Isplata redovnog mjesečnog primanja za korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za mart će početi danas 17. aprila - saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.
Prosječna penzija bez obračunate razlike za mart, kako je precizirano, iznosi 525,14 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama iznosi 538,27 eura.
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za mart su oko 65,61 miliona eura - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Isplata penzija danas, prosječna za mart iznosi 524 eura

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore obavještava korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja da će isplata redovnog mjesečnog primanja za februar početi danas.
Prosječna penzija bez obračunate razlike za februar, kako je precizirano, iznosi 525,23 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za februar iznosi 537,72 eura.&nbsp;
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za februar su oko 65,51 miliona eura - navodi se u saopštenju.

Isplata penzija za februar danas, prosječna iznosi 525,23 eura

Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore saopšteno je da će isplata penzija za januar početi danas, kao i da prosječna isplata iznosi 525,23 eura.
- Prosječna penzija bez obračunate razlike za januar iznosi 525,23 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama iznosi 537,71 eura - kazali su u Fondu PIO.
Oni su naglasili da su sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za januar oko 65,52 miliona eura.

Danas isplata januarskih penzija

Premijer Milojko Spajić saopštio je da očekuje da se do kraja sedmice usvoji budžet za ovu godinu.
- Do kraja sedmice konačno očekujemo usvajanje budžeta i povećanje penzija u prosjeku oko 50 eura. Srazmjerne penzije se dižu na minimalan nivo od 450 eura, a ne 15-20 eura koliko su do sad bile - napisao je Spajić na mreži Iks.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1886851928035934610%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1886851928035934610%7Ctwgr%5Ede92aaa18fea53c39e2ddfd66198efaa607f8dce%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Do kraja sedmice očekujem usvajanje budžeta

Sredstvima koja su deponovana kod notara, milion i 30 hiljada dinara, novi akcionar Vektra Boke, „Ellena grupa“ je obavila uplatu prema Poreskoj upravi, potvrdio je Novskom portalu, vlasnik Danilo Matijašević. Time je definitivno otklonjena bojazan od stečaja.
Transfer je obavljen nakon presude Apelacionog suda Crne Gore, kojom je i odluka Privrednog suda o odbijanju uvođenja stečaja, pravosnažna.
- Radnici „Vektra Boke“ ostvaruju sada pravo za odlazak u penziju, jer će im biti uplaćen radni staž za period od decembra 2012. godine do jula 2019. godine - kaže Matijašević, podsjećajući da se tome protivi Đorđe Rajak, koji zastupa NVO Bivši radnici Vektra Boke, prenosi Novski portal.

500x500

Radnici Vektra Boke stiču uslov za penziju, uplaćena sredstva Poreskoj upravi

Prethodne odluke Ustavnog odbora i predsjednika Skupštine (Andrije Mandića) sada postaju dodatno problematične i potvrđuju se kao formalno neustavne - poručio je predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović nakon što je Ustavni sud predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića obavijestio da sudija Budimir Šćepanović stiče uslove za penziju.
Podsjećamo, sutkinja Dragana Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.&nbsp;
- Obavještenjem Ustavnog suda koje je danas, kao plod jednoglasne odluke svih pet sudija ovog suda, upućeno predsjedniku države, otklonjene su sve dileme u pogledu primjene člana 154 stav 3 Ustava Crne Gore i potvrđen javno saopšten stav Udruženja pravnika po ovom pitanju - poručio je Radulović u saopštenju medijima.
Ustvrdio je da, saglasno postupanju Ustavnog suda, sada predsjednik države treba da preuzme radnje iz svoje nadležnosti.
- Udruženje pravnika ovom prilikom pozdravlja napor akademske zajednice i civilnog društva za očuvanje ustavnosti i pravnog poretka. Udruženja pravnika, naglašava da ostaje kao i u ranijim svojim saopštenjima, pri stavu u dijelu primjene Zakona o PIO, ali to nikom, pa ni Skupštini ne daje pravo da se upusti u otvoreno kršenje Ustava Crne Gore - zaključio je Radulović.
Istog stava je i sam predsjednik Jakov Milatović koji je takođe poručio da današnji potez Ustavnog suda potvrđuje stav koji dijeli sa Radulovićem i ostatkom javnosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.8642%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-potvrdio-stavove-milatovica-odbor-proteklih-dana-uzurpirao-nedleznosti-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore saopšteno je da je on primio obavještenje Ustavnog suda u kome je navedeno da su na današnjoj sjednici sudije jednoglasno utvrdile da su se stekli uslovi za raspisivanje javnog poziva za izbor sudije Ustavnog suda Crne Gore za popunjavanje mjesta sudije Budimira Šćepanovića - za koje je nadležan on.

Radulović: Prethodne odluke Ustavnog odbora i Mandića potvrđene kao formalno neustavne

Premijer Milojko Spajić na mreži Iks (X) je poručio da Ustavni sud funkcioniše i to je potvrđeno u prethodna dva dana održavanjem sjednica.
Juče je, kako se navodi u saooštenju Vlade, održana 31. sjednica Ustavnog suda, a danas XII sjednica Pritvorskog vijeća Ustavnog suda, što je, kako dodaju, jasan pokazatelj da ta institucija nije u blokadi.
- Ustavni sud radi. Gdje su sada one lažne priče da je nečijim legitimnim penzionisanjem onesposobljen Ustavni sud radi izbora? Penzija nije strašna stvar i garantovano ne boli, čeka sve nas - naveo je Spajić.

Spajić: Ustavni sud radi, penzija čeka sve nas

Crna Gora je u potpunosti zarobljena od strane pojedinih partija i njihove vlasti. Prisustvujemo sve većem urušavanju institucija od strane vladajuće koalicije. Podjela vlasti je formalna, a ne stvarna, vlast je koncentrisana u rukama vlastodržaca, kojima glavni pečat daje predśednik parlamenta Andrija Mandić. Tužilaštvo i institucije sile su pretvorene u partijske prćije, policija i bebjednosni sektor odišu neprofesionalizmom, ne bave se bezbjednošću države i društva, već su ideologizovane i politizovane. Ne postoji kultura dijaloga, zakoni se donose oktroisano, bez konsultacija sa opozicijom i civilnim sektorom, samovoljom vlasti, tumače se Ustav i zakoni kako kome odgovara, omaložava se bilo koje mišljenje intelektualaca i stručne javnosti. Dirktno se kontrolišu obrazovne ustanove i kadrira se u njima partijski i ideološki, RTCG, kao javni servis, i sve lokalne televizije su pod kontrolom vlasti, itd... Sve ovo govori da se o Crnoj Gori ne može ni u tragovima govoriti o ustavnoj demokratiji, posebno što imamo na vlasti političke subjekte koji ne razumiju ili neće da razumiju da je demokratija vladavina zakona, a ne diktatura i samovolja većine nad manjinom i da im većina u parlamentu ne daje za pravo da krše zakone i sprovode sopstvenu ideologiju ili političke i lične interese, ne obazirući se čak ni na Ustav zemlje, niti na međunarodne povelje koje su sastavne dio unutrašnjeg zakonodavstva. Mi smo u stanju degradacije demokratije da je razumno postaviti pitanje: nijesmo li već stupili u autoritativan režim u kojem mali broj lica odlučuje o sudbini svih i to o najbitnijim pitanjima? <h2>Nema zakona koji je iznad Ustava</h2> Današnja Srbija je dobar primjer kako jedna država ne treba da izgleda. Većina obrazovanih ljudi je digla glas protiv sistema u kojem je vlast iznad zakona, posebno oličen u odgovoru studenata državnih univerziteta predśedniku Vučiću na njegov poziv na razgovor sa njima, da oni nemaju ništa sa njim, niti on ima nadležnosti nad zahtjevima koje su postavili pred institucije Srbije. Drugim riječima, žele da žive u normalnoj demokratskoj državi u kojoj institucije obavljaju svoje poslove po zakonu, profesionalno, bez upliva politike, a ne u državi u kojoj jedan čovjek odlučuje o svemu. Bukvalno o svemu! Crna Gora kao da slijedi Srbiju u načinu vladavine. Posljednji je slučaj, u nizu bezakonja čiji smo svjedoci, kada je Ustavni odbor, u saradnji sa predśednicom Ustavnog suda, predśednicom Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, Jelenom Božović, kao predstavnika vlasti i uz uputstvo izvršne vlasti, organizovao zavjeru kojom se urušava ustavni poredak države Crne Gore i blokira rad Ustavnog suda. Pokušali su notornu činjenicu da pojedine sudije Ustavnog suda stiču pravo na penziju da prikažu kao imperativnu. Mogli su se informisati kod svojih prijatelja i saradnika u srpskoj bezbjednosnoj agenciji (BIA) da bar 15 odsto zaposlenih kod njih su stekli uslove za penziju zbog beneficiranog staža, ali ne odlaze u penziju zbog većih primanja, već rade dok ne ostvare uslove za starosnu penziju. Mi smo dočekali da nam jedan Vasilije Čarapić, „slavno ime“ u oblasti prava, tumači zakone, iako se na veb stranici Skupštine Crne Gore jasno definišu nadležnosti Ustavnog odbora. Sem što samo razmatra pojedine stvari, on samo podnosi Skupštini prijedlog za pet sudija Ustavnog suda. Ali tek kad mu se Ustavni sud ili drugi predlagač obrati zvanično. U članu 121. Ustava Crne Gore, u stavu 2, piše „Sudiji prestaje funkcija ako to sâm zatraži, kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju i ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora“. Nema nijednog zakona koji je iznad Ustava Crne Gore. U Zakonu o Ustavnom sudu Crne Gore, u članu 7, stav 2, piše „Ustavni sud o ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda, obavijestiće predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata“. Dakle, Ustavni sud, a ne predśednica Ustavnog suda!!! I to je to! Ostalo je sve politikanstvo sa opasnim namjerama, koje zalaze i u krivičnu odgovornost. Elementarno pravilo svake pravno uređene države je da sudije ne mogu biti članovi, niti otvoreni simpatizeri bilo koje političke opcije. Opravdana je sumnja da je predśednica Ustavnog suda, Snežana Aramenko, iz političkih razloga, svjesno, ne poštujući zakonsku proceduru, pomagala vladajućoj većini da izvrši nelegalnu smenu sudija i ustavnu blokadu države. Uostalom, ona je i izabrana za sudiju Ustavnog suda kao podobna vladajućoj garnituri. U svakoj zemlji se na mjesta predśednika ustavnih sudova postavljaju sudije sa najvećim iskustvom, samo se u Crnoj Gori postavlja osoba na čelo Ustavnog suda sa najmanje sudskog iskustva (cca 15 godina). I to govori dosta. Posebno što nije prihvaćena kandidatura mnogih sudija koji iskustvom, stručnošću, priznatim karijerama i izvan Crne Gore, iskustvom u međunarodnim sudovima i institucijama, titulama eksperata, uveliko prevazilaze kapacitete dotitične Armenko. O etičkim standardima da ne pominjemo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241221211244_47844d38663c3cdf691c937a919fb683e5d4de56cd58ad63605b4392018ea941.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241221211244_47844d38663c3cdf691c937a919fb683e5d4de56cd58ad63605b4392018ea941" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Snežana Armenko"> <figcaption>POMOGLA USTAVNU BLOKADU DRŽAVE: Snežana Armenko</figcaption> </figure>  <h2>Odavno je trebalo radikalno reagovati</h2> Za ovu priliku paše mi Hegelova misao „Bolje je boriti se i izgubiti bitku, nego nikada se ne izboriti“. Dobro je što je opozicija riješena da ne dozvoli bezakonje, iako do sad nije adekvatno odgovarala obzirom na težinu zločina nad Crnom Gorom i njenim institucijama. Ali, moram pitati što traži Abazović i URA u obraćanju ambasadorima Kvinte? Da li hoće time da se normalizuje i uvede princip amnestiranja za mnoga kršenja zakona, urušavanje institucija, partijsko tužilaštvo i sudstvo, antiustavni temeljni ugovor sa SPC i još mnogo, mnogo toga? Abazović mora biti predmet krivičnog gonjenja, jer je on veoma doprinio bezakonju u Crnoj Gori, otvarajaću put i za današnje. Što se tiče adresiranja pisma ambasadorima Kvinte, treba shvatiti da se u Crnu Goru šalju trećerazredne diplomate, koje uglavnom otaljavaju svoje poslove, bez ikakvog udubljivanja u meritum. Neophodno je direktno se povezivati sa ministarstvima spoljnih poslova, parlamentima i medijima uticajnih zemalja i EU, posebno koristiti prijateljske zemlje u EU, poput Hrvatske i drugih. Nema razloga za seirenje što Mandić, kao predśednik parlamenta, nije primljen od nikoga u Briselu, isti ti se svaki treći dan, sa izuzetnom ljubaznošću, pozdravljaju i vode prijateljske razgovore sa diktatorom čiji je Mandić pion i koji parazitira na velikosrpskoj ideologiji srpskog predśednika o „srpskom svetu“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241221211244_2d485af4b7e07cad3f936ffac4a5069a32d6c15068d89470b4a49e04a0e3551f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241221211244_2d485af4b7e07cad3f936ffac4a5069a32d6c15068d89470b4a49e04a0e3551f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>NEMA RAZLOGA ZA SEIRENJE ŠTO GA BRISEL NEĆE: Andrija Mandić</figcaption> </figure>  Nažalost, sadašnja briselska birokratija se vodi pogrešnim ośećajem da su za Crnu Goru dobro rješenje seoski đilkoši, samo zato što su završili prestižne fakultete u inostranstvu. Pa makar koalirali i sa ljudskim talogom. Očito je birokratija u Briselu zabila glave u sopstvene zadnjce, iz kojih čak nijesu u stanju da prepoznaju očajničku i iskrenu borbu studenata u Srbiji za demokratsku i slobodnu zemlju, na način dostojan divljenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241222071224_bf41b762-cb94-4cab-a1ae-467321623d22.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241222071224_bf41b762-cb94-4cab-a1ae-467321623d22" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>DIO ZAVJERE: Milojko Spajić(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Upravo zato je pogrešno što je opozicija, na čelu sa DPS-om, izbjegavala da bude proglašena kao remetilački faktor i ekstremisti, dok su zemlju progutali litijaši, na čelu sa nepismenim premijerom. Odavno je radikalno trebalo reagovati na neustavno glasanje u parlamentu bez prisustva poslanika 23. 11. 2020. i kršenje odredbe člana 91. Ustava Crne Gore, kao i 28. 12. 2020. godine kada je, bez kvoruma, prekršen Ustav i sa 40 prisutnih poslanika, verifikovan mandat Suadi Zoronjić. Kao što se morala rušiti vlada Dritana Abazovića prije potpisivanja neustavnog temeljnog ugovora, bez obzira što bi on bez legalnog kapaciteta, u tehničkom mandatu, potpisao taj Ugovor. Moralo se braniti pravo na zakonito i pošteno suđenje i pritvaranje u razumnim rokovima, jer to nije miješanje u rad tužilaštva, već legitimno traženje da se ne zloupotrebljava pravosuđe, kao što je trebalo bojkovati popis, jer je ćoravom jasno da je održan u nelegalnim uslovima i bez adekvatne kontrole, itd... Ali, to je tema nekog drugog teksta. I sam sam svjedok da je retorika u parlamentu mnogih iz opozicije izuzetna, poneka čak antologijska, da pogađaju suštinu, ali se bojim da taj retorički dar ne postiže neki veliki učinak u odbrani Crne Gore od skakavaca koji su je napali. Kao što ni ovo moje pisanije neće mnogo pomjeriti kalpake na glavama onih koji vode Crnu Goru u propast. Doduše, pitanje je imamo li mi kapacitet u građanstvu i u crnogorskoj mladosti, koja razumije trenutak i što se događa i da li su dostojni da se uporede sa svojim vršnjacima u Srbiji? Imaju li građani Crne Gore svijest da karikaturalnim programima đilkoša iz Pljevalja i balavurdije oko njega „jedu“ budućnost svoje đece i unučadi?

Slobodan Jovanović

1250x600

1084x550

Vladavina pojedinaca, a ne zakona

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković mora da ispita da li u radnjama predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko i predsjednice Ustavnog odbora Jelene Božović ima elemenata krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. To je gostujući u centralnoj informativnoj emsiji "24 Sata" na Televiziji E, kazala advokatica Azra Jasavić.
- Ukoliko se ne pozabavi ovim pitanjem ozbiljno onda se dovodi u pitanje i njegov kredibilitet i kredibilitet Tužilaštva. To je jasna poruka i zbog toga sam večeras tu - kazala je Jasavić.
Tužilaštvo, kako je navela, mora da bude proaktivno u ovoj situaciji, što znači da treba da ispita da li u radnjama predsjednice Ustavnog suda i predsjednice Ustavnog odbora ima elemenata krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.
- Jer zloupotreba službenog položaja podrazumijeva da službeno lice protivpravno zloupotrebljava svoj službeni položaj prekoračivši granice svojih ovlašćenja i na taj način nanosi štetu ili vrijeđa pravo drugih lica. U ovom slučaju, mišljenja sam, da su ti elementi bića krivičnog djela ispunjeni i poziv za Vrhovnog državnog tužioca gospodina Markovića da se ovim pitanjem ozbiljno pozabavi – rekla je Jasavić.
Dodala je da je situacija u kojoj je Ustavni odbor blokirao i preuzeo nadležnosti Ustavnog suda nedopustiva i sa stanovišta Ustava i Zakona o Ustavnom sudu.
- Nažalost imamo situaciju da se primjenjuju različiti aršini u različitim situacijama. Ono na šta se moramo fokusirati jeste da Ustavni sud mora imati identičnu praksu kada je u pitanju penzionisanje svih sudija. Šest decenija se sve sudije penzionišu prema Zakonu o radu i nema razloga da se to ne učini i u slučajevima troje sudija o kojima se govori - Desanku Lopićić, Draganu Đuranović i Budimira Šćepanovića – navela je Jasavić.
Objasnila je, zbog, kako kaže crnogorske javnosti i njene blagovremene i valjane informisanosti da oni po Zakonu o penzijsko invalidskom mogu poći ako žele u penziju sa 65 godina, a po sili zakona idu sa 66 godina.
- Tako da oni imaju potpuno pravo još godinu dana da rade ukoliko žele, a to da li su se stekli uslovi za njihovu penziju i da li su prestali razlozi za obavljanje njihove funkcije nikako ne može da utvrđuje Ustavni odbor već isključivo po Ustavu i Zakonu o Ustavnom sudu to radi Ustavni sud. Tako da smo došli u situaciju gdje se bukvalno derogira i Ustav i Zakon o Ustavnom sudu i urušava se ustavni poredak i to zamislite od Ustavnog odbora, predsjednice Ustavnog odbora, od Skupštine i od predsjednice Ustavnog suda to je nedopustivo – oscijenila je Jasavić.
Ovo što se dogodilo, dodaje ona, znači da je predsjednica Ustavnog suda dozvolila da bude politički instrumentalizovana i da ne postupa u skladu sa onim što su odredbe Ustava i Zakona o Ustavnom sudu i Poslovnika o radu Ustavnog suda.
- Svi pozivaju na dijalog i red je da se dijalogom pokuša izaći iz ove situacije, ali u ovakvim okolnostima ukoliko opozicija, a mora imati svoje donje granice, za taj dijalog ne bude naišla na razumijevanje za legitimne zahtjeve koje ima onda su logični i vaniistitucionalni oblici borbe – zaključila je Jasavić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxzfIshUHLM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jasavić: VDT mora da ispita radnje predsjednice Ustavnog odbora i predsjednice Ustavnog suda

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore obavještava korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja da će isplata redovnog mjesečnog primanja za novembar početi danas.
- Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za novembar iznosi 502,81 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za novembar iznosi 521,75 eura - precizirano je u saopštenju.
Sredstva potrebna za isplatu sih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za novembar mjesec su 63,20 miliona eura.

Isplata penzija i invalidskog osiguranja danas

Premijer Milojko Spajić predvodi crnogorsku delegaciju na ceremoniji inauguracije pape Lava XIV, od danas do 19. maja.
Formalna inauguraciona misa biće održana na Trgu Svetog Petra u Vatikanu.
Američki kardinal Robert Frensis Prevost izabran je 8. maja za novog papu, drugog dana konklave u Sikstinskoj kapeli.
- Prisustvo delegacije Crne Gore ceremoniji inauguracije pape Lava XIV predstavlja potvrdu posvećenosti principima međureligijskog dijaloga, saradnje i poštovanja među državama i narodima. Učešće na ovom događaju odražava savremene i istorijske veze između Crne Gore i Svete Stolice koje počivaju na uzajamnom uvažavanju, kulturnoj razmjeni i zajedničkom zalaganju za mir, solidarnost i poštovanje ljudskih prava - piše u platformi na sajtu Vlade.
Ceremonija inauguracije pape Lava XIV, kako su kazali, predstavlja i značajan trenutak za međunarodne odnose, jer je uloga Vatikana na globalnoj političkoj sceni značajna za očuvanje mira, promovisanje socijalne pravde i podršku najugroženijima.
U delegaciji su i potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore pri Svetoj Stolici i Suverenom viteškom malteškom redu Milica Petrović, šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac i savjetnica predsjednika Vlade za vanjsku politiku Milica Perišić.
- Troškove članova delegacije prilikom posjete Vatikanu snosiće Kabinet predsjednika Vlade i Generalni sekretarijat Vlade - navodi se u dokumentu.

Spajić na inauguraciji pape Lava XIV

Kancelarija Ujedinjenih nacija za humanitarne poslove (OCHA) kritikovala je predloženi mehanizam dostave pomoći Gazi koji podržava Izrael, upozoravajući da bi on produbio patnju.
Portparol OCHA-e Jens Lerke rekao je na brifingu za novinare u Ženevi da je UN održao 14 sastanaka s izraelskim kolegama o predloženom programu, za koji je naveo da bi isključio mnoge, uključujući osobe s invaliditetom, žene, djecu, starije osobe i ranjene.
- To prisiljava na dalje raseljavanje. Izlaže hiljade i hiljade ljudi šteti - kazao je Lerke, prenosi Anadolija.
On je naveo da plan ograničava pomoć samo na dio Gaze, dok druge teške potrebe ostavlja nezadovoljenim.
- Pomoć se uslovljava političkim i vojnim ciljevima. Gladovanje pretvara u pregovarački adut - rekao je Laerke, dodajući da je taj plan B cinična sporedna predstava u ovom trenutku akutne potrebe za narod Gaze.
On je naglasio da UN ima funkcionalan i provjeren sistem pomoći, onaj koji je već pružao pomoć tokom cijelog sukoba i potkrijepljen je zalihama finansiranim od donatora.
- Rješenje je upravo tu - rekao je Lerke, misleći na UN-ov plan isporuke pomoći.
On je kazao “da se dragocjeno vrijeme koje spašava živote gubi s manjkavim planom B”.
Odgovarajući na izraelske tvrdnje da se pomoć preusmjerava Hamasu, Laerke je ukazao na prirodu humanitarnih predmeta koji čekaju na ulazak.
- Pogledajmo samo za kakvu pomoć toliko brinu da će pasti u pogrešne ruke - rekao je Lerke, navodeći predmete poput školskog pribora, dječje obuće i igračaka, riže, pšeničnog brašna, šatora, spremnika za vodu, kompleta za dojenje i higijenskih proizvoda.

UN kritikovao izraelski plan pomoći Gazi

Muzičar Brus Springstin nedavno je pred okupljenim fanovima u Mančesteru javno izrazio svoj stav o američkom predsjedniku, nazvavši ga "nesposobnim izdajnikom", a nakon prozivki Donald Tramp se oglasio na mreži Iks, navodeći da je on "precijenjen" i "neugodan kreten".
Springstin je, pored ostalog, ocijenio da Tramp vodi "korumpiranu, nesposobnu i izdajničku administraciju". Održao je i niz govora na sceni u Mančesteru gdje je počeo svoju najnoviju turneju "Land of Hope and Dreams" ("Zemlja nade i snova").
- U SAD-u najbogatiji ljudi uživaju u napuštanju najsiromašnije djece svijeta, bolesti i smrti. Oni sadistički uživaju u boli koju nanose vjernim američkim radnicima. Napuštaju naše velike saveznike i staju na stranu diktatora protiv onih koji se bore za slobodu - poručio je Springstin.
Tramp je odgovorio da je Springstin "precijenjen, nije talentovan tip, samo je naporan, neugodan kreten".
- "Pospani Džo" nije imao pojma šta radi, ali Springstin je glup i nije mogao vidjeti šta se dešava ili šta je mogao. Ova isušena "šljiva" od rokera trebala bi držati usta zatvorena dok se ne vrati u zemlju, to je samo uobičajena stvar. Onda ćemo svi vidjeti kako će mu ići - poručio je Tramp.
Samo nekoliko sati kasnije, Tramp je odlučio kritikovati i pjevačicu Tejlor Svift na Isku.
- Je li iko primijetio da otkad sam rekao da mrzim Tejlor Svift ona više nije toliko popularna - naveo je Tramp.
Nakon što je Svift podržala Kamalu Haris, Tramp je na mreži Iks napisao kako je mrzi. Springstin i Svift još nisu odgovorili na Trampove prozivke. Springstinova turneja biće nastavljena večeras koncertom u "Co-Op Live"-u u Mančesteru.
U svom nedavnom intervjuu za "Paris Match" Springstin je izjavio da bi da su mu prije 10 ili 15 godina rekli da će se morati brinuti oko opstanka demokratije u SAD-u odgovorio da su izgubili razum.
- Ali tu smo. Zbog toga moram ponovo krenuti na turneju, da kontekstualiziram ono što se dešava kod nas trenutno. Vi to još ne vidite u Evropi, ali u Americi su ljudi prestrašeni. Svi se pitamo šta će nam se sjutra desiti, niko ne zna. S obzirom na to da je čovjek koji je naš predsjednik neuravnotežena osoba, jedna stvar je sigurna - naša neposredna budućnost će biti jako komplikovana - ocijenio je Springstin.

Tramp odgovorio na prozivke Springstina: On je precijenjeni, naporni kreten

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su sinoć pokrenule prvu fazu velike ofanzive na Pojas Gaze, nazvanu "Gideonova kola".
- Tokom proteklog dana, IDF je pokrenuo opsežne napade i mobilizirao snage kako bi zauzeo strateška područja u Pojasu Gaze, kao dio početnih poteza operacije Gideonova kola i proširenja kampanje u Gazi, kako bi se postigli svi ciljevi rata u Gazi, uključujući oslobađanje talaca i poraz Hamasa - navodi se u saopćenju vojske, prenosi "The Times of Israel".
IDF je dodao da će nastaviti djelovati kako bi zaštitili izraelske građane i ostvarili ciljeve rata.
Prema izraelskim zvaničnicima, ofanziva Gideonova kola bi značila "osvajanje" Gaze od strane IDF-a i zadržavanje teritorije. To bi takođe značilo i premještanje palestinskog civilnog stanovništva prema jugu Pojasa, napad na Hamas i sprečavanje Hamasa da preuzme kontrolu nad zalihama humanitarne pomoći.
Lokalni palestinski mediji javljaju da izraelska vojna vozila napreduju prema jugoistočnom dijelu Deir el-Balaha u centralnoj Gazi, pod zaštitom jake artiljerijske vatre. Izraelska vojska cilja područja Abu Holi, Abu al-Ajin i al-Jafaravi istočno od Deir el-Balaha, a zabilježen je i veliki broj eksplozija.
U izraelskim napadima na Pojas Gaze juče je ubijeno 115 Palestinaca.
Portparol Kabineta UN-a za ljudska prava Džeremi Lorens kazao je da je hitno potrebno zaustaviti izraelsko "ludilo" u Pojasu Gaze.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FUNHumanRights%2Fstatus%2F1923427528401703415%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923427528401703415%7Ctwgr%5Ecca09b377b870ffd8483f11605311e73767e5255%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nagla eskalacija napada i ubistava ove sedmice, uključujući izraelske napade na bolnice, pogoršava već očajnu humanitarnu situaciju usred znakova da dolazi još gore - naveo je Lorens.
"Forensic Architecture" koji djeluje ispred Univerziteta u Londonu upozorio je da Izrael gradi drugi militarizirani "koridor" u Gazi kako bi proširio svoju kontrolu nad Pojasom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FForensicArchi%2Fstatus%2F1923448436847747176%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923448436847747176%7Ctwgr%5Ecca09b377b870ffd8483f11605311e73767e5255%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Planovi za koridor Morag objavljeni su 2. aprila. Od tada smo utvrdili široko rasprostranjena razaranja u ostacima grada Rafaha i nekoliko novih izraelskih vojnih ispostava - naveli su.

Izrael pokrenuo prvu fazu velike ofanzive na Gazu koja za cilj ima osvajanje i zadržavanje teritorija

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: penzija