Nevladine organizacije, posebno kritički orijentisane, trpe političke pritiske i kampanje kojima se, uz podršku vlasti, pokušavaju diskreditovat, dok generišu pozitivne percepcije građana i građanki Crne Gore - rekao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Đurašević povodom Svjetskog dana nevladinih organizacija koji se obilježava danas.
U posljednjem periodu, kako navodi, inicijative koje dolaze od partija vlasti, poput prijedloga da se usvoji zakon o stranim agentima, ukazuju na sistemske akcije da se suzi prostor za slobodno djelovanje nevladinog sektora.&nbsp;
- CGO je oštro osudio ovu inicijativu, upozoravajući na autoritarne prakse i pokušaje gušenja kritičkih glasova koji opominju na različite društvene probleme i nepravilnosti, posebno organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i demokratizacijom društva - podsjeća Đurašević.
&nbsp;Nalazi istraživanja javnog mnjenja CGO o ulozi civilnog društva u procesu demokratizacije i evropeizacije Crne Gore, kako dodaje, pokazuje da većina građana i građanki Crne Gore - njih 50,1 odsto - ima pozitivno mišljenje o radu civilnog sektora, dok 47 odsto cijeni da NVO imaju uticaj u društvu, što je rast u odnosu na prethodne godine.
&nbsp;- Kao najvažnija pitanja koja NVO adresiraju u demokratizaciji i evropeizaciji društva, pozicioniraju se ljudska prava, nezavisnost pravosuđa i vladavina prava, zatim borba protiv korupcije, a ojačana je i pozicioniranost pitanja odgovornosti političkih donosilaca odluka i suočavanja s prošlošću - rekao je Đurašević.
Ističe i da je značajno porastao broj onih koji smatraju da u Crnoj Gori ne postoje uslovi za razvoj NVO koje slobodno kritikuju ograničavaju vlast kada je to potrebno – sa 36,8 odsto iz 2021. na 43,1 odsto u 2024. godini.
- Povećana je informisanost o radu NVO, sve je više onih koji ih prate putem tradicionalnih medija i društvenih mreža, a raste i uvjerenje da NVO treba da budu oštri kritičari vlasti – 45,7 odsto u 2024. u odnosu na 38,1 odsto ispitanika u 2021. godini. Na drugoj strani, podijeljeni su stavovi o saradnji između Vlade i NVO - 34,4 odsto građana smatra da je ta saradnja poboljšana, a istovremeno 28,8 odsto ocjenjuje je lošijom nego ranije - kazao je Đurašević.
U svjetlu i ovih empirijskih nalaza, ali i iskustvenog doživljaja mnogih u NVO sektoru, CGO, kako dodaje, apeluje na donosioce odluka da osiguraju povoljno okruženje za rad nevladinih organizacija.&nbsp;
- Važno da NVO budu sadržajno a ne formalno i promotivno-protokolarno uključene u procese kreiranju javnih politika, posebno u aktivnosti koje se odnose na evropske integracije Crne Gore - smatra Đurašević.
Uprkos svemu, kako ističe, nevladine organizacije ostaju ključni akteri u promociji evropskih vrijednosti, ljudskih prava i demokratizacije društva, a CGO nastavlja da radi na uspostavljanju pravičnijeg društva za sve građane i građanke Crne Gore.
&nbsp;- Svjetski dan nevladinih organizacija predložio je filozof i aktivista Marcis Liors Skadmanis 2010. godine na Forumu NVO Baltičke regije, a prvi put je zvanično obilježen 2014. godine u Helsinkiju, uz podršku Ujedinjenih nacija, EU i međunarodnih organizacija. Danas se širom svijeta obilježava kao prilika za isticanje značaja civilnog sektora u društvenim promjenama i zaštiti ljudskih prava - navodi se u saopštenju CGO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO: Civilni sektor pod pritiskom vlasti, ali uz rast podrške građana i građanki

Ukidanje dijela funkcionerskih naknada pozitivan je korak ka smanjenju privilegija i usklađivanju s interesima građana, poručuje Nikola Đurašević iz Centra za građansko obrazovan. On očekuje da će se u narednom periodu zakon obuvatiti sve javne funkcionere bez izuzetka.
Dugogodišnji poslanik Branko Radulović ocjenjuje da je riječ o bacanju prašine u oči, te da bi trebalo preispitati sve dosadašnje naknade.
Skeptični su kada je riječ o optimizaciji javne uprave, jer se, kako ističu, do sada ništa nije uradilo po tom pitanju.&nbsp;
U Centru za građansko obrazovanje pozdravljaju odluku Vlade o usvojenom predlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji propisuje značajno ograničenje prava rukovodnog kadra na tzv. funkcionerske naknade po prestanku mandata.
Smatraju i da bi trebalo predlog proširiti na sve javne funkcionere bez izuzetka.
Nikola Đurašević ostaje dosljedan stavu da su ove funkcionerske naknade nepotrebne i da ih je potrebno ukinuti.
- Izražavamo nadu da ove izmjene zakona prođu u što većem obimu i da donesu suštinske promjene u interesu svih građana- kaže Đurašević, za Radio CG.
Bivši poslanik Branko Radulović zalaže se za potpuno preispitivanje svih odluka o funkcionerskim naknadama.

Đurašević: Pozitivan korak ka smanjenju privilegija i usklađivanju s interesima građana

Nešto preko tri minuta trajala su izlaganja poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad Gordana Stojovića za godinu zasjedanja Skupštine Crne Gore, podaci su Centra za građansko obrazovanje (CGO). Sličnu minutažu, prema podacima koje je CGO dobio iz Skupštine Crne Gore imao je i njegov partijski kolega Uglješa Urošević. Među 10 poslanika, koji su za godinu u Skupštini diskutovali manje od 16 minuta, njih osam je iz Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića. Taj poslanički klub, koji ima najviše, 24 od 81 poslanika, bio je najneaktivniji u parlamentu, pokazala je analiza CGO-a. Poslanik Artan Čobi iz Albanskog foruma izlagao je nepunih pet minuta.Na poslaničku funkciju je stupio u novembru 2023. <h2>Šta kažu najneaktivniji poslanici?</h2> Prema podacima publikacije, Urošević je prvih šest mjeseci mandata proveo u potpunoj tišini, što je potvrdio i za RSE. Neaktivnost je obrazložio porodičnim razlozima. Negirao je da je drugih pola godine pričao nepunih 3 minuta. - Mogu se naći moji govori koji traju i po više od 15 minuta - kazao je za RSE. Njegova partijska koleginica Nađa Laković za godinu je govorila oko osam minuta. Za RSE je kazala da bira u kakvim raspravama će učestvovati. - Ne želim da učestvujem u svađama, raspravama i nepristojnom ponašanju i tako sakupljam minutažu. Žalosno je što se u minutažu broji negativno i nekulturno ponašanje pojedinih poslanika - rekla je Laković. Navodi da osim Skupštine i plenuma postoje odbori, međunarodne Skupštine kao i komiteti na kojima je aktivna. Ona je članica Ustavnog i Odbora za međunarodne odnose i iseljenike kao i šefica Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope. Na jednoj od sjednica Odbora imala je primjedbe na kvalitet automobila koja se poslanicima dodjeljuju na putovanjima, upoređujući ih sa traktorima. Dragana Vučević za RSE tvrdi da u prvih godinu poslaničkog mandata nije primala poslaničku platu već da je u Domu zdravlja radila kao ljekar. Podaci sa sajta Skupštine pokazuju da je od novembra 2023. svakog mjeseca primala nepunih 200 eura. Od jula 2024. godine prima punu platu koja od tog mjeseca iznosi oko 1.700 eura. - Minuti, ili bilo koja vremenska odrednica nisu relevantni za ocjenu mog rada. Kao ljekar i humanista dala sam puni doprinos u radu Skupštine i Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje - navela je za RSE. Na pitanje kako objašnjavaju svoj rad, odnosno neaktivnost za RSE nisu odgovorili Armen Šehović, Gordan Stojović, Artan Čobi… Ni poslanik i šef poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić nije odgovorio na upite RSE kako objašnjava rad poslanika svoje stranke.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221130232_4e398ccf85484a3a147621a1c43a8f4588320a3b8055713d2feac93c4d97f92c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250221130232_4e398ccf85484a3a147621a1c43a8f4588320a3b8055713d2feac93c4d97f92c" data-rendition-name="original" width="1261" height="1491" loading="lazy" alt="statistika"></figure>  <h2>Đurašević: Za šta ih građani plaćaju?</h2> I dok građanin Crne Gore za prosječnu platu od 1.000 eura radi osam sati dnevno, pet do šest dana nedjeljno, njihovi predstavnici u parlamentu dobijaju duplo više državnog novca. Komentarišući pasivnost poslanika vladajuće većine, Nikola Đurašević iz CGO-a se pita za šta ih građani plaćaju. - Njihova pasivnost je zabrinjavajuća. Umjesto aktivnog učešća u kreiranju politika i zastupanju interesa građana, oni biraju pasivnost i ćutanje, obesmišljavajući osnovnu ulogu Skupštine - kaže za RSE. Ocjenjuje da poslanici vlasti na taj način ne vrše ni svoju kontrolnu ulogu – pozivanja Vlade na odgovornost. - Oni imaju i najveću odgovornost da iniciraju i predlažu rješenja za ključne probleme - istakao je Đurašević. Tako, kaže, izostaje praksa kvalitetnog, suštinskog parlamentarnog dijaloga. - A plenum se uglavnom koristi za političke performanse i populističke poruke - dodao je on. Na drugoj strani, poslanici, bez obzira na nivo angažmana, imaju primanja koja daleko nadmašuju prosječnu platu u Crnoj Gori. U analiziranom periodu, od jula 2023. do jula sledeće godine, Uglješa Urošević je iz državnog budžeta prihodovao nešto više od 6.000 eura, a Gordan Stojović 12.750, podaci su objavljeni na web stranici Skupštine Crne Gore. A Artan Čobi je za osam mjeseci, otkako je u parlamentu, zaradio 11.115 eura. S druge strane poslanici opozicije bili su najaktivniji. <h2>Putovanja nisu "ispaštala" a dobiće i savjetnike</h2> Đurašević ukazuje da iako se njihova godišnja izlaganja broje u minutima, osim visokih zarada uživaju u beneficijama koje dolaze s njihovom funkcijom. - Nerijetko su tu i poslanici koji ‘skupljaju milje’, putujući s kraja na kraj svijeta o trošku građana koji ne znaju ni kakva im je boja glasa - dodao je on. Tokom prvih pola godine rada novog saziva Skupštine trošak poslanika za putovanja građane Crne Gore je koštao 41.298 eura. Uz to, poslanici primaju dodatne naknade za rad u odborima, dnevnice, troškove goriva, telefonske račune, a odnedavno i za savjetnike. Naime, poslanici su izglasali sebi mogućnost da angažuju savjetnike. - Pa će neko angažovati stručnjaka, bivšeg poslanika, za ovo, za ono. Sad ima veliki broj mladih poslanika koji mogu da iskoriste znanja drugih - istakao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, ocjenjujući ovo “velikim demokratskim iskorakom”. Ministar finansija Novica Vuković kazao je da je budžetom obezbijeđen novac za plate savjetnika a da će sami poslanici odlučiti da li će ga koristiti u te svrhe. Kako je nezvanično rečeno za RSE, za savjetnike je obezbijeđen milion eura. <h2>Rješenje: Usvajanje Zakona o Skupštini</h2> Crna Gora nema zakon koji reguliše rad Skupštine, već je njeno funkcionisanje uređeno Poslovnikom – dokumentom tehničke prirode. Đurašević iz CGO-a smatra da je upravo donošenje tog Zakona ključno kako bi se “definisale minimalne obaveze poslanika i sankcije za njihovo neispunjavanje”. - Sve ovo ukazuje na hitnu potrebu za reformama koje će osigurati da Skupština postane efikasan i odgovoran organ vlasti, a ne mjesto uhljebljenja partijskih kadrova ili pozornica za politički teatar - kazao je Đurašević. CGO je ranije pokrenuo i inicijativu da se uvedu obavezni zdravstveni pregledi za javne funkcionere, uključujući testiranje mentalno-psihološke sposobnosti i nenajavljena testiranja na psihoaktivne supstance. Ta inicijativa, prema istraživanju CGO-a, ima podršku javnosti od 65,5 odsto.

1250x600

1084x550

Skupa tišina: Za godinu nepunih tri minuta govora u parlamentu Crne Gore

Centar za građansko obrazovanje (CGO) duže od deceniju ukazuje na neophodnost usvajanja Zakona o Vladi koje sve vladajuće strukture, bez obzira na njihove brojne razlike, pokušavaju izbjeći - naveo je saradnik na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Nikola Đurašević.&nbsp;
Crna Gora, kako ističe, ostaje jedina zemlja u regionu koja nema zakonski regulisan sastav, mandat, način rada i odlučivanja Vlade, kao ni specifična pitanja njenog funkcionisanja, poput onog u tehničkom mandatu.&nbsp;
- To daje širok prostor za partijske trgovine koje kontinuirano podrivaju potrebnu profesionalizaciju i racionalizaciju administracije. Prije skoro tri godine formirana je radna grupa za izradu ovog zakonskog teksta. Očekivao se efikasan rad, ali tekst je tek u fazi usaglašavanja u Sekretarijatu za zakonodavstvo, uz najave resornog Ministarstva javne uprave da će nakon toga biti poslat Evropskog komisiji na mišljenje. CGO podsjeća da je jedna verzija tog teksta dobila mišljenje Venecijanske komisije (VK), ali da nije poznato da li su preporuke VK usvojene od strane Vlade. Dodatno, CGO ukazuje da je javnost uskraćena i za informaciju u kojoj su mjeri sugestije koje su pristigle tokom javne rasprave 2022. godine usvojene - rekao je Đurašević.
CGO, kako dodaje, naglašava i potrebu da Zakon o Vladi propiše obavezu ljekarskih pregleda i sposobnosti, kao i testove na psihoaktivne supstance za članove Vlade, uključujući premijera, ministre i generalnog sekretara, kao i članove kabineta koji su imenovana lica.
- &nbsp;Ta inicijativa, koju godinama zagovaramo, ima i snažnu podršku javnosti. Nalazi CG pulsa, zajedničkog istraživačkog poduhvata CGO-a i Instituta Damar, pokazali su da obavezu ljekarskih pregleda najviših javnih funkcionera u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, a koja uz to podrazumijeva i posebno testiranje mentalno – psihološke sposobnosti za obavljanje tih funkcija, kao i kasnije redovno nenajavljeno testiranje na psihoaktivne supstance, podržava čak 65,4 odsto građana i građanki. Tek 16,6 odsto građana ima negativan stav o ovoj inicijativi, dok ne može da se jasno odredi oko 18 odsto. Ovi podaci su iz jeseni 2022. godine, a vjerujemo da je danas podrška za ovu inicijativu i mnogo veća jer je stvarno pokazala mnogo puta na njenu opravdanost - naveo je Đurašević.
Neophodnost ovakvih provjera, prema njegovim riječima, proizilazi iz potrebe da se osigura odgovorno upravljanje javnim poslovima i spriječi zloupotreba moći od strane najviših javnih funkcionera zbog njihove nerezistentnosti ili nekapacitiranosti, kao i da se ojača povjerenje građanstva u institucije.
- CGO je na stanovištu da donošenje Zakona o Vladi, kao i podjednako prije potrebnog Zakona o Skupštini, nije samo tehničko pitanje, već izraz spremnosti političkih subjekata da se obavežu na transparentnost, odgovornost i ograničenje političke samovolje. U postojećem vakuumu ovakvog zakonodavnog okvira, Crna Gora nastavlja da funkcioniše u prostoru koji široko zloupotrebljavaju oni koji bi trebalo da demonstriraju najveći nivo odgovornosti, čime se ugrožava demokratska konsolidacija društva. CGO poziva sve relevantne aktere da prioritetno pristupe izradi i usvajanju Zakona o Vladi i Zakona o Skupštini, kako bi se napravio adekvatan balans vlasti i odgovornosti prema javnom interesu - poručio je Đurašević.

Đurašević: Vrijeme je za zakon koji reguliše rad Vlade i osigurava da je vode oni koji imaju kapacitet

Ova inicijativa pokazuje da prema trenutnim kriterijumima oni, očigledno, nemaju dovoljno partijskih kadrova i struktura, koji su po sadašnjim kriterijumima kompetentni da obavljaju rukovodeće pozicije u državnoj upravi. Zakon o državnim službenicima i namještenicima je tokom 2020.godine bio jedna od prva dva zakona koje je post trideseto avgustovska većina izmijenila, naravno uz Zakon o slobodi vjeroispovijesti, i tadašnjim izmjenama ovog zakona sniženi su kriterijumi za rad u državnoj upravi, a posljedice ovakvih odluka vidimo i danas kada govorimo generalno o državnoj upravi i zapošljavanju - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Nikola Đurašević iz Centra za građansko obrazovanje.
Prijedlogom izmjene i dopune Zakona za državne službenike i namještenike, koji rade u javnoj upravi, predviđa se smanjenje kvalifikacija za rukovodeće pozicije, te će tom izmjenom za rukovodioca biti dovoljna samo bachelor diploma.
Sa inicijativama izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kaže Đurašević, profesionalizacija nije u fokusu vladajuće većine, dodaje on, već je to čista želja, kako kaže, za dodatnim zapošljavanjem najlojalnijih partijskih kadrova.
- Ova inicijativa pokazuje da prema trenutnim kriterijumima oni, očigledno, nemaju dovoljno partijskih kadrova i struktura, koji su po sadašnjim kriterijumima kompetentni da obavljaju rukovodeće pozicije u državnoj upravi. Zakon o državnim službenicima i namještenicima je tokom 2020.godine bio jedna od prva dva zakona koje je post trideseto avgustovska većina izmijenila, naravno uz Zakon o slobodi vjeroispovijesti, i tadašnjim izmjenama ovog zakona sniženi su kriterijumi za rad u državnoj upravi, a posljedice ovakvih odluka vidimo i danas kada govorimo generalno o državnoj upravi i zapošljavanju - rekao je Đurašević.
Profesionalizacija javne uprave, smatra Đurašević, podrazumijeva kompetentnost, stručnost i efikasnost, navodi on, što dolazi sa obrazovanjem, ali i sa, kako tvrdi, godinama iskustva na određenom radnom mjestu.
- U trenutnom sistemu obrazovanja sa &nbsp;bachelor diplomom osobe nemaju dovoljno stečena znanja i iskustva koja su potrebna za rukovođenje različitim sektorima u državnoj upravi. Snižavanje ovakvih kriterijuma može da pošalje jednu lošu poruku ka kadrovima koji su visoko obrazovani, a nesumnjivo ih ima, i koji rade u državnoj upravi, da jednostavno obrazovanje nije ključno mjerilo za napredovanje u državnoj upravi - naglasio je Đurašević.
Zabrinutost sindikata &nbsp;po ovom pitanju je skroz na mjestu, poručuje Đurašević, naročito kada se uzmu u obzir činjenice da je mnogo diploma koje su, kako kaže, stečene sumnjivim putem, kako u Crnoj Gori, tako i, ističe on, u regionu.
- Taj problem je &nbsp;u prethodnom periodu jako potresao crnogorsko društvo, obrazovni sistem i tržište rada, i možemo slobodno sumnjati, ako zaživi ova inicijativa i izmjene ovog Zakona, da se ovaj problem još dodatno produbi. Svjedoci smo svi da je nosiocima trenutne vlasti, u toku predizborne kampanje meritokratija bio jedan primjer za koji su deklarativno svi zalagali, međutim, sa ovakvim zakonskim rješenjem i ovim izmjenama od meritokratije ne bi ostalo ništa, već bi ovo poslužilo za zapošljavanje partijskih kadrova, njih najlojalnijih, koji, očigledno, do sada nijesu imali reference za rad na rukovodećim pozicijama u državnoj upravi - zaključio je Đurašević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCoX6iKVeLag&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurašević: Vladajućoj većini prifalilo kompetentnih kadrova pa mijenjaju Zakon o državnim službenicima i namještenicima

Na konkurs Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za finansiranje projekata koji su podrška manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama stiglo je oko 15 žalbi, kazao je za Portal ETV v. d. direktora ove institucije Agron Ibrahimi, uz pojašnjenje da je nadležnost Upravnog odbora Fonda, kao drugostepenog organa, da poništi javni konkurs, ako procijene da su žalbe osnovane. - I ja lično nijesam saglasan sa iznosom sredstva ili brojem bodova koji su dobili određeni aplikanti, ali nijesam u mogućnosti da se miješan u rad drugih organa. Takođe, nijesam zadovoljan sa iznosom sredstva koje dobija albanska zajednica, ali očekujem da u budućnosti ima mjesta za poboljšanje i u tom aspaktu – istakao je Ibrahimi. <h2>Odlučiće Upravni odbor&nbsp;</h2> Objašnjava da je Komisija za vrjednovanje 18. novembra „donijela Prijedlog Odluke o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2024. godinu“. - Komisija za vrjednovanje ima sedam članova, oni nijesu zapošljeni u Fondu, već nezavisni eksperti koje na osnovu javnog konkursa bira Skupština Crne Gore. Na osnovu njihovog Prijedloga odluke, shodno Zakonu o manjinskim pravima i slobodama, direktor Fonda donosi Odluku o raspodjeli sredstava – naglašava Ibrahimi procedure. Prema njegovim riječima, Komisija utvrđuje ispunjenost uslova učesnika javnog konkursa, vrjednuje projekte u skladu sa kriterijumima iz Zakona o manjinskim pravnima i slobodama, utvrđuje rang listu vrjednovanih projekata, revidira budžet učesnika konkursa i utvrđuje prijedlog za raspodjelu sredstava. U čitavi proces, dodaje naš sagovornik, od donošenja odluke o raspisivanju konkursa do potpisivanja ugovora o finansiranju projekata učestvuju tri organa - Upravni odbor Fonda, Direktor sa stručnom službom Fonda i Komisija za vrednovanje projekta, odnosno uključeno je između 32 i 34 osobe. - Budući da sam ja, kao vršilac dužnosti direktora Fonda, na tu funkciju izabran odlukom Upravnog odbora, 31. oktobra, nakon što je prethodnom direktoru istekao mandat, upoznao sam se sa nezadovoljstvom, prije svega, predstavnika manjinskih savjeta, koje je rezultiralo poništavanjem odluka u prethodnoj godini. Svi akteri - predstavnici manjinskih savjeta, pojedini članovi Upravnog odbora, učesnici konkursa, u uopšte svi upućeni, pa i nemali broj poslanika u Skupštini Crne Gore, saglasni su da su neophodne izmjene i dopune Zakona o manjinskim pravima i slobodama i ja se nadam da će Skupština Crne Gore, kao osnivač Fonda, imati sluha da što prije učini neophodne korake – kaže Ibrahimi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120407124_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024120407124_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3" data-rendition-name="original" width="828" height="549" loading="lazy" alt="NEZADOVOLJAN: Agron Ibrahimi"> <figcaption>NEZADOVOLJAN: Agron Ibrahimi</figcaption> </figure>  Najavljuje da će u narednih nekoliko sedmica pokrenuti inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o manjinskim pravima i slobodama i drugih podzakonskih akata, kako bi, zaključuje on, Fond obavljao funkciju na zadovoljstvo svih manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika.&nbsp; Portal ETV objavio je 28. novembra da je i ovogodišnjom raspodjelom novca za projekte za podršku manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama nezadovoljan znatan broj aplikanata i da traže poništavanje konkursa.&nbsp; Ubjedljivo najviši novčani iznosi, kako smo pisali, pripali su projektima koji nedvosmisleno promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. <h2>&nbsp;Privilegovana nacionalna zajednica</h2> Izvjesna organizacija Društvo srpskih domaćina dobila je čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“, koliko je pripalo i Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine... Objavili smo i da su jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura, NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekaat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura. Činjenica da je znatan dio novca dodijeljen projektima koji promovišu jednu nacionalnu skupinu, što je, kako je za Portal ETV kazao saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Đurašević, stavlja u privilegovan položaj, „neminovno otvara pitanje o tome da li je Komisija, u okviru svojih kriterijuma, vodila računa i o balansu sredstava za različite grupacije, kao i što su bili ključni indikatori po kojima se procjenjivao kvalitet projekta“.&nbsp; - Posebno brine što je najmanji broj projekata usmjeren u pravcu jačanja multietničkog sklada i razvoja društva, što bi trebalo, takođe, da bude u fokusu ovog konkursa – naglasio je Đurašević, komentarišući konkurs, uz konstataciju da „raspodjele sredstava ovog Fonda godinama unazad izaziva reakcije“. Ocijenio je i da je legitimno pitanje o mogućim uticajima i politički motivisanoj raspodjeli novca nakon ovakve odluke koja pokazuje izraženu disproporciju u korist projekata koji promovišu srpski nacionalni identitet. - Usmjeravanje sredstava dominantno prema jednoj nacionalnoj zajednici, i to onda kada istraživanja javnog mnjenja pokazuju na percepciju ukupne privilegovanosti upravo te nacionalne zajednice, s pravom izaziva nepovjerenje kod drugih manjina i ostavlja utisak da to nije bila poštena konkurencija – upozorio je Đurašević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120407124_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024120407124_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="USPOSTAVITI KRITERIJUME: Nikola Đurašević"> <figcaption>USPOSTAVITI KRITERIJUME: Nikola Đurašević</figcaption> </figure>  Transparentnost u procesu imenovanja članova Komisije i njihova stručnost u ocjenjivanju projekata, prema mišljenju našeg sagovornika, ključni su za vraćanje povjerenja javnosti. <h2>Instrument širenja srpskog i ruskog uticaja</h2> Oglasili su se iz iz Digitalnog forenzičkog centra čija analiza je pokazala da je ove godine 189.150 eura Fond dodijelio nevladinim organizacijama sa srpskim predznakom.&nbsp; - To su: Društvo srpskih domaćina Crne Gore, Srpsko kulturno društvo Vuk, Srpski informativno-kulturni klub Sveti Sava, NVO Kulturna scena, S-Mediji, Srpsko narodno vijeće Crne Gore, NVO Bisernica, Srpska književna zadruga i Konferencija srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona. Zanimljivo je da su pomenute organizacije povezane sa istim osobama, predstavnicima srpske zajednice u Crnoj Gori. Iako organizacije djeluju kao odvojeni subjekti, njima u stvarnosti upravljaju ili ih kontrolišu iste osobe, čime se umnožava pristup resursima bez suštinske razlike u ciljevima i projektima koje realizuju - naglasili su iz DFC-a. Sve ove organizacije, pokazala je njihova analiza, djeluju u okviru Srpske kuće.&nbsp; - Grupa ljudi koji su osnivači pomenutih organizacija su Momčilo Vuksanović, Tatijana Raspopović, Ivana Kruščić, Đorđe Grujić, Ljubomir Peković, Božidar Leovac i Predrag Milačić. Značajnu podršku pomenutim organizacijama pruža i Srpska pravoslavna crkva i njeno sveštenstvo u Crnoj Gori. O tome svjedoče i pohvale mitropolita Joanikija za rad i zasluge Vijeća narodnih skupština i Srpskog nacionalnog savjeta. On je 26. novembra 2024. godine kazao da su ljudi sabrani oko Savjeta ustali u odbranu svetinja kada bješe nastala pošast da se pet-šest ljudi, izmanipulisanih od raznih službi, okupe u namjeri da predaju crkve i manastire raspopima, koji su se pojavili po Crnoj Gori. Joanikije se posebno zahvalio Momčilu Vuksanoviću koji je imao, kako navodi, važnu ulogu u odbrani srpskog jezika i ćirilice – podsjetili su iz DFC-a. Istovremeno, istakli su oni, te organizacije su 2024. godine aplicirale kod Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, gdje su im dodijeljena novčana sredstva u iznosu od 2.600.000 dinara (više od 22.000 eura) za projekte sa sličnom tematikom.&nbsp; Od ovog novca, naglašavaju iz DFC-a, finansiraće se Svečana akademija povodom 106 godina Velike podgoričke skupštine srpskog naroda u Crnoj Gori i Dana ujedinjenja Crne Gore i Srbije. To ukazuje, kako su ocijenili, da Vlada Srbije finansira proksi aktere u Crnoj Gori koji organizuju događaje na kojima se slave odluke Podgoričke skupštine 1918. godine koja predstavlja simbol nestajanja Crne Gore kao države i njeno bezuslovno prisajedinjenje Srbiji.&nbsp; Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu je na osnovu odluke o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu organizacijama iz Crne Gore za 2024. godinu ukupno dodijelila 9.420.000 dinara (više od 80.000 eura).&nbsp; - Projekti za koje su organizacije dobile novčanu pomoć iz Srbije usmjereni su na negaciju istorije, kulture, tradicije i nacionalnog identiteta Crne Gore. To predstavlja strategiju djelovanja i indirektnog miješanja režima u Beogradu u unutrašnje političke i društvene prilike u Crnoj Gori - upozorili su iz DFC-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120407124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024120407124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="Odluka fonda"> <figcaption>Odluka fonda</figcaption> </figure>  Finansiranje nevladinih organizacija sa srpskim predznakom u Crnoj Gori, kako od crnogorskih tako i srpskih institucija, upućuje, prema ocjeni DFC-a, na koordinisanu strategiju promovisanja narativa koji podržavaju srpski nacionalizam, unitarizam i ideju „srpskog svijeta“.&nbsp; - Analizirana praksa finansiranja ne samo da narušava principe transparentnosti, već ima i šire geopolitičke implikacije, jer predstavlja instrument širenja uticaja režima u Beogradu i posredno Rusije na društveno-političke prilike u Crnoj Gori. Stoga je nužno preispitati kriterijume dodjele sredstava, pojačati kontrolu realizacije projekata i osigurati da oni zaista doprinose očuvanju multikulturalnog i građanskog društva u Crnoj Gori - zaključili su iz DFC-a. Nakon izbora u Crnoj Gori 30. avgusta 2020. godine vlast u našoj zemlji preuzele su prosrpske i proruske društveno-političke elite. Prva takva vlada, na čijem je čelu bio univerzitetski profesor Zdravko Krivokapić čak je konstituisana u Crkvi Srbije, u Manastiru Ostrog.

Kaćuša Krsmanović

Ibrahimi nije saglasan sa iznosom novca za neke aplikante

Postoji ozbiljan prostor za diskusiju o tome kako projekti, posebno oni koji promovišu specifične nacionalne identitete, utiču na društveni sklad, a sam proces raspodjele novca treba da bude transparentan i zasnovan na objektivnim kriterijumima koji služe interesima cjelokupnog društva – ocijenio je za Portal ETV saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Đurašević, komentarišući ovogodišnju odluku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za finansiranje projekata koji su podrška manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama. Konkurs je, kako smo objavili, i ove godine izazvao buru i mnogi najavljuju žalbe i zahtijevaju da se poništi i raspiše novi. Sagovornik Portala ETV podsjeća da „raspodjele sredstava ovog Fonda godinama unazad izaziva reakcije“, te da su i različita iskustva onih koji su bili korisnici. <h2>Brojna pitanja za komisiju</h2> - Stiče se utisak, na jednoj strani, da se olako daju sredstva mnogim organizacijama čije je aktivnosti teško identifikovati u javnoj sferi, a podrazumijeva se da se one sprovode javno i u javnom interesu. Na drugoj strani, čini se i da se posebni kriterijumi primjenjuju na one koji na transparentan i odgovoran način ta sredstva troše što je odvraćajuće za mnoge relevantne organizacije da se prijavljuju za ova sredstva – ističe Đurašević. Objašnjava i da ne mogu komentarisati i ocjenjivati projekte koje nijesu pročitali, ali primijećuju „da je značajan dio sredstava dodijeljen projektima koji promovišu jednu nacionalnu skupinu, što je stavlja u privilegovan položaj“. - To neminovno otvara pitanje o tome da li je Komisija, u okviru svojih kriterijuma, vodila računa i o balansu sredstava za različite grupacije, kao i što su bili ključni indikatori po kojima se procjenjivao kvalitet projekta. Posebno brine što je najmanji broj projekata usmjeren u pravcu jačanja multietničkog sklada i razvoja društva, što bi trebalo, takođe, da bude u fokusu ovog konkursa – naglašava on. Prema njegovim riječima, legitimno je i pitanje o mogućim uticajima i politički motivisanoj raspodjeli novca nakon ovakve odluke koja pokazuje izraženu disproporciju u korist projekata koji promovišu srpski nacionalni identitet. - Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava ima zakonsku obavezu da finansira projekte koji doprinose očuvanju kulturnog identiteta svih manjina, ali i jačanju međukulturnog razumijevanja i integracije. Usmjeravanje sredstava dominantno prema jednoj nacionalnoj zajednici, i to onda kada istraživanja javnog mnjenja pokazuju na percepciju ukupne privilegovanosti upravo te nacioanalne zajednice, s pravom izaziva nepovjerenje kod drugih manjina i ostavlja utisak da to nije bila poštena konkurencija – upozorava Đurašević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241128211120_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241128211120_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Đurašević"><figcaption>Nikola Đurašević(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption></figure>  Kategoričan je da bi trebalo osigurati veću vidljivost procesa donošenja odluka, uključujući nezavisni nadzor i detaljna obrazloženja zašto su određeni projekti dobili prioritet. - Takođe, transparentnost u imenovanju članova Komisije i njihova stručnost u ocjenjivanju projekata su ključni za vraćanje povjerenja javnosti – dodaje Đurašević. Fond bi, naglašava naš sagvornik, trebalo da insistira da svi projekti koji dobijaju sredstva promovišu inkluzivnost i zajedničke vrijednosti, a ne da se fokusiraju na promociju partikularnih interesa ili da dijele društvo. - Promocija manjinskih identiteta neophodan je dio očuvanja kulturne raznolikosti - istakao je Đurašević. <h2>„Manjina“ koja nije manjina</h2> Na pitanje da li smatra da neki od projekata koje su kandidovale organizacije sa predznakom srpski u imenu ili nazivu projekta urušavaju i modifikuju kulturni identitet, tradiciju i istoriju Crne Gore istakao je da mogu izazvati kontroverze ako se interpretiraju kao pokušaj revidiranja kulturne istorije Crne Gore. - Crna Gora je zemlja sa bogatom i raznovrsnom istorijom, u kojoj su različite etničke i kulturne zajednice dale značajan doprinos. Projekti koji se fokusiraju isključivo na jedan aspekt te istorije mogu stvoriti percepciju zanemarivanja ili umanjenja doprinosa drugih zajednica, a što može voditi urušavanju inače uzdrmanog koncepta multikulturalnosti – objasnio je naš sagovornik. Komentarišući nazive projekata koji su dobili podršku Fonda - „Prava Srba u Crnoj Gori: Analiza i perspektive“, za koji je odobreno 9.100 eura našeg novca i „Promocija srpske baštine u Bijelom Polju kao preduslov zajedničkog suživota, demokratizacije i razvoja cjelokupnog društva“, koji je dobio 2.450 eura, Đuršaveić kaže da oni „sugerišu fokus na pitanja jedne zajednice, što može izazvati pitanja o njihovom doprinosu društvenoj koheziji“. - Dodatno, može izazvati otpor kod drugih zajednica, posebno ako se ne uzmu u obzir interkulturalni i multietnički aspekti Crne Gore. Iako je očuvanje identiteta legitimno pravo svake zajednice, važno je da se projekti promovišu na način koji doprinosi širem društvenom razvoju i demokratizaciji, a ne samo specifičnim interesima jednog naroda – riječi su Đuraševića. Naglašava da bi Fond trebalo detaljno da razmotri ciljeve i rezultate projekata prije nego što odobri sredstva. - Projekti sa uskim fokusom na prava jedne zajednice, bez šireg društvenog konteksta, mogu izazvati nepovjerenje drugih zajednica i narušiti balans u raspodjeli resursa – upozorava on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241128211124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241128211124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="Odluka"></figure>  Manjinski narod i druge manjinske nacionalne zajednice, prema Zakonu o manjinskim pravima i slobodama, objašnjava sagovornik Portala ETV, brojčano su manje od ostalog preovlađujućeg stanovništva, i svaka od njih ima zajedničke etničke, vjerske ili jezičke karakteristike, različite od ostalog stanovništva, a istorijski je vezana za Crnu Goru i motivisana je željom za iskazivanjem i očuvanjem nacionalnog, etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta. - Imajući ovu normu u vidu, ključni kriterijumi za status manjine uključuju: brojčanu manjinu u ukupnom stanovništvu, osobene kulturne, jezičke, vjerske i istorijske karakteristike i volju zajednice da očuva svoj identitet. Srbi u Crnoj Gori čine značajan procenat stanovništva koji prema rezultatima popisa iz 2023. godine iznosi oko 33 odsto. S obzirom na to da je Crna Gora ustavno uređena kao građanska država, bez preovladajućeg naroda, prema jednoj vrsti tumačenja, Srbi zbog specifičnih kulturnih i jezičkih karakteristika koje su dio njihovog identiteta imaju pravo na finansiranje projekata iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava koji doprinose očuvanju njihovog identiteta i kulture – odgovorio je Đurašević na pitanje da li su Srbi manjina u Crnoj Gori. Ipak, kako kaže, postavlja se pitanje da li Srbi sa preko trećine zastupljenosti po brojnosti u Crnoj Gori i kao druga po brojnosti nacionalna grupa u našoj zemlji mogu imati status manje brojnog naroda. - Dodatno, često se moglo u javnosti čuti mišljenje predstavnika prosrpskih partija u Crnoj Gori kako su Srbi autohtoni narod koji tu živi stotinama godina, kao i da nijesu manjina. Takođe, podsjetio bih na rezultate istraživanja o percepciji građana o mulikulturalizmu u Crnoj Gori, koje je CGO sproveo tokom oktobra i novembra 2024. godine gdje jedan od podataka ukazuje da su Srbi u očima građana i građanki Crne Gore percipirani kao najprivilegovanija nacionalna grupa sa prosječnom ocjenom od 3.49, uz blago povećanje u odnosu na 3.46 iz 2023. godine – ističe naš sagovornik. <h2>Neophodna detaljna analiza</h2> Svi ovi razlozi, dodaje on, „dovode u pitanje legitimnost finansiranja upravo ovih projekata koji su ove godine izazvali najveću pažnju, a koje je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava“. Zaključuje da pitanja koja se odnose na raspodjelu sredstava i projekte u kontekstu manjinskih prava zaslužuju detaljnu analizu. Portal ETV objavio je juče da je i na ovogodišnjem konkursu Fonda za manjine najbolje prošla srpska „manjina“ - njihove organizacije pojedinačno su dobile najviše novca. Ubjedljivo najviši novčani iznosi pripali su projektima koji nedvosmisleno promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. Tako je izvjesna organizacija Društvo srpskih domaćina dobila čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“, koliko je pripalo i Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine... Jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, su NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura, NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekaat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura.

Đurašević: Izražena disproporcija u korist projekata koji promovišu srpski nacionalni identitet

Podaci o multikulturalizmu, ali i aktuelne prakse, ukazuju na potrebu za većim angažmanom svih aktera u promovisanju međusobnog razumijevanja i smanjenju diskriminacije, kako bi se osiguralo istinsko multikulturalno društvo u Crnoj Gori, iako je sve jasnije da je koncept multikulturalizma smetnja određenim političkim interesima koji ga urušavaju - poručeno je na Forumu o multikulturalnosti, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Ljudmila Popović rekla je da predstoji prva izrada nacrta strategije za društvenu koheziju.
- Ovo je trenutak u kojem moramo stati iza vrijednosti koje dijelimo. Potrebna nam je nova priča, novi društveni ugovor koji će odrediti vrijednost i cijenu svemu što radimo, kako bismo se osjećali dostojanstveno i spremno za izazove budućnosti - istakla je Popović.
Naglasila je da je multikulturalizam stvarnost Crne Gore, pri čemu svaki grad, s obzirom na etničku i identitetsku raznolikost, ima svoju specifičnost.&nbsp;
- Multikulturalizam nas je naučio da moramo složno živjeti i poštovati prava i slobode drugih. Međutim, taj koncept se često zloupotrebljava, vodeći ka podjelama, a svi moramo da idemo na istu stranu," navela je ona. Popović je ukazala da je potrebno preći s multikulturalizma na interkulturalizam, koji podrazumijeva aktivnu međusobnu saradnju i razumijevanje. "Interkulturalizam je razvojna smjernica koja vodi napretku - zaključila je Popović.
Programski direktor u Centru za građansko obrazovanje Petar Đukanović kazao je da Crna Gora zemlja bogate istorije i raznolikosti, ali se suočava s izazovima u očuvanju zajedničkog multikulturalnog identiteta.
- Ključno je da se kao društvo i država suočimo s prošlošću na otvoren i iskren način. Preispitivanje istorijskih događaja, politika i društvenih praksi koje su dovele do nepravdi, diskriminacije ili sukoba među različitim etničkim, vjerskim i kulturnim grupama preduslov je izgradnje povjerenja i harmoničnih odnosa u društvu - ocijenio je Đukanović.
Podvukao je neophodnost jačanje obrazovanja koje promoviše toleranciju, podršku nevladinim organizacijama, unaprijeđenje transparentnosti institucija i odgovornije medijsko izvještavanje.&nbsp;
- Bez podsticanja dijaloga i kulturne razmjene među zajednicama nema društva zasnovanog na solidarnosti i međusobnom razumijevanju. A to zahtijeva angažman svih društvenih aktera - kazao je Đukanović.
Saradnik na programima u CGO Nikola Đurašević predstavio je rezultate istraživanja o percepciji multikulturalnosti u Crnoj Gori koje je obuhvatilo zasebno dvije kategorije - opštu populaciju i srednjoškolsku populaciji.
- Iako je prvi utisak većine od 76,8 odsto građana da je Crna Gora multikulturalno društvo, taj procenat je opao u odnosu 2023. godinu za skoro pet odsto Istovremeno, porasla je percepcija onih koji Crnu Goru ne vide kao multikulturalnu - sa 18,3 odsto na 23,2 odsto - istakao je Đurašević.&nbsp;
Kad je riječ o mladima, i tu imamo većinu od 70,1 odsto kojia cijeni da je naše društvo multikulturalno, dok je suprotnog stava 14,8 odsto, a 15,1 odsto ne može da se odredi o ovom pitanju.&nbsp;
- Mi u CGO-u cijenimo da su ovo podaci koje bi već sad morali uzeti za ozbiljno, a posebno zato što dalji podaci, koje ću predstaviti, pokazuju da se ispod ove prve percepcije krije mnogo onih koje dovode u pitanje podrazumijevajući stav o multikulturalnosti - kazao je Đurašević.&nbsp;
On je podsjetio na izraženu percepciju diskriminacije po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, kao i privilegonosti određenih etničkih grupa.&nbsp;
- Brinu i distance, koje su naglašene u užoj zoni privatnosti. U 2024. godini 52,3 odsto građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom druge etničke pripadnosti, što je porast u odnosu na 50,4 odsto iz 2023. godine. Među mladima, većina (55,6 odsto) je otvorena za takve veze, dok značajnih 44,4 odsto to odbija - istakao je Đurašević.
Poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević ocijenio je da ne iznenađuju ovakvi rezultati istraživanja, s obzirom na aktuelna dešavanja u zemlji, ali i na geopolitičkom planu. Crna Gora nije izolovan sistem.
- Važno je prepoznati polarizaciju i negativne trendove koji se pojačavaju, jer oni produbljuju jaz unutar društva - istakao je Dizdarević.
Dodao je da je odgovornost na političkim akterima, ali i na civilnom društvu, da zajednički rade na pronalaženju izlaza iz ove situacije.
- Cikličnost istorijskih situacija nas je dovela do civilizovanog društva kakvo imamo danas, i to bi trebalo da služi kao podsjetnik da ništa ne počinje od nas, već je rezultat djelovanja ljudi u prošlosti - rekao je Dizdarević.
Ukazao je i na potrebu za boljim kanalima komunikacije s mladima, ističući da civilni sektor u tom pogledu ima bolje rezultate od političara.&nbsp;
- Revolucija u obrazovanju ne znači povratak u prošlost ili dogme. Ustavno je riješeno pitanje društvenog uređenja – postoje licencirane škole koje se bave religijom, dok svjetovne škole treba da prenose građansko obrazovanje - dodao je Dizdarević.
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i funkcioner Evropskog saveza Ivan Vujović je, komentarišući rezultate istraživanja, kazao da je sve ono što se dešava u našem društvu posljedica političkih procesa.&nbsp;
- Mislim da je prisutan jedan vid regresije i negativnih trendova, a što je opet indukovano kroz ove nedovršene političke proces. Na žalost, mi kao društvo nismo skupili snage da se suočimo sa suštinskom regresijom koja se desila 90-ih godina. Naši mladi ljudi ne znaju šta se desilo 90-ih godina, i zato nam se te godine u recikliranom obliku i danas, u određenim formama, dešavaju, i to se snažno osjeća u društvu - istakao je Vujović.&nbsp;
Proces suočavanja sa prošlošću moramo proći.
- Jer i dan danas relativizujemo šta nama se to desilo, a iz takvog neznanja, nepoznavanja prošlosti, nakaradna ideologija koju smo izbacili kroz prozor nam se vraća a tako se ne može ići naprijed - rekao je Vujović.
Poslanik i potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović smatra da su promjena vlasti 2020. godine i formiranje tzv. apostolske vlade donijeli snažno su uzdrmali multikulturalizam kroz "čišćenje" institucija i klanjanje kadrova prema njihovom izjašnjavanju.&nbsp;
- Takav pristup nije mogao dugo opstati, društvo u Crnoj Gori je reagovalo pruživši otpor - rekao je Ćorović.
On je istakao da su odnosi prema nekim događajima, poput Srebrenice, kada je jedan od ministara pao na ispitu, poslali poruku da jednovjerske vlade ne mogu uspjeti u Crnoj Gori.&nbsp;
Ćorović je mišljenja da građansko društvo u Crnoj Gori postoji i da je to temelj na kojem treba graditi dalje, podsjećajući i da mnogi današnji problemi imaju istorijske korijene.&nbsp;
- Ne možemo kvalitetno rješavati probleme bez vraćanja u istoriju. Ne smijemo zanemarivati probleme iz prošlosti jer nacionalizam, koji je bio potisnut, eskalirao je u ratove čije posljedice još osjećamo. No, i danas imamo političke partije koje poentiraju na tim pričama - rekao je Ćorović.&nbsp;
Iznio je i svoj stav o vjeronauci u obrazovanju, ističući da je pristalica sekularnosti države.&nbsp;
- Uvođenje vjeronauke u obrazovni proces nije dobro ni za obrazovanje, ni za vjeru - kategoričan je Ćorović.&nbsp;
Zaključio je da je ključ u izgradnji građanske svijesti, te da su političke partije, NVO i obrazovanje potrebni za formiranje razumnog i savjesnog društva.
Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Radinka Ćinćur takođe ne vidi nalaze istraživanja kao iznenađenje.&nbsp;
- Mi osjećamo u društvu da teme skreću sa građanskih na nacionalne…Mislim da moramo pokazati više širine i razumijevanja za druge. Mene je ohrabrila ideja koja treba sve da nas okupi na temu patriotizma, zasnovanog na poštenom odnosu prema zemlji, ljudima, svima - kazala je Ćinćur.
Iskazala je i razumijevanje prema mladima.&nbsp;
- Uvijek mislim da su mladi žrtva naših političkih procesa, poremećenih vrijednosti, praznine jedne kulturne scene, očigledno je da im ne nudimo ono što ima treba, pa se oni okreću nekim drugim kvazivrijednostima. Sistem obrazovanja nije dobar i treba ga mijenjati, prije svega kritičko mišljenje nije na onom nivou na kojem bi trebalo biti. &nbsp;Moramo dobro da osvijestimo šta je to što nije dobro i na čemu trebamo raditi, i moramo uhvatiti korak sa evropskim obrazovanjem - navela je Ćinćur.
Zalaže se za uvođenje multikulturalizma i etike u obrazovni sistem i to kroz prisustvo u različitim predmetima. Na drugoj strani, navela je da lično nije za uvođenje vjeronauke u škole, osim ukoliko bi postoja većinski stav za to.
Predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić rekao je da se možemo plašiti negativnog trenda koji pokazuje istraživanje.
- Rezultati su opominjujući, posljedica su negativnih političkih prilika u kojima desne snage preovlađuju, kako na globalnom nivou tako i u našem društvu. Osjećaj je kao da nas tjeraju u torove, i u tome leži problem - ističe Vulić.
On je pojasnio da je za njega religija intimna stvar, a da problemi nastaju kad ona počne sa svojim janim manifestovanjem.&nbsp;
- U posljednjih 10 godina, doživio sam žestoke nacionalne uvrede. Imamo problem od kojeg ne možemo bježati i o kojem moramo razgovarati. Kada je u pitanju multikulturalizam, napraviću jednu komparaciju - &nbsp;problem multikulturalizma ne postoji u kriminalu, zašto? Jer, postoji zajednički cilj. Pitanje za sve je: da li Crna Gora treba da bude naš zajednički cilj? Koje god vjere i nacionalnosti bili, moramo težiti istom cilju, ujediniti se. Multikulturalizam je potreba zajedničkog cilja, bilo ekonomski cilj, bilo građanski, suština je postojanje zajedničkog cilja. No, izgleda da se, u našim okolnostima, javlja kao smetnja političkim interesima - zaključio je Vulić.

Multikulturalizam se pozicionira kao smetnja određenim političkim partijama u Crnoj Gori

Srbi su najprivilegovanija nacionalna grupa u Crnoj Gori, a privilegovanost Crnogoraca manja je u odnosu na prethodnu godinu, saopšteno je na pres konferenciji Centra za građansko obrazovanje (CGO) na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja javnog mnjenja o stavovima građana i građanki o multikulturalizmu u našoj zemlji. Istraživanje CGO-a sprovedeno je na uzorku od 1.000 građana, starijih od 19 godina, u periodu od 17. do 25. oktobra. - Nalazi iz 2024. ukazuju da su Srbi percipirani kao najprivilegovanija nacionalna grupa - prosječna ocjena od 3.49, uz blago povećanje u odnosu na 3.46 iz 2023. godine. Crnogorci su percipirani kao manje privilegovani u 2024. nego u 2023. godini, uz pad prosječne ocjene sa 3.44 na 3.30 - kazao je saradnik na programima u CGO Nikola Đurašević, a ujedno istakao da veliki dio ispitanika smatra da živi u multikulturalnom društvu – njih 76,8 procenata, što je pad u odnosu na prethodnu godinu kada je 81,3 odsto građana smatralo da je multikulturalnost veoma prisutna. Diskriminacija po osnovu nacionalne pripadnosti je i dalje prisutna u velikom obimu. Romi ostaju percipirani kao najdiskriminisanija grupa, sa prosječnom ocjenom od 4.20. Slijede Muslimani sa ocjenom od 2.76. Ostale grupe kao što su Albanci, Hrvati i Bošnjaci zabilježile su manje promjene. Đurašević je naglasio da se bilježi pad u povjerenju Vladi sa 40,6 procenata u 2023. na 34,2 procenta u tekućoj godini. - Nevladine organizacije (NVO) ostaju viđene kao one koje najviše doprinose u domenu povjerenja. One se najčešće prepoznaju kao ključni akteri u smanjenju diskriminacije – sa 39,4 procenata. Većina građana, čak 57 odsto njih smatraju da Ustav i zakoni adekvatno štite prava manjina u Crnoj Gori - izjavio je Đurašević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028121020_bd53864cbf98bffc97d6064e1414fb4161f938b9d8383992ab846edab8478116.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028121020_bd53864cbf98bffc97d6064e1414fb4161f938b9d8383992ab846edab8478116" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Marlena Ivanović"> <figcaption>Marlena Ivanović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Saradnica na programima u CGO-u Marlena Ivanović kazala je da je porasla svijest građana o postojanju nacionalnih savjeta manjinskih zajednica u Crnoj Gori. Istakla je da je „neznatno porastao procenat građana koji su upoznati sa kulturom i običajima manjinskih naroda u Crnoj Gori.“ Ivanović je naglasila da je veliki broj ispitanika – 47 odsto, dao neutralnu ocjenu radu Radio-televizije Crne Gore (RTCG). Ista ocjena rada, kazala je ona, odnosi se i na privatne medije. - Smanjile su se negativne ocjene i možemo vidjeti blagi porast ka pozitivnim, a koje su sada oko 30 odsto -saopštila je Ivanović, a ujedno istakla da je percepcija diskriminacije pred sudovima porasla sa 2.28 na 2.60. Rezultati istraživanja pokazali su i da čak 52 procenata anketiranih građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom iz druge etničke grupe.

CGO: Građani smatraju da su Srbi najprivilegovaniji, NVO ključni akteri u smanjenu diskriminacije

S.V. (29) uhapšen je nakon što je policija kod njega pronašla pvc pakovanje sa sadržajem za koji se sumnja da je marihuana. On je procesuiran u sklopu pojačanih aktivnosti u zapadnoj regiji usmjerenih na organizovane kriminalne grupe, operativno interesantna i njima bliska lica, a zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. S.V. je, kako su naglasili u policiji, priveden dežurnom sudiji za prekršaje na dalju nadležnost. Pretresom stana M.Ž. (39) iz Nikšića pronađena su dva manja pakovanja sa materijom za koju se sumnja da je kokain. Protiv njega je, kako su kazali u policiji, podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251122151152_adbf275d914bc30f9e3ad27181628c4e6a5f42c85b278ba7f8062729adbd5f5a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251122151152_adbf275d914bc30f9e3ad27181628c4e6a5f42c85b278ba7f8062729adbd5f5a" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Kokain pronađen"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  Policija je pretresla i stan i ugostiteljski objekat u Šavniku u vlasništvu Ž.J. (70) i pronašla tri puške i više komada municije u ilegalnom posjedu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251122151152_f69f4e31455d3e94fb4f305ccd73458ab0e2a750d38cf04589eeaf1a15b132ad.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251122151152_f69f4e31455d3e94fb4f305ccd73458ab0e2a750d38cf04589eeaf1a15b132ad" data-rendition-name="original" width="1600" height="720" loading="lazy" alt="Pronađeno oružje i municija u Šavniku"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  - Nakon odgovarajućih vještačenja, po upoznavanju državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu o cjelokupnom predmetu, kvalifikovano je krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su u policiji. Protiv Ž.J. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Jedan Nikšićanin uhapšen zbog marihuane, drugom prekršajna prijava zbog kokaina...

Crnogorski para stonoteniser Luka Bakić plasirao se u polufinale i obezbijedio bronzano odličje na Evropskom prvenstvu u Helsingborgu.&nbsp;
On je danas u četvrtfinalnom meču kategorije S10 pobijedio Španca Marlona Lopeza 3:0 (11:8, 11:3 i 11:3) i ostvario uspjeh karijere.
To je njegovo prvo pojedinačno evropsko odličje u karijeri.
Ima i ekipnu bronzu, osvojenu prije šest godina u istoj dvorani, u timu sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem.
Bakić je, u jednom od najboljih izdanja u posljednjih nekoliko sezona, potpuno razbio rivala, koji je samo u prvom setu bio na očekivanom nivou.
Vodio je 8:3, ali je uslijedila serija Bakića za potpuni prekret i prvi set.
Španac u ostala dva seta nije postojao na terenu, pa je samo bilo pitanje sa kojom razlikom će na kraju slaviti.
Bakić je plasman u četvrtfinale izborio kao drugoplasirani u prvoj grupi, sa polovičnim učinkom.
Poražen je na startu od Francuza Matea Bohasa 3:1, dok je u direktnom meču za drugo mesto savladao Njemca Mia Vagnera 3:0
Rival Bakiću u polufinalu biće Poljak Igor Mištal, koji je u četvrtfinalnom duelu eliminisao Kristijan Gardoša 3:1.
U drugom polufinalu sastaće se Mateo Bohas i Patrik Čajnovski.&nbsp;
Polufinalni mečevi počeće u 18 sati.
Četvrtfinalni meč u Helsingborg areni prisustvovala je ambasadorka Crne Gore Snežana Radović.

Bakić izborio polufinale i mjesto na pobjedničkom postolju

Gost ovoneđeljne emisije Dres nacija reprezentacija je Miloš Stijepović, savjetnik u Sekretarijatu za sport Glavnog grada. 
 
Emisiju Dres nacija reprezentacija možete pratiti večeras od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaClYMrwQL4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dres nacija reprezentacija: Gost Miloš Stijepović

Podgoričanin Aleksandar Klimović, poznatiji javnosti kao Radosav Vrbica na društvenim mrežama, objavio je da je na saslušanju u Centru bezbjednosti Tivat.
- Pogodite šta je novo! Dobro, to ste pogodili jer nije ništa novo. Ali ovo nikad ne biste pogodili: Dajem izjavu u Odjeljenju bezbjednosti Tivat! - napisao je Klimović na društvenim mrežama.&nbsp;
Nakon toga je podsjetio na problem sa prostorijama Centra bezbjednsoti Tivat.&nbsp;
- Onaj što mu se plafon urušava - napisao je Klimović.

Radosav Vrbica opet na saslušanju u policiji

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: nikola-durasevic