Korisnicima prava iz penzijskog i invaliskog osiguranja danas će biti isplaćena redovna mjesečna primanja za oktobar - kazali su iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.
Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za oktobar, kako su precizirali, iznosi 502,91 eura.
Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za oktobar iznosi 521,11 eura.
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za oktobar su 62,90 miliona eura - navedeno je u saopštenju Fonda PIO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Fond PIO: Danas isplata penzija, prosječna sa obračunatim razlikama 521,11 eura

Povećanje srazmjernih penzija na 450 eura izvjesno je od januara predstojeće godine - kazala je ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić.
Ona je, kako se navodi u saopštenju, ovo kazala "imajući u vidu da su se u javnosti pojavile određene spekulacije".
- Sa ciljem objektivnog informisanja zainteresovane javnosti obavještavamo da je do pune realizacije ostalo još potpisivanje sporazuma o socijalnom osiguranju sa Bosnom i Hercegovinom. Imajući u vidu da je Vlada Crne Gore potvrdila taj sporazum prema raspoloživim informacijama i procedura sa strane BiH provodi se kraju - istakla je Nišić.
Stoga, kako dodaje, nema mjesta bilo kakvoj neizvjesnosti.
- Jer 44. Vlada upravo omogućava da se zaustavi dugogodišnja nepravda prema penzionera sa srazmjernim primanjima - navela je Nišić.

500x500

1084x550

Nišić: Povećanje srazmjernih penzija na 450 eura izvjesno od januara

Prilično je izvjesno da će dio administrativnog povećanja zarada biti realizovan i to će vjerovatno, biti relativno brzo - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomski analitičar Top business Montenegro i osnivač BI consultinga Ratko Nikolić, dodajući da bi se zbog toga dio preduzeća mogao suočiti sa određenim poteškoćama.
- Čini mi se da je ovo &nbsp;prilično isforsirana &nbsp;odluka, mislim da ekonomija generalno ne trpi takvu vrstu donošenja odluka, i takvu vrstu administriranja minimalnih zarada. Mi smo svjedoci da dosta preduzeća u centralnoj i južnoj regiji ima već te minimalne zarade, tu neće biti nekih značajnih korekcija. Međutim, kod mikro preduzeća, naročito na sjeveru Crne Gore, mislim da će ta minimalna zarada biti teško dostižna, i mislim da će se &nbsp;oni suočiti sa određenim poteškoćama - rekao je Nikolić.
Ovo je već drugo povećanje zarada u javnom sektoru, pojašnjava Nikolić, i dodaje da nije siguran da su te zarade zarađene, jer se ne podiže produktivnost u javnom sektoru, već je na istom nivou kao i prije povećanja.
Sagovornik Na kraju dana kaže da ima problem da program Evropa sad 2, nazove ekonomskim programom, to je više pitanje za ocjenu političkog sistema.
- Kad pričamo o nekom programu ekonomske politike, programu uopšte politike u ekonomiji, taj program mora da sadrži neke određene elemente, da ima određenu formu, da ima neku analizu početnog stanja, da ima neke željene ciljeve, da ima određene korake kako do tih ciljeva doći, da ima neke instrumente na koji način će se doći do tih ciljeva, da ima vremensku dinamiku kad i šta će se desiti i da ima različite scenarije. Mi ne možemo biti vidoviti pa da kažemo super sve će naredne godine rasti. Možemo da imamo određene pretpostavke na bazi realnog života kako će se stvari dešavati narednih godina, ali uvijek moramo imati scenario ,, šta ako se ne desi” taj scenario, šta ako se desi u manjem obimu, šta ako se ne desi uopšte, šta ako se desiti potpuno suprotno - istakao je Nikolić.
Fond PIO sa svim svojim manama, došao je posljednjih godina na prag samoodrživosti, ističe Nikolić, 90 posto sredstava za isplatu penzija dolazilo je od uplate poreza i doprinosa, kaže on i dodaje da je preostalih 10 posto dolazilo iz budžeta.
- Dolazi se u situaciju da će preko 60 posto sredstava za penzije morati biti finansirano iz državnog budžeta. Ja ne sumnjam da će to biti realizovano, ja mislim da će država naći sredstva za to, međutim, u situaciji kad bude manjak sredstava vjerovatno neće biti plaćeno nešto drugo, stradaće kapitalni budžet, stradaće ostale stvari - naglasio je Nikolić.
Praksa je pokazala da je mnogo stabilnije finansiranje iz doprinosa, nego iz budžeta, poručuje Nikolić, jer ako dođe do smanjenja poslovne aktivnosti može doći do rizika isplata penzija, ili do rizika realizacije ostalih budzetskih davanja.
- Kad se 60 posto penzija finansira iz budžeta, penzija na neki način postaje socijalna kategorija, a to penzija ne smije biti. U penzioni fond su zaposleni izdvajali tokom svog radnog vijeka, da bi u periodu kad ne budu mogli raditi, imali mirno treće doba. I to nije socijala! To nije nikome pomoć, i niko ne treba da se osjeća zahvalnim zato što to to dobija, jer je to već platio kroz doprinose - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Kad se 60 posto penzija finansira iz budžeta, penzija postaje socijalna kategorija, što ne smije biti

Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zoran Lazarević biće na toj poziciji dok se ne donese rješenje o prestanku službe - poručio je na današnjoj pres konferenciji ministar odbrane Dragan Krapović. 
 
Krapović je pojasnio da nije donio rješenje o prestanku službe Lazareviću, već da je poništio rješenje bivšeg koordinatora Ministarstva odbrane (MOD) Filip Adžića o produženju trajanja službe Lazareviću do 2025. godine. 
 
- Lazarević je na čelu VCG dok se ne donese rješenje o prestanku službe. Ja sam poništio rješenje Adžića, nijesam donio rješenje o prestanku službe - naveo je Krapović. 
 
Podsjetio je da je predložio smjenu Lazarevića na prethodnoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost jer je smatrao da bi trebalo da se podmladi oficirski kadar. 
 
- To sam uradio na zakonit i na način na koji je to svaki put prije urađeno. Odluka nije prihvaćena od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i ja nemam problem sa tim, građani će zauzeti svoj stav o tome - rekao je Krapović. 
 
Ta odluka, kako je dodao, i dalje stoji pred Savjetom. 
 
Na pitanje što će se desiti ako Milatović ponovo bude protiv, Krapović je rekao da je pokrenuo proces prestanka službe i da neko kome je služba prestala po sili zakona mora biti razriješen. 
 
- Savjet je obavezan zakonom da oficir kome je prestala služba mora biti razriješen najkasnije danom kada mu je prestala služba - rekao je Krapović. 
 
On je rekao da je bilo mnogo spekulacija o "obezglavljivanju" Vojske i slično, ali da to nije tako. 
 
Krapović je naglasio da je obezbijedio sve da lanac komandovanja funkcioniše najnormalnije. 
 
- Postoji predlog za razrješenje i da neko naslijedi načelnika Generalštaba. Očekujem da Savjet to uvaži - naveo je Krapović. 
 
Upitan zašto je odabrao da podmlađuje kadar od najvišeg upravljačkog kadra u Vojsci, Krapović je kazao da smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra stoje u strateškim dokumentima MOD-a i sistema odbrane u Crnoj Gori. 
 
On je kazao da je Lazarević prije godinu ispunio sve zakonske uslove mu služba bude prekinuta. Poručio je da se u potpunosti i do kraja kreće u okviru svojih zakonskih ovlašćenja.

1250x600

Krapović: Lazarević na čelu Vojske do rješenja o prestanku službe

Protiv Luke Bećirovića nema istrage iako se na snimku vidi kako udara u šoferšajbnu automobila novinarke Raičković

Policija je u ponedjeljak ponovo krenula da rastjeruje na hiljade demonstranata u Tbilisiju pošto je više od 200 osoba privedeno prethodne četiri noći protesta zbog planova Vlade da obustavi pregovore o pridruživanju s Evropskom unijom do 2028. godine.
Policija je upotrijebila vodene topove i suzavac da otjera demonstrante od zgrade parlamenta, gdje se okupljaju svake noći od 28. novembra kada je vladajuća partija Gruzijski san objavila odluku o pauziranju pregovor s EU.
Demonstranti su nastavili protest uprkos oblaku suzavca na ulice u ranim satima u utorak po gruzijskom vremenu.
Policija u Tbilisiju koristila je sličnu taktiku prethodne noći da spriječi protest blizu parlamenta i uhapsila desetine ljudi. Novinari RSE-a rekli su da je policija uhapsila i pretukla nekoliko demonstranata pošto su se razišli oko dva sata u noći između nedjelje i ponedjeljka.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su 224 demonstranta privedena zbog prekršajnih prijava, a tri zbog krivičnih. Pored toga, tri policajca su hospitalizovana, a 113 drugih je potrebno liječenje, saopštilo je ministarstvo u ponedjeljak.
Predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili navela je na mreži Iks (X) da su mnogi od uhapšenih demonstranata imali povrede po glavi i licu. Neki ljudi su bili podvrgnuti sistematskom premlaćivanju između hapšenja i transporta u pritvorske objekte, dodala je ona.
- To je sve samo ne revolucija. Ovo je ogroman, rekla bih, nacionalni pokret koji se zaista proširio na cijelu zemlju, geografski i socijalno, obuhvatajući sve segmente stanovništva - rekla je Zurabišvili u intervjuu za Rojters.
Specijalne snage koje nose maske u noći između ponedjeljka i utorka dio su "nasilne represije nad demonstrantima", rekla je za SiEnEn (CNN), nazvavši to "korak dalje... protiv slobode izražavanja".
Vlada sprovodi politiku pokušavajući da ograniči izražavanje gruzijskog naroda da ne ide ka Rusiji, rekla je ona.
Takva reakcija je, kako je rekla predsjednica Gruzije, uslijedila poslije "nečuvene odluke" premijera Iraklija Kobahidzea o pregovorima o članstvu u EU.
Kobahidze je upozorio opoziciju da će "svako kršenje zakona biti dočekano uz punom strogoćom zakona".
Političari koji se "kriju u svojim kancelarijama i žrtvuju članove svojih nasilnih grupa" takođe neće izbjeći "tešku kaznu", rekao je on.
Kobahidze je ranije rekao da Zurabišvili mora da ode s funkcije na kraju svog mandata kasnije ovog mjeseca. Njegovo saopštenje uslijedilo je uprkos njenom obećanju da će ostati na funkciji "dok predsjednik ne bude legitimno izabran" pošto Gruzijski san, koji vlada zemljom više od jedne decenije, tvrdi da je pobijedio na nedavnim parlamentarnim izborima.
Zurabišvili i opozicija tvrde da su izbori pokradeni i odbijaju da priznaju novi parlament, koji je prošle nedjelje zakazao posredne izbore za novog predsjednika za 14. decembar uprkos pravnim izazovima.
- Nema legitimnog parlament, pa stoga nelegitimni parlament ne može da bira novog predsjednika - rekla je Zurabišvili prošle nedjelje.
Većina Gruzijaca podržava članstvo u EU i težnja za ulazak u EU je propisana gruzijskim Ustavom.
Međutim, usvajanje pod vladavinom Gruzijskog sna, kako kažu Zurabišvili i drugi kritičari, "ruskog zakona" za ograničavanje rada nevladinih organizacija i medije koji se finansiraju iz inostranstva, a i kontroverznog zakona o pravima LGBT osoba, kao i javnih napada Kobahidzea i drugih zvaničnika na Zapad izazvali su strahovanja da sadašnja Vlada vodi zemlju nazad u rusku orbitu.

Policija ponovo rastjeruje demonstrante u Tbilisiju

Dvije osobe su poginule, a desetine su povrijeđene u saobraćajnoj nesreći na jugu Francuske, kada je autobus sa 47 putnika udario u liticu, saopštili su zvaničnici.
Nesreća se dogodila sinoć u francuskom dijelu Pirineja, dok su se putnici vraćali u Barselonu iz Andore, gdje su išli u kupovinu zbog sezonske rasprodaje.
Lokalne vlasti su saopštile da je sedam povrijeđenih životno ugroženo.
Od 47 putnika, 30 su bili državljani Kolumbije koji žive u Barseloni, objavilo je na Iksu Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje.
Povrijeđeni su smješteni u četiri bolnice na jugu Francuske i jednoj u španskom regionu Katalonija. U spasilačkim naporima učestvovalo je više od 120 osoba.

Autobus sa 47 putnika udario u liticu u Francuskoj: Dvije osobe poginule, desetine povrijeđene

Turska poziva na pomirenje između sirijske Vlade i opozicije kako bi se zaustavio rat, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Ankari sa svojim iranskim kolegom Abasom Arakčijem, Hakan Fidan je rekao da su se Turska i Iran, koji podržavaju suprotstavljene strane u građanskom ratu u Siriji, složili da nastave diplomatske napore zajedno sa Rusijom za obnavljanje mira nakon što su pobunjenici pokrenuli munjevitu ofanzivu i skoro zauzeli drugi najveći grad u zemlji, Alep.
Fidan, čija zemlja podržava snage suprotstavljene sirijskom predsjedniku Asadu, okrivio je za nedavno rasplamsavanje sukoba odbijanje sirijske Vlade da uđe u dijalog sa opozicijom koju Turska podržava.
- Ovi događaji još jednom pokazuju da Damask mora da se pomiri sa svojim narodom i legitimnom opozicijom. Turska je spremna da da neophodan doprinos tome - rekao je turski ministar.
Njegove izjave su se pojavile usred turskog nezadovoljstva nakon što su nedavni napori ka pomirenju sa Asadom propali. Komentari su ukazivali na to da bi ofanziva koju su pokrenuli opozicioni borci mogla imati za cilj da izvrši pritisak na sirijskog lidera da se uključi u političke razgovore.
Turska nastoji da normalizuje veze sa Sirijom kako bi odgovorila na bezbjednosne prijetnje grupa povezanih sa kurdskim militantima duž njene južne granice i da bi pomogla da se obezbijedi bezbjedan povratak više od tri miliona sirijskih izbjeglica.
Asad je insistirao da povlačenje turskih snaga iz sjeverne Sirije bude uslov za bilo kakvu normalizaciju između dvije zemlje.
Fidan je ponovio podršku Turske teritorijalnom integritetu Sirije, ali je sugerisao da Turska neće oklijevati da interveniše protiv grupa sirijskih Kurda koje Turska smatra teroristima ako „iskoriste okruženje nestabilnosti“.
Turska, dodao je on, „nikada, nikada neće dozvoliti terorističke organizacije koje nastoje da iskoriste okruženje nestabilnosti“, rekao je Fidan.&nbsp;
- Uklonićemo svaku prijetnju našoj nacionalnoj bezbjednosti i našem narodu gdje god da se pojavi - dodao je on.
Iranski ministar inostranih poslova Abas Arakči, koji je posjetio Asada u sedam dana prije nego što je otputovao u Ankaru, ponovio je punu podršku Teherana sirijskoj Vladi. Iračke milicije koje podržava Iran raspoređene su danas u Siriji da podrže Vladinu kontraofanzivu protiv pobunjenika.
U međuvremenu, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izrazio je nadu da će nestabilnost u Siriji doći do kraja „u skladu sa legitimnim zahtevima sirijskog naroda“.
I Fidan i Arakči rekli su da će Turska, Iran i Rusija sazvati novi trilateralni sastanak za rješavanje sukoba u Siriji.
Rusija, čija je intervencija u građanskom ratu u Siriji u ime Asada bila ključna za preokretanje sukoba u njegovu korist, rekla je da će nastaviti da ga podržava.

Turska poziva na pomirenje između sirijske Vlade i opozicije radi okončanja sukoba

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

LAZOVIĆ PITAO ŠOŠKIĆA: Ako ste znali da sam šef kriminalne grupe, zašto ste bili sa mnom na ručku 2020. godine?

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

Tag: penzija