Srpski državljani Veljko Marković, &nbsp;Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić ali i crnogorski državljani Predrag Mirotić, Nikola Milačić, Katarina Baćović i Marjan Vuljaj oslobođeni su optužbi da su odgovorni za obijanje sudskog depoa Višeg suda u septembru 2023. godine.
Oslobađajuću odluku u slučaju Tunel donio je sudija Osnovnog suda Borko Lončar.
On je u obrazloženju naveo da nije bilo dokaza da su optuženi izvršili krivično djelo kriminalno udruživanje i teška krađa.
Prema stavu sudije nijesu dokazani navodi optužnice da je osam osoba tokom &nbsp;jula 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda 11. septembra.
- Sud je oslobađajuću odluku donio zbog nedostatka dokaza da su optuženi bili pripadnici kriminalne &nbsp;grupe, kao i zbog nedostatka dokaza da su izvršili krivično djelo teška krađa, jer u postupku nije &nbsp;utvrđeno prisustvo DNK tragova ni na jednom izuzetom tragu iz tunela, stana koji je iznajmljen, &nbsp;podruma, niti deopa Višeg suda u Podgorici. Nije utvrđeno da je bilo ko od optuženih ulazio u &nbsp;iznajmljeni stan, u podrum tog stana, tunel, kao i arhivu Višeg suda u Podgorici. Nije utvrđeno ni &nbsp;ko je kopao tunel, kao i na koji način - navodi se u obrazloženju odluke. Sudija je objasnio da u odnosu na optužene Veljka Markovića, Milana Markovića, &nbsp;Jovanovića i Erića, &nbsp;utvrđeno je da su bili u Crnoj Gori i da su Milan i Veljko Marković i Jovanović &nbsp;napustili Crnu Goru 11.09.2023. godine, a &nbsp;Erić 6. septembra 2023. te da je Erić &nbsp;8.septembra bio u policijskoj stanici Loznica, kada mu se po optužnici stavlja na teret da je &nbsp;kopao tunel.&nbsp;
Takođe, utvrđeno je da je Veljko Marković iznajmio stan 09.08.2023. godine, u &nbsp;Podgorici. Drugih dokaza u odnosu na ove optužene nije bilo. U odnosu na optuženog Predraga Mirotića nije utvrđeno da je on lice koje je upravljalo vozilom &nbsp;reno klio te da je navodno navodio zeleni kombi od centra grada prema Botunu, jer se na &nbsp;video snimcima zbog lošeg kvaliteta nije moglo utvrditi registarska oznaka vozila, kao ni to ko &nbsp;upravlja istim i koliko osoba se nalazi u vozilu. Kako je ovo jedina radnja koja se optuženom &nbsp;Mirotiću stavlja na teret, a kako nije dokazana, to ni u odnosu na ovog optuženog nije bilo dokaza &nbsp;za krivična djela koja mu se stavljaju na teret - navodi se u obrazloženju presude. Takođe, u odnosu na optuženog Nikolu Milačića nije utvrđena ni jedna činjenica koja dokazuje njegovo &nbsp;učešće u događajima. Postoji samo odbrana optužene Baćović da je angažovao &nbsp;radi zakupa stana, koji ugovor je zaključen 24. jula 2023. godine, nakon čega nema nikakvih dokaza &nbsp;o daljim aktivnostima optuženog Nikole Milačića.&nbsp;
- Samo na odbrani optužene Baćović ne može se &nbsp;zasnivati odgovornost optuženog Milačića, koji negira izvršenje krivičih djela. &nbsp;U odnosu na optuženu Katarinu Baćović, takođe nije utvrđeno da je izvršila predmetna krivična &nbsp;djela, a iz njene odbrane proizilazi da je zbog uvjerenja da je radi otvaranja salona vjenčanica &nbsp;potrebno da iznajmi stan, a po nagovoru optuženog Milačića, što je i učinila, nakon čega nema &nbsp;nikakvih aktivnosti u vezi sa predmetnim događajem. U odnosu na optuženu Katarinu Baćović &nbsp;sud je našao da nema dokaza ni da je izvršila krivično djelo falsifikovanje isprave, jer navodna &nbsp;lažna lična karta nije pronađena u materijalnom obliku, a u spisima predmeta postoji samo &nbsp;fotografija slike iz telefonske prepiske. Kako obična fotografija lične karte nema status javne &nbsp;isprave, to ista nije podobna da se koristi u pravnom saobraćaju, pa samim tim ne predstavlja &nbsp;javnu ispravu u smislu krivičnog zakonodavstva - navodi se u obrazloženju presude. U odnosu na optuženog Marijana Vuljaja, sud je našao da nema dokaza da je izvršio krivično djelo &nbsp;pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela, jer je optužena Katarina Baćović oslobođena &nbsp;krivične odgovornosti, a iz odbrana ovih optuženih proizilazi da optuženi Vuljaj nije imao ni svijest &nbsp;da je optužena Baćović izvršila krivično djelo koje se odnosi na kopanje tunela.
Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune.
Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra prošle godine, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.
Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade.
Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije - od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda.
Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor.
Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog slučaja.
U jeku uviđaja, dok su forenzičari tragali za bilo kakvim dokazom koji bi istragu doveo do počinilaca, u iznenadnu posjetu „tunelu“, 13. septembra, stigao je Abazović sa tadašnjim ministrima Filipom Adžićem i Markom Kovačem, te čelnicima policije.
Oni su uspjeli da dokaze kontaminiraju a potom i „efikasno“ &nbsp;zabetoniraju tunel.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

SLUČAJ TUNEL: Svi oslobođeni optužbi

Nekadašnji glavni i odgovori urednik i izvršni direktor Nove Pobjede, danas glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović juče je u Osnovnom sudu u Podgorici kazao da 27 tekstova koje je napisao sa novinarkom Kaćušom Krsmanović o stanju u Agenciji za nacionalnu bezbjednost tokom 2022. i 2023. godine, a koji su dijelom povezani i sa aktivnostima generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija, ne mogu se nazvati kampanjom, niti ličnim obračunom sa njim, kako on to predstavlja u tužbi. Naprotiv, riječ je istraživačkom novinarstvu o temi koja jeste od javnog značaja, interesa: politički uticaj u izboru kadra za najznačajnije funkcije u bezbjednosnom sektoru.&nbsp;
Kurti je tužio Novu Pobjedu, Đuranovića i Krsmanović zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvrjedljivih informacija u tekstovima“.
Đuranović je kazao da tokom 35 godina novinarske karijere nikada nije osuđivan za neistinitu informaciju ili da je povrijedio nečiji lični integritet objavljivanjem netačnih informacija.
- Pisanje o imenovanjima i namještanjima u Agenciji za nacionalnu bezbjednost je par ekselans pitanje od javnog značaja i zato smo koleginica Krsmanović i ja pisali o tim temama. Prije svega, oslanjali smo se na dobre i pouzdane izvore iz ANB i što se pokazalo u dešavanjima nakon objave naših tekstova. Pisanje o tužiocu da, kolokvijalno rečeno, nije dostojan da obnaša značajnu funkciju u ANB-u nije bilo motivisano nikakvim ličnim razlozima, već je to upravo bila tema od javnog značaja - rekao je Đuranović.
Naglasio je i da se ne može govoriti da su on i Krsmanović vodili lični rat protiv Kurtija kada su objavljivali tačne informacije o njegovoj kaznenoj evidenciji – krivičnim djelima iz perioda kada je bio maloljetan i punoljetan.
- Mi nijesmo objavljivali detalje presuda, ali jesmo govorili o aktivnostima Kurtija, o brisanju iz kaznene evidencije tih djela da bi mogao da konkuriše na tu značajnu funkciju u sektoru bezbjednosti. Nije nam bila namjera, i to se vidi iz tekstova, da tužioca lično targetiramo, već da ustanemo protiv prakse političkog postavljenja osoba koje nemaju uslove da obavljaju te značajne javne funkcije. Naglašavam, da za 27 tekstova koje smo pisali nije nikada poslata ispravka, demanti ili zahtjev za objavu teksta ne samo od tužioca, nego i od ostalih ličnosti koje su pominjane u tekstovima – rekao je Đuranović.
Nikada, kako je naveo, on i Krsmanović u tekstovima nijesu dovodilili u pitanje Kurtijevo građansko pravo na radni angažman u institucijama Crne Gore koje odgovaraju njegovom profesionalnom integritetu.
Prema riječima Đuranovića, da su u tekstovima htjeli da budu lični i da vode kampanju, mogli su da navedu detalje iz negativne bezbjednosne provjere koja je, pored ostalog, rađena na osnovu informacija koje se operativno skladište u Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj. On ih, kako je kazao, u sudnici neće iznositi, ali ukoliko sud smatra za potrebno može tražiti takozvanu operativnu dokumentaciju iz MUP-a, koja će pokazati da Kurti nije bio podoban za rad u bezbjednosnsom sektoru.&nbsp;
Đuranović je istakao da su sa dužnom pažnjom i odgovorno pisali o Agenciji za nacionalnu bezbjednost kao jednoj od najznačajnih institucija bezbjednosnog sektora.
- U karijeri kada bih pogriješio, a bilo je slučajeva, javno sam napisao izvinjenje ne krijući se iza institucije, već imenom i prezimenom, kao što nikada nijesam objavio tekst koji nije potpisan. Nikada ne bih prihvatio da budem dio zakulisne igre kojom bi se lično blatio pojedinac ili grupa i zato smatram da je tužba pokušaj ućutkivanja slobodne riječi, da je motivisana činjenicom što je razvoj događaja potvrdio sve teze i informacije iz tekstova koje smo objavljivali. Nakon promjena u ANB-u i postavljenja tužioca za generalnog inspektora za nacionalnu bezbjednost, pokazalo se što je stvarno istina. Jer, tužilac je u jeku pisanja naših tekstova izabran na tu poziciju, a smijenjen je nakon političkih promjena, odnosno odlaska sa pozicije premijera, njegovog prijatelja Dritana Abazovića – kazao je Đuranović.
On je dodao i da je Kurti tek dvije i po godine nakon što su objavljeni tekstovi podnio tužbu. Smatra da je riječ o pokušaju lične osvete iz povrijeđenosti, a ne isključuje ni finansijski motiv, istakavši da odštetni zahtjev od 10.000 eura smatra klasičnim obrascem „slap“ tužbe.
Đuranović je na pitanje advokatice Milje Đuranović, koja zastupa njega i Krsmanović, kazao da u istraživačkim tekstovima koje su objavili nijesu prekršili novinarski kodeks i da su svojim istraživačkim radom poremetili ili razotkrili planove vezane za pokušaje kontrole Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Kurti je pred sudom kazao da ga tekstovi koje su objavili Đuranović i Krsmanović nijesu ostavili ravnodušnim i izazvali su nervozu, strah i nepovjerenje porodice i prijatelja.
- Zbog tih tekstova nijesam imao miran san u profesionalnom smislu i vrlo su negativno uticali na moj stručni kredibiliteti i s obzirom da je to trajalo duže vrijeme trpio sam jake duševne bolove – kazao je Kurti.
Suđenje će biti nastavljeno 17. novembra kada će pred sutkinjom Vesnom Banjević iskaz dati Krsmanović, koja je sada novinarka Portala ETV.

500x500

Đuranović: Sve što smo pisali o Kurtiju pokazalo se da je bilo tačno

Završnim riječima okončano je suđenje optuženima u slučaju Tunel. Epilog će biti poznat 3. oktobra, kada će sudija Osnovnog suda Borko Lončar izreći presudu. Zastupnik optužnice tražio je osuđujuću presudu, dok odbrana smatra da nema dokaza protiv njihovih klijenata. Na optužnici je osam osoba koje se terete da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda 11. septembra. Optuženi su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović. Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune. Zastupnik optužnice, tužilac Marko Mugoša u završnoj riječi kazao je da ni nakon dvije godine ne zna se kompletna istina o slučaju koji je poznat kao Tunel. - Jedno vrijeme policija je radila danonoćno na tom slučaju. Međutim, nakon određenog vremena je to stalo - kazao je tužilac Mugoša. Moguće je, kako je naveo, da je politička situacija dovela do toga da istraga u jednom dijelu stane i da se ne otkriju sve činjenice. Postojale su, kako je istakao, opstrukcije u ovom slučaju što je uticalo da se slučaj ne rasvijetli do kraja. Ipak, neke činjenice su nesporno utvrđene. - Svi dokazi idu u pravcu da je namjera bila da se iznese veće količine stvari i droge za koju su mislili da se nalazi u arhivi - kazao je tužilac. Prema njegovom mišljenju, sve što je navedeno u optužnici je dokazano. Jasno je, kako kaže, da su svi optuženi imali svoje uloge. Tužilac je ukazao da istražitelji nijesu uspjeli identifikovati sve osobe u ovom slučaju - nalogodavce, finansijere. On je zatražio da sud izrekne visoke kazne zatvora optuženima s obzirom na težinu djela. Sa druge strane advokat Stefan Jovanović kazao je da nema dovoljno dokaza da je Veljko Marković počinio krivično djelo. - On se optužnicom tereti za kopanje Tunela, a za to ne postoji nijedan dokaz. Nema njegovih DNK tragova - kazao je Jovanović.&nbsp; I za Erića je, kako je naveo, nema dokaza da je počinio krivično djelo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925100940_a6ca005346fcb654c6b83abc163feabf8c0ec1225d2ffd172c33dbfff5b8c6cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925100940_a6ca005346fcb654c6b83abc163feabf8c0ec1225d2ffd172c33dbfff5b8c6cd" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Advokati Turković i Jovanović i optuženi Erić"> <figcaption>Advokati Radović i Jovanović i optuženi Erić(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  On je ukazao da se optužbe protiv Erića temelje na snimku na kojem se vide četiri NN osoba. - Optužbe protiv njega su paušalne - rekao je advokat Jovanović. On je ukazao da je Osnovni sud nakon tri mjeseca Eriću ukinuo pritvor jer, kako su obrazložili, nema osnovane sumnje da je počinio krivično djelo. - Ovaj postupak je specifičan. Ovo što se desila je najveća sramota bezbjednosnog sektora, ali zbog toga ne treba nevini ljudi da leže. Za vrijeme trajanje uviđaja trećina Vlade je bila tamo, to se nije smjelo desiti - kazao je Jovanović. Erić se pridružio završnoj riječi svog advokata. Branilac Mirotića, advokat Nikola Ivanović kazao je da očekuje da će sud donijeti oslobađajuću odluku jer nema nijedan dokaz protiv &nbsp;njegovog klijenta. Optuženi Mirotić je u završnoj riječi kazao da se nije otkrila istina u ovom slučaju. On smatra da je postupak protiv njega pokrenut zbog političkog pritiska tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, vršioca dužnosti direktora policije Nikole Terzića i bivšeg premijera Dritana Abazovića. - Oni su vršili pritisak na nečasne pojedince u policiji - kazao je Mirotić. On je ponovio da su ga te tri osobe među kojima je, kako je rekao, nebitni bivši premijer Abazović smjestili u ovaj postupak. Advokat Branko Anđelić, branilac Milačića, ukazao je da je tadašnji premijer Dritan Abazović došao na uviđaj i da je to žalosno. - To je bio cirkus - smatra advokat Anđelić. On je ukazao da je nedopustivo da ovakav predmet bude tako rađen i da bude ostavljen samo jednom tužiocu.

1250x600

1084x550

Presuda u slučaju Tunel 3. oktobra

Poštovanje institucija i pravnog poretka se ogleda u korišćenju svih raspoloživih redovnih i vanrednih pravnih lijekova protiv sudskih odluka sa kojima postoji neslaganje, a ne u ličnom napadu usmjerenom na diskreditaciju sudije koji je donio odluku, kojim se uz to podstiče nepovjerenje građana u pravosudni sistem, poručili su iz Sudskog savjeta, komentarišući izjavu direktora RTCG-a Borisa Raonića da je jučerašnja presuda Osnovnog suda "sramotna" i "skandalozna.
Osnovni sud juče je proglasio krivim predsjednika i dio članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) za zlupotrebu službenog položaja prilikom ponovnog izbora Borisa Raonića na mjesto generalnog direktora RTCG-a i pored presude Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrljevic-lazovic-muric-i-zoric-proglaseni-krivim-za-zloupotrebu-sluzbenog-polozaja-prilikom-ponovnog-izbora-raonica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Oni su osuđeni na uslovnu kaznu u trajanju od sedam mjeseci, koja se neće izvršiti ukoliko optuženi ne počine novo krivično djelo.&nbsp;
Nakon toga reagovao je Raonić, koji je kazao da &nbsp;presuda sramotna, pravno neodrživa i opasna za pravni poredak Crne Gore.
Sudski savjet pozvao je na uzdržanost od uvredljivih i populističkih izjava koje su, kako su rekli, usmjerene na diskreditaciju nosilaca sudijske funkcije.
- "Poštovanje institucija i pravnog poretka za mene nije fraza, već princip", izjava je dostojna svakog odgovornog nosioca javne funkcije, koji na profesionalan način i sa integritetom promoviše one društvene vrijednosti na kojima se temelji pravna država. Iza ove medijske izjave objavljene 17. jula ove godine, makar nominalno stoji Boris Raonić, direktor RTCG - medijskog javnog servisa Crne Gore. Svako ko ovaj princip iskreno doživljava i istom je posvećen, ne bi sebi dozvolio da prvostepenu presudu suda, u slučaju za koji je lično zainteresovan, nazove "sramotnom" i "skandaloznom", a još manje da u ličnom napadu na sudiju na neprimjeren način pominje i najbližeg pretka tog sudije, koji je takođe bio sudija i koji više nije među živima - navedeno je u saopštenju Sudskog savjeta.
To, kako su istakli, nije poštovanje institucija niti pravnog poretka, "a svakako nije dobronamjerna, legitimna i pravno utemeljena kritika koja ima za cilj unaprijeđenje sudske prase i razvoj vladavine prava".
- Nažalost, i ispod ovih kvalifikacija je potpis Borisa Raonića. I to samo nakon nešto više od dva mjeseca od prve izjave - naglašeno je u saopštenju.
Podsjećaju da je Sudski savjet u prethodnom periodu više puta osuđivao brojne izjave najistaknutijih javnih ličnosti kojima se ugrožava nezavisnost sudija i bez osnova direktno podstiče nepovjerenje građana u pravosudni sistem.
- Čini se da sva ta reagovanja ne dopiru do onih kojima su upućena, jer smo ponovo svjedoci lamenta nad sudskim odlukama kojem se pridružuju i političari željni jeftinih političkih poena i pravni "analitičari" u borbi da zasijaju na medijskom nebu pod pokroviteljstvom javnog servisa. Bez obzira na to, zbog digniteta pravosudnog sistema i kulture nenasilnog dijaloga nastavićemo svoju misiju zaštite nezavisnosti sudija i podizanja javne svijesti o temama koje su krucijalne za razvoj demokratskih principa u našem društvu - dodaje se u saopštenju.
U Sudskom savjetu ukazuju da je kritikovanje sudskih presuda legitimno i prihvatljivo, ali jedino ako je stručno, činjenično i pravno argumentovano, a ne ako je lično i emotivno obojeno.&nbsp;
- Kritika je poželjna ako doprinosi javnoj raspravi o radu sudova i poboljšanju pravosudnog sistema, a ne kada je uvredljiva, populistička i usmjerena na diskreditaciju nosilaca pravosudnih funkcija u onim slučajevima kada ne donesu "naručene" odluke u skladu sa očekivanjima onih koji upućuju kritiku. Dozvoljeno je da se kritika iznosi profesionalno, stručno i u skladu sa etikom, od strane istaknutih pravnika, analitičara i medija, a ne kada je očigledno da se radi o namjernom uticaju na principe pravičnog suđenja i stvaranju pritiska na sud. I na kraju, u ovom slučaju posebno bitno, javnoj kritici su podložne pravosnažne presude, a ne one koje se mogu preispitati u postupku po žalbi i na taj način otkloniti svi eventualni nedostaci. Ovo iz razloga što bi u slučaju da prvostepena odluka bude ukinuta, javnosti bila plasirana druga teza, odnosno da ni takva odluka nije posljedica stručnosti već neprimjerenog pritisika i straha sudija, koji su kalkulisali sa pravdom da bi sačuvali sebe kako ne bi bili medijski "žigosani" kao nedostojni sprovođenja pravde. Sigurno je i da takva teza ne bi doprinijela procesu ozdravljenja pravosuđa - pojašnjeno je u saopštenju.
Kako kažu, ni jučerašnja zapanjujuća izjava Borisa Raonića, koja nema nijednu od pobrojanih karakteristika legitimne kritike, nije mogla da zaobiđe veting u prijetećem kontekstu.&nbsp;
- Izdvaja se po tome što krajnje "kreativno" veting poistovjećuje sa "metlom" za ljude nedostojne sprovođenja pravde. Zato ćemo je iskoristiti da ponovimo naš stav da nosioce pravosudnih funkcija nije strah od vetinga i da naglasimo da ga većinski podržavaju - ističe se u obraćanju Sudskog savjeta.
Ocjenjuju da ovakve izjave ne doprinose usaglašavanju donosioca odluka o obliku, načinu i samoj suštini sprovođenja procesa vetinga. Naprotiv, kako kažu, podgrijavaju skepticizam o tome šta nas može očekivati nakon tog procesa.
- Da li smo konačno kao društvo sazreli da se izborimo sa štetnom pojavom da javne ličnosti kada su nezadovoljne pravnim stanovištem koje je iznio i elaborirao sudija u nekoj odluci koja se lično tiče upravo tih javnih ličnosti, uzmu sebi za pravo da izazivaju pravnu histeriju, predstavljajući svoje tumačenje kao jedinu mjeru objektivnog, logičnog, koherentnog i ispravnog? Da li ćemo dozvoliti sudijama da rade svoj posao, da sude i presuđuju? Po našem mišljenju, to je imperativ. Na kraju, ipak bi napomenuli da vrijeđanje i omalovažavanje sudija ne spada u slobodu govora - zaključuju u Sudskom savjetu.

Portal ETV

Sudski savjet: Ponovo smo svjedoci lamenta nad sudskim odlukama, Raonićev lični napad na sudiju nije zaobišao ni najbližeg pretka

U Osnovnom sudu u Podgoirci formirano je više predmeta protiv nezakonitog izbora generalnog direktora RTCG Borisa Raonića – saopštili su za Portal ETV protivkandidati Raonića na konkursu za izbor generalnog direktora od prošle godine.&nbsp;
Prema našim saznanjima, svi protivkandidati sa prošlogodišnjeg izbora za generalnog direktora podnijeli su tužbe zbog nezakonitog izbora Raonića.
Portal ETV objavljuje ažuriranu informaciju, a na osnovu naknadnog pojašnjenja Osnovnog suda da su prethodno napravili grešku kada su saopštili da su tri predmeta forimrana zbog nezakonitog izbora Raonića a sudije (Nina Ojdanić, Valentina Vuković, Arsenije Gatolin) čija su imena navedena vode druge sporove protiv Borisa Raonića ili RTCG po drugim osnovama.
Nedavno, 17. jula, Osnovni sud je donio prvostepenu presudu kojom se poništava odluka Savjeta RTCG o izboru Raonića koja je donijeta 2. septembra prošle godine. Tužbu u tom slučaju podnijeli su Andrijana Kadija i Žarko Božović - dvoje kandidata na konkursu za generalnog direktora.
Osim Kadije i Božovića, protivkandidati Raoniću bili su i Srđan Čović, Časlav Vujotić, Snežana Burzan, Slaven Knezović, Sabrija Vulić i Vladimir Maraš.
Sud je ocijenio da u konkretnom slučaju ne može se priznati iskustvo koje je stečeno volontiranjem, radom na privremenim i povremenim poslovima, već je neophodno radno iskustvo koje je izabrani kandidat imao na rukovodećim poslovima, a koje je zakonito stečeno.
Boris Raonić je tri puta biran za generalnog direktora RTCG - prvi put 2021, drugi put 2023. i treći put osporenom odlukom iz 2024. godine.&nbsp;
Sud je istakao da je time prekršen zakon, jer „isto lice može biti imenovano najviše dva puta“, što, kako se navodi u presudi, onemogućava njegovo ponovno imenovanje.
Slučajem nezakonitog izbora Borisa Raonića bavi se i Osnovno državno tužilaštvo, ali ni nakon dvije godine i dva mjeseca nije okončana istraga u tom slučaju.
Našem Portalu je saopšteno da je izviđaj u toku. Osnovno državno tužilaštvo 22. novembra 2024. godine podizanjem optužnog prijedloga protiv predsjednika i četiri člana Savjeta Radio Televizije Crne Gore, zbog nesprovođenja sudske odluke, nije stavilo tačku na slučaj nezakonitih izbora generalnog direktora te medijske kuće Borisa Raonića, već se provjeravaju navodi iz svih do sada podnešenih prijava. Prva prijava zbog nezakonitog izbora podnijeta je 3. juna 2023. godine.
Optužni prijedlog je 22. novembra prošle godine podnijet protiv predsjednika i članova Savjeta Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića - zbog osnovane sumnje da su predsjednik Savjeta i četiri člana postupali nezakonito. U ovom slučaju naredno ročište je zakazano za 19. septembar. Tužilac je, na ročištu 7. jula odustao od gonjenja Miranovića jer, kako je obrazložio, nije imao namjeru da zloupotrijebi službena ovlašćena „pogotovo što je predao prazni listić tokom glasanja za izbor generalnog direktora RTCG“.&nbsp;
U oktobru prošle godine osmoro kandidata za generalnog direktora Javnog servisa, koji se zbog netransparentnog procesa nijesu pojavili 31. avgusta na intervjuima, podnijeli su novu krivičnu prijavu protiv odgovornih u toj kući zbog osnovane sumnje za „koruptivno ponašanje, zloupotrebu službenog položaja, te kršenje ljudskih i radnih prava, uz diskriminaciju“.
Krivičnu prijavu potpisali su Srđan Čović, Časlav Vujotić, Snežana Burzan, Slaven Knezović, Andrijana Kadija, Žarko Božović, Sabrija Vulić i Vladimir Maraš.
Oni su krivičnu prijavu podnijeli protiv Borisa Raonića - generalnog direktora RTCG, Veselina Drljevića - predsjednika Savjeta RTCG, Željka Mićovića - rukovodioca Pravne službe RTCG, te članova i članica Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, kao &nbsp;i advokatice RTCG Zorice Đukanović.

Pred sudom više predmeta protiv nezakonitog izbora Borisa Raonića

U vezi sa predmetom okrivljenog Danila Mandića, Osnovni sud u Podgorici oglasio se saopštenjem, navodeći da nije tačno da je od suda traženo da donese naredbu za noćni pretres, te da su policijski službenici, po zakonu, imali ovlašćenje da pretresu pristupe i bez sudske naredbe, ukoliko se radilo o hitnom slučaju.
Sud pojašnjava da član 83 stav 1 Zakonika o krivičnom postupku eksplicitno ovlašćuje policijske službenike da uđu u tuđi stan i izvrše pretresanje i bez naredbe suda, u slučaju kada je neophodno neposredno uhvatiti učinioca krivičnog djela.
- Zahtjev za donošenje naredbe tužilaštvo je sudu podnijelo 19. aprila 2025. godine u 20:30 časova, dakle svega pola sata prije zakonskog roka do kojeg se pretresanje može vršiti (do 21 čas). Odmah po prijemu, sud je postupio po zahtjevu – zahtjev je administrativno zaveden u 20:32 časa, a nakon unošenja u upisnike, predat je sudiji za istragu koji je hitno postupio - navodi se u saopštenju Službe za odnose s javnošću Osnovnog suda.
Sudija za istragu je, kako se navodi, nakon pregleda spisa, u najkraćem mogućem roku donio dvije naredbe o pretresanju – u 20:50 i 20:58 časova. Policijski službenici su preuzeli naredbe u 21:00 čas.
Kako se naglašava u saopštenju, u zahtjevu tužilaštva nije bilo pomena da se pretresanje treba izvršiti noću, niti da postoji bilo kakva opasnost od odlaganja. Naprotiv, kako se dodaje, tužilac je naznačio da se pretresanju pristupi odmah po prijemu naredbe, a najkasnije u roku od 24 časa.&nbsp;
- Ovaj rok jasno implicira odsustvo hitnosti - dodaje se.
Sud ističe da nije mogao donijeti naredbu za noćni pretres kada takav zahtjev nije ni postavljen.&nbsp;
Takođe, demantuje se tvrdnja da je zahtjev predat u 19:58 časova, već se navodi da je isti stigao u 20:30.
- Sudija za istragu se te večeri nalazio u sudu kao dežurni od 14:00 časova, jer mu je državna tužiteljka još oko 16:00 časova najavila, bez ulaženja u detalje, mogućnost podnošenja zahtjeva za pretres, kada za to dobije inicijativu od policije - saopšteno je iz Osnovnog suda.
Zašto je policijska inicijativa dostavljena tužilaštvu relativno kasno i zbog čega je zahtjev sudu podnijet tek u 20:30 časova, iz suda navode da ne mogu komentarisati, ali ističu da javnost može sama procijeniti da li je u tom slučaju zaista postojala takva hitnost koja bi ukazivala na opasnost od odlaganja.
Na kraju, iz Osnovnog suda naglašavaju da, ukoliko je bilo potrebno neposredno uhapsiti počinioca krivičnog djela, policiji uopšte nije bila potrebna naredba sudije za istragu i da su u tom slučaju imali pravo da pretres obave i noću.
Podsjećamo, Šćepanović je danas na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu rekao da jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku bio pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja.
Policija je, kako je naveo, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije.
- Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-skandalozan-pristup-vdt-markovica-u-parlamentu-se-pojavljuje-samo-kada-se-radi-o-njegovim-varijabilama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Osnovni sud demantuje Šćepanovića: Policija je mogla da pretresa stan Danilu Mandiću i bez naredbe

Generalni direktor Javnog medijskog servisa Crne Gore Boris Raonić oglasio se povodom prvostepene presude Osnovnog suda u Podgorici kojom je poništena Odluka Savjeta RTCG od 2. septembra 2024. godine o njegovom izboru za generalnog direktora nacionalnog emitera.
- Poštovanje institucija i pravnog poretka za mene nije fraza, već princip. Svaku konačnu odluku nadležnog organa prihvatiću odgovorno i u skladu sa zakonom, odnosno u slučaju pravosnažnosti ovakve presude moj mandat na čelu RTCG je završen, ponosan na sve što smo postigli do sada - kazao je Raonić. 
Prema njegovim riječima, pretpostavlja da slijedi žalbeni postupak. Do tada će, ističe, kao i do sada, svoju dužnost obavljati savjesno, profesionalno i s integritetom.
- Vjerujem da ova presuda ne može postati pravosnažna, jer očekujem da žalbeni postupak uvaži argumente i sudsku praksu, uključujući slučajeve iz same RTCG, gdje je faktičko obavljanje dužnosti priznavano kao relevantno iskustvo. RTCG mora ostati snažan, nezavisan i profesionalan javni servis, posvećen istini, javnom interesu i razvoju društva. Institucija mora biti važnija od funkcije, a princip od trenutka – to je jedini put naprijed - istakao je Raonić. 
Podsjećamo, Osnovni sud u Podgorici donio je prvostepenu presudu kojom se poništava odluka Savjeta Radio i Televizije Crne Gore (RTCG) o izboru Borisa Raonića za generalnog direktora koja je donijeta 2. septembra 2024. godine - uz ocjenu da je nezakonita.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjos-jedna-presuda-osnovni-sud-ocijenio-da-je-raonic-i-treci-put-nezakonito-imenovan&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Raonić: RTCG važnija od funkcije, do konačne odluke radiću savjesno i profesionalno

Osnovni sud u Podgorici donio je prvostepenu presudu kojom se poništava odluka Savjeta Radio i Televizije Crne Gore (RTCG) o izboru Borisa Raonića za generalnog direktora koja je donijeta 2. septembra 2024. godine - uz ocjenu da je nezakonita.
Tužbu su podnijeli Andrijana Kadija i Žarko Božović - dvoje kandidata na konkursu za generalnog direktora.
Sud u obrazloženju presude konstatuje da je sporna odluka Savjeta RTCG nezakonita zbog radnog iskustva koje je izabrani kandidat stekao nezakonitim imenovanjem za Generalnog direktora, a koje je bilo odlučujući kriterijum koji je izdvojio izabranog kandidata u odnosu na sve ostale kandidate koji su bili učesnici po predmetnom konkursu.
- Naime, shodno čl. 5. tač. 8 Zakona o radu, radno iskustvo podrazumijeva vrijeme provedeno u radnom odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja, odnosno u stručnoj kvalifikaciji. Dakle, shodno naprijed citiranoj zakonskoj odredbi jasno proizilazi da radno iskustvo može da bude samo zakonito radno iskustvo - navodi se u obrazloženju.&nbsp;
Sud je eksplicitan u ocjeni da sev u konkretnom slučaju ne može priznati iskustvo koje je stečeno putem volontiranja, radom na privremenim i povremenim poslovima, već je neophodno radno iskustvo koje je izabrani kandidat imao na rukovodećim poslovima, a koje je zakonito stečeno.
- &nbsp;Kako je izabrani kandidat izabran za generalnog direktora bio imenovan kandidat Boris Raonić, u sudskim postupcima poništene kao nezakonite, pa je u periodu od 09.08.2021. godine do jula 2024. godine, izabrani kandidat nije bio u radnom odnosu kod tuženog, jer nije zaključio ugovor o radu, a niti status ugovora o radu je osnovan zaključujući, pa kako se nezakonito zasnovan radni odnos ne može se ozakoniti, to po nalaženju ovog suda tuženi prilikom odlučivanja po predmetnom konkursu nije mogao da cijeni radno iskustvo koje je izabrani kandidat stekao na nezakonit način, a ovo s razloga što je izabranom kandidatu bilo moguće zbog nezakonitog postupanja tuženog bilo omogućeno da obavlja poslove generalnog direktora, te da je upravo to radno iskustvo izabranog kandidata tuženi posebno cijenio u postupku - navodi se u obrazloženju suda.
Ovo je treći put da Boris Raonić bude izabran za ovu funkciju - prvi put 2021, drugi put 2023. i treći put osporenom odlukom iz 2024. godine.&nbsp;
Sud je istakao da je time prekršen zakon, jer “isto lice može biti imenovano najviše dva puta”, što, kako se navodi u presudi, onemogućava njegovo ponovno imenovanje.
Savjet RTCG je obavezan da u roku od osam dana od pravosnažnosti presude donese novu odluku o imenovanju, u skladu sa zakonom i uslovima konkursa.

Još jedna presuda: Osnovni sud ocijenio da je Raonić i treći put nezakonito imenovan

Jelena Radonjić (44) iz Podgorice ostaće u Istražnom zatvoru u narednih 30 dana zbog opasnosti da bi, ukoliko bi se našla na slobodi, mogla doći u posjed automobila i ponoviti krivično djelo protiv opšte sigurnosti odnosno izazvati novi incident sa mogućnošću da više osoba bude povrijeđeno. Ovo je za Pobjedu potvrdio njen advokat Mladen Tomović, koji je kazao da je vanraspravno vijeće Osnovnog suda odbilo njegovu žalbu na rješenje o određivanju pritvora.
Radonjić je uhapšena nakon što je 30. juna, oko 21:30 sati automobilom „sitroen C4“ probila rampu i zaletjela se prema ulazu Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, pri čemu je teško povrijeđena državljanka Turske, a lakše jedna Podgoričanka.
- Iako odbrana smatra da nema dokaza da bi Radonjić mogla ponoviti krivično djelo, vanraspravno vijeće je potvrdilo odluku sudije za istragu o određivanju pritvora do 30 dana - kazao je advokat Tomović.
On je kazao da nalaz vještaka o tome da li je Radonjić bila uračunljiva u vrijeme izvršenja krivičnog djela koji će odrediti dalji tok istrage, odnosno da li će krivično pravno odgovarati ili ne, još nije gotov.
On je ranije za Pobjedu kazao da je Radonjić pritvor određen pod pretpostavkom da je u trenutku izvršenja krivičnog djela bila uračunljiva.
Prema navodima policije, u trenutku incidenta ona je bila dezorijentisana i nije bila svjesna šta se događa.
Advokat ističe da je prilikom saslušanja pred tužiocem bila u stanju potpune konfuzije, nesvjesna vremena i prostora.
Radonjić je prošlog ponedjeljka, prema izjavama očevidaca, više puta obilazila prostor ispred vjerskog objekta i pokazivala znakove neobičnog ponašanja.
U jednom trenutku je probila rampu, velikom brzinom se uputila ka stepeništu Hrama i udarila dvije žene sleđa – državljanku Turske (44), koja je zadobila teške tjelesne povrede i zadržana je na intenzivnoj njezi, i Podgoričanku (22), koja je prošla sa lakšim povredama.
Radonjić nije bila pod dejstvom alkohola, a naloženo je i testiranje na prisustvo narkotika, čiji rezultati još nijesu saopšteni javnosti.
Policija je isključila mogućnost da je riječ o terorističkom aktu. Događaj je izazvao burne reakcije javnosti, a društvene mreže preplavile su različite teorije i komentari – od poziva na razumijevanje do govora mržnje i širenja dezinformacija. Sveštenik Hrama, protojerej Nikola Pejović, pozvao je građane na uzdržanost i saosjećanje, piše Pobjeda.
Policija je takođe apelovala na građane da izbjegavaju širenje netačnih informacija, naglašavajući osjetljivost lokacije i okolnosti u kojima se incident dogodio. Istraga je u toku, a ključna za dalji tok postupka biće odluka vještaka psihijatrijske struke o uračunljivosti Jelene Radonjić u trenutku počinjenja djela.

Odbijena žalba advokata, Jelena Radonjić ostaje u Istražnom zatvoru

Jeleni Radonjić (44), koja je 30. juna probila autom rampu i povrijedila dvije ženske osobe na stepeništu Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, određen je pritvor do 30 dana.
Tu odluku donio je sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici.
Incident ispred Hrama u Podgorici prijavljen je u ponedjelja policiji u 21:36 sati. Državni tužilac Ivan Bojanić koji je obavio uviđaj, kazao je da je Radonjić bila u potpunom rastrojstvu, a prvi rezultati pokazali su da nije upraavljala automobilom pod dejstvom alkohola.
Povrijeđene, dvadesetosmogodišnja turska državljanka i dvadesettrogodišnja djevojka iz Crne Gore, nijesu životno ugrožene.
Iz policije su se sljedeći dan oglasili saopštenjem u kom su naveli da je Radonjić bila dezorjentisana i da se nije mogla sjetiti detalja događaja. Njoj je takođe ukazana ljekarska pomoć u Kliničkom centru.
U policiji su napomenuli da da ovo krivično djelo, kao ni sama posljedica, nemaju obrise planiranog akta nasilja.
- Organi za sprovođenje zakona preduzimaju mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih okolnosti ovoga događaja, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena - poručili su iz policije.

Jelena Radonjić poslata u Spuž zbog incidenta ispred hrama

Na 70-ak stranica Naredbe o istrazi SDT protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, dva pasusa posvećena su komunikaciji sa mnom! Samo dva pasusa za šest posmatranih godina!? Što je prvi razlog za moju veliku zapitanost: zašto samo toliko kad smo od inkriminisane 2018. razmijenili dovoljno poruka da popune svih 70-ak stranica Naredbe o istrazi. Istina, većina tih poruka su "bla-bla" prirode, ali je, tvrdim po pouzdanom sjećanju, SDT ignorisao gomilu onih čiji je sadržaj - informacija. Eto drugog razloga za moju veliku zapitanost: zašto nema poruka u kojima mi Mijajlović šalje, recimo, fotografije i video zapise o probijenom ili završenom tunelu na autoputu, izgrađenom mostu, klip sa neke utakmice košarkašica Budućnosti Bemax, reprezentacije CG...&nbsp; Možda zbog toga što su neupotrebljive za tužilačku &nbsp;konstrukciju da Mijajlović uređuje Antenu M? Ovo nije moja treća velika zapitanost, ovo je retoričko pitanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008151036_db1300eb28defd45357486e2bc2c5f9e4a054935fcbe1b0a19f407d27235f499.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008151036_db1300eb28defd45357486e2bc2c5f9e4a054935fcbe1b0a19f407d27235f499" data-rendition-name="original" width="863" height="678" loading="lazy" alt="optužba"> <figcaption>Foto: Antena MAntena M</figcaption> </figure>  Koliko su one koje su navedene dokaz za tu tvrdnju SDT, neka prosudi svako za sebe. Izvolite, čitajte! Fakat je da čitav prvi pasus djeluje prilično blesavo jer uglavnom ne znamo (danas ne znam ni ja) na koje Mijajlovićeve poruke odgovaram. Možda zbog namjere SDT da stvori utisak o Mijajlovićevoj nadređenosti meni? Ne, ni ovo nije moja treća velika zapitanost, ovo je moje drugo retoričko pitanje. Moja treća velika zapitanost, a zapravo treće retoričko pitanje je: a đe su desetine i stotine Mijajlovićevih poruka- informacija koje nijesu objavljene na Anteni M? Treba li da ponudim odgovor na to pitanje? Ne, jer ga svaki slušalac i čitalac Antene M zna. A za "masne vreće" kojima je SDT ovim skandalom unio malo veselja u prazne živote, koga briga. U drugom pasusu imamo koliko-toliko dvosmjernu komunikaciju, povodom jednog tragičnog slučaja, događaja koji po svojoj prirodi zahtijeva tačnost, oprez i pažljivo baratanje riječima, pravilnu odluku o momentu objavljivanja uz, očigledno iz prepiske, iščekivanje zvaničnog saopštenja UP. Mijajlović je, i to je jasno, izvor koji u vrijeme komunikacije raspolaže podacima koji su bitni. I, da, razmjenjujemo mišljenje jer mi to koristi za odluku koju ću donijeti ja ili dežurni urednik. Ne Aco Mijajlović. To je, dakle, podloga na kojoj SDT gradi konstrukciju kojom hoće da sruši duže od tri decenije sticani kredibilitet Antene M! To je osnov za pokušaj mojeg i kompromitovanja medijske kuće na čijem sam čelu? Tako to radi SDT, koje u svom saopštenju koristi termin iz prošlog vijeka:"sredstva javnog informisanja", pokazujući i time da ne samo što o novinarstvu ne zna dovoljno da može razlikovati prikupljanje informacija od uređivanja, nego da baštini i svijest iz 1948, kad je, otprilike, ta formulacija ovđe ušla u upotrebu. Nije, međutim, ključni problem u neznanju tužilaca. Problem je u umišljaju, u njihovoj svjesnoj, planiranoj akciji pokušaja obračuna sa Antenom M i još nekoliko glasila koja pružaju otpor političkim nalogodavcima SDT. U mom, a zacijelo i u telefonu svakog drugog urednika, postoje hiljade poruka sličnog sadržaja, iz komunikacije sa legitimnim izvorima- bez kojih nema ni novina, ni novinarstva. Aleksandar Mijajlović je u vrijeme koje je označeno na porukama, apsolutno legitiman izvor - ni suđen, ni zatvaran. Svaki novinar, prije objave informacije, mora(o bi) pitati osobu od koje je dobio da li je saglasna da bude objavljena. Tako se izbjegava rizik od objave "off the record" sadržaja. To se utvrđuje pitanjem: (je li) za objavu? Da objavimo? Ili slično formulisanim. Rješenjem i te "misterije" stavljam tačku na ovu temu. Lopta je sad u dvorištu SDT, a završni udarac uputiće Antena M.

Evo na osnovu čega SDT tvrdi da je Mijajlović uređivao Antenu M

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović organizovali su juče sastanak s ciljem intenziviranja saradnje između Ministarstva i Uprave saopšteno je iz MPNI.
- Ključna tema sastanka bilo je zajedničko i koordinisano djelovanje u sprečavanju i suzbijanju falsifikovanih i lažnih diploma, sa posebnim akcentom na rad Komisije prepoznate Zakonom o priznavanju inostranih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, kao i njenim zaduženjima za naredni period- navodi se u saopštenju.
Pored toga, dodaje se u saopštenju, analiziran je i Izvještaj o angažmanu zaštitara u obrazovno-vaspitnim ustanovama, koji je Zavod za školstvo sproveo kroz istraživanje među direktorima škola. Dogovoreno je da će se u Policijskoj akademiji organizovati dodatne specijalizovane obuke za zaštitare, sa fokusom na rad i komunikaciju sa djecom i mladima, kao posebno osjetljivim i ranjivim kategorijama.
Poseban segment sastanka, poručili su iz MPNI, bio je posvećen jačanju preventivnih aktivnosti u školama kroz organizovanje edukativnih radionica i predavanja od strane službenika Uprave policije. Predavanja će obuhvatiti ključne teme kao što su: prevencija vršnjačkog nasilja, sajber bezbjednost – prepoznavanje i zaštita od digitalnih prijetnji i zloupotreba i podizanje svijesti o rizicima zloupotrebe narkotika.
- U narednom periodu, saradnja između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Uprave policije će biti dodatno osnažena i kroz reformu programa višeg obrazovanja na Policijskoj akademiji, čime se nastoji podići kvalitet policijskog obrazovanja i prilagođavanje savremenim društvenim i bezbjednosnim izazovima- zaključuje se u saopštenju.

Jakšić-Stojanović sa Šćepanovićem o sprečavanju falsifikovanih i lažnih diploma

Predstava “Naličje”, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, izvedena je sinoć na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u okviru takmičarske selekcije 65. Internacionalnog teatarskog festivala MESS. Publika je, nakon izuzetnog izvođenja, nagradila ansambl predstave dugotrajnim aplauzima i ovacijama, saopšteno je iz Crnogorskog narodnog pozorišta.
Nihad Kreševljaković, direktor i selektor MESS-a je istakao da kroz predstavu Crnogorskog narodnog pozorišta svjedočimo nečemu što je realnost ovog prostora.
- Kada smo najavljivali festival i istakli da se bavimo različitim temama, od položaja žena, pitanja onoga što nosi kapitalizam, ispitivanja ljudskih granica, identiteta koji se nalazi u statistikama, u tom kontekstu ova predstava na tačan i vrlo dobar način prikazuje realnost i poziva ljude na međusobno saosjećanje, kako bi se suprotstavili onome što je, nažalost, naša svakodnevica- naveo je Kreševljaković.
Reditelj Boris Liješević je izjavio da, šta god da radi, cilj njegovog djelovanja jeste da se dopre do srca, do svijesti i do saosjećanja ljudi.
- Ova predstava je mračna, jer prilazi stvarnosti s druge strane, pokušava da osvijetli i da pokaže manipulacije, odnosno naličje onoga što mi živimo kad mislimo da živimo u nekom društvu koje napreduje, koje se bavi ekologijom i životnom sredinom, a zapravo iza svega toga stoje karteli- kaže Liješević.
Marija Sarap, umjetnička direktorica CNP-a kazala je da je više nego zadovoljna što je predstava selektovana za učešće na ovogodišnjem MESS-u.
- S obzirom na nagrade za „Naličje“ na Sterijinom pozorju, na festivalu u Banjaluci, ovo je samo dalji korak u životu ove predstave i nastavak koji treba da svima nama u okruženju bude sasvim prirodan, da budemo jedni uz druge, da blisko sarađujemo. Publika je večeras mogla da vidi nešto što smo gradili i što je naše i lice i naličje, kako naše tako i svih zemalja u okruženju- rekla je Sarap.
Franko Ugaro, direktor Akademije Mediterranea dell'Attore iz Lećea je kazao da je impresioniran predstavom.
- Imao sam mali uvid u ono što Crnogorsko narodno pozorište radi, ali ovaj komad je tako važan u ovom trenutku, za društvo, za teatar takođe, jer tema kriminala je krucijalna tema našeg vremena- rekao je Ugaro.
„Naličje“ govori o savremenom crnogorskom društvu: o vremenu u kojem vrijednost novca potiskuje sve druge vrijednosti, a dužnička stvarnost razotkriva rastuću granicu moralne tolerancije.
Predstava je na ovogodišnjem 70. Sterijinom pozorju u Novom Sadu osvojila čak dvije nagrade: Sterijina nagrada za glumačko ostvarenje pripala je Aleksandru Raduloviću za ulogu Vuka, dok je Sterijinu nagradu za režiju osvojio Boris Liješević. Takođe, predstava je osvojila dvije nagrade i na 27. Teatar festu “Petar Kočić“ u Banjoj Luci i to: Specijalnu nagradu za vizuelni identitet predstave, za scenografiju i kostim, kao i nagradu “Korak u hrabrost“ za predstavu u cjelini.
Uloge u predstavi tumače: Aleksandar Radulović, Lazar Đurđević, Kristina Obradović, Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Mirjana Spaić, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Sanja Vujisić, Julija Milačić Petrović Njegoš, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spaić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.
Publika se o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može informisati putem veb-sajta www.cnp.me, na biletarnici, društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i Viber kanalu.

CNP: Ovacije za “Naličje” na sarajevskom MESS-u

Vlada Crne Gore je 7. oktobra 2025. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, donijela više odluka od značaja za rad državne uprave i razvoj Glavnog grada.
Na sjednici je razmatrana Informacija o prostornim kapacitetima pravosudnih organa u Podgorici, sa predlogom lokacije za izgradnju novog „Pravosudnog kompleksa“, čime se stvaraju uslovi za modernizaciju i objedinjavanje rada sudskih i tužilačkih institucija u glavnom gradu.
Vlada je, takođe, dala saglasnost za podršku kandidaturi Glavnog grada Podgorice za titulu Evropska prijestonica mladih 2028. godine, čime Crna Gora potvrđuje opredjeljenje ka jačanju uloge mladih u društvu i unapređenju evropskih vrijednosti kroz omladinske politike.
Donijet je i Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva evropskih poslova, kojim se preciznije uređuje struktura i radna mjesta u cilju efikasnijeg sprovođenja evropske agende.
U okviru kadrovske politike, Vlada je usvojila predlog za razrješenje državne sekretarke u Ministarstvu finansija Bojane Bošković dužnosti državne sekretarke u Ministarstvu finansija, &nbsp;na lični zahtjev.
Navedene odluke predstavljaju nastavak aktivnosti Vlade na jačanju institucionalnih kapaciteta, podršci mladima i daljem usklađivanju sa evropskim standardima upravljanja.

Vlada podržala kandidaturu Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih 2028. i odobrila izgradnju „Pravosudnog kompleksa“ u glavnom gradu

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: osnovni-sud-podgorica