Predstavnici Vlade Crne Gore i parlamentarne većine odbili su tri amandmana koje je predložila opozicija, a čiji je cilj bio da se dio budžetskih sredstava za funckionerska službena putovanja i reprezentacije preusmjeri na pomoć najsiromašnijim socijalnim grupama.
Pored ovog amandmana, takođe su odbijeni i amandmani poslanika SD-a o konsultantskim uslugama, i o ugovorima o djelu.
Predsjednik Odbora za ekonomijuu, finansije i budžet i hedan od predlagača ovih amandmana, Boris Mugoša, &nbsp;kazao je da niti jedan od ovih amandmana ne zahitijeva dodatna finansijska sredstva, odnosno rashod u budžetu, već da se određene katogorije neracionalnih budžetskih izdataka koriguju i usmjeri na one kojima su ta sredstva mnogo potrebnija.
- Želim da vidim kako ćete se odnijeti prema tome da se za 20 odsto smanje privilegije funkcionerima za službena putovanja, jer vas podsjećam da je nevjerovatnih 9,5 miliona eura predviđeno za službena putovanja i reprezentacije. Naš prijedlog je da se dva miliona od toga usmjeri &nbsp;onima kojima je podrška najtpotrebnija. To su korisnici MOP-a- kazao je Mugoša.
Predstavnici Ministarstva finansija nijesu se složili sa ovim amandmanom, a predstavnici parlamentarne većine bili su uzdržani.
Nije prošao ni amandman o konsultantskim uslugama, za koje je u budžetu opredijeljeno čak 50 miliona eura, od čega je opozicija predložila da ta stavka smanji za 5 odsto, odnosno dva miliona eura, od čega bi se milion eura preusmjerio na unapređenje konkurentnosti, a milion u Zavod za zapošljavanje za otvaranje novih radnih mjesta.
Treći amandman odnosio se na izdatke za ugovore o djelu kojim je previđeno da 15,5 miliona smanje za jedan milion, a da se taj milion usmjeri na besplatan prevoz i besplatnu užinu učenika iz socijalno ranjivih kategorija.
Ni ovaj amandman nije prošao.
B.M.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ništa od pomoći najugroženijima: Vlast odbila da se odrekne dijela sredstava za službena putovanja i reprezentacije funkcionera

Održana je sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Tema današnje sjednice bila je prodaja brodova Crnogorske plovidbe, o čemu su pred poslanicima govorili predstavnici Ministarstva pomorstva, menadžmenta kompanije i NVO Udruženje pomorskih kapetana.
Na početku sjednice riječ je dobio kapetan Aleksandar Niković iz NVO Udruženje pomorskih kapetana.
– Predložili smo ovo kontrolno saslušanje jer postoje indicije o nepravilnostima u postupcima prodaje dva broda Crnogorske plovidbe, koji su velike vrijednosti i imaju simboličko značenje. Želimo istinu, transparentnost i odgovornost – kazao je Niković.
Drugi predstavnik iste NVO, kapetan Janko Milutin, rekao je da su brodovi prodati iako su mogli da nastave da posluju.
– Prodali smo brodove koji su mogli da zarađuju. Izjavom ministra pomorstva Filipa Radulovića o katastrofalnom stanju brodova i kompanije izazvan je haos – kako u menadžmentu, tako i među pomorcima – naveo je Milutin.
Govoreći o posljedicama, Milutin je kazao da je – sljedeća posljedica bila zadržavanje jednog broda u Americi. Brod je bio u luci gotovo mjesec dana. Puštanjem broda, američke vlasti potvrdile su da je brod u zadovoljavajućem stanju i spreman za plovidbu. Sljedeći problem dogodio se u engleskoj luci, gdje je brod podvrgnut kontroli i oduzeta mu je klasa – to je kao da vam oduzmu vozačku dozvolu. Ovo nije urađeno zbog katastrofalnog stanja broda, već zbog manjih nedostataka koji postoje na svakom plovilu. Ministarstvo je, međutim, javno pojačalo narativ o lošem stanju broda „Kotor“, plasirajući stare fotografije koje ne odgovaraju stvarnom stanju – istakao je Milutin.
On je dodao da je Ministarstvo pomorstva prodajom brodova „ispod tržišne vrijednosti“ nanijelo štetu državi.
– Ministarstvo je tvrdilo da su okolnosti značajno umanjile tržišnu vrijednost oba broda. To ne stoji. Eventualni troškovi na brodu „Kotor“ mogli su iznositi oko 200 hiljada dolara, što znači da je trebalo da se proda za oko 8,5 miliona dolara. A brod „21. maj“, koji nije imao tehničkih problema, mogao je biti prodat za 9,5 miliona dolara. Plasiranjem lažnih fotografija i informacija o stanju brodova Ministarstvo je pokušalo da opravda niske prodajne cijene. Brodovi su, pritom, prodati na kredit – rekao je Milutin, pozvavši poslanike da provjere te navode i Specijalno državno tužilaštvo (SDT) da ispita čitav slučaj.
Ministar pomorstva Filip Radulović kazao je da su problemi u Crnogorskoj plovidbi višegodišnji i duboko sistemski.
– Svi znamo da Crnogorska plovidba od osnivanja loše posluje. Bilo je pitanje vremena kada će doći trenutak koji je i došao. Da li mi je zapao vruć krompir – jeste. Jesam li morao donijeti tešku odluku – jesam – rekao je ministar.
Radulović je govorio i o zadržavanju broda „Kotor“ u američkoj luci.
– Dvadeset osmog maja brod „Kotor“ bio je u Kolumbiji i imao je problema sa motorom. Za samo nekoliko dana nagomilani su troškovi od stotine hiljada eura. Posljednji ekser u kovčegu Crnogorske plovidbe bio je kada je brod stigao u američku luku Savana. Ustanovljen je niz nepravilnosti – inspektor je pronašao 30 tehničkih nedostataka, što je dovelo do zadržavanja broda 30 dana u jednoj od najskupljih država na svijetu. Troškovi su iznosili 700 hiljada dolara za remorke, 300 hiljada za luku i dodatnih 200 hiljada za ostale izdatke. To je ukupno 40 hiljada dolara dnevno. Zato sam 30. juna predložio Vladi da razriješi prethodni odbor direktora, što je i usvojeno. Tu se uloga Ministarstva završava – kazao je Radulović.
Izvršni direktor Crnogorske plovidbe, Vladimir Tadić, naveo je da su prijave o stanju broda stigle od same posade.
– U luci Savana pomorci su prijavili probleme: kašnjenje isporuka, neispravnu klimu, lošu hranu, nečistoću. Odnos posade doprinio je svemu što se dogodilo. Biće pokrenut postupak po tom pitanju – rekao je Tadić, dodajući da je – treće zadržavanje broda „Kotor“ u posljednje dvije godine pokazatelj stanja u kojem se kompanija nalazi.
On je objasnio da su, tokom zadržavanja u SAD-u, morali da izvrše sve neophodne popravke kako bi brod mogao da isplovi, ali da su za sobom ostavili dug.
– Ostali smo dužni američkim kompanijama oko 980 hiljada dolara, zbog čega nam nijesu dozvoljavali isplovljavanje. Nismo imali novca. Vjerujte mi, pobjegli smo sa sidra da ne platimo ništa, jer nijesmo imali sredstava. To je bruka za državu i zastavu. Pobjegli smo jer nas je vlasnik tereta okrivio i najavio tužbu zbog kašnjenja u Engleskoj. Da bismo izbjegli tužbu – morali smo da napustimo vez – izjavio je Tadić.
Poslanik Pokreta Evropa sad, Tonći Janović, podsjetio je da je Ministarstvo pomorstva ranije podnijelo krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv tadašnjeg menadžmenta Crnogorske plovidbe.
– U toj prijavi navedeni su brojni propusti u poslovanju – kašnjenja, niske najamnine, prikrivanje dokumentacije povodom zadržavanja broda „Kotor“. Imovina je izgubljena, brodovi su prodati za 12 miliona eura, što je višestruko manje od realne vrijednosti. Kako je moguće da nakon remonta iz 2022. godine, koji je koštao 1,3 miliona eura i bio netransparentan, nezavisni procjenitelj utvrdi 30 nepravilnosti, iako je brod već bio na dva remonta? – upitao je Janović.
On je dodao da Skupština mora otvoriti pitanje budućnosti Crnogorske plovidbe.
– Da li će se kompanija ugasiti, pripojiti Barskoj plovidbi ili postoji treći model? – pitao je Janović.
Na kontrolno saslušanje bili su pozvani ministar pomorstva Filip Radulović, predsjednik Odbora direktora Crnogorske plovidbe Petar Janković, izvršni direktor Vladimir Tadić i kapetani NVO Udruženje pomorskih kapetana – Janko Milutin i Aleksandar Niković.
Nikola Milović (DPS) kaže da smo stavili kompaniju – pod ključ.
– Zamislite kompaniju bez brodova. Kakva je to kompanija? Čime će se baviti Crnogorska plovidba? – upitao je Milović.
Milović je Radulovića pitao i da li osjeća odgovornost što je ministar koji prodaje brodove.
– Da li osjećate odgovornost zbog premijera koji je Kotoranima rekao da neće gasiti Crnogorsku plovidbu i da će kupiti još brodova? Da li su u fazi nabavke ti novi brodovi? Vrijeme je da saznamo, jer je proces prodaje brodova bio pod velom tajne. Da li se osniva neka nova kompanija kada je pomorstvo u pitanju – to zanima građane. U ovom vašem kratkom mandatu imate mandat sa nesagledivim posljedicama i meni je žao zbog toga. Znam da ova tema presijeca veliki broj porodica. Svi ti ljudi koji pošteno rade svoj posao, sav taj novac ulože u Crnu Goru. Ključno pitanje je, kažete, što ste donijeli hrabru odluku. Nadam se da hrabrost nije preovladala u odnosu na mudrost. Očekujem da će nakon ovog uslijediti sljedeći potez – da vi nećete više biti ministar pomorstva, to vam tako ide u politici, ne kažem ovo jer imam neko saznanje. Gdje ste bili u pravom trenutku da ispratite situaciju u kompaniji – poručio je Milović.
Predsjednik Odbora Boris Mugoša podsjetio je da brodovi Crnogorske plovidbe nijesu privatni, već brodovi svakog građanina.
– Neprimjereno je da je odluka o prodaji brodova donijeta na WhatsApp sjednici Vlade. Tačnije, određene informacije su usvajane na WhatsApp sjednicama, što je postala praksa. Funkcionisanje Vlade se svelo na tri klika – da li ste vidjeli, da li vam se sviđa ili ne sviđa, ili pak bojkotujete sviđanje i nesviđanje – kazao je Mugoša.
Mugoša je podsjetio da su brodovi procjenjivani na 19 miliona eura, te upitao kako možemo biti zadovoljni prodajom od 13 miliona.
Komentarišući izdvajanje pet miliona eura iz budžeta Crne Gore za „Ocean race“, Mugoša je rekao da to vrijeđa inteligenciju.
– Simpatično, ali da li je opravdano? Između brodarske privrede i Ocean racea, ovo prvo je sto puta važnije – dodao je Mugoša.
On je pitao i koliki su bili troškovi prodaje brodova.
– Koliko nas generalno košta trošak prodaje i ono što vam drastično zamjeram je koliko je nevjerovatno loših informacija rečeno prije prodaje tih brodova. To država ne smije da radi. Ako ste donijeli odluku da se brodovi prodaju, a u javnosti polemišete i negativno pričate o brodovima – kako mi to objašnjavate? Je li to odgovoran pristup? Prodajete državnu imovinu, a kroz razne nastupe govorite, da se izrazim grubo, mi sa strane imamo osjećaj da je situacija sa brodovima raspad, a hoćete da ih prodajete. Je li nama bio cilj da dobijemo veću cijenu, gdje je onda logika da pričate da brodovi ne valjaju? To mi stvarno nije jasno – kazao je Mugoša.
Miloš Vuković iz Fidelity consultinga ukazao je da postoje brojni nedostaci u procesu prodaje brodova. On je naglasio da je u prodaji bila angažovana advokatska kancelarija koja, kako kaže, nije imala dovoljno iskustva za taj posao.
– Ovo je bila rasprodaja. Da je država riješila problem, brodovi bi bili prodati po većoj cijeni. Procjena je bila na 19 miliona eura, a prodali ste ih za 13 – rekao je Vuković.
Vuković je pozvao da se objavi sva dokumentacija u vezi procesa prodaje.
– Srećno u dokazivanju nevinosti pred svim instancama države svima koji su bili uključeni u proces – poručio je on.
Ministar pomorstva Filip Radulović u završnoj riječi ponovio je da su, kako je rekao, svi znali da će doći kraj Crnogorske plovidbe.
– Svi smo znali da će ovaj dan doći. Dvije pomorske kompanije po dva broda – to nije održivo – kazao je Radulović.
Govoreći o budućnosti plovidbe, Radulović je rekao da je postupak prodaje još uvijek u toku.
– Ima još 10–15 dana da se sve pravno okonča. Meni je žao što se ovo desilo... Ali uradićemo nešto za Boku – u budžet Crne Gore ulazi kredit za kupovinu remorkera kojim ćemo povećati sigurnost na moru u Boki Kotorskoj – kazao je ministar.
Radulović je poručio da apsolutno ne osjeća odgovornost u ovom slučaju.
– Kasno sam povukao potez? Ja sam htio da Odbor direktora plovidbe riješi problem. Kada sam vidio da su nesposobni da riješe problem – mi smo uskočili – rekao je Radulović.
Na kraju, Mugoša je kazao da je dobio mejl koji će proslijediti tužilačkim organima.
– U tom mejlu se pominje nabavka remorkera. Neću dalje elaborirati – zaključio je Mugoša.

Tadić: Pobjegli smo iz američke luke jer nismo imali para da platimo dugove - bruka za državu; Radulović: Apsolutno ne osjećam odgovornost u ovom slučaju

Vladajuća većina glasala je na Odboru za ekonomiju da državni revizor Milan Popović bude izabran za petog člana Senata Državne revizorske institucije (DRI).
Poslanici vlasti su tako odlučili, nakon što je u nedjelju veče kandidat Predrag Radunović, šef unutrašnje revizije Rekorata na UCG, povukao kandidaturu za člana Senata.&nbsp;
Radunovića je u petak vladajuća većina glasala i predložila Skupštini da ga izabere za petog člana Senata DRI. To su uradili iako je bilo upitno da li Radunović ispunjava zakonske uslove za izbor za člana Senata. On je imao 10 godina i devet mjeseci staža, ali sa stručnim osposobljavanjem. Opozicija je smatrala da on ne ispunjava zakonske uslove za tu poziciju, ali vladajuća većina nije marila za to. Ipak, Radunović je nakon svega podnio ostavku, nakon čega je trebalo da se vidi da li vlast može izabrati drugog kandidata u okviru istog konkursa ili treba ponovo da se ide u taj proces.&nbsp;
Odlučeno je na kraju da se glasa o petom članu između preostalih devet kandidata. Nakon kraćih konsultacija, odlučili su se da podrže Milana Popovića za člana Senata.
Kada upute odluku ka Skupštini, što je moguće da će uraditi već danas, na plenumu može da se glasa o Popoviću kao novom članu Senata. Kada i ako se on izabere za novog člana Senata, onda će Skupština moći i da bira predsjednika Senata DRI.&nbsp;
Senat DRI nema predsjednika već nekoliko godina, a to je jedan od zahtjeva koji je Evropska komisija ispostavila vladajućoj koaliciji. Predsjednik Senata se bira između pet članova Senata. Popović, ako bude izglasan, preuzeće rukovođenje revizijama nad državnim kompanijama i opštinskim preduzećima.

Većina predložila Popovića za petog člana Senata DRI

Sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet u toku je danas, a na početku je odlučeno da će u ponedjeljak biti održano kontrolno saslušanje potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja. Tema saslušanja biće inflacija i njen uticaj na život građana.
Na dnevnom redu današnje sjednice nalaze se i Nacrt budžeta Državne revizorske institucije za 2026. godinu, kao i Nacrt budžeta Agencije za sprečavanje korupcije za istu godinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH3PCQtHYybY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Odbor za ekonomiju zakazao saslušanje Đeljošaja o inflaciji

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, donio je odluku o održavanju kontrolnog saslušanja ministara finansija i turizma, Novice Vukovića i Simonide Kordić, na temu uticaja turističke sezone na budžet.
Termin održavanja kontrolnog saslušanja na temu Uticaj ostvarenja efekata turističke sezone na budžet Crne Gore i na planirani ekonomski rast shodno Fiskalnoj strategiji za period 2024-2027. godine, odrediće se naknadno.
Inicijativu za održavanje kontrolnog saslušanja podnijeli su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša i Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar.

Održaće kontrolno saslušanje Vukovića i Kordić o uticaju sezone na budžet

Jedno je sigurno, nikada nijesam u svojoj višedecenijskoj biografiji podržavao bilo koji oblik kriminala, niti ljude koji se bave bilo kojim nezakonitim radnjama. U poplavi polupismenih i pokvarenih prljavih političkih kampanja možda sam ponekad abolirao ponekoga, ali to je samo zato što sam alergičan na zloupotrebu političke borbe ad hominem i njeno spuštanje sa kompeticije idejama i ideologijom na najklasičnije primitivno blaćenje. Svaka tranzicija, bilo o kojoj zemlji se radilo, nosila je sa sobom nepravdu i tranzicijske dobitnike i tranzicijske gubitnike. Sam termin tranzicija podrazumjevao je transformaciju dokazano nefunkcionalne i gubitničke društvene svojine u, računa se, profitnu privatnu svojinu, kojom se ne socijalizuju gubici, ili da prevedem, kojom svi građani jedne države ne plaćaju iz svog džepa neracionalnosti, neposlovnost i gubitke državnih preduzeća. Što znači da privatnik ide u stečaj i likvidaciju ako nije održiv na tržištu, ne optrećujući džepove građana. U tome jeste poenta, jer je socijalizam upravo propao zato što je godinama društvo pokrivalo gubitke većine preduzeća gubitaša, što je siromašilo čitavo društvo iz godine u godinu. <h2> „Daj što daš“ </h2> Ovaj uvod je bio neophodan, jer je period tranzicije u Crnoj Gori, iako je čaj od kamilice u odnosu na sve zemlje koje su prošle tranziciju, politički korišćen da se u potpunosti kriminalizuje crnogorsko društvo. S tim da devedeste godine XX stoljeća jesu period kada je u osnovi poslovanja bio šverc, šticung, pranje poreza srpskim firmama, registracija automobila, tranzit cigareta preko Crne Gore od strane italijanskih švercera, itd. Dakle, sve „biznis“ koji je prouzokovan političkim samoubistvom Crne Gore zbog sluganjske politike Podgorice prema Beogradu i vođenja tuđih osvajačkih ratova, a koji se u normalnim okolnostima smatra kriminalnom djelatnošću. I zato mi ne pada na pamet da amnestiram tadašnju vlast, ali je zanimljivo da su oni koji su najglasniji u njihovoj kasnijoj difamaciji i kriminalizaciji, a nakon transformacije njihove politike u procrnogorsku, simbol podrške bezumnoj politici Beograda, i u onim „ratnim“ i u današnjim vremenima. Naravno, mislim na ZBCG, SNP i Demokrate.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419230412_9680a0c4652e401852f8d2b53c53d93157b54a0641bcdaed0015b06c132c859c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250419230412_9680a0c4652e401852f8d2b53c53d93157b54a0641bcdaed0015b06c132c859c" data-rendition-name="original" width="555" height="291" loading="lazy" alt="Velika plaža - Velika laža"><figcaption>Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Da pređemo na suštinu: onaj kome nije bilo jasno ko će smijeniti vlast koalicije koju je predvodio DPS, jer DPS je samo jednom imao natpolovičnu većinu da sam formira vlast, što mnogi zaboravljaju kad olako etiketiraju „bivšu vlast“, taj treba da umukne za sva vremena. Džaba su bila upozorenja, objašnjenja, sva su se ona pretvarala u prizemnu manipulaciju da se radi o „Milovim botovima“, „plaćenicima“ i sličnim biserima koja, inače, karakterišu likove poput sadašnjeg predsjednika Srbije. Kao neko kome je Crna Gora jedina partija i sam sam doživljavao gomile trivijalnih i neinteligentnih uvreda. Besplodne su bile rasprave sa onima koji su imali argument „daj da probamo da vidimo druge“, kao da treba da provjeriš što će ti se desiti ako skočiš sa desetog sprata. Daleko od toga da Crnoj Gori nije trebala promjena vlasti, ali se morala formirati kredibilna, građanska alternativa, a ne „na slijepo“ i uz pomoć crkve, kao da smo u srednjem vijeku, izabrati „daj što daš“. Gomilu pustokupljevine, željne funkcija, skupocjenih automobila, zloupotrebe vlasti, sklone nepoštovanju Ustava i zakona, začinjeno nevjerovatnim davanjem povjerenja likovima koji su se pojavili niotkuda i počeli da prodaju lilihipe naivnom puku. Ta imbecilna odlika da se daje povjerenje ljudima o kojima ništa ne znamo, koji se ničim nijesu dokazali u Crnoj Gori, samo zato što ih je neki hajvan proglasio „stručnjacima“, jer su radili u nekoj stranoj zemlji, toliko je bolesna da ne čudi što Crnogorci spadaju u najnezrelije narode svijeta koji, pored toga što imaju jednu od najdužih državotvornih tradicija, nijesu u stanju milenijum i nešto da utvrde sopstveni identitet, već se kiti tuđim, iako im preci nikada nijesu bili dio teritorije niti dio tradicije te zemlje čijim se identitetom lažno kite.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419230412_0d4376ce9f5028befb684c4a4bd7e89f262f2744d4a73e64211d17082407473d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250419230412_0d4376ce9f5028befb684c4a4bd7e89f262f2744d4a73e64211d17082407473d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Predstavnici/e civilnog sektora na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet"><figcaption>NAKNADNA PAMET: Predstavnici/e civilnog sektora na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  <h2>Spajićeve „šarene laže“</h2> Umjesto da je sadašnji premijer Crne Gore odavno pod istragom zbog nezakonitog i sumnjivog zaduživanja zemlje kao privatno lice 2020. godine, isti oni koji su ga zastupali tada i davali mu neograničeno povjerenje u kršenju zakona, danas, bez osjećaja da su saučesnici u onome što sada radi, prisjetili su se da se radi o čovjeku bez skrupula, dobrom učeniku Aleksandra Vučića, koji suspenzijom crnogorskih zakona i civilizacijskih zakona uvodi na velika vrata korupciju i kapital, koji se već dokazao u regionu kao čista pljačka zemalja u kojima je djelovao. Lex specijalis nije ništa drugo do korupcija. On jeste pravni lijek za, daleko bilo, ratna vremena, velike priorodne katastrofe, ali u regularnim okolnostima on je drugo ime za korupciju i pljačku. Njime se suspenduju svi zakoni i procedure i omogućava potpisnicima da se direktno dogovaraju i ostvaruju lične interese. Lex furtum &amp; corruptio, premijeru. Kao neko ko je dugo radio u spoljnoj trgovini, upravo na poslovima investicionih radova, ovo što radi premijer Spajić, valjda poučen sličnim načinom poslovanja predsjednika Srbije bez ikakvih posljedica, nijesam sretao u svojoj karijeri, čak ni u autoritarnim socijalističkim zemljama, a ni u arapskom svijetu, đe je firma u kojoj sam radio učestvovala na tenderima. Upravo ovo potonje daje mi za pravo da opovrgnem Spajićeve „šarene laže“ kako međudržavni ugovor sa UAE eliminiše korupciju, jer je provizija nešto što je u arapskom svijetu normalna pojava, od vrha države pa nadalje. Sve što je na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore rečeno od strane Milke Tadić, sve što su Vanja Ćalović i druge perjanice i vedete NVO u vrijeme „bivše vlasti“ izrekle u tv emisijama o ugovoru sa UAE je tačno. Ali, sve je to naknadna pamet. Koliko puta je prekršen Ustav Crne Gore u potonjih pet godina? I to bez ijedne reakcije iz tog kruga? Koliko puta su prekršeni zakoni, procedure? Jesu li reagovali na kršenje prava Milivoju Katniću, Veljoviću, na cirkus od hapšenja Jelene Perović, dok Vesna Bratić slobodno šeta sa štetom državi većom od 400.000 eura? To ne znači da zbog njihovog licemjerja neću stati u odbranu Ustava i zakona Crne Gore, Zakona o zaštiti konkurencije, Zakona o antikorupciji i svih civilizacijskih zakona i pravila, ali neću ni propustiti da im spočitam da su svojim djelovanje doveli Crnu Goru u stanje običnog teritorijalnog provizorijuma u kojem vlada bezakonje, osveta, selektivna „pravda“, samovolja, teror većine, nesloboda medija, strana medijska okupacija, itd.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419230412_445924edaeb630f4a3632c8e560c26e076135cad3502bb430610402100e37484.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250419230412_445924edaeb630f4a3632c8e560c26e076135cad3502bb430610402100e37484" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Patrijarh srpski Porfirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>PREPISAO DIO TERITORIJE CRNE GORE TUĐOJ DRŽAVI: Patrijarh srpski Porfirije Perić i Dritan Abazović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Posebno je mučno gledati Dritana Abazovića koji se kočoperi i predvodi proteste protiv prodaje dijela teritorije Crne Gore, što se odnosi na Veliku plažu pored Ulcinja. Osobu koja je bez blama prekršila član 3 Ustava Crne Gore, „Teritorija Crne Gore je jedinstvena i neotuđiva“, ili Krivičnog zakona, član 359, „(1) Ko silom ili na drugi protivustavan način pokuša da otcijepi neki dio teritorije Crne Gore ili da taj dio teritorije pripoji drugoj državi, kazniće se zatvorom od tri do petnaest godina“, potpisivanjem tzv. Temeljnog ugovora sa Beogradskom patrijaršijom. Ne znam da li je iz neznanja ili loše namjere to uradio, ili iz čistog oportunizma, ali to ga ne abolira od krivične odgovornosti. Jedino je moguće stranim ambasadama ustupiti dio teritorije, ali to je riješeno multiletarnim sporazumom u Beču, čiji su potpisnici sve države. Strana pravna lica mogu biti vlasnici dijela teritorije Crne Gore isključivo formiranjem pravnih lica u Crnoj Gori, koji bi, tako, bili nosioci vlasničkog prava kao pravni subjekti, poštujući sve propise naše države. Abazović je prepisao dio teritorije Crne Gore stranom pravnom subjektu, Beogradskoj patrijaršiji, čime je učinio krivično djelo iz člana 359. KZ i ne bi smio niđe drugo da se kočoperi do u KPD Spuž.

Slobodan Jovanović

1250x600

Lex furtum & corruptio

Nakon jučerašnje izjave ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja da neće dozvoliti da Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) bude pod kontrolom političkih trgovina i stranog uticaja, polsanici PES-a, NSD, DNP-a, DCG, SNP-a i BS-a, poruči li su mu da dobro vodi računa kada, kako kažu, daje paušalne ocjene kojima udara na integritet članova Skupštinskog odbora za ekonomiju, dok je član predsjedništva SDP-a Prof. dr Adis Balota pozvao Specijalno državno tužilaštvo da ga ispita o njegovim saznanjima.
Đeljošaj je juče eksplicitno saopštio da EKIP, u vrijeme velikog razvoja tehnologije, mora ostati privržena državnom interesu Crne Gore, te da Savjet neće biti pod kontrolom stranih država i njihovih službi bezbjednosti.
- Ako Ministar Đeljošaj raspolaže informacijama koje je naznačio u izjavi (rad za druge države/službe i nepotpuna dokumentacija) trebao je javno da kaže koji su to pojedinci u državnim organima. Ako je znao i ranije zašto nije reagovao blagovremeno – kazao je Balota i istakao da ukoliko ministar ne saoopšti ko radi za obavještajne službe drugih država, onda mora bezuslovno podnijeti ostavku.
On je pozvao i SDT da ispita ministra o njegovim saznanjima.
Članovi Skupštinskog odbora za ekonomiju, finfasije i budžet, koji su i birali Savjet EKIP-a u aprilu,
Dejan Đurović, Tonći Janović, Mirsad Nurković, Zdenka Popović, Slađana Kaluđerović, Jelena Božović, Uglješa Urošević, poručili su da Savjet nije pod kontrolom ni stranih država, ni stranih službi, već da su kontrolu nad izborom Savjeta imali isključivo poslanici, te da je izabran glasovima poslanika koji dolaze iz redova parlamentarne većine, ali i tadašnjeg predsjednika Odbora (Nurković – BS) koji je, za vrijeme izbora Savjeta, dolazio iz redova parlamentarne opozicije.
- Preporučujemo Đelošaju da dobro vodi računa kad daje paušalne ocjene kojima udara na integritet članova Odbora, a koji su ujedno i poslanici aktuelne parlamentarne većine, koji su vršili selekciju i izabrali članove Savjeta EKIP-a - navodi se u odgovoru članova Odbora upućenom ministru.
Đeljošaj je juče saopštio da je aktuelni Savjet EKIP-a izabran političkom trgovinom, po starom problematičnim zakonom, te da svi članovi Savjeta ne ispunjavaju uslove ni po tom zakonu.
- Dok imam sva ova saznanja, naravno da ću dati doprinos da ne bude ova institucija dovedena pod kontrolu političkih trgovina i stranog uticaja. Dok budem potpredsjednik Vlade i ministar države Crne Gore, radiću sve da se u zakonskim rješenjima očuva državni interes Crne Gore. Savjet ne može i, mojom podrškom, neće biti pod kontrolom stranih država i njihovih službi bezbjednosti, ali ni operatera koje mora da kontroliše – poručio je Đeljošaj, koji je istakao da su novim zakonom predviđeni stroži i stručniji kriterijumi kao uslov za članstvo u Savjetu.
Sa druge strane, članovi skupštinskog Odbora navode da su posebno zadovoljni time što „među kandidatima imamo doktora nauka, tri magistra i jednog magistranda“.
Oni su kazali da je neprihvatljivo da neko zakon koristi kao sredstvo za smjenu organa upravljanja regulatornog tijela, posebno sa pozicije ministra.
- Očekujemo od potpredsjednika Vlade za ekonomska pitanja da pokaže proaktivan pristup kada su u pitanju anomalije koje postoje na tržištu elektronskih komunikacija- poručili su oni.
Skupština je 18. aprila, uz podršku 45 poslanika, za predsjednika Savjeta EKIP-a izabrala Milana Radulovića, a za članove Jelenu Savić, Nikolu Labovića, Dejana Jovanovića i Amera Nokića.

Koalicioni partneri upozoravaju Đeljošaja da udara na njihov integritet, Balota pozvao SDT da ga ispita o saznanjima o stranom uticaju

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: odbor-za-ekonomiju-i-finansije