The Association of Pensioners organized a protest today symbolically at five to twelve in front of the Parliament of Montenegro due to the minimal pension adjustment and the increasingly unbearable living conditions of this population group.
Representatives of the pensioners emphasized that around 70,000 citizens receive a minimum pension of 450 euros, which, as they stated, is no longer sufficient to live with dignity.
They point out that the prices of food, medicines, and utility services have risen drastically, while their incomes have remained almost unchanged. The pension increase of 1.70 euros in particular has caused dissatisfaction, as they consider it symbolic and humiliating.
In addition to low incomes, pensioners also warn of serious problems within the healthcare system, including long waiting times for specialist examinations and treatments.
They state that it is „five to twelve“ (i.e., the last moment to act) and that the protest in front of Parliament should be peaceful and dignified, but they warn that if the authorities do not respond to their demands, they will be forced to take more radical measures.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pensioners in front of the Parliament: An increase of 1.70 euros is an insult, not assistance

Minimalna penzija od 450 eura, koja već dvije godine nije povećavana, uvećana je za mizernih 1,74 € - što je više nego ponižavajuće za više od polovine penzionera, kazao je poslanik DPS-a, Nikola Milović.
- Prazna obećanja pokazuju da socijalna pravda nije prioritet, dok spirala inflacije i rastućih zaduženja gradjana postaju noćna mora- poručio je Milović.
Ističe da su penzioneri prevareni, potcijenjeni i prepušteni sami sebi.
- Upravo se oni svakodnevno bore za egzistenciju i postavlja se pitanje kako će spojiti "kraj s krajem", baš kao i većina građana nakon najdužeg mjeseca u godini- poručio je poslanik DPS-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilovicnikola%2Fstatus%2F2018689327480426541%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: Vlada ponizila penzionere

Dvije godine čekanja, odricanja i tišine - i "nagrada" je stigla.
Penzioneri u Crnoj Gori koji primaju minimalnu penziju od 450 eura dobiće povećanje od 1,70 eura. Da, euro i sedamdeset centi. Toliko vrijedi "usklađivanje" nakon dvogodišnjeg zamrzavanja penzija i u jeku rekordnih cijena osnovnih životnih namirnica.
Prosječna penzija, koja je u decembru iznosila oko 543 eura, biće veća za čitava dva eura. Minimalnu penziju - onu koja se sada "uvećava" za simboličnih 1,70 - prima više od polovine od ukupno oko 132 hiljade penzionera u Crnoj Gori.
Šta se, dakle, može kupiti za to "silno" povećanje?
Dvoje najjeftinije paštete.
Ili dva do tri kilograma brašna.
Ili litar ulja.
Ili litar mlijeka više.
Naglasak je, naravno, na ili - jer mogu izabrati samo jedno od navedenog, ne sve. Eventualno jedna konzerva skuše više, ili dvije vekne bijelog hljeba.
Ne mogu kupiti pakovanje od deset jaja.
Ne mogu konzervu tune.
O maslinovom ulju, kao zdravoj namirnici, ne vrijedi ni govoriti - tim tempom povećanja, do njega bi mogli stići nakon još pet "usklađivanja".
Veće pakovanje grčkog jogurta? Takođe nedostižno.
Da ne govorimo o kafi u restoranu - za to ne smiju ni da pomisle da bi sebi mogli priuštiti. Doručak van kuće? To je već luksuz iz nekog drugog života.
Možda penzioneri požele i nešto slatko. Od ovog povećanja mogu sebi priuštiti čokoladu od 100 grama - ali uz uslov da je na popustu i da dobro prate cijene po rafovima.
A o domaćem, bogatom, skuvanom ručku - ne treba trošiti riječi.
Nema novca ni za pola kilograma piletine.
Nema za oslića.
Pastrmka je misaona imenica.
Orada - daleko bilo.
Ovo povećanje ne znači dostojanstven život.
Ne znači ni sigurnost.
Ne znači ni minimum komfora.
Ovo znači golo preživljavanje, i to ispod svakog praga dostojanstva.

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Dobili mrvice: Penzije povećane za cijenu paštete, za školjku jaja - još koju godinu strpljenja

Danska je odlučila da će njeni građani moći da se penzionišu sa 70 godina.
&nbsp;Svako ko je rođen poslije 31. decembra 1970. godine moći će da se penzioniše tek sa 70 godina. Danska je tako rekorder sa ovom starosnom granicom za penzionisanje.
&nbsp;U međuvremenu, radnici u drugim zemljama EU i dalje mogu da se penzionišu sa 60 godina.
&nbsp;Starosna granica za odlazak u penziju u Njemačkoj će se postepeno povećavati na 67 godina do 2031. godine. Samo nekoliko grupa moći će da se penzioniše prije 67. godine, prenosi B92.
&nbsp;Većina ljudi u Njemačkoj može se penzionisati prijevremeno samo sa smanjenom penzijom, najranije sa 63 godine.
&nbsp;Poređenje koje su napravili nemački mediji pokazuje da penzioni sistemi u Evropi nijesu ni blizu jedinstveni. Na primjer, neke zemlje imaju različite starosne granice za penzionisanje za muškarce i žene. Dužina vremena koje radnici moraju da uplaćuju u penzione fondove kako bi se kvalifikovali za penziju takođe znatno varira.

Danci u penziju sa 70 godina

Penzionisani britanski državni službenik Derek Riči (63) suočava se sa prinudnim povraćajem 28.640 eura preplaćenih penzijskih davanja, koja je primao u prethodnih 11 godina na osnovu pogrešnog obračuna iz 2014. godine, saopštile su nadležne službe.
U pismu upućenom Ričiju, službe su se u martu izvinile "zbog eventualnih neprijatnosti" i obavijestile ga da može da vrati novac putem bankovnog transfera ili u ratama, piše danas Guardian.
Riči je odmah zatražio objašnjenje, koje, kako navodi, nije dobio.
Tri mjeseca nakon toga, Ričiju je zaprijećeno tužbom ukoliko ne počne sa povraćajem.
- Tokom posljednjih 11 godina donosio sam odluke i planove na osnovu brojki koje su mi date, a greška će mi prouzrokovati značajne teškoće - rekao je Riči, kome su nakon greške prepisani ljekovi za depresiju i anksioznost.
Planirao je da se potpuno penzioniše 2027. godine, ali će, kako je naveo, morati da se vrati na posao kako bi otplatio dug.
Riči je jedan od stotina penzionera pogođenih administrativnim greškama u okviru šeme kojom upravlja "MyCSP", koji je 2019. priznao da pokušava da povrati nekoliko miliona eura od više od 2.000 penzionera.
Greške su otkrivene tokom revizije, ali Ričijeve preplate nisu inicijalno uočene, već su se postepeno povećavale sa oko 230 eura godišnje na 4.500 eura.
U oktobru je parlamentarni odbor kritikovao upravljanje penzijskim šemama i predložio da se sistem vrati pod direktnu kontrolu državnih službi.
Trenutno je šema prešla u ruke kompanije "Capita", koja obećava modernizaciju i poboljšanje usluge penzionerima.

Bivši britanski državni službenik greškom primao veću penziju, mora da vrati skoro 30.000 eura

Svi penzioneri, kojima su u posljednje dvije godine bile zamrznute minimalne penzije na 450 eura, u narednoj godini će dobiti redovno povećanje kao i ostali korisnici penzijsko-invalidskog osiguranja, saopšteno je Danu iz Fonda pendzijskog i invalidskog osiguranja.
 - Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja tokom godine usklađuju se tri puta i to 1. januara, 1. maja 1. septembra u skladu sa parametrima o rastu zarada i potrošačkih cijena u četvoromjesečnom periodu. Posljednjim izmjenama Zakona o PIO ova odredba se nije odnosila na korisnike najnižeg iznosa penzije, to jest najniža penzija iz člana 29. Zakona koja iznosi 450 EUR nije se usklađivala u prošloj i ovoj godini - naveli su iz Fonda PIO, na čijem čelu je Vladimir Drobnjak.
 Međutim, kako je ta odredba vremenski ograničena, to znači da će se sva prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, počev od 1. januara naredne godine usklađivati, u skladu sa članom 58. Zakona o PIO.
 Prema statističkim podacima, za septembar ostvareno je pravo na isplatu ukupno 131,82 hiljade korisnika. Od tog broja 128,43 hiljade su korisnici prava na penziju (starosna, invalidska, porodična), a 3,4 hiljade su korisnici ostalih prava (tuđa njega i pomoć, tjelesno oštećenje, naknada invalidima rada i dodatak na spomenicu).
- Prema podacima iz isplatne baze za septembar, broj korisnika koji primaju penziju u iznosu od 450 eura je 48,24 hiljade, dok je za isti mjesec isplaćeno 15,92 hiljade razlika do najnižeg iznosa penzije, to jest do iznosa 450 eura. Iz navedenog proizilazi da 54,54 odsto penzionera prima penziju u iznosu od 450 eura - precizirali su iz Fonda.
 Budžet Fonda PIO je u ovoj godini bio još zavisniji od Vlade u odnosu na prošlu godinu, iz razloga što je krajem prošle godine Vlada donijela odluku da umanji doprinose dodatnih 10,5 odsto.
 - Preliminarni finansijski podaci za period januar-oktobar pokazuju da je Fond za navedeni period ostvario ukupne primitke u ukupnom iznosu od 664,29 miliona eura i veći su 9,37 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada su iznosili 607,38 miliona EUR. Prihodi od doprinosa za deset mjeseci ove godine iznose 281,7 miliona eura i manji su oko 37,3 odsto od prihoda od doprinosa ostvarenih u prošloj godini, koji su iznosili 450,97 miliona eura - naveli su iz Fonda PIO. 
 Opšti prihodi budžeta, odnosno nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 382,6 miliona eura, što je skoro 2,5 puta više od deficita u prošloj godini, koji je iznosio 156,41 milion eura. Kumulativno posmatrano, za period januar-oktobar ove godine namjenski prihodi, to jest prihodi od doprinosa iznose 281,7 miliona eura, dok su opšti prihodi budžeta 382,6 miliona eura, što znači da nedostajuća sredstva, to jest deficit Fonda iznosi 382,6 miliona eura ili 57,6 odsto ukupnih izdataka. 
 - Naša procjena je da će se do kraja godine zadržati ovaj odnos - kazali su iz Fonda.
 Budžet Fonda PIO, koji je upućen Ministarstvu finansija, za narednu godinu iznosi 853,64 miliona eura i veći je 70 miliona eura.
 - Projekcija deficita za narednu godinu je na nivou deficita u ovoj godini - kazali su iz Fonda.

Sve penzije će biti uvećane od januara

Isplata penzija za oktobar počinje danas, kazali su iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
Prosječna penzijia bez obračunate ralike za oktobar iznosi 543,01 euro, dok je prosječna isplaćena penzija sa obračuatirn razlikama za oktobar 554,34 eura. 
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za oktobar su 67,91 miliona eura - navodi se u saopštenju.

Danas isplata penzija, prosječna za oktobar oko 540 eura

Dugogodišnja radnica Komunalne policije u Bijelom Polju, Natalija Natka Sarić, oprostila se od službe na nesvakidašnji i izuzetno emotivan način.
Tokom njenog posljednjeg radnog dana, koji je ujedno bio i njen rođendan, kolege su odlučile da joj prirede iznenađenje koje će, kako kaže, pamtiti čitavog života.
Sarić je, vjerujući da ide na teren po prijavi da djeca nešto pale na gradskom stadionu, pošla na isti gdje je dočekalo iznenađenje. Kada je stigla na lice mjesta, umjesto intervencije, dočekali su je načelnik službe i kolege sa osmijesima, buketom cvijeća i vatrometom, prenosi portal Vijesti iz Bijelog Polja.
- Osjetila sam nalet emocija, nisam mogla da zadržim suze. Nisam očekivala ovako nešto - kazala je Sarić, zahvalivši se kolegama na pažnji i divnom gestu.
Uz vatromet, aplauze i čestitke za ulazak u penzionerske dane, Sarić je emotivno zaključila priču jednog poglavlja, dok joj se otvara novo, iako, kako kaže, još uvijek nije imala želju za penzijom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQMd75NjeF-%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sjajan gest prijatelja i kolega: Bjelopoljku ispratili u penziju uz vatromet i zagrljaje

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore obavještava korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja da će isplata redovnog mjesečnog primanja za septembar početi danas,17. oktobra.
Prosječna penzija bez obračunate razlike, kako je precizirano u saopštenju, za septembar iznosi 543,12 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama iznosi 554,85 eura.
- Sredstva potrebna za isplate svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za septembar iznosi 67,82 miliona eura - navodi se u saopštenju Fonda PIO.

Isplata penzija počinje danas, prosječna iznosi oko 540 eura

Upravni odbor Fonda PIO Crne Gore donio je više odluka o usklađivanju penzija koje će biti primijenjene prilikom isplate za septembar, odnosno izvršene u oktobru.
Kako je precizirano u saopštenju, na današnjoj sjednici donijete su odluka o usklađivanju penzije za jedan lični bod od 1. septembr, a 2025. godine, odluka o usklađivanju penzija i novčanih naknada od 1. septembra, kao i odluku o usklađivanju osnova za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje od 1. septembra.
- Shodno ovim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1. septembra usklađuju za 1,98 odsto, dok vrijednost penzije za jedan lični bod iznosi 11,89953 eura, a osnov za određivanje naknade za tjelesno oštećenje 458,09206 eura - precizirano je u saopštenju.

Upravni odbor Fonda PIO usvojio odluke o usklađivanju penzija

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: penzija