Nebojša Vujković i Srđan Vukčević, koji su osumnjičeni za ubistvo Gorice Medojević u Podgorici, osuđivani su pred Višim sudom u Podgorici, navodi se u odgovorima na pitanja TV E iz ove sudske instance.
Iz podgoričkog Višeg suda su za TV E kazali da G. M. nije osuđivana pred ovim sudom.
- N. V. je osuđen odlukom Višeg suda u Podgorici zbog krivičnog djela silovanje na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci. S. V. je osuđen zbog krivičnog djela prinuda iz člana 165 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca - naveli su za TV E iz Višeg suda u Podgorici.
Podsjećamo, ranije su iz Uprave policije kazali identifikovali dvije osobe za koje sumnja da su preksinoć pola sata nakon ponoći počinili ubistvo 39-godišnje Gorice Medojević, u dvorištu porodične kuće na Zabjelu.
- Radi se o N. V. (44) i S. V. (50), oba iz Podgorice, za koje postoji sumnja da su izvršioci krivičnog djela teško ubistvo u saizvršilaštvu i krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - naveli su iz Uprave policije.
Sumnja se, kako su naveli u saopštenju, da su N. V. i S. V. izvršili teško ubistvo na način što su upotrebom vatrenog oružja nanijeli povrede Medojević od kojih je ona preminula.
- Nakon izvršenog krivičnog djela oni su se dali u bjekstvo u nepoznatom pravcu. Protiv njih je postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorci podnijeta krivična prijava, a policijski službenici preduzimaju intenzivne mjere i radnje na njihovom lociranju i lišenju slobode - navodi se u saopštenju.
Iz policije ističu da su svo troje registrovani u evidencijama Uprave policije kao izvršioci krivičnih djela.
- Osumnjičeni N. V. evidentiran je kao izvršilac krivičnih djela u vezi zloupotrebe narkotika, nedozvoljenog držanja vatrenog oružja, ugrožavanja sigurnosti, te krivičnih djela sa elementima nasilja i silovanje. S. V. je poznat policiji kao izvršilac krivičnih djela sa elementima nasilja, krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata i heterogenih krivičnih djela. G. M. je bila registrovana kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga - precizirali su iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Viši sud u Podgorici: Vujović osuđen zbog silovanja, Vukčević zbog prinude, Medojević nije osuđivana

Biznismenu Zoranu Bećiroviću, njegovim tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću, inače službeniku Ministarstva unutrašnjih poslova, i Ljubu Dukiću određen je pritvor do 30 dana zbog brutalnog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice 9. novembra ispred jednog ugostiteljskog objekta u Podgorici. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DU0Obf7OdwRw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Bećirović je večeras nešto prije 21 sat doveden u Osnovni sud na saslušanje kod sudije za istrage. Nakon dvoiposatnog saslušanja njemu, Mijatoviću i Dukiću je određen pritvor. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dsx60zacBCUM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima, pa izrevoltirani njenim objavljivanjem, kako to državna tužiteljka navodi u svom prijeflogu za određivanje pritvora, osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, uslijed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok joj je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila - navedeno je u rješenju Suda u koje je Portal ETV imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113201156_aa351598983347097b1add77e7701e3e4d9ece7eeead4923469559fa6e3c57fc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241113201156_aa351598983347097b1add77e7701e3e4d9ece7eeead4923469559fa6e3c57fc" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Privođenje Bećirovića"> <figcaption>Privođenje Bećirovića(Photo: Marija Žižić/ETV)</figcaption> </figure>  U rješenju se dodaje da se njih trojica sumnjiče da su fizički nasrnuli na U.G, sina Raičković i njenog vjerenika T.A. isključivo zato što su uvidjeli da se radi o licima bliskim novinarki. - U.G. su zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su T.A. pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Ovom prilikom sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela - navedeno je u dokumentu. Objašnjeno je da je pritvor Mijatoviću i Dukiću određen zbog opasnosti od ponavljanja djela, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnog djela sa elementima nasilja. Bećiroviću je pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje Raičković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113201156_e1ca1b407b9d4d08aa78233b455d356474f1be360acb410fb288731b5aa2ef70.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241113201156_e1ca1b407b9d4d08aa78233b455d356474f1be360acb410fb288731b5aa2ef70" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Privođenje Bećirovića"> <figcaption>Privođenje Bećirovića(Photo: Marija Žižić/ETV)</figcaption> </figure>  - Obzirom da je u daljem toku postupka potrebno saslušati dva svjedoka koja osumnjičeni poznaju bar iz viđenja, dok sva trojica negiraju izvršenje krivičnog djela stavljenog im na teret, određen im je pritvor i zbog opasnosti od uticaja na te svjedoke - pojasnili su iz Osnovnog suda. Prethodno je tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu Romina Vlahović predložila Osnovnom sudu određivanje pritvora za Bećirovića i njegove tjelohranitelje. Vlahović je prije dva dana odredila zadržavanje i Bećirovićevom sinu Luki, ali za njega nije tražila pritvor. Novinarka Ana Raičković dala je juče izjavu u Osnovnom sudu u Podgorici povodom napada na nju. Ona je i za Pobjedu ispričala šta se sve dogodilo u noći 9. novembra. Kazala je da su je trojica muškarci vrijeđali i psovali, da bi verbalni napad prerastao u fizički prema njoj i članovima njene porodice. Raičković je navela da je sve počelo oko 21 sat, da ničim nije davala povod za takav brutalan napad, te da je u jednom momentu, nakon salvi prijetnji, dobacivanja, psovki, prijavila policiji da je otvoreno maltretira grupa muškaraca. Nakon što im je saopštila da će zvati policiju, osumnjičeni Mijatović je pokušao da joj uzme mobilni telefon. Kako je navela, potom su se Mijatović i Bećirović fizički sukobili i sa njenim sinom i vjerenikom, koji su u međuvremenu stigli i pokušali da je odbrane. Kako je opisala, dok je bila u kolima Mijatović je držao za vrat dok joj je Bećirović lupao glavu o vrata vozila držeći je za kosu. Novinarki Raičković demoliran je automobil – polomljeno je zadnje vjetrobransko staklo.&nbsp; Raičković je, nakon odlaska u policiju, pregledana u Urgentnom centru gdje su joj konstatovane povrede na vratu, podlivi od davljenja, razderotine na glavi, ali je prošla bez preloma. U nastavku istrage povodom brutalnog napada juče je priveden i Ljubo Dukić, još jedan čovjek iz obezbjeđenja Zorana Ćoća Bećirovića i njemu je, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, određeno zadržavanje do 72 sata. Portal ETV juče je objavio da je obezbjeđenje Zorana Bećirovića bilo naoružano, a jedan od svjedoka vidio je pištolj kod muškarca koji je ušao u crni džip, tokom incidenta u nedjelju veče ispred restorana brze hrane u Bloku V.&nbsp; Prema saznanjima našeg portala, Raičković je u jučerašnjem iskazu u Osnovnom sudu navela da ona nije vidjela pištolj, već da je ta saznanja dobila od svjedoka čije ime nije željela da saopšti.&nbsp; Prema tvrdnji svjedoka, pištolj je imao muškarac koji je ušao u crni džip, kojim je Bećirović došao do resorana brze hrane.&nbsp; Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopptio je juče da će pokrenuće disciplinski postupak protiv policajca Mladena Mijatovića, koji više godina angažovan i kao obezbjeđenje Bećirovića. - Imajući u vidu da je jedan od osumnjičenih u ovom slučaju službenik Avio helikopterske jedinice MUP-a, u najkraćem roku ću kao starješina organa pokrenuti disciplinski postupak, jer ovakvi slučajevi zaslužuju najtežu krivično-pravnu sankciju i otkaz – kazao je Šaranović u saopštenju dostavljenom medijima iz MUP-a. Napad na Raičković osudili su najviši državni funkcioneri, političke partije, medijske asocijacije i nevladine organizacije zahtijevajući od pravosudnih institucija adekvatne kazne. Oglasio se i ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler koji je poručio da Crna Gora kao kandidat za članstvo u EU, mora voditi politiku nulte tolerancije prema nasilju, pritiscima ili uznemiravanja novinara.

Marija Žižić

VIDEO i FOTO: Bećiroviću, Mijatoviću i Dukiću određen pritvor do 30 dana zbog napada na Raičković

Razmatranje optužnice protiv suspendovanih policajaca Petra Lazovića i Jugoslava Raičeviću zbog optužbi da su mučili Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020. danas je odgođeno za 26. novembar.
Sutkinja Osnovnog suda Ivana Becić saopštila je da branilac Lazovića, advokat Marko Radović tražio uvid u spise predmeta i odlaganje ročišta da bi se upoznao sa dokumentacijom.
Branilac Raičevića, advokat Dalibor Kavarić nije primio poziv za kontrolu optužnice.
Sutkinja je objasnila da s obzirom nije bilo uredne dostave za branioca i da su tražili odlaganje zbog uvida u spise predmeta sud je zbog cjelishodnosti obavijestio UIKS -a da ne dovode Lazovića i Raičevića.

Odgođeno razmatranje optužnice protiv Lazovića i Raičevića

Novinarka Pobjede Ana Raičković dala je izjavu u Osnovnom sudu u Podgorici povodom napada na nju koji se prije dvije večeri dogodio u Bloku pet u glavnom gradu.
Kontroverzni biznismen Zoran Ćoćo Bećirović, njegov sin Luka Bećirović i Mladen Mijatović sumnjiče se da su 10. novembra napali Raičković, prvo verbalno, a zatim i fizički.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici im je, nakon saslušanja, odredilo zadržavanje do 72 sata.
Njima se na teret stavlja nasilničko ponašanje.
Osnovano se sumnja da su zadržana lica, verbalno i fizički napali novinarku i još dva lica i tom prilikom oštećenoj nanijeli tjelesne povrede.

Raičković dala izjavu u Osnovnom sudu u Podgorici

Iz presude Osnovnog suda u Podgorici K 575/2018, koja se nalazi u javno dostupnoj bazi, vidi se da je 17. decembra 2021. godine sudija Rade Ćetković donio presudu da je Nikola Vujotić kriv zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materijala iz člana 403 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, te da ga zbog toga osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci. Optužnicu protiv Vujotića zastupao je državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva iz Podgorice, danas specijalni državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. Isti sudija je odbio optužbu da je Nikola Vujotić tokom 2017. godine zajedno sa Milošem Vidmarom neovlašćeno izradio i držao eksplozivno oružje – improvizovanu eksplozivnu napravu. U obrazloženju presude se navodi da je Radonjić odustao od optužbe u ovom dijelu jer „svim izvedenim dokazima na glavnom pretresu osnovana sumnja potrebna za podizanje optužnice nije prerasla u izvjesnost da bi okrivljeni N.V. bio osuđen za krivično djelo učinjeno sa osuđenim M.V.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_d1b28ccd19f23e357a6119a0754255ccdf841f2d4cc7209ea98597887d0b17a0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017101040_d1b28ccd19f23e357a6119a0754255ccdf841f2d4cc7209ea98597887d0b17a0" data-rendition-name="original" width="1220" height="1933" loading="lazy" alt="M"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_247f44f9175cf84d7172567599b29a81faaded5d0b541e8c15ed94fa260237f5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017101040_247f44f9175cf84d7172567599b29a81faaded5d0b541e8c15ed94fa260237f5" data-rendition-name="original" width="1220" height="1570" loading="lazy" alt="M"> </figure>  Ovakva presuda do u slovo „nacrtana“ je u SKY ECC komunikacijama jednog od vodećih ljudi kavačkog klana Milana Vujotića i policajca Gorana Stojanovića, koji se sumnjiči za saradnju sa ovom organizovanom kriminalnom grupom. SKY ECC razgovor Milana Vujotića (šifra DCSLKQ) i Gorana Stojanovića (šifra 289E27) o krivičnom predmetu protiv Nikole Vujotića (šifra K417D9) počinje 1. marta 2021. godine Vujotićevim pitanjem „Đe nam je tužioc?“, nakon čega ga Stojanović obavještava da se čuju svaki dan. Vujotić potom objašnjava za šta se tereti njegov brat, a Stojanović obećava da će već sjutra vidjeti tužioca i dogovoriti se sa njim. Čitavu konverzaciju za Stojanovićem Milan Vujotić nakon nekoliko minuta prosljeđuje svom bratu Nikoli. Četiri dana kasnije, 5. marta 2021. godine, Stojanović obavještava Vujotića da je bio kod tužioca, prenosi pozdrave i detaljne instrukcije šta treba da uradi Vujotićev advokat kako bi predmet bio završen kako su planirali. U toj SKY ECC komunikaciji prvi put se pominje ime tužioca Vukasa Radonjića, kada Stojanović prenosi instrukcije da Vujotićev advokat treba da pošalje mejl na adresu suda i Radonjića, kako bi tužilac mogao sa tim mejlom da ode kod svog tada pretpostavljenog Nikole Boričića i traži da zaduži predmet, te da „Neće bit sumnjivo ništa nikome“. Dalje instrukcije koje je Stojanović, kako tvrdi, dobio od Radonjića kažu da „Sa sudijom koji mu je drug moći će da zakaže suđenje u odsustvu. I to neće trajat dugo možda jedno ročište ili dva“. U istoj komunikaciji Vujotić i Stojanović razmjenjuju informacije o mogućem krajnjem ishodu ovakvog suđenja: Vujotić: "Poslaće mail. I ovaj sudija će ga osuditi za municiju ovo što je ležao već u Španiju 6 ipo mjeseci. A za exploziv nema nikakvih dokaza" Stojanović: "Jeste tako mi je i on reka. Pošto su te promjene u tužilastvo zato niko to ne zadužuje. Ovako mail direktno njemu i on će imat osnova da trazi predmet itd".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_aedde117d1f2e0087be43daa36f372adbf4dfc51ebf5cf1386c558c1d752ed2d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241017101040_aedde117d1f2e0087be43daa36f372adbf4dfc51ebf5cf1386c558c1d752ed2d" data-rendition-name="original" width="357" height="357" loading="lazy" alt="M"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_b1d25bfb64cdcdbe4bea8aa0900ef0ef98b5a580351dbb6970efc5b1e3e7c305.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241017101040_b1d25bfb64cdcdbe4bea8aa0900ef0ef98b5a580351dbb6970efc5b1e3e7c305" data-rendition-name="original" width="361" height="524" loading="lazy" alt="M"> </figure>  Potom Milan Vujotić prosljeđuje sve ove poruke svom bratu Nikoli i napominje mu u posebnoj poruci „Obavezno direktno mejl Vukasu Radonjiću i onda će on poći da uzme predmet da traži da ga zaduži“. Da nema dileme da je riječ o Vukasu Radonjiću govore i fotografije koje Stojanović šalje Vujotiću, a na kojima je i Radonjić u društvu Stojanovića, ali i drugih lica osumnjičenih u okviru grupe Mila Božovića i Ljuba Milovića. Upravo zbog tih fotografija iz SKY ECC aplikacije Radonjić je 7. avgusta 2023. godine saslušavan u svojstvu svjedoka pred kolegama u Specijalnom državnom tužilaštvu. U tom svjedočkom iskazu Radonjić je potvrdio da je u ODT-u zadužio predmet Nikole Vujotića, ali da se to praktično dogodilo slučajno, nakon što je Boričića upoznao sa mejlom Vujotićevog advokata koji je, prema Radonjićevim riječima, stigao 15-ak dana nakon njegovog razgovora sa Stojanovićem. „Na kraju radnog dana ili sjutradan donijeli su mi baš ovaj predmet kako bih nastavio postupanje“, kazao je on kolegama koje su ga saslušavale u SDT. Radonjić se prisjetio i da se Stojanović raspitivao za taj predmet navodno zbog toga što mu je Nikola Vujotić bitan kao doušnik. Osim neuobičajene ažurnosti ODT-a u raspodjeli predmeta koji se do tada razvlačio gotovo tri godine, upečatljiva je i ažurnost Osnovnog suda. Vujotić i Stojanović razgovarali su 5. marta 2021. godine o tome da advokat treba da pošalje mejl sa upitom na Radonjićevu adresu, a prema Radonjićevim riječima on je stigao 15-ak dana kasnije, što znači da je on zadužio predmet Nikole Vujotića krajem marta ili početkom aprila 2021. godine. Osnovni sud je već 16. aprila 2021. godine donio rješenje Kv. br. 336/21 kojim je usvojen prijedlog ODT-a da se Nikoli Vujotiću sudi u odsustvu, što je zabilježeno i u obrazloženju presude kojom je Vujotić osuđen na šest mjeseci zatvora. U obrazloženju sudije Rada Ćetkovića je zapisano i da je Radonjić na glavnom pretresu promijenio optužni prijedlog protiv Vujotića koji je ranije vodila njegova koleginica.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_13e9b63ca9e371ca4955fadf4cb5362c19c1589e86fd7c199f148d04be472ec8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241017101040_13e9b63ca9e371ca4955fadf4cb5362c19c1589e86fd7c199f148d04be472ec8" data-rendition-name="original" width="1130" height="1127" loading="lazy" alt="M"> </figure>  Ovakva ažurnost je najavljena i u SKY ECC prepiskama Stojanovića i Milana Vujotića. - Sudija ovaj će zakazati suđenje on i oće da se to rešava. Nismo mi dobri sa sudijom ništa nego sudija upire da se završi. On kaže nema dokaza nizašta a smeta mu neriješeni predmet" i "Sudija baš traži da se riješi predmet jer oće da skida predmete i da napreduje. Pa da pomognemo sudiji da napreduje :) - neke su od poruka koje je pripadnik kavačkog klana Milan Vujotić slao policajcu Goranu Stojanoviću tokom dogovora i prenošenja poruka kako da se najbeznolnije završi krivični predmet protiv Nikole Vujotića.&nbsp;

Presuda Vujotiću „nacrtana“ u Skaj razgovorima

Vijeće Osnovnog suda u Podgorici preinačilo je rješenje sudije za istragu i odredilo pritvor policajcu Emiru Bučanu za protivpravno lišenje slobode zbog opasnosti od ponavljanja djela - saopšteno je iz ovog suda.
Ističu da Bučan, kao službeno lice u Upravi policije, ukoliko se nađe na slobodi može ponoviti krivično djelo za koje je osnovano sumnjiv.&nbsp;
- Sudija za istragu ovog suda je odbila prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici za određivanje pritvora, s pozivom na Zakon o unutrašnjim poslovima kojim je regulisano pitanje privremenog udaljenja sa rada u slučaju pokretanja krivičnog postupka zbog krivičnog djela učinjenog na radu ili u vezi sa radom, odnosno zbog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, do pravosnažnog okončanja postupka. Međutim, kako u konkretnom slučaju sud ne raspolaže informacijama da je od poslodavca donijeta odluka o suspenziji osumnjičenog sa njegovog radnog mjesta, vijeće je stava da postoji realna mogućnost da isti dođe u situaciju da ponovi radnju krivičnog djela koje mu se stavlja na teret, budući da je osnovano sumnjiv da je prilikom izvršenja krivičnog djela iskoristio službenu legitimaciju - ističu iz podgoričkog Osnovnog suda.&nbsp;
Vijeće je, kako se dodaje, imalo u vidu beskrupuloznost koju je osumnjičeni ispoljio prilikom preduzimanja radnji za koje se osnovano sumnjiči.
On je, prema sopstvenom kazivanju, zaposlen u Upravi policije - Sektor granične policije, a legitimisao je oštećenu jer je vozilo u kojem se nalazila bilo nepropisno parkirano znajući da se njegova ovlašćenja ne odnose na primjenu Zakona o bezbjednosti javnog saobraćaja, a takođe i ispoljenu dozu bezobzirnosti, koja se ogleda u tome da je osumnjičeni prilikom preduzimanja radnji koje mu se stavljaju na teret oštećenu stiskao u predjelu ruku i privlačio je ka sebi, te joj se obratio riječima: "Hoćeš li da ti pokažem nešto, pet minuta, niko neće znati, potpuna diskrecija" - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Protiv odluke, kako su precizirali, može se izjaviti žalba u roku od 24 sata od prijema rješenja.

Određen pritvor policajcu Emiru Bučanu za protivpravno lišenje slobode

Biznismen Budimir Krstović i njegova kćerka Marina podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbe protiv države Crne Gore radi naknade štete - on tužbenim zahtjevom traži 560.000 eura a ona 160.000 eura.
Tužbu koju je Marina Krstović podnijela protiv države radi naknade štete zadužila je sutkinja Jelena Anđelić.
- Takođe, Osnovnom sudu u Podgorici je predata tužba tužioca Budimira Kstovića protiv tužene Države Crne Gore radi naknade štete. Predmet je u radu kod sudije Sima Rašovića – navodi se u odgovorima portalu ETV.
Budimir i Marina Krstović uhapšeni su krajem avgusta 2021. godine u akciji policije i carine, nakon što je policija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići nadomak Podgorice, pronašla 1.200 kilograma kokaina. Oni su od starta pred istražiteljima tvrdili da nemaju ništa sa pronađenom drogom.
Krstovići su krajem 2022. godine, nakon 15 mjeseci provedenih u pritvoru, oslobođeni optužbi zbog nedostatka dokaza. Međutim, nakon što je Apelaconi sud 3. jula uvažio žalbu Tužilaštva, oni su se ponovo našli pred Višim sudom.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević je, u ponovnom postupku, u julu 2023. donijela presudu u korist Krstovića, a Apelacioni sud je potvrdio u aprilu ove godine.
Nakon pravosnažne presude, Marina Krstović u emisiji “Dokaz” na TV E govorila o okolnostima hapšenja, sudskom postupku, posljedicama ali i kakve korake njena porodica sada planira. Ispričala je i do sada javnosti nepoznate detalje.
Naime, kako je kazala, iako su političari u javnim nastupima govorili da bi “nam Amerika pozavidjela na ovakvoj akciji zapljene kokaina”, pri izlasku iz zatvora Krstovićima je, od strane predstavnika Agencije Sjedinjenih Američkih Država za borbu protiv narkotika (DEA) na Balkanu, stigla čestitka zbog oslobađajuće presude.
- Mi kada smo izašli iz zatvora nama je predstavnik DEA za Balkan poslao mejl gdje nam čestita na oslobađajućoj presudi. To su ljudi koji se bave suzbijanjem šverca droge. Zamisite taj paradoks da vama, koji ste bili optuženi da ste švercovali 1,4 tone kokaina, koji vam čestitaju na oslobađajućoj presudi. Šta to vama govori koliko je itekako DEA informisana o tome da li smo mi umiješani, da li mi imamo veze sa drogom m, da li smo mi poručili tu drogu, ko su oravi vlasnici te droge. Ja mislim da je ovo posljednji put da će crnogorskim organima DEA dostaviti ovakvu informaciju - kazala je, pored ostalog Krstović.

Tamara Klikovac

Budimir Krstović traži 560.000, Marina 160.000 eura

Tužba načelnika generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala Zorana Lazarevića koju je podnio protiv Države Crne Gore – Ministarstva odbrane zbog diskriminacije predata je Osnovnom sudu 11. oktobra – saopšteno je portalu ETV iz Osnovnog suda.
Informaciju o tužbi Lazarevića protiv ministra odbrane Dragana Krapovića zbog diskriminacije objavio je u subotu portal Antena M.
- Tužba je podnijeta 11. oktobra i nalazi se u radu kod sutkinje Ane Stojanovski. Pripremno ročište će biti zakazano kada se za to steknu zakonski uslovi. Tužba je poslata radi dostavljanja odgovora na tužbu tužene strane u sporu – navodi se u odgovorima Osnovnog suda dostavljenim našem portalu.
Krapović je 28. avgusta dostavio Savjetu za bezbjednost i odbranu prijedlog o smjeni Lazarevića - zbog "procjene da je potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra u VCG". Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da nije saglasan sa tom odlukom, te da neće dozvoliti politizaciju VCG.
Lazarević je nedavno članovima Savjeta za bezbjednost i odbranu obavijestio koje probleme ima u saradnji sa Krapovićem, kakve štetne posljedice iz toga proističu, optužujući ga da urušava borbenu gotovost VCG.
On članove SOB u pismu informiše da je Krapović, kako je kazao, protiv-propisno i štetno naredio da se iz Plana rada Vojske Crne Gore za oktobar tekuće godine uklone sve aktivnosti načelnika Generalštaba u inostranstvu. Lazarević navodi da Krapović to radi neosnovano, smišljeno, i u kontinuitetu, pokušavajući da rad jedinica Vojske, kao i njegov rad, predstavi kao nekvalitetan, neproduktivan i nedovolino profesionalan, a sve na način kako ne dolikuje jednom ministru odbrane.
Nakon toga, Krapović je na konferenciji za medije saopštio da je obavijestio Vrhovno državno tužilaštvo o, klako je rekao, nezakonitim radnjama načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore.
Tom prilikom je nazvačio da je neophodno je da VDT sprovede i druge radnje kako bi se utvrdilo da li se stiču osnovi da je Lazarević počinio krivična djela zaloupotreba službenog položaja, neizvršenje naređenja, samovlašće, pozivanje na otpor i druge radnje, osim priloženih dokaza - kazao je Krapović na konferenciji za medije.
Na posljednjoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, održanoj u petak 11. oktobra, nije izglasana smjena načelnika Lazarevića. Sjednica je pauzirana i biće, kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, nastavljena kada to dozvole agende članova Savjeta.
&nbsp;

Tužba generala Lazarevića u radu kod sutkinje Ane Stojanovski

Osnovni sud u Podgorici prvostepenom presudom dosudio je Milanu Kneževiću naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti - povrede časti i ugleda, iznos od 3.500 eura, protiv tuženih "Mportal" i Danice Nikolić, glavne i odgovorne urednice.
Istovremeno, naređeno je da se preduda, od 9. oktobra, objavi najkasnije u prvom narednom broju, nakon njene pravosnažnosti.
Tuženima je naređeno da uklone tekst objavljen na portalu "Mportal" dana 5.12.2024. godine pod naslovom "ANB dala negativnu provjeru Jelene Maraš zbog bliskih veza sa organizovanim kriminalnim grupama", u roku od 15 dana od pravosnažnosti presude.
- U toku postupka je utvrđeno da je među strankama sporna istinitost činjenice (tj. da je Milan Knežević predstavljen kao identifikovani saradnik strane službe) sadržane u tekstu objavljenom na portalu “Mportal”, čiji glavni i odgovorni urednik je Danica Nikolić, i to pod naslovom “ANB dala negativnu provjeru Jelene Maraš zbog bliskih veza sa organizovanim kriminalnim grupama”, kao i to da li je iznijeta tvrdnja mogla imati za posljedicu duševne bolove takvog intenziteta i trajanja koji bi opravdali dosuđivanje naknade nematerijalne štete tužiocu - navedeno je u saopštenju Osnovnog suda.
Osim toga, cijenjeno je da li je objavljivanjem spornog teksta došlo do povrede načela proporcionalnosti između ograničenja prava tuženih na slobodu izražavanja s jedne strane, i zaštite privatnosti, odnosno zaštite ugleda tužioca s druge strane.
- Tako prvostepeni sud nalazi da tuženi nijesu dokazali da su istinite informacije u vidu činjeničnih tvrdnji koje se u bitnom svode na prikazivanje tužioca u negativnom kontekstu kao identifikovanog saradnika stranih službi, što na prvi mah implicira da je “obavještajac”, pa samim tim i državni neprijatelj koji radi protiv interesa svog naroda. Zbog navedenog sud nalazi da je sadržina spornog teksta mogla biti od uticaja na kreiranje pogrešne slike u javnosti o kvalitetu vršenja društvenih funkcija Kneževića kao političara, književnika, a u krajnjem i građanina Crne Gore, kao i na kreiranje slike da isti radi protiv interesa svog naroda, čime je izvrgnut gubitku poštovanja od strane drugih članova društvene zajednice - naglašeno je u saopštenju.
Dodaje se da je sud imao u vidu i suštinsku ulogu i svrhu medija koja se ogleda u objektivnom informisanju javnosti. Takođe su konstatovali daq "tuženi prilikom pisanja spornog teksta nijesu sa dužnom pažnjom provjerili i utvrdili istinitost i potpunost informacije, a koju su kao problem plasirali u javnost, niti su o tome dostavili dokaze".
- Prema tome, tuženi nijesu na primjeren način ispoštovali dužnost novinarske pažnje, zbog čega je sud našao da je takvo njihovo postupanje u direktnoj suprotnosti s načelom I Kodeksa novinara Crne Gore koje podrazumijeva da je dužnost novinara da poštuje istinu i istrajno traga za njom - navedeno je u saopštenju suda.
Protiv navedene presude dozvoljeno je pravo žalbe u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka presude.

Osnovni sud: Kneževiću dosuđena naknada od 3.500 eura zbog neosnovanih tvrdnji da je "obavještajac i identifikovani saradnik stranih službi"

Policajac Dalibor Ljekočević oslobođen je od optužbe za iznuđivanje iskaza od Benjamina Mugoše, saopšteno je iz Osnovnog suda u Podgorici.
Njemu se na teret stavljalo da je od Mugoše iznuđivao iskaz sa više NN službenih lica, kojom prilikom su mu nanijete lake tjelesne povrede.
- Sud je nesumnjivo utvrdio da je oštećeni zaista kritičnom prilikom bio podvrgnut policijskoj torturi od strane NN službenika Uprave policije Podgorica. Međutim zastupnik optužbe nije dokazao da je okrivljeni Ljekočević upravo taj koji je izvršio krivično djelo iznuđivanje iskaza, jer su brojni svjedoci potvrdili da je u vrijeme kada oštećeni tvrdi da je fizički zlostavljan, Ljekočević vršio opservaciju objekata na pretresu kuće u naselju Zagorič, naveli su iz suda.
Oni su zbog toga donijeli presudu kojom se Ljekočević oslobađa krivica za pomenuto krivično djelo.
- Prilikom donošenja ovakve odluke sud se prvenstveno rukovodio načelom in dubio pro reo (u slučaju sumnje u korist okrivljenog), s obzirom na to da tokom postupka nije nesumnjivo utvrđeno da je upravo okrivljeni taj koji je dana 27.05.2020. godine, oko 13.30 časova, u službenim prostorijama CB Podgorica, zajedno sa više nepoznatih lica - policijskih službenika, sa tzv. fantomkom na glavi, ispitivao oštećenog o aktiviranju eksplozivnih naprava na kuću vlasništvo Duška Golubovića i UO “Grand” i tom prilikom izvršio torturu nad istim, kada je zadobio lake tjelesne povrede. Dakle, za sud nije sporno da je oštećeni zaista kritičnog dana podvrgnut torturi iznuđivanjem iskaza od strane policijskih službenika, o čemu svjedoči ne samo njegov iskaz već i povrede koje je zadobio po mišljenju vještaka upravo na način kako je to oštećeni opisao, pri čemu su neke od njih konstatovane i u prijemnom listu od strane službenika Uprave policije prilikom smještanja oštećenog u pritvorske jedinice, budući da mu je tada kao osumnjičenom bilo određeno zadržavan - naveli su u obrazloženju iz osnovnog suda.

Policajac Ljekočević oslobođen optužbe za iznuđivanje iskaza od Mugoše

Osumnjičeni za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokola Alija Balijagić od 25. oktobra se više nalazi na teritoriji Srbije, nego Crne Gore - saopštio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. 
 
On je, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, kazao da je situacija sa Balijagićem pokazala sve posljedice nikada većeg kadrovskog deficita u Upravi policije. 
 
- Imajući u vidu stanje kadrovskih i materijalno-tehničkih sredstava u policiji, koje je nikad gore, nijesmo imali prostora da donesemo bilo kakvu drugu odluku osim da sva raspoloživa sredstva angažujemo na pretrazi 600 kilometara kvadratnih zahtjevnog planinskog predjela - naveo je Šaranović. 
 
Kako je kazao, to je urađeno da bi se obezbijedila sigurnost građana na tom području. 
 
- Postoje određeni operativni podaci kojima raspolažemo, koji nijesu za javno saopštavanje, a koji opravdavaju ocjenu da se ta osoba od dana kada je zvanično dobila status osumnjičenog, 25. oktobra, duže nalazi na teritoriji Srbije, nego Crne Gore - rekao je Šaranović.
On je, predstavljajući Izvještaj o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, kazao da su nedostatak kadra i veoma teški uslovi za rad najveći problemi Uprave policije.
Šaranović je rekao da je prošle godine stanje bezbjednosti bilo stabilno, sprovođenjem preventivnih i represivnih mjera i da je otkriven veliki broj krivičnih djela. 
 
- Stanje bezbjednosti u saobraćaju je ocijenjeno kao nezadovoljavajuće, što ukazuje na potrebu za dodatnim mjerama i to je jedna od oblasti koja je najgore funkcionisala - istakao je Šaranović. 
 
On je kazao da je stanje bezbjednosti državne granice bilo stabilno, uz efikasno sprovođenje mjera kontrole i nadzora. 
 
Kako je rekao Šaranović, prošle godine je registrovano povećanje krivičnih djela maloljetnih osoba, što je izazov u oblasti maloljetničke delikvencije. 
 
- Iz nadležnosti MUP-a realizovane su 364 aktivnosti, odnosno 74 odsto, a djelimično je realizovana 41 aktivnost, dok je nerealizovana 91 aktivnost - dodao je Šaranović. 
 
On je naveo da je iz nadležnosti policije realizovano 265 aktivnosti, ili 69 odsto, djelimično 25 ili sedam sedam odsto, dok su 92 aktivnosti odnosno 24 odsto ostale nerealizovane. 
 
Šaranović je naglasio da je prošle godine povećan broj saobraćajnih nesreća i prekršaja, što zahtijeva dodatne preventivne mjere i poboljšanje infrastrukture. 
 
On je saopštio da su prošle godine zabilježene 4.404 saobraćajne nezgode, u odnosu na 3.607 iz 2022. godine. 
 
- Saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom bilo je 62, u odnosu na 58 iz 2022 - rekao je Šaranović. 
 
Kako je kazao, u saobraćajnim nesrećema prošle godine poginulo je 78 osoba, što je pet više u odnosu na godinu ranije. 
 
- Godinama se ništa nije radilo u poboljšanju kontrolnih mehanizama policije kada je kontrola saobraćaja u pitanju i izuzetno je nezadovoljavajuće stanje - naglasio je Šaranović. 
 
On je istakao da je prošle godine zabilježeno pet slučajeva ubistava i teških ubistva, u odnosu na šest iz 2022. godine. 
 
Kako je rekao, postoji i problem u borbi protiv trgovine ljudima, gdje je od 65 aktivnosti realizovano 36, a 15 djelimično. 
 
- Nedovoljno su obrađene oblasti prevencije i zaštite žrtava trgovine ljudima, a problemi su i u upravljanju ljudskim resursima i imovinom - dodao je Šaranović. 
 
On je istakao da su izazovi kao što su nedostatak kadrovskih kapaciteta i komplikovana koordinacija aktivnosti otežavali realizaciju međunarodnih obaveza. 
 
- Pregovaračko poglavlje 24 koje je bilo jedno od ključnih je dominantno u nadležnosti MUP-a, ono što smo mi realizovali je na nivou onoga što se uspjelo u prethodnih deset godina - istakao je Šaranović. 
 
On je ukazao i na probleme u zakonitosti postupanja policisjkih službenika, gdje su od 67 sprovedenih kontorla u 27 slučajeva utvrđene nepravilnosti ili nezakonitosti u postupanju. 
 
Šaranović je istakao da u najvećem broju odjeljenja bezbjednosti (OB), zbog kadrovskog deficita, inspektori ne prate jednu liniju rada, već rade u više oblasti. 
 
- Ukoliko ne dobijemo podršku da riješimo taj problem, mi u većini OB nećemo imati saobraćajne policjace za nekoliko mjeseci - rekao je Šaranović. 
 
On je kazao da nijedan policijski službenik nije primljen u radni odnos u prethodnih godinu, a da u ovom trenutku ima više od 300 zahtjeva za odlazak u penziju. 
 
Predsjednik Odbora Miodrag Laković pitao je kakva je saradnja sa gradskim službama u oblasti bezbjednosti saobraćaja i da li će Zakon o bezbjednosti saobraćaja moći da to unaprijedi. 
 
Šaranović je odgovorio da, kada je u pitanju sektor bezbjednosti, uvijek u fokusu oblast borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. 
 
- Više osoba, naročito mladih, u toku jedne godine strada u saobraćajnim nezgodama nego u obračunu organizovanih kriminalnih grupa, koje su intenzivirale aktivnosti od 2012. godine kada je počeo rat klanova u Crnoj Gori - naveo je Šaranović. 
 
On je naglasio da je veliki problem što se godinama nije dovoljno ulagalo u kapacitet policije kada su u pitanju kontrola i sve što treba da rezultira poboljšanjem bezbjednosti saobraćaja. 
 
- Naši saobraćajni policajci su u jednom trenutku bili prinuđenu da privatnim vozilima vrše kontrolu saobraćaja i drago mi je da smo taj problem riješili - istakao je Šaranović. 
 
Kako je kazao, za poboljšanje bezbjednosti saobraćaja mora da se djeluje u nekoliko pravaca, a prvo je u pitanju saobraćajna infrastruktura, pa raduje to što je jedna od prioritetnih aktivnosti Vlade izgradnja velikog broja auto-puteva i brzih cesti. 
 
Šaranović je rekao da je radna grupa privela kraju izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, gdje će važna komponenta biti prepoznavanje kategorije mladih vozača koji će imati određene vrste ograničnenja u odnosu na pozitivne evropske prakse. 
 
Govoreći o vršnjačkom nasilju i maloljetničkoj delikvanciji, Šaranović je kazao da to nije prisutno samo u školama i da je put za rješavanje tog problema multidisciplinarni pristup, interoperabilnost i združeno djelovanje svih djelova sistema koji su važni za tu oblast. 
 
Direktor Uprave policije Zoran Brđanin rekao je da je suština da policija radi u teškim uslovima. 
 
- U uslovima ograničene zakonske operativne nezavisnosti, u nikad gorim kadrovskim uslovima, mi imamo u zadnje tri godine manje hiljadu ljudi, niko iz policije tome nije doprinio - naveo je Brđanin. 
 
Upitan šta se planira kada je u pitanju suzbijanje maloljetničke delikvencije, Brđanin je rekao da to nije pitanje za njega jer Uprava policije nema resurse da planira i nije odgovorna za to. 
 
- Mi jedino možemo odgovoriti na to drugačijom postavkom, brojem ljudi, ali to nije nadležnost Uprave policije niti direktora policije, mi samo možemo da predlažemo - dodao je Brđanin. 
 
Vršilac dudžnosti pomoćnika direktora policije Lazar Šćepanović rekao je da, kada je u pitanju vršnjačkog nasilje, ono ne postoji kao zasebno djelo u Krivičnom zakoniku. 
 
- Uprava policije preduzima određene mjere i radnje kada je u pitanju vršnjačko nasilje i maloljetnička delikvencija - istakao je Šćepanović. 
 
On je istakao da Uprava policije, kao jedna od karika u lancu odgovorsti, ne bježi od odgovornosti, već su preduzeli brojne aktivnosti i preporuke koje će dostaviti MUP-u. 
 
- Prva je porodica, genetska predispozicija i otkrivanje ranog uzroka maloljetničke delikvencije, škola, roditelji, nastavničko vijeće, Savjet roditelja, udruženje roditelja, ministarstva kulture i prosvjete, svi moramo da damo odgovor - naveo je Šćepanović. 
 
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović rekao je da bi možda trebalo da se Odbor sastaje svakih 15 dana, da bi sve aktuelne teme prealizili češće. 
 
- Očigledno da ima mnogo tema o kojima treba da se razgovara - dodao je Janović. 
 
On je kazao da svi treba da urade sve što mogu kada su u pitanju uslovi za rad policije. 
 
Janović je kazao da je vlast promijenjena skoro prije pet godina i da izgovori za sve što se dešava više ne stoje. 
 
- Umjesto onih silnih reprezentacija i službenih putovanja u Vladi, mislim da je zlouputreba službenih vozila takođe na istorijskom maksimumu, hajde da se tu smanje izdaci i da se pomogne policijskim službenicima u tom smislu - naveo je Janović. 
 
On je pitao da li MUP ima uvid i evidenciju ko sve koristi vozila pod rotacijom. 
 
Šaranović je odgovorio da MUP ima oko 1.150 vozila, od kojih je najmanje pola u neoperativnom stanju. 
 
- A ostalo bolje da ih nemamo, nego što ih imamo, čast rijetkim izuzecima - dodao je Šaranović. 
 
On je kazao da se vozi u vozilu tržišne vrijednosti četiri hiljade eura, u koje je uloženo 15.000 eura da bi moglo da se vozi. 
 
Šaranović je rekao da je predložio da sva službena vozila u vlasništvu države budu prodata jer, zbog prisutne korupcije po dubini sistema, servisiranje višestruko premašuje plaćanje operativnog lizinga koji bi se plaćao za nova vozila. 
 
Govoreći o vozilima pod rotacijom, on je kazao da je jasno definisano koja vozila tako mogu ići i da policija mjesecima sprovodi akciju u odnosu na neovlašćeno korišćenje signalizacije. 
 
- O kome god da se radi, svaka od tih osoba je bila sankcionisana, jer u svakom segmentu želimo da napravimo razliku u odnosu na prethodni period - dodao je Šaranović. 
 
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović rekla je da pitanje nedostatka policijskih službenika na ključnim pozicijama traje zadnjih deset godina. 
 
- Nije postojao sistem i vizija da se razmišllja o tome da se ne dođe u situaciju u kojoj smo sada - navela je Nedović. 
 
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da je definitivno kadrovska politika najveći problem. 
 
- To je problem koji su i raniji ministri naslijedili i mislim da bi trebalo sprovesti ozbiljnu analizu kako taj problem da riješimo - kazao je Zirojević. 
 
On je naveo da su u prethodnih 20 godina zarade policijskih službenika nedopustivo male. 
 
- Za onaj posao koji rade zarade su nedopustivo male i mislim da svake godine moramo svi zajedno da insistiramo na povećanju plata u bezbjednosnom sektoru i Upravi policije i za to ćete uvijek od mene imati podršku - istakao je Zirojević.

Šaranović: Balijagić više na teritoriji Srbije nego Crne Gore

Na hali u prostorijama bivše autobuske stanice u poljskom gradu Mlava u Mazovječkom vojvodstvu srušio se krov, a prema prvim informacijama, jedna osoba je poginula, dok su tri spašene iz ruševina.
Kako je javio reporter TVP3 Varšava, vatrogasna jedinica je takođe potvrdila smrt jedne osobe i napomenula da je nekoliko ljudi vjerovatno još pod ruševinama, kao i da se čuju glasovi iz srušene zgrade.
Kako prenosi TVP, hitne službe primile su izvještaj o nesreći u srijedu prije podne oko 10.50.
Na teren je izašlo devet vatrogasnih jedinica sa psima tragačima, tri helikoptera i tri vozila hitne pomoći, kao i policija i službe građevinskog nadzora.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicjaMazowsze%2Fstatus%2F1859197046021865798&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Srušio se krov bivše autobuske stanice u Poljskoj: Jedna osoba poginula, tri spašene iz ruševina

Crnogorsko društvo, sa stabilnom javnom podrškom evropskom putu, može ostvariti istorijski uspjeh pridruživanjem Evropskoj uniji (EU), poručeno je sa sastanka glavnog pregovarača Predraga Zenovića sa poslanicima Evropskog parlamenta (EP). 
 
Iz Ministarstva evropskih poslova (MEP) su saopštili da se Zenović, tokom radne posjete Briselu, sastao sa poslanicima EP koji će se, u novom sazivu, baviti Crnom Gorom i izvještavanjem o njenom evropskom putu. 
 
- Zenović se sastao sa izvjestiocem za Crnu Goru u EP Marjanom Šarecom, iz političke grupacije Obnovimo Evropu, kao i izvjestiocem iz sjenke za Crnu Goru ispred Evropske narodne partije, Reinholdom Lopatkom - navedeno je u saopštenju. 
 
Na sastancima je, kako su rekli iz MEP-a, prepoznata liderska uloga Crne Gore u politici proširenja, čiji napredak može da posluži kao podstrek za druge države kandidate. 
 
- Istaknuta je i snažna podrška evropskim integracijama Crne Gore, njenom političkom dijalogu i strateškom cilju da do 2028. godine postane naredna članica EU - navodi se u saopštenju.
Iz MEP-a su kazali da je Zenović informisao sagovornike o trenutnoj dinamici pregovaračkog procesa i najizazovnijim oblastima koje su pred Crnom Gorom. 
 
On je naglasio da Crna Gora ne traži prečice ka članstvu, već kroz konsultacije s evropskim partnerima radi na usvajanju standarda koji će unaprijediti kvalitet života građana. 
 
- Naš cilj je izgradnja evropskih standarda koji će trajno unaprijediti život u Crnoj Gori. Uz podršku evropskih partnera, posvećeni smo tom procesu i vjerujemo da je pred nama istorijska prilika da postanemo dio evropske porodice - rekao je Zenović. 
 
Iz MEP-a su kazali da je posebno pozdravljena mogućnost otvaranja regionalne kancelarije EP u Crnoj Gori. 
 
To bi, prema riječima Zenovića, značajno doprinijelo parlamentarnoj diplomatiji između Brisela i Podgorice i procesu evropske integracije Crne Gore i regiona. 
 
- Sagovornici su se složili da Crna Gora ostaje na pravom putu i da njeno društvo, sa stabilnom javnom podrškom evropskom putu, može ostvariti istorijski uspjeh pridruživanjem EU - precizirano je u saopštenju.

Zenović sa poslanicima Evropskog parlamenta: Snažna podrška evropskom putu Crne Gore

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: osnovni-sud-podgorica

Viši sud u Podgorici: Vujović osuđen zbog silovanja, Vukčević zbog prinude, Medojević nije osuđivana

VIDEO i FOTO: Bećiroviću, Mijatoviću i Dukiću određen pritvor do 30 dana zbog napada na Raičković

Odgođeno razmatranje optužnice protiv Lazovića i Raičevića

Raičković dala izjavu u Osnovnom sudu u Podgorici

Presuda Vujotiću „nacrtana“ u Skaj razgovorima

Određen pritvor policajcu Emiru Bučanu za protivpravno lišenje slobode

Budimir Krstović traži 560.000, Marina 160.000 eura

Tužba generala Lazarevića u radu kod sutkinje Ane Stojanovski

Osnovni sud: Kneževiću dosuđena naknada od 3.500 eura zbog neosnovanih tvrdnji da je "obavještajac i identifikovani saradnik stranih službi"

Policajac Ljekočević oslobođen optužbe za iznuđivanje iskaza od Mugoše

Viši sud u Podgorici: Vujović osuđen zbog silovanja, Vukčević zbog prinude, Medojević nije osuđivana

Šaranović: Balijagić više na teritoriji Srbije nego Crne Gore

Srušio se krov bivše autobuske stanice u Poljskoj: Jedna osoba poginula, tri spašene iz ruševina

Zenović sa poslanicima Evropskog parlamenta: Snažna podrška evropskom putu Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO