Nevladine organizacije, posebno kritički orijentisane, trpe političke pritiske i kampanje kojima se, uz podršku vlasti, pokušavaju diskreditovat, dok generišu pozitivne percepcije građana i građanki Crne Gore - rekao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Đurašević povodom Svjetskog dana nevladinih organizacija koji se obilježava danas.
U posljednjem periodu, kako navodi, inicijative koje dolaze od partija vlasti, poput prijedloga da se usvoji zakon o stranim agentima, ukazuju na sistemske akcije da se suzi prostor za slobodno djelovanje nevladinog sektora.&nbsp;
- CGO je oštro osudio ovu inicijativu, upozoravajući na autoritarne prakse i pokušaje gušenja kritičkih glasova koji opominju na različite društvene probleme i nepravilnosti, posebno organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i demokratizacijom društva - podsjeća Đurašević.
&nbsp;Nalazi istraživanja javnog mnjenja CGO o ulozi civilnog društva u procesu demokratizacije i evropeizacije Crne Gore, kako dodaje, pokazuje da većina građana i građanki Crne Gore - njih 50,1 odsto - ima pozitivno mišljenje o radu civilnog sektora, dok 47 odsto cijeni da NVO imaju uticaj u društvu, što je rast u odnosu na prethodne godine.
&nbsp;- Kao najvažnija pitanja koja NVO adresiraju u demokratizaciji i evropeizaciji društva, pozicioniraju se ljudska prava, nezavisnost pravosuđa i vladavina prava, zatim borba protiv korupcije, a ojačana je i pozicioniranost pitanja odgovornosti političkih donosilaca odluka i suočavanja s prošlošću - rekao je Đurašević.
Ističe i da je značajno porastao broj onih koji smatraju da u Crnoj Gori ne postoje uslovi za razvoj NVO koje slobodno kritikuju ograničavaju vlast kada je to potrebno – sa 36,8 odsto iz 2021. na 43,1 odsto u 2024. godini.
- Povećana je informisanost o radu NVO, sve je više onih koji ih prate putem tradicionalnih medija i društvenih mreža, a raste i uvjerenje da NVO treba da budu oštri kritičari vlasti – 45,7 odsto u 2024. u odnosu na 38,1 odsto ispitanika u 2021. godini. Na drugoj strani, podijeljeni su stavovi o saradnji između Vlade i NVO - 34,4 odsto građana smatra da je ta saradnja poboljšana, a istovremeno 28,8 odsto ocjenjuje je lošijom nego ranije - kazao je Đurašević.
U svjetlu i ovih empirijskih nalaza, ali i iskustvenog doživljaja mnogih u NVO sektoru, CGO, kako dodaje, apeluje na donosioce odluka da osiguraju povoljno okruženje za rad nevladinih organizacija.&nbsp;
- Važno da NVO budu sadržajno a ne formalno i promotivno-protokolarno uključene u procese kreiranju javnih politika, posebno u aktivnosti koje se odnose na evropske integracije Crne Gore - smatra Đurašević.
Uprkos svemu, kako ističe, nevladine organizacije ostaju ključni akteri u promociji evropskih vrijednosti, ljudskih prava i demokratizacije društva, a CGO nastavlja da radi na uspostavljanju pravičnijeg društva za sve građane i građanke Crne Gore.
&nbsp;- Svjetski dan nevladinih organizacija predložio je filozof i aktivista Marcis Liors Skadmanis 2010. godine na Forumu NVO Baltičke regije, a prvi put je zvanično obilježen 2014. godine u Helsinkiju, uz podršku Ujedinjenih nacija, EU i međunarodnih organizacija. Danas se širom svijeta obilježava kao prilika za isticanje značaja civilnog sektora u društvenim promjenama i zaštiti ljudskih prava - navodi se u saopštenju CGO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO: Civilni sektor pod pritiskom vlasti, ali uz rast podrške građana i građanki

Ukidanje dijela funkcionerskih naknada pozitivan je korak ka smanjenju privilegija i usklađivanju s interesima građana, poručuje Nikola Đurašević iz Centra za građansko obrazovan. On očekuje da će se u narednom periodu zakon obuvatiti sve javne funkcionere bez izuzetka.
Dugogodišnji poslanik Branko Radulović ocjenjuje da je riječ o bacanju prašine u oči, te da bi trebalo preispitati sve dosadašnje naknade.
Skeptični su kada je riječ o optimizaciji javne uprave, jer se, kako ističu, do sada ništa nije uradilo po tom pitanju.&nbsp;
U Centru za građansko obrazovanje pozdravljaju odluku Vlade o usvojenom predlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji propisuje značajno ograničenje prava rukovodnog kadra na tzv. funkcionerske naknade po prestanku mandata.
Smatraju i da bi trebalo predlog proširiti na sve javne funkcionere bez izuzetka.
Nikola Đurašević ostaje dosljedan stavu da su ove funkcionerske naknade nepotrebne i da ih je potrebno ukinuti.
- Izražavamo nadu da ove izmjene zakona prođu u što većem obimu i da donesu suštinske promjene u interesu svih građana- kaže Đurašević, za Radio CG.
Bivši poslanik Branko Radulović zalaže se za potpuno preispitivanje svih odluka o funkcionerskim naknadama.

Đurašević: Pozitivan korak ka smanjenju privilegija i usklađivanju s interesima građana

Nešto preko tri minuta trajala su izlaganja poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad Gordana Stojovića za godinu zasjedanja Skupštine Crne Gore, podaci su Centra za građansko obrazovanje (CGO). Sličnu minutažu, prema podacima koje je CGO dobio iz Skupštine Crne Gore imao je i njegov partijski kolega Uglješa Urošević. Među 10 poslanika, koji su za godinu u Skupštini diskutovali manje od 16 minuta, njih osam je iz Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića. Taj poslanički klub, koji ima najviše, 24 od 81 poslanika, bio je najneaktivniji u parlamentu, pokazala je analiza CGO-a. Poslanik Artan Čobi iz Albanskog foruma izlagao je nepunih pet minuta.Na poslaničku funkciju je stupio u novembru 2023. <h2>Šta kažu najneaktivniji poslanici?</h2> Prema podacima publikacije, Urošević je prvih šest mjeseci mandata proveo u potpunoj tišini, što je potvrdio i za RSE. Neaktivnost je obrazložio porodičnim razlozima. Negirao je da je drugih pola godine pričao nepunih 3 minuta. - Mogu se naći moji govori koji traju i po više od 15 minuta - kazao je za RSE. Njegova partijska koleginica Nađa Laković za godinu je govorila oko osam minuta. Za RSE je kazala da bira u kakvim raspravama će učestvovati. - Ne želim da učestvujem u svađama, raspravama i nepristojnom ponašanju i tako sakupljam minutažu. Žalosno je što se u minutažu broji negativno i nekulturno ponašanje pojedinih poslanika - rekla je Laković. Navodi da osim Skupštine i plenuma postoje odbori, međunarodne Skupštine kao i komiteti na kojima je aktivna. Ona je članica Ustavnog i Odbora za međunarodne odnose i iseljenike kao i šefica Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope. Na jednoj od sjednica Odbora imala je primjedbe na kvalitet automobila koja se poslanicima dodjeljuju na putovanjima, upoređujući ih sa traktorima. Dragana Vučević za RSE tvrdi da u prvih godinu poslaničkog mandata nije primala poslaničku platu već da je u Domu zdravlja radila kao ljekar. Podaci sa sajta Skupštine pokazuju da je od novembra 2023. svakog mjeseca primala nepunih 200 eura. Od jula 2024. godine prima punu platu koja od tog mjeseca iznosi oko 1.700 eura. - Minuti, ili bilo koja vremenska odrednica nisu relevantni za ocjenu mog rada. Kao ljekar i humanista dala sam puni doprinos u radu Skupštine i Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje - navela je za RSE. Na pitanje kako objašnjavaju svoj rad, odnosno neaktivnost za RSE nisu odgovorili Armen Šehović, Gordan Stojović, Artan Čobi… Ni poslanik i šef poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić nije odgovorio na upite RSE kako objašnjava rad poslanika svoje stranke.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221130232_4e398ccf85484a3a147621a1c43a8f4588320a3b8055713d2feac93c4d97f92c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250221130232_4e398ccf85484a3a147621a1c43a8f4588320a3b8055713d2feac93c4d97f92c" data-rendition-name="original" width="1261" height="1491" loading="lazy" alt="statistika"></figure>  <h2>Đurašević: Za šta ih građani plaćaju?</h2> I dok građanin Crne Gore za prosječnu platu od 1.000 eura radi osam sati dnevno, pet do šest dana nedjeljno, njihovi predstavnici u parlamentu dobijaju duplo više državnog novca. Komentarišući pasivnost poslanika vladajuće većine, Nikola Đurašević iz CGO-a se pita za šta ih građani plaćaju. - Njihova pasivnost je zabrinjavajuća. Umjesto aktivnog učešća u kreiranju politika i zastupanju interesa građana, oni biraju pasivnost i ćutanje, obesmišljavajući osnovnu ulogu Skupštine - kaže za RSE. Ocjenjuje da poslanici vlasti na taj način ne vrše ni svoju kontrolnu ulogu – pozivanja Vlade na odgovornost. - Oni imaju i najveću odgovornost da iniciraju i predlažu rješenja za ključne probleme - istakao je Đurašević. Tako, kaže, izostaje praksa kvalitetnog, suštinskog parlamentarnog dijaloga. - A plenum se uglavnom koristi za političke performanse i populističke poruke - dodao je on. Na drugoj strani, poslanici, bez obzira na nivo angažmana, imaju primanja koja daleko nadmašuju prosječnu platu u Crnoj Gori. U analiziranom periodu, od jula 2023. do jula sledeće godine, Uglješa Urošević je iz državnog budžeta prihodovao nešto više od 6.000 eura, a Gordan Stojović 12.750, podaci su objavljeni na web stranici Skupštine Crne Gore. A Artan Čobi je za osam mjeseci, otkako je u parlamentu, zaradio 11.115 eura. S druge strane poslanici opozicije bili su najaktivniji. <h2>Putovanja nisu "ispaštala" a dobiće i savjetnike</h2> Đurašević ukazuje da iako se njihova godišnja izlaganja broje u minutima, osim visokih zarada uživaju u beneficijama koje dolaze s njihovom funkcijom. - Nerijetko su tu i poslanici koji ‘skupljaju milje’, putujući s kraja na kraj svijeta o trošku građana koji ne znaju ni kakva im je boja glasa - dodao je on. Tokom prvih pola godine rada novog saziva Skupštine trošak poslanika za putovanja građane Crne Gore je koštao 41.298 eura. Uz to, poslanici primaju dodatne naknade za rad u odborima, dnevnice, troškove goriva, telefonske račune, a odnedavno i za savjetnike. Naime, poslanici su izglasali sebi mogućnost da angažuju savjetnike. - Pa će neko angažovati stručnjaka, bivšeg poslanika, za ovo, za ono. Sad ima veliki broj mladih poslanika koji mogu da iskoriste znanja drugih - istakao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, ocjenjujući ovo “velikim demokratskim iskorakom”. Ministar finansija Novica Vuković kazao je da je budžetom obezbijeđen novac za plate savjetnika a da će sami poslanici odlučiti da li će ga koristiti u te svrhe. Kako je nezvanično rečeno za RSE, za savjetnike je obezbijeđen milion eura. <h2>Rješenje: Usvajanje Zakona o Skupštini</h2> Crna Gora nema zakon koji reguliše rad Skupštine, već je njeno funkcionisanje uređeno Poslovnikom – dokumentom tehničke prirode. Đurašević iz CGO-a smatra da je upravo donošenje tog Zakona ključno kako bi se “definisale minimalne obaveze poslanika i sankcije za njihovo neispunjavanje”. - Sve ovo ukazuje na hitnu potrebu za reformama koje će osigurati da Skupština postane efikasan i odgovoran organ vlasti, a ne mjesto uhljebljenja partijskih kadrova ili pozornica za politički teatar - kazao je Đurašević. CGO je ranije pokrenuo i inicijativu da se uvedu obavezni zdravstveni pregledi za javne funkcionere, uključujući testiranje mentalno-psihološke sposobnosti i nenajavljena testiranja na psihoaktivne supstance. Ta inicijativa, prema istraživanju CGO-a, ima podršku javnosti od 65,5 odsto.

1250x600

1084x550

Skupa tišina: Za godinu nepunih tri minuta govora u parlamentu Crne Gore

Centar za građansko obrazovanje (CGO) duže od deceniju ukazuje na neophodnost usvajanja Zakona o Vladi koje sve vladajuće strukture, bez obzira na njihove brojne razlike, pokušavaju izbjeći - naveo je saradnik na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Nikola Đurašević.&nbsp;
Crna Gora, kako ističe, ostaje jedina zemlja u regionu koja nema zakonski regulisan sastav, mandat, način rada i odlučivanja Vlade, kao ni specifična pitanja njenog funkcionisanja, poput onog u tehničkom mandatu.&nbsp;
- To daje širok prostor za partijske trgovine koje kontinuirano podrivaju potrebnu profesionalizaciju i racionalizaciju administracije. Prije skoro tri godine formirana je radna grupa za izradu ovog zakonskog teksta. Očekivao se efikasan rad, ali tekst je tek u fazi usaglašavanja u Sekretarijatu za zakonodavstvo, uz najave resornog Ministarstva javne uprave da će nakon toga biti poslat Evropskog komisiji na mišljenje. CGO podsjeća da je jedna verzija tog teksta dobila mišljenje Venecijanske komisije (VK), ali da nije poznato da li su preporuke VK usvojene od strane Vlade. Dodatno, CGO ukazuje da je javnost uskraćena i za informaciju u kojoj su mjeri sugestije koje su pristigle tokom javne rasprave 2022. godine usvojene - rekao je Đurašević.
CGO, kako dodaje, naglašava i potrebu da Zakon o Vladi propiše obavezu ljekarskih pregleda i sposobnosti, kao i testove na psihoaktivne supstance za članove Vlade, uključujući premijera, ministre i generalnog sekretara, kao i članove kabineta koji su imenovana lica.
- &nbsp;Ta inicijativa, koju godinama zagovaramo, ima i snažnu podršku javnosti. Nalazi CG pulsa, zajedničkog istraživačkog poduhvata CGO-a i Instituta Damar, pokazali su da obavezu ljekarskih pregleda najviših javnih funkcionera u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, a koja uz to podrazumijeva i posebno testiranje mentalno – psihološke sposobnosti za obavljanje tih funkcija, kao i kasnije redovno nenajavljeno testiranje na psihoaktivne supstance, podržava čak 65,4 odsto građana i građanki. Tek 16,6 odsto građana ima negativan stav o ovoj inicijativi, dok ne može da se jasno odredi oko 18 odsto. Ovi podaci su iz jeseni 2022. godine, a vjerujemo da je danas podrška za ovu inicijativu i mnogo veća jer je stvarno pokazala mnogo puta na njenu opravdanost - naveo je Đurašević.
Neophodnost ovakvih provjera, prema njegovim riječima, proizilazi iz potrebe da se osigura odgovorno upravljanje javnim poslovima i spriječi zloupotreba moći od strane najviših javnih funkcionera zbog njihove nerezistentnosti ili nekapacitiranosti, kao i da se ojača povjerenje građanstva u institucije.
- CGO je na stanovištu da donošenje Zakona o Vladi, kao i podjednako prije potrebnog Zakona o Skupštini, nije samo tehničko pitanje, već izraz spremnosti političkih subjekata da se obavežu na transparentnost, odgovornost i ograničenje političke samovolje. U postojećem vakuumu ovakvog zakonodavnog okvira, Crna Gora nastavlja da funkcioniše u prostoru koji široko zloupotrebljavaju oni koji bi trebalo da demonstriraju najveći nivo odgovornosti, čime se ugrožava demokratska konsolidacija društva. CGO poziva sve relevantne aktere da prioritetno pristupe izradi i usvajanju Zakona o Vladi i Zakona o Skupštini, kako bi se napravio adekvatan balans vlasti i odgovornosti prema javnom interesu - poručio je Đurašević.

Đurašević: Vrijeme je za zakon koji reguliše rad Vlade i osigurava da je vode oni koji imaju kapacitet

Ova inicijativa pokazuje da prema trenutnim kriterijumima oni, očigledno, nemaju dovoljno partijskih kadrova i struktura, koji su po sadašnjim kriterijumima kompetentni da obavljaju rukovodeće pozicije u državnoj upravi. Zakon o državnim službenicima i namještenicima je tokom 2020.godine bio jedna od prva dva zakona koje je post trideseto avgustovska većina izmijenila, naravno uz Zakon o slobodi vjeroispovijesti, i tadašnjim izmjenama ovog zakona sniženi su kriterijumi za rad u državnoj upravi, a posljedice ovakvih odluka vidimo i danas kada govorimo generalno o državnoj upravi i zapošljavanju - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Nikola Đurašević iz Centra za građansko obrazovanje.
Prijedlogom izmjene i dopune Zakona za državne službenike i namještenike, koji rade u javnoj upravi, predviđa se smanjenje kvalifikacija za rukovodeće pozicije, te će tom izmjenom za rukovodioca biti dovoljna samo bachelor diploma.
Sa inicijativama izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kaže Đurašević, profesionalizacija nije u fokusu vladajuće većine, dodaje on, već je to čista želja, kako kaže, za dodatnim zapošljavanjem najlojalnijih partijskih kadrova.
- Ova inicijativa pokazuje da prema trenutnim kriterijumima oni, očigledno, nemaju dovoljno partijskih kadrova i struktura, koji su po sadašnjim kriterijumima kompetentni da obavljaju rukovodeće pozicije u državnoj upravi. Zakon o državnim službenicima i namještenicima je tokom 2020.godine bio jedna od prva dva zakona koje je post trideseto avgustovska većina izmijenila, naravno uz Zakon o slobodi vjeroispovijesti, i tadašnjim izmjenama ovog zakona sniženi su kriterijumi za rad u državnoj upravi, a posljedice ovakvih odluka vidimo i danas kada govorimo generalno o državnoj upravi i zapošljavanju - rekao je Đurašević.
Profesionalizacija javne uprave, smatra Đurašević, podrazumijeva kompetentnost, stručnost i efikasnost, navodi on, što dolazi sa obrazovanjem, ali i sa, kako tvrdi, godinama iskustva na određenom radnom mjestu.
- U trenutnom sistemu obrazovanja sa &nbsp;bachelor diplomom osobe nemaju dovoljno stečena znanja i iskustva koja su potrebna za rukovođenje različitim sektorima u državnoj upravi. Snižavanje ovakvih kriterijuma može da pošalje jednu lošu poruku ka kadrovima koji su visoko obrazovani, a nesumnjivo ih ima, i koji rade u državnoj upravi, da jednostavno obrazovanje nije ključno mjerilo za napredovanje u državnoj upravi - naglasio je Đurašević.
Zabrinutost sindikata &nbsp;po ovom pitanju je skroz na mjestu, poručuje Đurašević, naročito kada se uzmu u obzir činjenice da je mnogo diploma koje su, kako kaže, stečene sumnjivim putem, kako u Crnoj Gori, tako i, ističe on, u regionu.
- Taj problem je &nbsp;u prethodnom periodu jako potresao crnogorsko društvo, obrazovni sistem i tržište rada, i možemo slobodno sumnjati, ako zaživi ova inicijativa i izmjene ovog Zakona, da se ovaj problem još dodatno produbi. Svjedoci smo svi da je nosiocima trenutne vlasti, u toku predizborne kampanje meritokratija bio jedan primjer za koji su deklarativno svi zalagali, međutim, sa ovakvim zakonskim rješenjem i ovim izmjenama od meritokratije ne bi ostalo ništa, već bi ovo poslužilo za zapošljavanje partijskih kadrova, njih najlojalnijih, koji, očigledno, do sada nijesu imali reference za rad na rukovodećim pozicijama u državnoj upravi - zaključio je Đurašević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCoX6iKVeLag&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurašević: Vladajućoj većini prifalilo kompetentnih kadrova pa mijenjaju Zakon o državnim službenicima i namještenicima

Na konkurs Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za finansiranje projekata koji su podrška manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama stiglo je oko 15 žalbi, kazao je za Portal ETV v. d. direktora ove institucije Agron Ibrahimi, uz pojašnjenje da je nadležnost Upravnog odbora Fonda, kao drugostepenog organa, da poništi javni konkurs, ako procijene da su žalbe osnovane. - I ja lično nijesam saglasan sa iznosom sredstva ili brojem bodova koji su dobili određeni aplikanti, ali nijesam u mogućnosti da se miješan u rad drugih organa. Takođe, nijesam zadovoljan sa iznosom sredstva koje dobija albanska zajednica, ali očekujem da u budućnosti ima mjesta za poboljšanje i u tom aspaktu – istakao je Ibrahimi. <h2>Odlučiće Upravni odbor&nbsp;</h2> Objašnjava da je Komisija za vrjednovanje 18. novembra „donijela Prijedlog Odluke o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2024. godinu“. - Komisija za vrjednovanje ima sedam članova, oni nijesu zapošljeni u Fondu, već nezavisni eksperti koje na osnovu javnog konkursa bira Skupština Crne Gore. Na osnovu njihovog Prijedloga odluke, shodno Zakonu o manjinskim pravima i slobodama, direktor Fonda donosi Odluku o raspodjeli sredstava – naglašava Ibrahimi procedure. Prema njegovim riječima, Komisija utvrđuje ispunjenost uslova učesnika javnog konkursa, vrjednuje projekte u skladu sa kriterijumima iz Zakona o manjinskim pravnima i slobodama, utvrđuje rang listu vrjednovanih projekata, revidira budžet učesnika konkursa i utvrđuje prijedlog za raspodjelu sredstava. U čitavi proces, dodaje naš sagovornik, od donošenja odluke o raspisivanju konkursa do potpisivanja ugovora o finansiranju projekata učestvuju tri organa - Upravni odbor Fonda, Direktor sa stručnom službom Fonda i Komisija za vrednovanje projekta, odnosno uključeno je između 32 i 34 osobe. - Budući da sam ja, kao vršilac dužnosti direktora Fonda, na tu funkciju izabran odlukom Upravnog odbora, 31. oktobra, nakon što je prethodnom direktoru istekao mandat, upoznao sam se sa nezadovoljstvom, prije svega, predstavnika manjinskih savjeta, koje je rezultiralo poništavanjem odluka u prethodnoj godini. Svi akteri - predstavnici manjinskih savjeta, pojedini članovi Upravnog odbora, učesnici konkursa, u uopšte svi upućeni, pa i nemali broj poslanika u Skupštini Crne Gore, saglasni su da su neophodne izmjene i dopune Zakona o manjinskim pravima i slobodama i ja se nadam da će Skupština Crne Gore, kao osnivač Fonda, imati sluha da što prije učini neophodne korake – kaže Ibrahimi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120407124_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024120407124_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3" data-rendition-name="original" width="828" height="549" loading="lazy" alt="NEZADOVOLJAN: Agron Ibrahimi"> <figcaption>NEZADOVOLJAN: Agron Ibrahimi</figcaption> </figure>  Najavljuje da će u narednih nekoliko sedmica pokrenuti inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o manjinskim pravima i slobodama i drugih podzakonskih akata, kako bi, zaključuje on, Fond obavljao funkciju na zadovoljstvo svih manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika.&nbsp; Portal ETV objavio je 28. novembra da je i ovogodišnjom raspodjelom novca za projekte za podršku manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama nezadovoljan znatan broj aplikanata i da traže poništavanje konkursa.&nbsp; Ubjedljivo najviši novčani iznosi, kako smo pisali, pripali su projektima koji nedvosmisleno promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. <h2>&nbsp;Privilegovana nacionalna zajednica</h2> Izvjesna organizacija Društvo srpskih domaćina dobila je čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“, koliko je pripalo i Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine... Objavili smo i da su jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura, NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekaat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura. Činjenica da je znatan dio novca dodijeljen projektima koji promovišu jednu nacionalnu skupinu, što je, kako je za Portal ETV kazao saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Đurašević, stavlja u privilegovan položaj, „neminovno otvara pitanje o tome da li je Komisija, u okviru svojih kriterijuma, vodila računa i o balansu sredstava za različite grupacije, kao i što su bili ključni indikatori po kojima se procjenjivao kvalitet projekta“.&nbsp; - Posebno brine što je najmanji broj projekata usmjeren u pravcu jačanja multietničkog sklada i razvoja društva, što bi trebalo, takođe, da bude u fokusu ovog konkursa – naglasio je Đurašević, komentarišući konkurs, uz konstataciju da „raspodjele sredstava ovog Fonda godinama unazad izaziva reakcije“. Ocijenio je i da je legitimno pitanje o mogućim uticajima i politički motivisanoj raspodjeli novca nakon ovakve odluke koja pokazuje izraženu disproporciju u korist projekata koji promovišu srpski nacionalni identitet. - Usmjeravanje sredstava dominantno prema jednoj nacionalnoj zajednici, i to onda kada istraživanja javnog mnjenja pokazuju na percepciju ukupne privilegovanosti upravo te nacionalne zajednice, s pravom izaziva nepovjerenje kod drugih manjina i ostavlja utisak da to nije bila poštena konkurencija – upozorio je Đurašević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120407124_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024120407124_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="USPOSTAVITI KRITERIJUME: Nikola Đurašević"> <figcaption>USPOSTAVITI KRITERIJUME: Nikola Đurašević</figcaption> </figure>  Transparentnost u procesu imenovanja članova Komisije i njihova stručnost u ocjenjivanju projekata, prema mišljenju našeg sagovornika, ključni su za vraćanje povjerenja javnosti. <h2>Instrument širenja srpskog i ruskog uticaja</h2> Oglasili su se iz iz Digitalnog forenzičkog centra čija analiza je pokazala da je ove godine 189.150 eura Fond dodijelio nevladinim organizacijama sa srpskim predznakom.&nbsp; - To su: Društvo srpskih domaćina Crne Gore, Srpsko kulturno društvo Vuk, Srpski informativno-kulturni klub Sveti Sava, NVO Kulturna scena, S-Mediji, Srpsko narodno vijeće Crne Gore, NVO Bisernica, Srpska književna zadruga i Konferencija srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona. Zanimljivo je da su pomenute organizacije povezane sa istim osobama, predstavnicima srpske zajednice u Crnoj Gori. Iako organizacije djeluju kao odvojeni subjekti, njima u stvarnosti upravljaju ili ih kontrolišu iste osobe, čime se umnožava pristup resursima bez suštinske razlike u ciljevima i projektima koje realizuju - naglasili su iz DFC-a. Sve ove organizacije, pokazala je njihova analiza, djeluju u okviru Srpske kuće.&nbsp; - Grupa ljudi koji su osnivači pomenutih organizacija su Momčilo Vuksanović, Tatijana Raspopović, Ivana Kruščić, Đorđe Grujić, Ljubomir Peković, Božidar Leovac i Predrag Milačić. Značajnu podršku pomenutim organizacijama pruža i Srpska pravoslavna crkva i njeno sveštenstvo u Crnoj Gori. O tome svjedoče i pohvale mitropolita Joanikija za rad i zasluge Vijeća narodnih skupština i Srpskog nacionalnog savjeta. On je 26. novembra 2024. godine kazao da su ljudi sabrani oko Savjeta ustali u odbranu svetinja kada bješe nastala pošast da se pet-šest ljudi, izmanipulisanih od raznih službi, okupe u namjeri da predaju crkve i manastire raspopima, koji su se pojavili po Crnoj Gori. Joanikije se posebno zahvalio Momčilu Vuksanoviću koji je imao, kako navodi, važnu ulogu u odbrani srpskog jezika i ćirilice – podsjetili su iz DFC-a. Istovremeno, istakli su oni, te organizacije su 2024. godine aplicirale kod Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, gdje su im dodijeljena novčana sredstva u iznosu od 2.600.000 dinara (više od 22.000 eura) za projekte sa sličnom tematikom.&nbsp; Od ovog novca, naglašavaju iz DFC-a, finansiraće se Svečana akademija povodom 106 godina Velike podgoričke skupštine srpskog naroda u Crnoj Gori i Dana ujedinjenja Crne Gore i Srbije. To ukazuje, kako su ocijenili, da Vlada Srbije finansira proksi aktere u Crnoj Gori koji organizuju događaje na kojima se slave odluke Podgoričke skupštine 1918. godine koja predstavlja simbol nestajanja Crne Gore kao države i njeno bezuslovno prisajedinjenje Srbiji.&nbsp; Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu je na osnovu odluke o sufinansiranju projekata koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i Srba u regionu organizacijama iz Crne Gore za 2024. godinu ukupno dodijelila 9.420.000 dinara (više od 80.000 eura).&nbsp; - Projekti za koje su organizacije dobile novčanu pomoć iz Srbije usmjereni su na negaciju istorije, kulture, tradicije i nacionalnog identiteta Crne Gore. To predstavlja strategiju djelovanja i indirektnog miješanja režima u Beogradu u unutrašnje političke i društvene prilike u Crnoj Gori - upozorili su iz DFC-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120407124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024120407124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="Odluka fonda"> <figcaption>Odluka fonda</figcaption> </figure>  Finansiranje nevladinih organizacija sa srpskim predznakom u Crnoj Gori, kako od crnogorskih tako i srpskih institucija, upućuje, prema ocjeni DFC-a, na koordinisanu strategiju promovisanja narativa koji podržavaju srpski nacionalizam, unitarizam i ideju „srpskog svijeta“.&nbsp; - Analizirana praksa finansiranja ne samo da narušava principe transparentnosti, već ima i šire geopolitičke implikacije, jer predstavlja instrument širenja uticaja režima u Beogradu i posredno Rusije na društveno-političke prilike u Crnoj Gori. Stoga je nužno preispitati kriterijume dodjele sredstava, pojačati kontrolu realizacije projekata i osigurati da oni zaista doprinose očuvanju multikulturalnog i građanskog društva u Crnoj Gori - zaključili su iz DFC-a. Nakon izbora u Crnoj Gori 30. avgusta 2020. godine vlast u našoj zemlji preuzele su prosrpske i proruske društveno-političke elite. Prva takva vlada, na čijem je čelu bio univerzitetski profesor Zdravko Krivokapić čak je konstituisana u Crkvi Srbije, u Manastiru Ostrog.

Kaćuša Krsmanović

Ibrahimi nije saglasan sa iznosom novca za neke aplikante

Postoji ozbiljan prostor za diskusiju o tome kako projekti, posebno oni koji promovišu specifične nacionalne identitete, utiču na društveni sklad, a sam proces raspodjele novca treba da bude transparentan i zasnovan na objektivnim kriterijumima koji služe interesima cjelokupnog društva – ocijenio je za Portal ETV saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Đurašević, komentarišući ovogodišnju odluku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za finansiranje projekata koji su podrška manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama. Konkurs je, kako smo objavili, i ove godine izazvao buru i mnogi najavljuju žalbe i zahtijevaju da se poništi i raspiše novi. Sagovornik Portala ETV podsjeća da „raspodjele sredstava ovog Fonda godinama unazad izaziva reakcije“, te da su i različita iskustva onih koji su bili korisnici. <h2>Brojna pitanja za komisiju</h2> - Stiče se utisak, na jednoj strani, da se olako daju sredstva mnogim organizacijama čije je aktivnosti teško identifikovati u javnoj sferi, a podrazumijeva se da se one sprovode javno i u javnom interesu. Na drugoj strani, čini se i da se posebni kriterijumi primjenjuju na one koji na transparentan i odgovoran način ta sredstva troše što je odvraćajuće za mnoge relevantne organizacije da se prijavljuju za ova sredstva – ističe Đurašević. Objašnjava i da ne mogu komentarisati i ocjenjivati projekte koje nijesu pročitali, ali primijećuju „da je značajan dio sredstava dodijeljen projektima koji promovišu jednu nacionalnu skupinu, što je stavlja u privilegovan položaj“. - To neminovno otvara pitanje o tome da li je Komisija, u okviru svojih kriterijuma, vodila računa i o balansu sredstava za različite grupacije, kao i što su bili ključni indikatori po kojima se procjenjivao kvalitet projekta. Posebno brine što je najmanji broj projekata usmjeren u pravcu jačanja multietničkog sklada i razvoja društva, što bi trebalo, takođe, da bude u fokusu ovog konkursa – naglašava on. Prema njegovim riječima, legitimno je i pitanje o mogućim uticajima i politički motivisanoj raspodjeli novca nakon ovakve odluke koja pokazuje izraženu disproporciju u korist projekata koji promovišu srpski nacionalni identitet. - Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava ima zakonsku obavezu da finansira projekte koji doprinose očuvanju kulturnog identiteta svih manjina, ali i jačanju međukulturnog razumijevanja i integracije. Usmjeravanje sredstava dominantno prema jednoj nacionalnoj zajednici, i to onda kada istraživanja javnog mnjenja pokazuju na percepciju ukupne privilegovanosti upravo te nacioanalne zajednice, s pravom izaziva nepovjerenje kod drugih manjina i ostavlja utisak da to nije bila poštena konkurencija – upozorava Đurašević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241128211120_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241128211120_e033e74d77e8ea39340fa17bf375dbf21d35d02466b1628781a779ec7f730ce3" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Đurašević"><figcaption>Nikola Đurašević(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption></figure>  Kategoričan je da bi trebalo osigurati veću vidljivost procesa donošenja odluka, uključujući nezavisni nadzor i detaljna obrazloženja zašto su određeni projekti dobili prioritet. - Takođe, transparentnost u imenovanju članova Komisije i njihova stručnost u ocjenjivanju projekata su ključni za vraćanje povjerenja javnosti – dodaje Đurašević. Fond bi, naglašava naš sagvornik, trebalo da insistira da svi projekti koji dobijaju sredstva promovišu inkluzivnost i zajedničke vrijednosti, a ne da se fokusiraju na promociju partikularnih interesa ili da dijele društvo. - Promocija manjinskih identiteta neophodan je dio očuvanja kulturne raznolikosti - istakao je Đurašević. <h2>„Manjina“ koja nije manjina</h2> Na pitanje da li smatra da neki od projekata koje su kandidovale organizacije sa predznakom srpski u imenu ili nazivu projekta urušavaju i modifikuju kulturni identitet, tradiciju i istoriju Crne Gore istakao je da mogu izazvati kontroverze ako se interpretiraju kao pokušaj revidiranja kulturne istorije Crne Gore. - Crna Gora je zemlja sa bogatom i raznovrsnom istorijom, u kojoj su različite etničke i kulturne zajednice dale značajan doprinos. Projekti koji se fokusiraju isključivo na jedan aspekt te istorije mogu stvoriti percepciju zanemarivanja ili umanjenja doprinosa drugih zajednica, a što može voditi urušavanju inače uzdrmanog koncepta multikulturalnosti – objasnio je naš sagovornik. Komentarišući nazive projekata koji su dobili podršku Fonda - „Prava Srba u Crnoj Gori: Analiza i perspektive“, za koji je odobreno 9.100 eura našeg novca i „Promocija srpske baštine u Bijelom Polju kao preduslov zajedničkog suživota, demokratizacije i razvoja cjelokupnog društva“, koji je dobio 2.450 eura, Đuršaveić kaže da oni „sugerišu fokus na pitanja jedne zajednice, što može izazvati pitanja o njihovom doprinosu društvenoj koheziji“. - Dodatno, može izazvati otpor kod drugih zajednica, posebno ako se ne uzmu u obzir interkulturalni i multietnički aspekti Crne Gore. Iako je očuvanje identiteta legitimno pravo svake zajednice, važno je da se projekti promovišu na način koji doprinosi širem društvenom razvoju i demokratizaciji, a ne samo specifičnim interesima jednog naroda – riječi su Đuraševića. Naglašava da bi Fond trebalo detaljno da razmotri ciljeve i rezultate projekata prije nego što odobri sredstva. - Projekti sa uskim fokusom na prava jedne zajednice, bez šireg društvenog konteksta, mogu izazvati nepovjerenje drugih zajednica i narušiti balans u raspodjeli resursa – upozorava on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241128211124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241128211124_e08d0be7cc79e5dba886a40d26957e9dbf06294fa3a82983cf5fe731a1f8cdf9" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="Odluka"></figure>  Manjinski narod i druge manjinske nacionalne zajednice, prema Zakonu o manjinskim pravima i slobodama, objašnjava sagovornik Portala ETV, brojčano su manje od ostalog preovlađujućeg stanovništva, i svaka od njih ima zajedničke etničke, vjerske ili jezičke karakteristike, različite od ostalog stanovništva, a istorijski je vezana za Crnu Goru i motivisana je željom za iskazivanjem i očuvanjem nacionalnog, etničkog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta. - Imajući ovu normu u vidu, ključni kriterijumi za status manjine uključuju: brojčanu manjinu u ukupnom stanovništvu, osobene kulturne, jezičke, vjerske i istorijske karakteristike i volju zajednice da očuva svoj identitet. Srbi u Crnoj Gori čine značajan procenat stanovništva koji prema rezultatima popisa iz 2023. godine iznosi oko 33 odsto. S obzirom na to da je Crna Gora ustavno uređena kao građanska država, bez preovladajućeg naroda, prema jednoj vrsti tumačenja, Srbi zbog specifičnih kulturnih i jezičkih karakteristika koje su dio njihovog identiteta imaju pravo na finansiranje projekata iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava koji doprinose očuvanju njihovog identiteta i kulture – odgovorio je Đurašević na pitanje da li su Srbi manjina u Crnoj Gori. Ipak, kako kaže, postavlja se pitanje da li Srbi sa preko trećine zastupljenosti po brojnosti u Crnoj Gori i kao druga po brojnosti nacionalna grupa u našoj zemlji mogu imati status manje brojnog naroda. - Dodatno, često se moglo u javnosti čuti mišljenje predstavnika prosrpskih partija u Crnoj Gori kako su Srbi autohtoni narod koji tu živi stotinama godina, kao i da nijesu manjina. Takođe, podsjetio bih na rezultate istraživanja o percepciji građana o mulikulturalizmu u Crnoj Gori, koje je CGO sproveo tokom oktobra i novembra 2024. godine gdje jedan od podataka ukazuje da su Srbi u očima građana i građanki Crne Gore percipirani kao najprivilegovanija nacionalna grupa sa prosječnom ocjenom od 3.49, uz blago povećanje u odnosu na 3.46 iz 2023. godine – ističe naš sagovornik. <h2>Neophodna detaljna analiza</h2> Svi ovi razlozi, dodaje on, „dovode u pitanje legitimnost finansiranja upravo ovih projekata koji su ove godine izazvali najveću pažnju, a koje je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava“. Zaključuje da pitanja koja se odnose na raspodjelu sredstava i projekte u kontekstu manjinskih prava zaslužuju detaljnu analizu. Portal ETV objavio je juče da je i na ovogodišnjem konkursu Fonda za manjine najbolje prošla srpska „manjina“ - njihove organizacije pojedinačno su dobile najviše novca. Ubjedljivo najviši novčani iznosi pripali su projektima koji nedvosmisleno promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. Tako je izvjesna organizacija Društvo srpskih domaćina dobila čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“, koliko je pripalo i Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine... Jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, su NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura, NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekaat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura.

Đurašević: Izražena disproporcija u korist projekata koji promovišu srpski nacionalni identitet

Podaci o multikulturalizmu, ali i aktuelne prakse, ukazuju na potrebu za većim angažmanom svih aktera u promovisanju međusobnog razumijevanja i smanjenju diskriminacije, kako bi se osiguralo istinsko multikulturalno društvo u Crnoj Gori, iako je sve jasnije da je koncept multikulturalizma smetnja određenim političkim interesima koji ga urušavaju - poručeno je na Forumu o multikulturalnosti, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Ljudmila Popović rekla je da predstoji prva izrada nacrta strategije za društvenu koheziju.
- Ovo je trenutak u kojem moramo stati iza vrijednosti koje dijelimo. Potrebna nam je nova priča, novi društveni ugovor koji će odrediti vrijednost i cijenu svemu što radimo, kako bismo se osjećali dostojanstveno i spremno za izazove budućnosti - istakla je Popović.
Naglasila je da je multikulturalizam stvarnost Crne Gore, pri čemu svaki grad, s obzirom na etničku i identitetsku raznolikost, ima svoju specifičnost.&nbsp;
- Multikulturalizam nas je naučio da moramo složno živjeti i poštovati prava i slobode drugih. Međutim, taj koncept se često zloupotrebljava, vodeći ka podjelama, a svi moramo da idemo na istu stranu," navela je ona. Popović je ukazala da je potrebno preći s multikulturalizma na interkulturalizam, koji podrazumijeva aktivnu međusobnu saradnju i razumijevanje. "Interkulturalizam je razvojna smjernica koja vodi napretku - zaključila je Popović.
Programski direktor u Centru za građansko obrazovanje Petar Đukanović kazao je da Crna Gora zemlja bogate istorije i raznolikosti, ali se suočava s izazovima u očuvanju zajedničkog multikulturalnog identiteta.
- Ključno je da se kao društvo i država suočimo s prošlošću na otvoren i iskren način. Preispitivanje istorijskih događaja, politika i društvenih praksi koje su dovele do nepravdi, diskriminacije ili sukoba među različitim etničkim, vjerskim i kulturnim grupama preduslov je izgradnje povjerenja i harmoničnih odnosa u društvu - ocijenio je Đukanović.
Podvukao je neophodnost jačanje obrazovanja koje promoviše toleranciju, podršku nevladinim organizacijama, unaprijeđenje transparentnosti institucija i odgovornije medijsko izvještavanje.&nbsp;
- Bez podsticanja dijaloga i kulturne razmjene među zajednicama nema društva zasnovanog na solidarnosti i međusobnom razumijevanju. A to zahtijeva angažman svih društvenih aktera - kazao je Đukanović.
Saradnik na programima u CGO Nikola Đurašević predstavio je rezultate istraživanja o percepciji multikulturalnosti u Crnoj Gori koje je obuhvatilo zasebno dvije kategorije - opštu populaciju i srednjoškolsku populaciji.
- Iako je prvi utisak većine od 76,8 odsto građana da je Crna Gora multikulturalno društvo, taj procenat je opao u odnosu 2023. godinu za skoro pet odsto Istovremeno, porasla je percepcija onih koji Crnu Goru ne vide kao multikulturalnu - sa 18,3 odsto na 23,2 odsto - istakao je Đurašević.&nbsp;
Kad je riječ o mladima, i tu imamo većinu od 70,1 odsto kojia cijeni da je naše društvo multikulturalno, dok je suprotnog stava 14,8 odsto, a 15,1 odsto ne može da se odredi o ovom pitanju.&nbsp;
- Mi u CGO-u cijenimo da su ovo podaci koje bi već sad morali uzeti za ozbiljno, a posebno zato što dalji podaci, koje ću predstaviti, pokazuju da se ispod ove prve percepcije krije mnogo onih koje dovode u pitanje podrazumijevajući stav o multikulturalnosti - kazao je Đurašević.&nbsp;
On je podsjetio na izraženu percepciju diskriminacije po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, kao i privilegonosti određenih etničkih grupa.&nbsp;
- Brinu i distance, koje su naglašene u užoj zoni privatnosti. U 2024. godini 52,3 odsto građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom druge etničke pripadnosti, što je porast u odnosu na 50,4 odsto iz 2023. godine. Među mladima, većina (55,6 odsto) je otvorena za takve veze, dok značajnih 44,4 odsto to odbija - istakao je Đurašević.
Poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević ocijenio je da ne iznenađuju ovakvi rezultati istraživanja, s obzirom na aktuelna dešavanja u zemlji, ali i na geopolitičkom planu. Crna Gora nije izolovan sistem.
- Važno je prepoznati polarizaciju i negativne trendove koji se pojačavaju, jer oni produbljuju jaz unutar društva - istakao je Dizdarević.
Dodao je da je odgovornost na političkim akterima, ali i na civilnom društvu, da zajednički rade na pronalaženju izlaza iz ove situacije.
- Cikličnost istorijskih situacija nas je dovela do civilizovanog društva kakvo imamo danas, i to bi trebalo da služi kao podsjetnik da ništa ne počinje od nas, već je rezultat djelovanja ljudi u prošlosti - rekao je Dizdarević.
Ukazao je i na potrebu za boljim kanalima komunikacije s mladima, ističući da civilni sektor u tom pogledu ima bolje rezultate od političara.&nbsp;
- Revolucija u obrazovanju ne znači povratak u prošlost ili dogme. Ustavno je riješeno pitanje društvenog uređenja – postoje licencirane škole koje se bave religijom, dok svjetovne škole treba da prenose građansko obrazovanje - dodao je Dizdarević.
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i funkcioner Evropskog saveza Ivan Vujović je, komentarišući rezultate istraživanja, kazao da je sve ono što se dešava u našem društvu posljedica političkih procesa.&nbsp;
- Mislim da je prisutan jedan vid regresije i negativnih trendova, a što je opet indukovano kroz ove nedovršene političke proces. Na žalost, mi kao društvo nismo skupili snage da se suočimo sa suštinskom regresijom koja se desila 90-ih godina. Naši mladi ljudi ne znaju šta se desilo 90-ih godina, i zato nam se te godine u recikliranom obliku i danas, u određenim formama, dešavaju, i to se snažno osjeća u društvu - istakao je Vujović.&nbsp;
Proces suočavanja sa prošlošću moramo proći.
- Jer i dan danas relativizujemo šta nama se to desilo, a iz takvog neznanja, nepoznavanja prošlosti, nakaradna ideologija koju smo izbacili kroz prozor nam se vraća a tako se ne može ići naprijed - rekao je Vujović.
Poslanik i potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović smatra da su promjena vlasti 2020. godine i formiranje tzv. apostolske vlade donijeli snažno su uzdrmali multikulturalizam kroz "čišćenje" institucija i klanjanje kadrova prema njihovom izjašnjavanju.&nbsp;
- Takav pristup nije mogao dugo opstati, društvo u Crnoj Gori je reagovalo pruživši otpor - rekao je Ćorović.
On je istakao da su odnosi prema nekim događajima, poput Srebrenice, kada je jedan od ministara pao na ispitu, poslali poruku da jednovjerske vlade ne mogu uspjeti u Crnoj Gori.&nbsp;
Ćorović je mišljenja da građansko društvo u Crnoj Gori postoji i da je to temelj na kojem treba graditi dalje, podsjećajući i da mnogi današnji problemi imaju istorijske korijene.&nbsp;
- Ne možemo kvalitetno rješavati probleme bez vraćanja u istoriju. Ne smijemo zanemarivati probleme iz prošlosti jer nacionalizam, koji je bio potisnut, eskalirao je u ratove čije posljedice još osjećamo. No, i danas imamo političke partije koje poentiraju na tim pričama - rekao je Ćorović.&nbsp;
Iznio je i svoj stav o vjeronauci u obrazovanju, ističući da je pristalica sekularnosti države.&nbsp;
- Uvođenje vjeronauke u obrazovni proces nije dobro ni za obrazovanje, ni za vjeru - kategoričan je Ćorović.&nbsp;
Zaključio je da je ključ u izgradnji građanske svijesti, te da su političke partije, NVO i obrazovanje potrebni za formiranje razumnog i savjesnog društva.
Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Radinka Ćinćur takođe ne vidi nalaze istraživanja kao iznenađenje.&nbsp;
- Mi osjećamo u društvu da teme skreću sa građanskih na nacionalne…Mislim da moramo pokazati više širine i razumijevanja za druge. Mene je ohrabrila ideja koja treba sve da nas okupi na temu patriotizma, zasnovanog na poštenom odnosu prema zemlji, ljudima, svima - kazala je Ćinćur.
Iskazala je i razumijevanje prema mladima.&nbsp;
- Uvijek mislim da su mladi žrtva naših političkih procesa, poremećenih vrijednosti, praznine jedne kulturne scene, očigledno je da im ne nudimo ono što ima treba, pa se oni okreću nekim drugim kvazivrijednostima. Sistem obrazovanja nije dobar i treba ga mijenjati, prije svega kritičko mišljenje nije na onom nivou na kojem bi trebalo biti. &nbsp;Moramo dobro da osvijestimo šta je to što nije dobro i na čemu trebamo raditi, i moramo uhvatiti korak sa evropskim obrazovanjem - navela je Ćinćur.
Zalaže se za uvođenje multikulturalizma i etike u obrazovni sistem i to kroz prisustvo u različitim predmetima. Na drugoj strani, navela je da lično nije za uvođenje vjeronauke u škole, osim ukoliko bi postoja većinski stav za to.
Predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić rekao je da se možemo plašiti negativnog trenda koji pokazuje istraživanje.
- Rezultati su opominjujući, posljedica su negativnih političkih prilika u kojima desne snage preovlađuju, kako na globalnom nivou tako i u našem društvu. Osjećaj je kao da nas tjeraju u torove, i u tome leži problem - ističe Vulić.
On je pojasnio da je za njega religija intimna stvar, a da problemi nastaju kad ona počne sa svojim janim manifestovanjem.&nbsp;
- U posljednjih 10 godina, doživio sam žestoke nacionalne uvrede. Imamo problem od kojeg ne možemo bježati i o kojem moramo razgovarati. Kada je u pitanju multikulturalizam, napraviću jednu komparaciju - &nbsp;problem multikulturalizma ne postoji u kriminalu, zašto? Jer, postoji zajednički cilj. Pitanje za sve je: da li Crna Gora treba da bude naš zajednički cilj? Koje god vjere i nacionalnosti bili, moramo težiti istom cilju, ujediniti se. Multikulturalizam je potreba zajedničkog cilja, bilo ekonomski cilj, bilo građanski, suština je postojanje zajedničkog cilja. No, izgleda da se, u našim okolnostima, javlja kao smetnja političkim interesima - zaključio je Vulić.

Multikulturalizam se pozicionira kao smetnja određenim političkim partijama u Crnoj Gori

Srbi su najprivilegovanija nacionalna grupa u Crnoj Gori, a privilegovanost Crnogoraca manja je u odnosu na prethodnu godinu, saopšteno je na pres konferenciji Centra za građansko obrazovanje (CGO) na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja javnog mnjenja o stavovima građana i građanki o multikulturalizmu u našoj zemlji. Istraživanje CGO-a sprovedeno je na uzorku od 1.000 građana, starijih od 19 godina, u periodu od 17. do 25. oktobra. - Nalazi iz 2024. ukazuju da su Srbi percipirani kao najprivilegovanija nacionalna grupa - prosječna ocjena od 3.49, uz blago povećanje u odnosu na 3.46 iz 2023. godine. Crnogorci su percipirani kao manje privilegovani u 2024. nego u 2023. godini, uz pad prosječne ocjene sa 3.44 na 3.30 - kazao je saradnik na programima u CGO Nikola Đurašević, a ujedno istakao da veliki dio ispitanika smatra da živi u multikulturalnom društvu – njih 76,8 procenata, što je pad u odnosu na prethodnu godinu kada je 81,3 odsto građana smatralo da je multikulturalnost veoma prisutna. Diskriminacija po osnovu nacionalne pripadnosti je i dalje prisutna u velikom obimu. Romi ostaju percipirani kao najdiskriminisanija grupa, sa prosječnom ocjenom od 4.20. Slijede Muslimani sa ocjenom od 2.76. Ostale grupe kao što su Albanci, Hrvati i Bošnjaci zabilježile su manje promjene. Đurašević je naglasio da se bilježi pad u povjerenju Vladi sa 40,6 procenata u 2023. na 34,2 procenta u tekućoj godini. - Nevladine organizacije (NVO) ostaju viđene kao one koje najviše doprinose u domenu povjerenja. One se najčešće prepoznaju kao ključni akteri u smanjenju diskriminacije – sa 39,4 procenata. Većina građana, čak 57 odsto njih smatraju da Ustav i zakoni adekvatno štite prava manjina u Crnoj Gori - izjavio je Đurašević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028121020_bd53864cbf98bffc97d6064e1414fb4161f938b9d8383992ab846edab8478116.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028121020_bd53864cbf98bffc97d6064e1414fb4161f938b9d8383992ab846edab8478116" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Marlena Ivanović"> <figcaption>Marlena Ivanović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Saradnica na programima u CGO-u Marlena Ivanović kazala je da je porasla svijest građana o postojanju nacionalnih savjeta manjinskih zajednica u Crnoj Gori. Istakla je da je „neznatno porastao procenat građana koji su upoznati sa kulturom i običajima manjinskih naroda u Crnoj Gori.“ Ivanović je naglasila da je veliki broj ispitanika – 47 odsto, dao neutralnu ocjenu radu Radio-televizije Crne Gore (RTCG). Ista ocjena rada, kazala je ona, odnosi se i na privatne medije. - Smanjile su se negativne ocjene i možemo vidjeti blagi porast ka pozitivnim, a koje su sada oko 30 odsto -saopštila je Ivanović, a ujedno istakla da je percepcija diskriminacije pred sudovima porasla sa 2.28 na 2.60. Rezultati istraživanja pokazali su i da čak 52 procenata anketiranih građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom iz druge etničke grupe.

CGO: Građani smatraju da su Srbi najprivilegovaniji, NVO ključni akteri u smanjenu diskriminacije

Nekada je u Crnoj Gori, za vrijeme "autokratskog" sistema, Tužilaštvo hapsilo na osnovu duplog negativnog izvještaja DRI, kazao je zamjenik predsjednika SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić, u osvrtu na negativni finansijski izvještaj DRI o poslavanju EPCG Solar-gradnje.
- Sada, kada smo konačno oslobođeni, rijetkost je da neka državna firma prođe bez negativnog mišljenja DRI- ukazao je Odžić.
&nbsp;EPCG Solar-gradnja, podsjetio je Odžić, je sinonim za partijska zapošljenja, i neracionalno trošenje državnih sredstava.
- O ljudima sa fotografije ne treba trošiti riječi, "čist profesionalizam"! PS. Ako opet kažu da ih DRI politički progoni jer su borci protiv režima 30 godina, molim medije da poštede narod i ne objavljuju, muka je svima-poručio je Odžić.

Odžić: Rijetkost je da neka državna firma prođe bez negativnog mišljenja DRI sad kad smo oslobođeni

Klubovi poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD) uputili su dopis predsjedniku Skupštine Crne Gore, u kojem upozoravaju na, kako navode, nezakonitu primjenu Zakona o državnim nagradama u postupku dodjele Trinaestojulske nagrade za 2024. godinu.
U dopisu se ističe da se nagrada dodjeljuje od strane Žirija koji imenuje Skupština, saglasno članu 19 Zakona o državnim nagradama, te da je – kako navode – došlo do pogrešne i nezakonite primjene člana 17, stav 3 istog zakona.
- Na ovo su ukazale i brojne nezavisne organizacije i intelektualci, zbog čega apelujemo da Skupština zvanično upozori Žiri u cilju zakonitog postupanja, tim prije što, prema članu 21, Trinaestojulsku nagradu uručuje predsjednik Skupštine - navodi se u dopisu.
DPS i SD podsjećaju da je članom 10 Ustava Crne Gore propisano da su svi obavezni da se pridržavaju Ustava i zakona, te poručuju da bi svako postupanje mimo zakona bilo u suprotnosti sa ustavnim principima vladavine prava.
- Ukoliko se Žiriju ne ukaže na kršenje zakona, odgovornost za moguće buduće postupke pred nadležnim organima snosiće i predsjednik Skupštine, a to bi značilo i degradaciju najvećeg državnog priznanja - &nbsp;upozoravaju ova dva poslanička kluba.
Na kraju dopisa ističu da je Trinaestojulska nagrada predviđena za djela i ostvarenja koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore, a ne, kako navode, „šovinizmu, ksenofobiji, anticrnogorstvu, slavljenju ratnih zločinaca i negiranju genocida“.

Poslanici DPS-a i SD-a pisali Mandiću: Upozoravamo na nezakonitost u postupku dodjele Trinaestojulske nagrade

Za poslanicu Jelenu Božović crnogorski jezik je „nakaradan“, „nametnut“ i „varijanta srpskog jezika“. Riječi vrijedne svakog truda da Trinaestojulska nagrada ostane u rukama onih koji dijele ovakve uvide i koji bi, da mogu, 13. jul najradije pretvorili u parastos.
Gospođa Božović je, podśetimo, završila studije srpskog jezika i književnosti na Univerzitetu u Kragujevcu, što bi podrazumijevalo bar osnovno razumijevanje savremenih lingvističkih principa. A među njima je temeljno polazište: ne postoje „nakaradni jezici“. Jezik se, još od Sosira, ne posmatra kao zbir statičnih pravila, već kao dinamičan sistem razlika u upotrebi i značenju, ukorijenjen u konkretnim društvenim praksama.
Edvard Sapir, pretpostavljam da ga profesorici ne treba posebno predstavljati, davne je 1921. odbacio ideju da je moguće rangirati jezike po vrijednosti: „I jednostavni i složeni tipovi jezika, s neodređenim brojem varijacija, mogu se govoriti na svakom mogućem stupnju kulturnoga razvoja. Što se tiče jezične forme, Platon hoda zajedno s makedonskim svinjarom, Konfucije s lovcem na ljudske glave iz Asama.“
Nazvati crnogorski jezik „nakaradnim“ nije ni stručno, ni tačno, ni prihvatljivo. To je, međutim, jasan pokazatelj nerazumijevanja osnovne ideje lingvistike: da su svi jezici jednako legitimni izrazi ljudske sposobnosti da misle, govore i oblikuju svijet. No, takvo osporavanje nema veze ni s naukom ni sa strukom, već s potrebom da se ospori sve što ne ide pod jednu ideološku kapu, onu čupavu.
Upravo ono što poslanica Božović pokušava diskreditovati jeste ono što savremena lingvistička nauka ističe kao vrijednost: da je crnogorski standard oblikovan uvažavanjem govorne prakse u Crnoj Gori, s punom sviješću o gramatičkim specifičnostima, ali i nasljeđem srpskohrvatskog jezika koji je dugo bio u službenoj upotrebi.
Drugim riječima – crnogorski nije nametnut, nego uspostavljen u skladu s realnošću. I upravo zato smeta. Jer je dokaz da se državni identitet može temeljiti na nauci, a ne na kultu mitova. Da razlika ne mora da bude povod za sukob – već prostor za slobodu.
Crnogorskim se jezikom ne poziva na oružje. Za razliku od politike koju Božović zastupa – a koja je, podśetimo, prijetila iz skupštinske klupe paravojnim jedinicama koje će „znati što im je činiti“ – crnogorski jezik se ne brani formacijama. Njega ne čuvaju kolone, već njegovi govornici i govornice.
Zato je i postao meta. Niti se pokorava niti traži poslušnost.
U istom duhu osporavanja jezika danas se pokušava izvršiti i simbolička demontaža Trinaestojulske nagrade. Nagrada koja je nekada slavila slobodu, antifašističku borbu i narod koji je ustao protiv okupatora, sada se pokušava pretvoriti u priznanje onima koji negiraju samu osnovu te borbe: identitet i ideju da Crna Gora pripada njenim građanima.
Crnogorski jezik nije svetinja, ali jeste distinkcija. I to ne ona koja nosi pušku, nego riječ. Ne crta mete, već se čuje na svakom koraku države Crne Gore i zapisuje u knjigama. Ne podvikuje, ne prijeti, ne poziva „one koji znaju što im je činiti“ – nego govori. Mirno i slobodno!

Crnogorskim jezikom ne pozivaju se paravojne formacije

Zoran Mikić i Milena Vuković biće novi poslanici GP URA u Skupštini Crne Gore, saopštio je na pres konferenciji u parlamentu poslanik Miloš Konatar. 
- Vrijedno smo radili na pripremi Kongresa koji će biti održan na Lovćenu. Naš dogovor je da se ove godine rotiraju kolege Filip Adžić i Ana Novaković Đurović, umjesto njih će novi poslanici biti Zoran Mikić i Milena Vuković- kazao je Konatar. 
Sljedeće godine ćemo imati još dvije rotacije, mene će zamijeniti Mileta Radovanić, a Dritana Abazovića Luka Rakčević, dodao je Konatar.
URA ima ljude koji mogu da obavljaju na kvalitetan način javne fukcije i želimo da otvorimo prostor svima, kazao je Konatar. 
- Iako je bilo raznoraznih pisanja nismo to komentarisali, željeli smo svi na ovaj način da se obratimo javnosti- istakao je on.

Zoran Mikić i Milena Vuković novi poslanici GP URA u Skupštini Crne Gore

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: nikola-durasevic