoj sjednici je Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) u svojstvu Skupštine akcionara Rudnika uglja razriješio stari i imenovao novi odbor direktora Rudnika uglja Pljevlja (RUP) u kojem su mjesto zadržali Dragan Leković, Mladen Gogić i Vladislav Mićković, dok su novoimenovani članovi Dragoljub Krezović i Milanko Kečina.
Osim Milana Lekića, koji je ostavku na mjesto predsjednika borda podnio u oktobru, nakon što je slupao službeni automobil dok je bio pod dejstvom alkohola, bez mjesta u bordu ostao je i Luka Ilinčić.
Najavljeno je da će na konstitutivnoj sjednici Odbora direktora biti imenovan predsjednik.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Laković očekuje da im EPCG neće naredne godine ,,skinuti“ 7,7 miliona eura

Čitaoci našeg portala iz Pljevalja dostavili su nam snimak traktora koji preorava zemljište na terenima Rudnika uglja i iskazali zabrinutost da se, možda, ipak, nije odustalo od, kako je pokazala interna revizija, neisplativog projekta ranije uprave na čelu sa Milanom Lekićem - plantaža ljekovito bilja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fb2IOiy5sOBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Kako je krajem oktobra saopštio Laković dnevniku Vijesti, za uzgajanje ljekovitog bilja njegov prethodnik tokom tri godine uložio je skoro tri milona eura, a zarada Rudnika od ovog projekta bila je 13,5 hiljada.
Saopštio je da u magacinima imaju još 151 litar eteričnog ulja za koje bezuspješno traže kupca.
Uzgoj aromatičnog bilja na rekultivisanom kopu nekadašnje cementare Rudnik uglja pokrenuo je u oktobru 2021. godine, a Lekić je najavljivao da će zahvaljujući ovom projektu u budućnosti biti zapošljeno nekoliko stotina radnika.

Kaćuša Krsmanović

VIDEO: Traktori preoravaju samo zbog redovne rekultivacije zemljišta

Politička pijaca sinoć je zatvorena. Pokret ,,Za bolju Podgoricu“ koju kontroliše Jakov Mijatović, koji su se samoproglasili braniteljima Ustava, potpisali su pakt o vlasti u Podgorici sa partijama Andrije Mandića, Milojka Spajića i Alekse Bečića - baš onima koje su do juče optuživali da u cilju neograničene, autokratske vlasti, teško zloupotrebljavaju položaje i svakodnevno krše Ustav Crne Gore.&nbsp; Ustavobranitelji skupa sa kršiteljima Ustava. Djeluje čudno, ali to je zakonomjernost, to je ta iskrivljena logika ,,avgustovske većine“.&nbsp; Navodno viteška priča o odbrani principima završena je sinoć petparački bljutavo - gaženjem pricipa. Odbornica Ljiljanić i njeni kompanjoni &nbsp;Špadijer, Krstović i Vučinić zgrabili su ponuđene funkcije i sada će - ponosno, valjda - tvoriti vlast u Podgorici sa onima koje su optuživali za zloupotrebu moći i zbog kojih su, skupa sa opozicijom, prije par mjeseci otišli na izbore. Da bi se, na kraju balade, vratili pod skute svojih mrskih protivnika.&nbsp; Principi bivših litijaša, mrzitelja crnogorske nezavisnosti, nekadašnjih Amhilohijevih zilota i Vučićevih podanika i udarnika?! Djeluje kao vic.&nbsp; Ali, nije šala, već gorka crnogorska stvarnost. Sinoć smo jasno viđeli kako jedan poziv mijenja sve. I sad više nije bitno je li zaista bilo kao u onim serijalima gansterske hronike, kad nesrećniku zazvoni telefon pa onda mora da uradi ono što nije želio, da mijenja vlastiti život, da bi ga kakvog-takvog sačuvao.&nbsp; I da, više zaista nije važno je li Jakov-Nejaki morao prije dvije noći da se iskrada u ,,Srpsku kuću“ da bi mu Vojvoda-Manda prenio važnu poruku; ili je, možda, Mijajlo-Pop-Padobranac u četvrtak na sabajle javio svom Bratu-Vukšiću kako ekipa iz bratstva Miholjske prevlake poručuje ,,da bi bilo baš lepo“ da, dok još mogu, Jakovovi ljudi zgrabe ponudu koja je na stolu, kako ne bi na kraju ostali - ispod stola. Ili je, ipak, na kraju balade, sve to bila ona stara crnogorska priča: galami puno, pravi frku, a onda zgrabi pare, zažmuri i igraj dalje kako drugi sviraju... Kako god bilo, sve je, na kraju, bilo kako je zahtijevano. Milatovićeva ekipa je prihvatila da igra baš kako drugi sviraju, a predsjednik Milatović - čak i ako se ovih dana javno distancira od svojih korumpiranih ljudi iz Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ - postaje politički marginalac, čovjek čija riječ znači malo što bilo kome. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241227041228_56e7cdc22ce88e3ae437aa6c6cb6ab0829e6ab73794d6b9c351d76beb814c036.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241227041228_56e7cdc22ce88e3ae437aa6c6cb6ab0829e6ab73794d6b9c351d76beb814c036" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="POBJEDNICI: Mandić i Spajić"> <figcaption>POBJEDNICI: Mandić i Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Nakon što je za Mandića i Spajića govorio ,,da imaju anti-crnogorski i anti-evropski karakter“, Milatović je sinoćnim amoralnim paktom Pokreta za Podgoricu, simbolički poljubio ruku Mandiću i Spajiću, kao ono što mafijaški pripravnici ljube prsten onom koji je capo dei tutti capi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241227041224_2fa6a4aa35a231a0b75403d12cf9c5ff7b2d5e0f8cde6a83619849ad2f837046.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241227041224_2fa6a4aa35a231a0b75403d12cf9c5ff7b2d5e0f8cde6a83619849ad2f837046" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VRIJEME PROŠLO: Milatović i Rakčević"> <figcaption>VRIJEME PROŠLO: Milatović i Rakčević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ako ostane tih, u zaklonu iza predsjedničke funkcije, u vremenu koje dolazi Jakov Milatović postaće tek neka vrsta političke dekoracije, figure, političara bez lika u ogledalu.&nbsp; Ovdje, međutim, nije riječ samo o pojedinačnim političkim pričama. Na političkoj sceni Crne Gore, sinoćni dogovor partija parlamentarne većine sa ,,pobunjenicima“ oko vlasti u Podgorici pokazuje da Mandić i ,,avgustovska većina“ lagano zatvaraju krug. Preciznije: da ispunjavaju političku agendu kojom Crnu Goru pretvaraju u državni provizorijum, bez jakih institucija, da Crnu Goru hoće da naprave teritorijom kojom se lako vlada.&nbsp; U parlamentu, nakon rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, kooptiranja Ibrahimovićeve Bošnjačke stranke te Đeljošajevih i Camajevih ,,poštenih albanskih partija“, Spajić, Mandić, Bečić i njihovi partijski vojnici dosegli su skoro do dvotrećinske većine u Skupštini Crne Gore.&nbsp; Tako im je na dohvat ruke i mogućnost donošenja zakona ili izmjene Ustava kojima bi se iz korijena promijenio politički i društveni sistem, a zakonom o dvojnom državljanstvu Crna Gora pretvorila u – srpsku izbornu jedinicu kojom bi mogao da upravlja zvanični Beograd. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Zato je parlamentarnoj večini, u ostvarivanju takvih zamisli, bilo neophodno da, brutalnim kršenjem Ustava, zarobi i potčini sebi Ustavni sud, uz nesebičnu političku pomoć i zloupotrebu položaja predsjednice Snežane Armenko, ali i zbog pokornog ćutanja ostalih sudija nakon što je brzinski i neustavno penzionisana ,,neposlušna“ Dragana Đuranović.&nbsp; Preuzimanje kontrole nad Ustavnim sudom bio je važan potez, da bi se izbjegla mogućnost da političke akcije budu proglašene nezakonitim, neustavnim. I da bi na taj način parlamentarna većina, čiji je lider četnički vojvoda, konačno mogla da dovrši posao preuzimanja svih poluga moći. I da, faktički, zavede parlamentarnu diktaturu većine.&nbsp; U parlamentu je Mandićeva ekipa već demonstrirala sirovu silu i, uz stalno gaženje Ustava Crne Gore i Poslovnika Skupštine Crne Gore, oduzela riječ opozciji, pokušavajući da je pretvore u nebitan komad parlamentarnog namještaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241227041232_9ffcc949b6a7e430aa8aa307174c99a288b97b17936a6c8665bdff3e876f668c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241227041232_9ffcc949b6a7e430aa8aa307174c99a288b97b17936a6c8665bdff3e876f668c" data-rendition-name="original" width="899" height="506" loading="lazy" alt="KAKO POVRATITI POVJERENJE U INSTITUCIJE: Protest opozIcionih poslanika"> <figcaption>KAKO POVRATITI POVJERENJE U INSTITUCIJE: Protest opozIcionih poslanika(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To zaista liči na parlamentarnu diktaturu većine. I djeluje zlokobno, možda će nekima da izgleda i kao preuveličavanje?&nbsp; Ali, nije: valja samo pogledati kako glase definicije diktature. Po Klaićevom ,,Leksikonu“, pod diktaturom se podrazumijeva ,,ničim ograničena, nikakvim zakonima nestegnuta vlast“. Vujaklija u ,,Leksikonu stranih riječi i izraza“ diktaturu definiše kao ,,neograničenu vlast pojedinca, grupe ili klase“, dok politička teorija diktaturom naziva ,,oblik vladavine u kome se sva vlast nalazi u rukama jednog čovjeka ili manje grupe ljudi te koja nije ograničena nikakvim institucionalnim okvirima kao što su ustav, zakoni ili običaji“. Kao prekopirani politički reljef današnje Crne Gore. Za koji, osim zadrigle vlasti kojom rukovodi četnički vojvoda, odgovornost snosi i opozicija predvođena DPS-om, koja je – valjda zbog ,,naših zapadnih partnera“ ili, možda zbog nedostaka vizije i hrabrosti – uglavnom tihovala i pokušavala da kroz institucije vodi borbu.&nbsp; Ali, to je bila nemoguća misija u društvu u kojem su institucije razorene, kada je pravosuđe u u službi aktuelne vlasti i kada tužilaštvo selektivno goni samo one koji se usude dići glavu... Politička teorija i vjekovna praksa ukazuju na jednu istorijsku istinu: nedemokratsku kliku, koja je zauzela i zarobila ključne institucije, teško je, gotovo nemoguće, svrgnuti s vlasti samo institucionalnom borbom. Nitii praznim parolama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241227041232_9612258c667fca5f267cd36363bf2c62e158f8dd9f764d4e8c06f951942fa7d6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241227041232_9612258c667fca5f267cd36363bf2c62e158f8dd9f764d4e8c06f951942fa7d6" data-rendition-name="original" width="1024" height="767" loading="lazy" alt='HOĆE LI BITI GRAĐANSKE REAKCIJE: Sa protesta ,,Ima nas"'> <figcaption>HOĆE LI BITI GRAĐANSKE REAKCIJE: Sa protesta ,,Ima nas"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Zato, kada lider DPS-a Danijel Živković najavljuje ,,vaninstitucionalnu borbu za demokratiju“, valjalo bi da se prije konkretnih akcija i DPS ali i kompletna opozicija podsjeti – kako je ono ugašena veliki građanska akcija pod nazivom ,,Ima nas“?&nbsp; Možda bi, za neki novi početak demokratizacije Crne Gore, bilo od značaja da se stare greške ne ponavljaju.&nbsp;

Diktatura većine

Zaposleni u Policijskoj akademiji u Danilovgradu primaće uvećanu zaradu u iznosu od 13 odsto od 1. januara - kazali su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Vlada je, na prijedlog ovog resora, kako se navodi u saopštenju, na jučerašnjoj sjednici usvojila prijedlog Kolektivnog ugovora o izmjeni Kolektivnog ugovora za Policijsku akademiju iz Danilovgrada.
Ovim izmjenama predviđeno je uvećanje zarada zaposlenima u toj obrazovnoj ustanovi u iznosu od 13 odsto, koje će se primjenjivati od 1. januara 2025. godine.
- Na ovaj način zarade zaposlenih u Policijskoj akademiji se usklađuju sa uvećanjima zarada prosvjetnih radnika iz jula i septembra mjeseca - saopštilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.

Veće plate zaposlenima u Policijskoj akademiji od 1. januara

Ostaci 12 zakopanih tijela pronađeni su u sjevernoj meksičkoj državi Čivavi.
Kako je saopštilo tužilaštvo te meksičke države na granici sa Sjedinjenim Američkim Državama, pronađeno je 11 grobova sa posmrtnim ostatacima 12 tijela.
- Neidentifikovane kosti su prebačene u laboratorije forenzičke službe u gradu Sijudad Huaresu - rekli su tužioci.
Država Čivava, kroz koju prolaze rute koje se koriste za trgovinu drogom i krijumčarenje migranata, poprište je nasilja povezanog sa organizovanim kriminalom.
Prema podacima lokalnih vlasti, 3.927 osoba je nestalo od 1952. godine.

U Meksiku pronađeni ostaci 12 zakopanih tijela

Svjetska banka povećala je u četvrtak prognozu ekonomskog rasta Kine u ovoj i narednoj godini, ali je upozorila da će prigušeno povjerenje domaćinstava i poslovanja, zajedno s vjetrovima u sektoru nekretnina, nastaviti da opterećuju iduću godinu.
Druga najveća svjetska ekonomija ima problema ove godine, uglavnom zbog krize nekretnina i mlake domaće potražnje. Očekivano povećanje u SAD-u carine na svoju robu kada novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzima dužnost u januaru takođe bi mogao uticati na rast, prenosi SEEbiz.
- Rješavanje izazova u sektoru nekretnina, jačanje mreža socijalne sigurnosti i poboljšanje financija lokalne samouprave biće ključno za otključavanje održivog oporavka - rekla je direktorka Svjetske banke za Kinu Mara Varvik.
Zahvaljujući učinku nedavnog ublažavanja politike i kratkoročnoj snazi izvoza, Svjetska banka vidi rast kineskog bruto domaćeg proizvoda od 4,9 odsto ove godine, što je više od prognoze iz juna od 4,8 odsto.
Peking je ove godine postavio cilj rasta od oko pet odsto, cilj za koji kaže da je ubijeđen da će ga postići.
Iako se takođe očekuje slabiji rast naredne godine od 4,5 odsto, to je idalje više od ranije prognoze Svjetske banke od 4,1 odsto.
Očekuje se da će sporiji rast prihoda domaćinstava i negativan učinak bogatstva zbog nižih cijena kuća uticati na potrošnju u narednoj godini.
Kako bi oživjele rast, kineske vlasti pristale su da sljedeće godine izdaju rekordnih 411 milijardi američkih dolara u posebnim državnim obveznicama.
Brojke neće biti službeno objavljene do godišnjeg sastanka kineskog parlamenta, Svekineskog narodnog kongresa, u martu, a do tad bi još mogle da se promijen.

Svjetska banka povećala prognoze za kinesku ekonomiju

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.