Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Informer i Prva RS glorifikovali Mladića, Karadžića i Pavkovića, puštali pjesme o četnicima i „Velikoj Srbiji“, u kontinuitetu negirali crnogorski identitet i jezik, pozivali na nasilje nad studentima...

Ispisivanje parola na zidu Ambasade Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, kojim se veliča ratni zločinac Ratko Mladić ,osuđen od strane Haškog tibunala, predstavlja najgrublje negiranje građanskog karaktera Crne Gore i njenog evropskog puta, saopšteno je iz Saveza udruženja boraca NOR-a i Antifašista Crne Gore.
Kako su istakli, Crna Gora već dvije decenije ulaže napore da stane u red država EU. U trenucima kada se, ne jednom, napravi iskorak ka približavanju evropskoj zajednici , određene strukture svojim postupcima opstruiraju evropski i antifašistički pravac i pokušavaju da falsifikovanjem činjenica revidiraju istoriju.
- Kontinuirani ispadi kojima se podstiču podjele po nacionalnom i vjerskom osnovu, ostaju nekažnjeni od strane nadležnih institucija. Učestalost ovakvih pojava i ponašanja odslikava nemoć države da uspostavi red, mir i ostvarivanje građanskih prava u njoj. Istupi fašističkog karaktera kakve su poruke ispisane na Ambasadi susjedne prijateljske zemlje imaju za cilj narušavanje unutrašnjeg sklada u zemlji i remećenje stabilnih dobrosusjedskih odnosa u Regionu- navode u reagoavanju na jučerašnji grafit.
Kako u SUBNOR-u smatraju, nastojanja odgovornih državnika da, uprkos jasnom ustavnom određenju, ukažu na neravnopravnost određenog jezika koji je u upotrebi u Crnoj Gori, predstavlja podrivanje građanskog karaktera društva, sa težnjom da se Crna Gora iz građanske pretvori u državu naroda.
- SUBNOR i antifašisti Crne Gore osuđuje ovakve pojave, zalaže se za očuvanje Ustava i zahtijeva da nadležne institucije, u svemu obezbijede poštovanje i primjenu zakonske regulative u državi- zaključuju u reagovanju.

Portal ETV

1250x600

1084x550

SUBNOR: Kad smo na pragu EU, određene strukture podstiču nacionalne i vjerske podjele i opstruiraju evropski i antifasištički pravac Crne Gore

Po ko zna koji put normalna Crna Gora osjeća sramotu zbog grupice ekstrema koji rade sve kako bi naštetili dobrosusjedskim odnosima sa nama bratskom BiH - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević nakon što su sramne poruke, kojima se veličaju genocid u Srebrenici i ratni zločinac Ratko Mladić, osvanule na Ambasadi Bosne i Hercegovine u Podgorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sramne-poruke-na-ambasadi-bih-u-podgorici-generale-hvala-ti-za-srebrenicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zirojević je građanima BiH i ambasadoru Jukiću uputio iskreno izvinjenje i izrazio osjećaj najdubljeg stida zbog ovog incidenta.
- Nadležni organi moraju što prije rasvijetliti ovaj događaj i sankcionisati izvršioce - decidan je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjukic-velika-solidarnost-crnogorskih-institucija-i-gradana-grafit-nas-moze-samo-inspirisati-na-jacanje-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Crna Gora i BiH ostaju, poručuje on, bratske i prijateljske države, ma koliko se neki trudili da to ne bude tako.
- A pravi reprezent tog odnosa je upravo ambasador Jukić - dobar čovjek i iskren prijatelj - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Po ko zna koji put normalna Crna Gora osjeća sramotu zbog grupice ekstrema

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) kao neformalno udruženje slobodnih građana, najoštrije i bez ikakve zadrške osuđuje ispisivanje sramnog grafita na zidu Ambasade Bosne i Hercegovine, kojim se izražava zahvalnost Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom ratnom zločincu za genocid u Srebrenici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sramne-poruke-na-ambasadi-bih-u-podgorici-generale-hvala-ti-za-srebrenicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Veličanje genocida i njegovih izvršilaca predstavlja otvorenu provokaciju, svjesno gaženje dostojanstva žrtava i njihovih porodica, ali i jasan pokazatelj povampirenog fašizma koji se, nažalost, ponovo pokušava legitimisati kroz govor mržnje i istorijski revizionizam - poručili su u redakcija STEGA za pravo i politički sistem
Posebno je, decidni su oni, uznemirujuće što se ovaj čin događa u danima uoči 19. decembra - Dana oslobođenja Podgorice, datuma koji simbolizuje antifašističku borbu, slobodu i poraz zločinačkih ideologija.&nbsp;
- Ovakvi grafiti predstavljaju direktan napad na antifašističke vrijednosti na kojima počiva savremeno društvo i na kojima je Podgorica oslobođena. Ovaj poznati rukopis sa iste adrese se simptomatično pojavljuje uvijek kada Crna Gora napravi značajan iskorak ka EU! - jasni su u STEGA.
Oni su podvukli da glorifikacija presuđenih ratnih zločinaca nije pitanje „mišljenja“, već brutalno negiranje sudski utvrđenih činjenica i pokušaj rehabilitacije ideologija koje su proizvele genocid, masovne zločine i patnju nevinih.
- Zahtijevamo hitnu reakciju nadležnih institucija, uklanjanje grafita i procesuiranje odgovornih, kako bi se poslala jasna poruka da u Crnoj Gori nema prostora za fašizam, mržnju i slavljenje zločina - jasni su u STEGA.
U vremenu kada se sjećamo oslobođenja Podgorice od fašizma naša je, kažu oni, obaveza da se odlučno suprotstavimo svakom njegovom novom, maskiranom obliku.
- STEGA ostaje čvrsto na strani istine, pravde, antifašizma i poštovanja prema žrtvama genocida - zaključili su u saopštenju.

Direktan napad na antifašističke vrijednosti, poznati rukopis sa iste adrese se uvijek pojavi kad napravimo iskorak ka EU

Crna Gora je zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. Dok pristojni, građanski i evropski orijentisani građani slave, mračna prskala i piskarala, koja imaju svoju ispostavu u vlasti nacionalista i šovinista, ostavljaju sramne pečate na licu Crne Gore - poručila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč nakon što su sramne poruke, kojima se veličaju genocid u Srebrenici i ratni zločinac Ratko Mladić, osvanule na Ambasadi Bosne i Hercegovine u Podgorici.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sramne-poruke-na-ambasadi-bih-u-podgorici-generale-hvala-ti-za-srebrenicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vuković Kuč da je uzalud.
- Za tri godine bićemo dio evropske zajednice đe će ove žvrljotine biti provincijski krik nazadnjaka i uzaludnjaka, bez značaja i odjeka. Čista petica za pet poglavlja! Prljava kampanja promovisanja genocida neće zaustaviti naše članstvo u EU - poručila je ona.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Favposlanica%2Fstatus%2F2000887816666874028%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković Kuč: Mračna prskala i piskarala, koja imaju ispostavu u vlasti nacionalista i šovinista, ostavljaju sramne pečate na licu Crne Gore

Na betonskoj ogradi sjedišta Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici tokom protekle noći ispisana je skandalozna poruka „Generale, hvala ti za Srebrenicu“, kojom se otvoreno veliča genocid počinjen u julu 1995. godine i ratni zločinac Ratko Mladić, pravosnažno osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu.
Kako je nezvanično rečeno Portalu ETV iz policije, preduzimaju se mjere i radnje na pronalasku kreatora grafita.
Poruka na Ambasadi BiH predstavlja grubo negiranje i relativizaciju genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, a koji su međunarodni sudovi kvalifikovali kao genocid.
Kako je objavio portal Istraga.ba na društvenoj mreži X, pored spornog natpisa, na zidu ambasade iscrtan je i krst sa četiri ocila, simbol koji se u ovom kontekstu dovodi u vezu s ekstremističkom i nacionalističkom ikonografijom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIstragaB%2Fstatus%2F2000839387584790836&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Pravno utvrđen genocid</h2>
Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.
Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.
Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući: Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora, Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora, Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora, Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora i Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora
Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.
Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.&nbsp;

(FOTO) Sramne poruke ispisane na Ambasadi BiH u Podgorici: „Generale, hvala ti za Srebrenicu“

Predsjednica Mehanizma za međunarodne krivične sudove (IRMCT), sutkinja Graciela Gati Santana, odbila je 11. novembra zahtjev Ratka Mladića za privremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga.
Bivši komandant Vojske Republike Srpske osuđen je 2021. godine na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.
Mladić je podnio zahtjev 5. novembra 2025. godine za sedmodnevno puštanje na slobodu kako bi prisustvovao četrdesetodnevnom pomenu u čast bliskog člana porodice koji je nedavno preminuo.
U zahtjevu je naveo da je prisustvo takvom događaju ranije smatrano opravdanim humanitarnim razlogom za privremeno puštanje drugih osuđenika, te da ne predstavlja opasnost po druge niti rizik od bjekstva, s obzirom na svoje zdravstveno stanje i spremnost da bude pod 24-satnim policijskim nadzorom.
Međutim, predsjednica Mehanizma je u odluci navela da je prag za odobravanje privremenog puštanja na slobodu iz saosjećajnih razloga izuzetno visok, te da takav zahtjev nikada nije bio odobren osobama koje su već pravosnažno osuđene i nalaze se u pritvorskoj jedinici UN-a.
Na osnovu svega navedenog, sutkinja Gati Santana zaključila je:
- Mladić nije pokazao da je njegovo puštanje opravdano. Ovim se zahtjev odbija- stoji u obrazloženju.
Mladić izdržava doživotnu kaznu zatvora, a ovo nije prvi put da je podnio zahtjev za prijevremeno ili privremeno puštanje na slobodu, pozivajući se na zdravstvene razloge.
Ratko Mladić, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina, uhapšen je u Srbiji maja 2011. i šest dana kasnije izručen je sudu u Hagu.
Utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija u leto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine.
Osuđen je po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Odbijen Mladićev zahtjev za privremeno puštanje na slobodu

Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković izjavio je da neće ukloniti mural Ratku Mladiću, osuđenom za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini.
Mural je oslikan na zgradi u kojoj se nalazi narodna kuhinja u jednom banjalučkom naselju.
Kako su izjavili iz ove ustanove za Radio Slobodna Evropa (RSE), mural su primijetili kada su došli na posao u ponedjeljak, 18. avgusta. Pretpostavljaju da je naslikan noć ranije, jer kuhinja nedjeljom radi do podne.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNoK20VsQh8%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Slučaj su prijavili komunalnom odjeljenju Gradske uprave Banja Luka, ali su im rekli, kako navode iz ove narodne kuhinje za RSE, da "prefarbaju sami mural".
Narodna kuhinja "Mozaik prijateljstva", nalazi se u opštinskoj zgradi, u banjalučkom naselju Mejdan.
<h2>Negiranje genocida i ratnih zločina krivično djelo</h2>
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko je krajem jula 2021. donio izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.
Odlukom šefa Kancelarije visokog predstavnika (OHR), kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina će se kazniti onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u odluci.
Odlukom je, kako je saopštio OHR, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
<h2>Od skrivanja do zatvora</h2>
Haški tribunal je utvrdio da je Mladić kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN), u ljeto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine.
Osuđen je po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Oslobođen je optužbe za genocid počinjen u šest bosanskohercegovačkih opština tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.
Na presudu, izrečenu 22. novembra 2017. godine, žalili su se i Haško tužilaštvo i Mladićeva odbrana. Žalbeni postupak proveden je u avgustu prošle godine. Obje žalbe su odbijene.
Tokom procesa, koji je počeo 16. maja 2012. godine i trajao 530 dana, izvedena su 592 svjedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica.
Najtraženiji haški bjegunac, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina, uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011. i šest dana kasnije izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu.
Prva optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine.

Stanivuković odbija da ukloni mural Ratku Mladiću uprkos zakonskim zabranama

Čudno da Evropski parlament nije prepoznao antifašizam Pavla Đurišića i kosmopolitizam Ratka Mladića - naveo je na mreži Iks (X) predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.&nbsp;
- Ta "trula Evropa" zaista i dalje ne kapira tekovine naših oslobodilaca - navodi Vujović.&nbsp;
Kako dodaje, njihov 30. avgust dizajniran je da porazi naš 13. jul i 9. maj.
- "Malo morgen", što bi rekao onaj kome su do kraja sluẓ̌ili - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Čudno da EP nije prepoznao antifašizam Pavla Đurišića i kosmopolitizam Ratka Mladića

Čekalo se na ovo, čekalo, najavljivalo i pripremalo; jedino se nije znalo ko je glavni glumac... &nbsp; Sad ga znamo: Milan Paunović, nekadašnji šef policije Crne Gore, policijski penzioner koji i nakon penzionisanja radi dvije decenije u policiji, dragovoljno se prijavio za svjedoka. &nbsp;&nbsp; Ne, ne za svjedoka pokajnika. Već tobože za - svjedoka pravednika. &nbsp;&nbsp; Tačno tako! Milan Paunović je na Anketnom odboru odglumio čovjeka koji je, jedini i uvijek, bio pravednik u vremenu sile i nepravde; koji je, jedini i uvijek, ustajao da se bori protiv opakih kriminalaca na vlasti iz vremena Mila Đukanovića. &nbsp; Preživio je Đukanovićevu vlast u kojoj je, na raznim odgovornim funkcijama, bio pune tri decenije. &nbsp; Ali kako? SELEKTIVNO SJEĆANJE &nbsp; Bilo je teško, baš teško?! &nbsp; Jer, Milan Paunović je – bar tako reče na Anketnom odboru - bio nesrećni policijski funkcioner, a vrlo često i nevina žrtva kriminala pod okriljem države. I ne samo on, nego i njegova porodica. Posebno sin kojeg su zbog oca, policajca-pravednika, pretukle ,,crne trojke“ posred Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060319068_4c4f7e07aa14d682ec2fa2461befe91239b63ffa67b87d4e618b4d38956ac1a0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025060319068_4c4f7e07aa14d682ec2fa2461befe91239b63ffa67b87d4e618b4d38956ac1a0" data-rendition-name="original" width="1043" height="729" loading="lazy" alt="NA METI OD STARIH SARADNIKA: Veselin Veljović "> <figcaption>NA METI OD STARIH SARADNIKA: Veselin Veljović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš one ,,crne trojke“ što su tukle i ubile Duška Jovanovića, što su - na jedan mig svog tvorca Veselina Veljovića - u kam zatucale srpske pjesnike i srpske političare u Crnoj Gori... I sve one koji se drznu da misle svojom glavom... O srpskim paravojnim formacijama, o Sedmom bataljonu, o Miloševićevim i Šešeljevim hordama zla - Paunović nije ni zucnuo. Ili ih nije vidio, ili mu nijesu smetali radikali iz bratske Srbije. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190612_f37d169b69f5c70bf64f3f8fa28ad479398769c3614fb1fd0e013f9005502b80.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250603190612_f37d169b69f5c70bf64f3f8fa28ad479398769c3614fb1fd0e013f9005502b80" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="SJEĆA LI IH SE PAUNOVIĆ: Pripadnici Sedmog bataljona Vojne policije u Crnoj Gori 1999. godine "> <figcaption>SJEĆA LI IH SE PAUNOVIĆ: Pripadnici Sedmog bataljona Vojne policije u Crnoj Gori 1999. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Zašto se onda javio nakon toliko vremena, zbog čega je naprasno odlučio da govori o tom zlom dobu? &nbsp; Kaže da je imao samo jedan – sveti i časni - motiv da progovori nakon tri decenije. &nbsp; ,,Da ne bi više jedna majka zaplakala u Crnoj Gori“, prozborio je drhtavim glasom Milan Paunović... &nbsp; PAUNOVIĆEVA BRIGA O SUZAMA &nbsp; Da ne bi više jedna majka zaplakala u Crnoj Gori... Stvarno, to je bio motiv? &nbsp; A što je sa majkama koje su plakale dok je Paunović ćutao i čuvao svoj policijski posao? Đe su se to, u kom kraju srca ili duše Milana Paunovića - iz ponosne i mučeničke Velike - sakrile emocije kada su plakale neke majke iz Bosne i Hercegovine? &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190612_462d0764d1ce349ffcbdfde8ad846864667439af8b4f67187fe1fdebcef020e6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250603190612_462d0764d1ce349ffcbdfde8ad846864667439af8b4f67187fe1fdebcef020e6" data-rendition-name="original" width="299" height="168" loading="lazy" alt="ZLOČIN BEZ KAZNE: Podsjećanje na deportaciju izbjeglica iz BiH"> <figcaption>ZLOČIN BEZ KAZNE: Podsjećanje na deportaciju izbjeglica iz BiH(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  One majke nesrećnih Bošnjaka i Muslimana - izbjeglica - koje je crnogorska policija 1992. godine, baš kad je Milan Paunović bio načelnik uprave milicije, deportovala vojsci koljača Radovana Karadžića i Ratka Mladića. &nbsp; Jesu li njihove suze bile manje važne od Paunovićevog opstanka na poslu? &nbsp; O tome nije bilo ni riječi, niti su ga prijatelji iz vlasti - Andrija Mandić i Milan Knežević pitali, niti su se poslanici opozicije dosjetili da pitaju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190640_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250603190640_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PAUNOVIĆEVI NALOGODAVCI: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>PAUNOVIĆEVI NALOGODAVCI: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Pustili su da Milan Paunović crnogorskoj javnosti ponudi priču da je on, baš on – koji je svojevremeno postavio Veselina Veljovića za komandanta specijalaca – tek kasnije saznao da je baš Veljović organizovao ,,crne trojke“. I da je Paunović, kao šef crnogorske policije koji je angažovao Veljovića, sve vrijeme ćutao. &nbsp; Zašto je on tada ćutao, ako je sve znao? &nbsp; U ta surova vremena, priznao je Paunović, zamuckujući a glumeći neprijatnost, u ta mučna vremena nije bilo pametno da priča, ako želi da zadrži posao koji je godinama ćuteći radio. A sada bi Paunović – opet po svaku cijenu, valjda ostanka na poslu i neke nagrade - da priča nove priče iz starih vremena. &nbsp; Svake vojske vojnik danas priča o moralu, principima i poštenju. &nbsp; MRTVI NE GOVORE &nbsp;&nbsp; Čovjek koji je decenijama ćutao pred živima, sad priča o njima - kad su mrtvi. &nbsp; Kaže Paunović da je svašta govorio ministru Vukašinu Marašu. Ali, Maraš odavno nije među živima, ne može da mu odgovori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190640_1051420471c575ebd03814a1e5f0b805655dc6d39338924a518b013836e1c2b3.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250603190640_1051420471c575ebd03814a1e5f0b805655dc6d39338924a518b013836e1c2b3" data-rendition-name="original" width="1772" height="942" loading="lazy" alt="ŽRTVA NAKNADNE REVIZIJE PROŠLOSTI: Vukašin Maraš, nekada čelni čovjek bezbjednosnog sektora"> <figcaption>ŽRTVA NAKNADNE REVIZIJE PROŠLOSTI: Vukašin Maraš, nekada čelni čovjek bezbjednosnog sektora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Svašta je, kaže aunović, pričao i sa Goranom Žugićem. Ali i Žugić ne može da progovori. Ne može da svjedoči i javnosti saopšti: da li je tog 14. januara 1998, kada su bataljoni Momira Bulatovića krenuli da osvajaju staru zgradu Vlade u ulici Jovana Tomaševića, da li je te večeri baš Paunović policajcima sugerisao da spuste oružje? &nbsp; Tobože da bi sačuvali mir, a stvarno da bi puštili Bulatovićeve ljude da zauzmu zgradu Vlade. Da, bilo bi to uzbudljivo svjedočenje da Žugić može koju riječ da kaže Paunoviću I da pojasni kako su baš specijalci Veselina Veljovića spasili i spriječili upad u zgradu Vlade. &nbsp;&nbsp; Ali, ne, ne mogu mrtvi da progovore. I Paunović to zna. I sebe prikazuje kao heroja mira. Ovako, ispada kako je on, a ne pokojni Bobo Bogdanović, na Cetinju u doba NATO intervencije, pokazao kuraž da se, predvodeći Cetinjane i brojne građanske aktiviste, na Ivanovim koritima odupre invaziji Sedmog bataljona. &nbsp; Bobo Bogdanović danas ne može da govori. A pričao bi, kako mu je vazda I bastalo. &nbsp; ISTINA NAĐE PUT Oni koji su živi, pokazali su koliko je čvrsta istina Milana Paunovića. &nbsp; Eto, upravo smo juče saznali da je Bato Vujošević, crnogorski pjevač, bio pripadnik ,,crnih tojki” koje su, po verziji Paunovića, prebili njegovog sina. Svi koji poznaju Bata Vujoševića znaju koliko je istine u Paunovićevim tvrdnjama kada govori o ,,crnim tojkama”. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Baš kao što sam Paunović zna zašto ćuti o aferi S.Č. Ni glasa da pušti o sramnom namještanju i uništavanju života, ne samo tadašnjeg tužioca Zorana Piperovića i njegove porodice, već i porodica svih drugih koje je targetirao. &nbsp; Ali, zna se zašto Milan Paunović ćuti o živima. Jer se - baš kao u aferi S.Č. - pokazala podlost postupanja visokog policijskog funkcionera. &nbsp; Jasno je svima koji malo znaju što se zbivalo u Crnoj Gori tokom posljednje tri decenije. Zato je priča Milana Paunovića, osim vlastite želje da se prikaže herojem iz sjenke, bila jedna - velika, osmišljena, predstava za javnost. &nbsp; MUČNA PREDSTAVA ZA JAVNOST Da, Paunović je bio glumac u komadu koji su osmislili vođe parlamentarne većine, oni koji su 21. maja 2006. godine – tugovali što je Crna Gora postala nezavisna država. &nbsp; Samo se tako, kao prizemna režija, može tumačiti da je onaj Momčilo Leković, vječiti student prava, mogao da spremi slike Veselina Veljovića u A4 formatu i prije nego je Paunović davao iskaz. Ili da je Paunović čitao odgovore na pitanja Milana Kneževića... Da, sve je bio političko pozorište, da bi javnosti poslali poruku pni isti, sada političari na vlasti, koji su nekad &nbsp;su nekad bili vojnici i Slobodana Miloševića i sada Aleksandra Vučića.&nbsp; I koji žele da se ponovi ona &nbsp;predreferendumska mantra: da je Crna Gora država kriminala i da zato ne zaslužuje da postoji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190632_80ec22216f9f2c624cc0a2bcc2a2590bdc694cb23bb7f148f4d46e97e7dc375b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250603190632_80ec22216f9f2c624cc0a2bcc2a2590bdc694cb23bb7f148f4d46e97e7dc375b" data-rendition-name="original" width="1000" height="498" loading="lazy" alt="REŽIJA: Momčilo Leković na Anketnom odboru unaprijed zna koga će Paunović da pomene"> <figcaption>REŽIJA: Momčilo Leković na Anketnom odboru unaprijed zna koga će Paunović da pomene(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je bila ključna uloga Milana Paunovića. Da pljune na svoj policijski posao koji je obaljao duže od trideset godina, da krivicu prebaci na one koji mu ne mogu odgovoriti i da podrži priču svojih novih političkih mentora: avgustovske vlasti koja ga je – preko Alekse Bečića - odlikovala prošle godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190636_08aa08316a85fa220f01289a0eaebb535abb74a033932f9bdc1d3a2a8cb278e3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250603190636_08aa08316a85fa220f01289a0eaebb535abb74a033932f9bdc1d3a2a8cb278e3" data-rendition-name="original" width="526" height="643" loading="lazy" alt="SVAKI NADREĐENI JE DOBAR NADREĐENI: Ministar Šaranović uručuje 2024. zahvalnicu Paunoviću "> <figcaption>SVAKI NADREĐENI JE DOBAR NADREĐENI: Ministar Šaranović uručuje 2024. zahvalnicu Paunoviću(Photo: Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Da li će Paunović dobiti nakon jučerašnjeg istupa još neku nagradu? Viđećemo, ali – ako ćemo pravo – sve što dobije zaslužio je.&nbsp; Baš kao i Crna Gora u kojoj kojoj ovakvi ljudi postaju svjedoci pravdenici. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Milan Paunović, lažni svjedok-pravednik?!

Nakon višemjesečnih konsultacija sa Evropskom komisijom stvoreni su uslovi za implementaciju Direktive koja se odnosi na GDPR, odnosno zaštitu podataka o ličnosti, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
S tim u vezi, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila 12 amandmana na Zakon o unutrašnjim poslovima i 12 amandmana na Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednosti koji su proizvod višemjesečnih konsultacija sa naldežnim direktoratima Evropske komisije.
- Amandmanima se u potpunosti omogućava usklađivanje navedenih zakonskih rješenja sa GDPR kao obaveza u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, a u skladu sa zahtjevom Evropske komisije - navedeno je u saopštenju Vlade.
Pojasnili su da se pod privatnim podacima u smislu GDPR smatraju svi podaci o identitetu lica, ili podaci iz kojih se može jednoznačno utvrditi identitet lica, te podaci o političkoj, seksualnoj orijentaciji, rasi, imovnom stanju, ali i podaci kao što su istorija pretraga, meta podaci na fajlovima koje je napravila određena osoba, a koji mogu otkriti identitet, podaci o zdravlju, imovnom stanju, kretanju, navikama, te drugi personalni podaci čijim bi se objavljivanjem ili zloupotrebom mogla ugroziti osoba.

Vlada utvrdila amandmane na zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u: U potpunosti omogućeno usklađivanje sa GDPR

Medijski savjet za samoregulaciju izražava ozbiljnu zabrinutost povodom pravosnažne odluke Višeg suda za prekršaje u Bijelom Polju, kojom su trojica punoljetnih okrivljenih oslobođeni odgovornosti za napade i prijetnje novinarima tokom izvještavanja iz Gornjeg Zaostra u avgustu 2025. godine.
Kako podsjećaju, reporteri Pobjede i Vijesti bili su izloženi uvredama, prijetnjama, fizičkom kontaktu i oduzimanju opreme dok su profesionalno obavljali svoj posao, pokušavajući da dokumentuju uklanjanje nezakonito postavljenog spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću.&nbsp;
Uprkos tome, dodaju, epilog prekršajnog postupka je - nema dovoljno dokaza.
- Posebno zabrinjava neujednačenost u kvalifikaciji radnji koje su se dogodile tokom istog događaja i imale za cilj onemogućavanje novinara da obavljaju svoj posao. Dok se u jednom predmetu vodi krivični postupak za djelo prinude nad novinarom, u prekršajnom postupku je oduzimanje telefona i sprečavanje snimanja ocijenjeno kao radnja bez elemenata fizičkog napada, uz obrazloženje da nije bilo kontakta „tijelo o tijelo” - naglasili su iz MSS.&nbsp;
Sve to, prema njihovim riječima, može da nametne pitanje dosljednosti primjene prava i ujednačenosti sudske prakse u predmetima koji se odnose na bezbjednost medijskih radnika.
- Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su i drugi postupci koji se vode u vezi sa ovim događajem obilježeni višestrukim odlaganjima ročišta, što produžava pravnu neizvjesnost i slabi povjerenje u efikasnost pravosuđa - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Medijski savjet podsjeća da je u javnosti više puta ukazivano na ulogu crkvenih struktura u kontekstu podizanja spomenika čije je uklanjanje bilo povod za napad na novinare.&nbsp;
Posebno, poručuju, zabrinjava činjenica da spomenik Pavlu Đurišiću, nakon uklanjanja u crkvu, pa u manastir, nikada nije pronađen, niti je javnosti dato jasno i uvjerljivo objašnjenje o postupanju nadležnih organa u tom dijelu slučaja.
- U demokratskom društvu legitimno je postaviti pitanje da li su sve institucije u ovom predmetu postupale jednako efikasno, nepristrasno i bez uticaja bilo kakvih vaninstitucionalnih autoriteta i da li je zaštita novinara bila tretirana kao prioritet u odnosu na druge interese. Svaka percepcija da vjerski ili politički autoriteti mogu imati veći uticaj od zakona predstavlja ozbiljan problem za vladavinu prava - navode iz MSS.&nbsp;
Medijski savjet za samoregulaciju, kako navode, ne prejudicira odgovornost bilo kojeg subjekta, ali smatra da izostanak uvjerljivog i dosljednog institucionalnog odgovora stvara percepciju nekažnjivosti.
- Ona može negativno da utiče na slobodu medija i spremnost novinara da izvještavaju o temama od javnog značaja. Nastavićemo da pratimo ovaj i sve druge slučajeve napada na novinare, insistirajući na transparentnosti, dosljednosti i odgovornosti institucija, jer bez stvarne zaštite novinara nema ni suštinske slobode medija - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Epilog slučaja Gornje Zaostro produbljuje sumnje u efikasnost institucionalne zaštite novinara

Prof. dr Martin Ćalasan dobitnik je nagrade za najuspješnijeg naučnika u oblasti prirodno-matematičkih, tehničko-tehnoloških, medicinskih i poljoprivrednih nauka, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Komisija za dodjelu nagrada za naučna dostignuća je, nakon sprovedenog postupka razmatranja i vrednovanja prijava pristiglih po Javnom pozivu za dodjelu nagrada za naučna dostignuća u 2025. godini, u skladu sa Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i Pravilnikom o bližim uslovima i kriterijumima za dodjelu nagrada za dostignuća u oblasti naučnoistraživačke djelatnosti, utvrdila prijedlog dobitnika nagrada.
Na osnovu Izvještaja Komisije i ukupnog broja ostvarenih bodova, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija donijelo je Odluku o dodjeli nagrada za naučna dostignuća u 2025. godini.
Pored Ćalasana, nagrade su dobili i dr Teodora Stanković, Univerzitet Crne Gore za najuspješniju mladu naučnicu do 35 godina života u oblasti društvenih i humanističkih nauka i dr Mihail Micev, Univerzitet Crne Gore za najuspješnijeg mladog naučnika do 35 godina života u oblasti prirodno-matematičkih, tehničko-tehnoloških, medicinskih i poljoprivrednih nauka.
Javni poziv za dodjelu nagrada za naučna dostignuća u 2025. godini objavljen je 29. decembra 2025. godine, a do isteka roka za podnošenje prijava zaprimljeno je ukupno 19 prijava za sve kategorije nagrada, dok su tri prijave odbačene kao neblagovremene.
- Komisija je prilikom ocjenjivanja i bodovanja prijava primjenjivala kriterijume utvrđene Javnim pozivom i Pravilnikom, vodeći računa o naučnoistraživačkom karakteru prijavljenih doprinosa, njihovoj relevantnosti i ostvarenju u 2025. godini, kao i o dostavljenim dokazima o ispunjenosti propisanih uslova - pojasnili su iz MPNI.
Nagrade za naučna dostignuća dobitnicima će uručiti ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ćalasan, Stanković i Micev dobitnici nagrada za naučna dostignuća u 2025.

Iniciranje potpisivanja Sporazuma o vazdušnom saobraćaju između Crne Gore i Irske je u obostranom interesu, poručio je predsjednik Crne 
Gore Jakov Milatović.
Milatović se zahvalio ministru za saobraćaj, klimu, energetiku i životnu sredinu Irske Darah O'Brajen na srdačnom dočeku i konstruktivnom razgovoru. &nbsp;
- Irska pruža snažnu podršku Crnoj Gori i želi da nam, kroz konkretne inicijative i razmjenu iskustava, pomogne u daljem razvoju i jačanju naših kapaciteta - naveo je Milatović na mreži X.
On je istakao da je poseban fokus bio na uspostavljanju direktnih avio-linija između Crne Gore i Irske, što bi, navodi on, predstavljalo snažan podsticaj turističkoj i ekonomskoj saradnji, kao i dodatno učvršćivanje veza između naših građana. &nbsp;
- Saglasili smo se da je u obostranom interesu da se odmah inicira potpisivanje Sporazuma o vazdušnom saobraćaju između naše dvije zemlje - naglasio je Milatović.
Mialtović i O'Brajen su razgovarali i o jačanju saradnje u oblasti investicija, održivog razvoja, energetike i klimatskih politika, uz razmjenu znanja i dobrih praksi.
- Crna Gora i Irska imaju značajan potencijal za produbljivanje partnerstva, a jačanje saobraćajne povezanosti predstavlja snažan impuls u tom pravcu - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2026990810097467885%3Ft%3DmxYKo7twBzT_WvMGj8-lnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: ratko-mladic