Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva protiv policijskog službenika Z. G. zbog postojanje osnovane sumnje da je izvršio krivični djelo zločin protiv čovječnosti.
Kako je precizirano u saopštenju SDT-a, optužnica koja je podignuta 19. juna prošle godine potvrđena je 15. septembra
- Predmet optužnice je to što je optuženi, kao pripadnik civilne policije bosanskih Srba, za vrijeme nemeđunarodnog oružanog sukoba između Vojske Republike Srpske i Armije Republike Bosne i Hercegovine od početka maja do sredine decembra 1992. godine, na području Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Hadžići, kršeći pravila međunarodnog prava u okviru šireg i sistematskog napada uperenog protiv civilnog stanovništva, učestvovao u vršenju ubistava i vršio porobljavanja, prinudna preseljavanja, mučenja, proganjanja na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, protivpravna zatvaranja lica i druge slične nehumane postupke, kojima su im prouzrokovane teške patnje i ozbiljno ugrožavano zdravlje - naveli su iz SDT-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Potvrđena optužnica protiv crnogorskog policajca za ratni zločin

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić izjavio je u ponedjeljak uveče, nakon što je srpski general i haški osuđenik Nebojša Pavković (79) pušten zbog lošeg zdravstvenog stanja, da država mora da pokaže da stoji iza svih osuđenih.
- Mi sa odnosom koji smo imali tokom suđenja i tokom svih postupaka, i tokom izdržavanja kazne, nekako smo ostavili te ljude i prepustili ih samim sebi. Zato kažem, i bez obzira na vođenje postupka, mi moramo da pokažemo da kao država stojimo iza tih ljudi. Mi još imamo u zatvorima ljude - rekao je Vujić za privatnu televiziju Informer.
Dodao je da planira da posJeti i druge koji su osuđeni pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.
Naveo je da je Srbija više puta slala urgencije i garancije za Pavkovića od juna i da je u petak država tek dobila odgovor na to.
PredsJednik Srpske napredne stranke (SNS) i bivši premijer Miloš Vučević ocijenio je da je na ponos Srbije što je uspjela da vrati "dva velika ratna komandanta" - Nebojšu Pavkovića i Vladimira Lazarevića.
Nebojša Pavković, bivši komandant Treće armije Vojske Jugoslavije, je 2009. godine proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 22 godine zatvora za zločine nad Albancima na Kosovu 1999. godine.
Zajedno sa njim, osuđeni su i Vladimir Lazarević, Nikola Šainović, Dragoljub Ojdanić i Sreten Lukić.
Prvooptuženi Slobodan Milošević, bivši predsednik Jugoslavije, je umro u pritvoru, a nekadašnji predsednik Srbije Milan Milutinović je oslobođen optužbi.
Pavković je doputovao u Srbiju 28. septembra, nakon što mu je Rezidualni mehanizam za krivične sudove odobrio prijevremeni izlazak iz zdravstvenih razloga.
Drugi nekadašnji oficir Vojske Jugoslavije, Vladimir Lazarević, koji je u Hagu osuđen na 14 godina zatvora, se po odsluženju kazne vratio u Srbiju 2015. godine, avionom Vlade uz doček ministara.
Nakon toga dobio je mjesto predavača na vojnoj akademiji, a potom i titulu počasnog građanina jedne opštine na jugu Srbije.

Vujić: Država Srbija da pokaže da stoji iza haških osuđenika

Sud Bosne i Hercegovine odlučiće o predlogu sarajevskog tužilaštva da se Crnoj Gori ustupi optužnica protiv Ranka Radulovića, koji se tereti za ratne zločine u Foči devedesetih godina.
Ovo je potvrđeno Radiju Slobodna Evropa iz Suda BiH.
Radulovića, crnogorskog državljanina, krajem prošlog mjeseca Podgorici je izručio Beograd.
Za njim je bila raspisana međunarodna potjernica radi služenja dvije i po godine zatvorske kazne u Crnoj Gori, ali i procesuiranja zbog sumnji za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo podstrekavanjem, zelenaštvo i silovanje.
Nezavisno od procesa pred crnogorskim organima, u susjednoj BiH je još prije pet godina protiv njega djelimično potvrđena optužnica za zločine protiv čovječnosti počinjene 1992. u Foči, koja je tridesetak kilometara udaljena od granice Crne Gore.
Ona Radulovića tereti da je kao pripadnik Vojske Republike Srpske učestvovao u silovanjima, zatvaranjima i uništavanju imovine bošnjačkog stanovništva.
On je negirao krivicu.
Bosanskohercegovački organi odluku o ustupanju te optužnice donijeće kada "organi Crne Gore dostave tražene informacije".
Iz crnogorskog Specijalnog tužilaštva - nadležnog za ratne zločine - nisu odgovorili na upit RSE o slučaju Radulovića.
<h2>Da li može biti izručen</h2>
Ugovor Crne Gore i BiH ne dozvoljava međusobno izručivanje sopstvenih državljana optuženih za zločine protiv čovječnosti.
Uz to, pravo BiH ne poznaje suđenje u odsustvu.
U analizi Akcije za ljudska prava (HRA) se navodi da je optužnicom protiv njega obuhvaćeno 200 dokaza i 50 svjedoka, od čega sedam sa dodijeljenim mjerama zaštite.
Jedna od svjedokinja, koja je bila među zatočenicama u logoru pored Foče, tvrdi da ju je on silovao kada je imala samo 16 godina, piše u analizi.
Inicijativa da taj slučaj bude ustupljen crnogorskim organima prije par godina je "propala" jer su se tome usprotivile žrtve iz BiH.
Tada je u analizi HRA konstatovano da će "Radulović de facto biti pošteđen utvrđivanja odgovornosti... ukoliko oštećeni ne daju saglasnost za ustupanje" slučaja Crnoj Gori.
<h2>U ustupljenom slučaju dobio 20 godina robije</h2>
Ovo ne bi bio prvi put da BiH ustupa slučaj ratnih zločina Crnoj Gori.
Naime, Tužilaštvo BiH je 2018. godine podiglo optužnicu protiv Slobodana Pekovića, ranije Čurčića, koju je ustupilo Crnoj Gori.
Nekadašnji pripadnik Vojske Republike Srpske osuđen je prošlog mjeseca u Podgorici na 20 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Foči.
Osuđen je za ubistvo dvije i silovanje jedne osobe. No, presuda je još uvijek nepravosnažna.
<h2>Presude protiv crnogorskih državljana u BiH</h2>
Dvojica crnogorskih državljana Rajko Vojvodić i Milutin Đilas osuđena su krajem prošle godine na dvije, odnosno četiri godine za silovanja počinjena u Foči.
Ova presuda nije pravosnažna.
A da su pravosnažne presude Suda BiH za zločine protiv čovječnosti donijete protiv trojice crnogorskih državljana rečeno je RSE-u iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Na najnižu od tri kazne - 10 godina zatvora - osuđen je Miodrag Nikačević.
Osuđen je za silovanja počinjena u Foči.
U presudi se, između ostalog, ističe da je jednu od žrtava primorao na silovanje prijetnjom da će dovesti njenog brata "da gleda što on njoj radi" ili da će mu se "nešto desiti".
Na 20 godina osuđen je Mojkovčanin Dragoje Špiro Paunović.
Paunović je avgusta 1992. naredio srpskim vojnicima da vežu ruke zatočenim bošnjačkim civilima i koristio ih kao "živi štit" u sukobu sa Armijom BiH.
Istog dana je naredio da budu strijeljani, u čemu je i sam učestvovao.
U masovnoj grobnici na istoku BiH nađeni su posmrtni ostaci 24 od 27 strijeljanih.
Troje koji su uspjeli da prežive su svjedočili na suđenju.
Sud BiH je utvrdio da je on počinio zločine protiv čovječnosti - progon i ubijanje.
Na najvišu kaznu među njima - 42 godine - osuđen je Nikšićanin Veselin Batko Vlahović, poznat kao "monstrum sa Grbavice".
U presudi se, između ostalog, navodi da je zatvorenike vodio na lokaciju u blizini Sarajeva gdje je "pokazivao tijela ubijenih civila, koja se su nalazila razbacana... govoreći da je sve te osobe on pobio".
Prvostepenom presudom je utvrđeno da je odgovoran za 31 ubistvo, nestanak 14 osoba za koje se vjeruje da ih je ubio, 13 silovanja i više od 50 premlaćivanja i teških povreda.
Sva trojica su na suđenjima negirala krivicu.
Prema podacima na internet stranici Suda BiH, Vlahović se nalazi na izdržavanju kazne, za Paunovića status kazne nije naveden dok je Nikačević desetogodišnju kaznu odslužio.
<h2>Nova optužnica protiv Nikačevića</h2>
Međutim, Tužilaštvo BiH je protiv Nikačevića krajem 2021. podnijelo novu optužnicu kojom se tereti da je učestvovao u ubistvu 10 civila, prisilnom nestanku i silovanju bošnjačkog stanovništva na tertoriji Foče.
Za njim je BiH raspisana potjernicu.
Međutim, optužnica mu nikada nije uručena jer, prema pisanju portala Detektor.ba, on nije pronađen na adresi u Crnoj Gori i prema riječima mještana on nalazi u inostranstvu.
Zamolnica je potom upućena nadležnim organima Srbije za uručenje optužnice, piše Detektor.

1250x600

1084x550

Sud BiH razmatra ustupanje Crnoj Gori optužnice za ratne zločine protiv Ranka Radulovića

Osnovni sud u Prištini osudio je danas Miloša Pleskovića na 15 godina zatvora za ratne zločine na Kosovu.
Prema optužnici, Plesković je zajedno sa grupom naoružanih Srba ubio troje albanskih civila i ranio još nekoliko u Prizrenu.
Sudija Rahman Bećiri rekao je da će presuda biti izvršena u roku od 15 dana od pravosnažnosti.
Plesković se, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, nalazi u pritvoru.
U optužnici se navodi da je pucao iz Kalašnjikova i ubio R. D, B. D. i F. B, dok su ranjeni Dženger Cana, Fevzi Cana i Baškim Kastrati preživjeli.
U dokumentu se navodi i da je porodicama žrtava bilo dozvoljeno da preuzmu tijela tek sedam dana nakon ubistva, kao i da su tijela R. D. i B. D. bila položena jedno na drugo, dok je jedno od njih imalo odsječenu nogu, a da je tijelo žrtve F. B. pronađeno bez glave.
Kancelarija za Kosovo Vlade Srbije je, reagujući na presudu Pleskoviću, navela da je to nastavak "neosnovanih, drakonskih, protivpravnih i političkih presuda" i poruka svima srpske nacionalnosti da ne smiju da se vrate na svoje ognjište.
- Srbima se ovakvim presudama krše osnovna ljudska prava, među kojima je i ono na pravično suđenje koje je garantovano i međunarodnim konvencijama - naveli su iz te kancelarije.
Srpska Kancelarija za Kosovo pozvala je međunarodne misije da u skladu sa povjerenim mandatom obezbijede poštovanje osnovnih prava Srba i spriječe, kako su rekli, svaku vrstu njihovog fizičkog i institucionalnog progona.
Tokom rata na Kosovu 1998 i 1999. godine ubijeno je više od 13 hiljada civila, uglavnom iz albanske zajednice, dok se oko 1,6 hiljada i dalje vodi kao nestalo.

Za ratni zločin u Prizrenu 15 godina zatvora

Akcija za ljudska prava (HRA) podsjetila je da se danas navršavaju 33 godine od ubistva troje civila, Hasana, Feride i njihove kćerke Sene Klapuh, koji su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini, dodajući da očekuju da nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača, koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
Iz HRA navode u saopštenju da podržavaju i apel odbornika Skupštine Glavnog grada Podgorice, Aleksandra Saše Zekovića, da se posmrtni ostaci žrtava odmah po identifikaciji predaju članu njihove porodice uz odgovarajuće državne počasti.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nisu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - navode iz HRA.&nbsp;
Bosna i Hercegovina bi, smatraju iz HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Akcija za ljudska prava je ove godine objavila i tekst "Ne bis in idem u kontekstu konkurentnih međunarodnih nadležnosti", u kome su pravni eksperti Amir Čengić i Lejla Terzimehić analizirali pravne uslove za izvršenje pravosnažne presude u ovom slučaju i predložili konkretna rješenja za ostvarivanje pravde. Tekst je objavljen u okviru projekta „Zajedno do pravde - pravna, psihološka i društvena podrška žrtvama ratnih zločina", koji sprovodi Akcija za ljudska prava uz podršku Evropske unije u okviru regionalnog projekta „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu", koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
<h2>Dostojanstvena sahrana</h2>
- Opština Nikšić je 1992. godine privremeno ukopala posmrtne ostatke žrtava kod Trebjese, bez grobnih obilježja. Nakon višegodišnjih apela sina i brata stradalih, Ferida Klapuha, kao i inicijativa civilnog sektora Crne Gore, konačno su preduzeti prvi konkretni koraci ka ekshumaciji, identifikaciji i dostojanstvenoj sahrani. Dana 4. juna 2025. godine, Komisija za nestala lica Crne Gore, na zahtjev Instituta za nestale osobe BiH, izuzela je koštane uzorke sa privremenog groblja u Trebjesi radi DNK analize. Uzorci su upućeni u laboratoriju Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) u Hagu, a rezultati se uskoro očekuju - navode iz HRA.&nbsp;
Na lokaciji su, kako dodaju, pronađeni posmrtni ostaci tri osobe – dvije žene i jednog muškarca – koji su preneseni u Klinički centar Crne Gore, gdje će biti čuvani do okončanja DNK analize.
- Dostojan ispraćaj posmrtnih ostataka članova porodice Klapuh iz Crne Gore bio bi od značaja za crnogorsko društvo u cjelini. Priznanje i poštovanje žrtve porodice Klapuh je dio procesa ostvarivanja pravde i odgovornog odnosa zajednice prema zločinima iz prošlosti - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

HRA: Očekujemo da BiH konačno kazni ratne zločince za ubistvo porodice Klapuh kod Plužina

Apelacioni sud Kosova potvrdio je presudu Osnovnog suda u Prištini Ekremu Bajroviću iz Bara, odbacivši kao neosnovanu žalbu njegovog branioca. Bajrović je prvostepeno osuđen na 12 godina zatvora pošto je proglašen krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, prenosi Barski portal.
Prethodno je Osnovni sud proglasio Bajrovića krivim za ratne zločine protiv civilnog stanovništva, osudivši ga na 12 godina zatvora.
- Apelacioni sud je, nakon analize presude, zajedno sa spisima predmeta, ocijenio žalbene navode i zaključio da presuda ne sadrži bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 384. Zakonika o krivičnom postupku. Obrazloženje presude daje potpune i jasne razloge o odlučnim činjenicama, pa stoga ožalbena presuda ne sadrži nikakve druge povrede koje bi uslovljavale njeno obavezno poništavanje, niti je povrijeđen krivični zakon na štetu optuženog kako to tvrdi odbrana u žalbi - navodi se u odluci.
Bajrović je proglašen krivim za ratne zločine u opštini Istok.
Prema optužnici, on je u saizvršilaštvu sa pripadnicima srpske policije, iz kolone izdvojio albanske civile, muškarce, nakon čega su ih zlostavljali u kući Deme Zećirija, a potom ubili njih 15.
Svjedoci su se žalili na presudu, navodeći da je kazna niska u odnosu na razmjere zločina.

Potvrđena presuda: Baraninu Ekremu Bajroviću 12 godina zatvora za ratni zločin na Kosovu

Obustavu američkog finansiranja za gotovo dvadeset programa preporučila je Bijela kuća, a riječ je o programima koji se bave ratnim zločinima i odgovornošću na globalnom nivou, uključujući u Mjanmaru, Siriji i u vezi sa navodnim ruskim zločinima u Ukrajini, piše Rojters.
Preporuka Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB), koja ranije nije bila javno objavljena, ne predstavlja konačnu odluku o ukidanju programa, jer daje mogućnost Državnom sekretarijatu da uloži žalbu.
Osnovu za mogući dijalog između OMB-a i državnog sekretara SAD Marka Rubija i njegovih saradnika, postavlja ova preporuka.
Oni bi trebalo OMB-u da dostave svoje prijedloge o tome koji programi zaslužuju nastavak finansiranja. Programi takođe uključuju aktivnosti u Iraku, Nepalu, Šri Lanki i Gambiji.
Očekivanja da će Rubio zastupati nastavak velikog broja ovih programa su mala, prema navodima dva američka zvaničnika. Ipak, glavni američki diplomata mogao bi iznijeti argumente za zadržavanje ključnih programa, kao što je pomoć u potencijalnim suđenjima za ratne zločine u Ukrajini, prema jednom izvoru upućenom u ovu temu.
<h2>Nekoliko programa</h2>
Nekoliko programa koji su predloženi za ukidanje bave se projektima odgovornosti za ratne zločine u Ukrajini, uključujući i Global Rights Compliance, koji pomaže u prikupljanju dokaza o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti širom Ukrajine, uključujući seksualno nasilje i mučenja.
Još jedan program je Legal Action Network, pravna pomoćna organizacija koja podržava lokalne napore u pokretanju slučajeva protiv osumnjičenih osoba za ratne zločine u Ukrajini.
Biroi Državnog sekretarijata koji žele da očuvaju bilo koji od programa za ratne zločine i odgovornost treba da do kraja radnog dana 11. jula pošalju svoja obrazloženja, navodi se u internom mejlu Državnog sekretarijata u koji je Rojters imao uvid.
Među programima koji su predloženi za ukidanje je i grant od 18 miliona dolara za Kancelariju glavnog tužioca Ukrajine, koji implementira Inicijativa za međunarodnu krivičnu pravdu Univerziteta Georgetown.
Iako programi nemaju direktan uticaj na napore Ukrajine na linijama fronta da odbije rusku invaziju, pristalice kažu da oni predstavljaju najbolju priliku za temeljno dokumentovanje prijavljenih zločina na bojnom polju u najvećem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata, koji sada ulazi u četvrtu godinu.
<h2>Ratni zločini&nbsp;</h2>
Ukrajina je otvorila više od 140.000 slučajeva ratnih zločina od ruske invazije u februaru 2022. godine, koja je usmrtila desetine hiljada ljudi, opustošila velike djelove zemlje i ostavila mentalne i fizičke posljedice od okupacije. Rusija negira da su njene snage počinile ratne zločine u tom sukobu.
Ostali programi uključuju onaj koji se bavi odgovornošću za zločine mjanmarske vojske protiv Rohinja muslimana, kao i za progon hrišćana i drugih manjina od strane svrgnutog bivšeg predsjednika Sirije, Bašara al-Asada.
Iako bi preporuke OMB-a mogle naići na protivljenje Državnog sekretarijata, kriterijumi za žalbu su vrlo strogi.
<h2>Upozorenje administracije</h2>
U internom mejlu, administracija je upozorila da svaki pokušaj da se očuvaju programi predloženi za ukidanje mora biti temeljno obrazložen i direktno usklađen s prioritetima Vašingtona.
- Biroi moraju jasno i sažeto identifikovati direktnu usklađenost s prioritetima administracije - navodi se u mejlu koji je pregledao Rojters.

Bijela kuća zatražila povlačenje američkog novca iz finansiranja istraga o ratnim zločinima u Siriji i Rusiji

Protekle nedjelje je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje Slobodanu Pekoviću, crnogorskom državljaninu koji je optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Bosni i Hercegovini - kazali su iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
On se, kako podsjećaju iz ove nevladine organizacije, tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske u junu 1992. godine u selu Hum kod Foče ubio Muja i Eminu Šabanović i silovao ženu bošnjačke nacionalnosti.
- Peković je negirao krivicu, navodeći da na dan ubistva Muja i Emine Šabanović nije bio u selu Hum, već u Plužinama, gdje se – kako tvrdi – potukao sa Obrenom Gojkovićem i cijeli dan proveo u policijskoj stanici. Međutim, izvedeni materijalni dokazi pokazuju da ne postoji evidencija prelazaka na graničnom prelazu Šćepan Polje za 1992. godinu, niti su u Centru bezbjednosti Nikšić (Stanica policije Plužine) pronađeni bilo kakvi podaci o pomenutom incidentu, uključujući prekršajne prijave ili dnevne biltene za taj period, budući da se takvi podaci čuvaju samo pet godina - navodi se u saopštenju.
Sud je, kako su rekli iz Akcije za ljudska prava, pročitao dva iskaza svjedoka u vezi ubistava Muja i Emine Šabanović.&nbsp;
- Prvi je iskaz Mirsada Šabanovića, koji se nije odazivao na pozive suda da svjedoči, a sud nema mehanizme da obezbijedi njegovo prisustvo jer je strani državljanin sa prebivalištem u BiH. On je izjavio da Pekovića ne poznaje, ali da je čuo da je on odgovoran za ubistva, zbog čega je odbrana osporila vjerodostojnost iskaza jer se temelji na posrednim saznanjima - precizirali su u saopštenju.
Pročitan je i iskaz Ramize Grcić, koja je preminula 2021. godine.&nbsp;
- Ona je navela da se, usljed napada na selo Hum, sakrila u obližnju šumu iz koje je vidjela kako vojnici izvode Eminu Šabanović iz kuće, udaraju je lopatom po cijelom tijelu i bacaju preko trnja, zatim je vuku za kosu pri čemu joj je spala marama s glave, te su je onesviješćenu odvukli do kuće Muje Šabanovića. Nakon nekog vremena vidjela je da kuća gori. Ramiza je tvrdila da je među vojnicima prepoznala Pekovića jer je skinuo čarapu s glave i jer ga je od ranije dobro poznavala. Odbrana je prigovorila i ovom iskazu, navodeći da svjedokinja nije mogla biti unakrsno ispitana, a da je ostala “nedorečena” u vezi sa nekim odlučnim činjenicama - kazali su iz Akcije za ljudska prava.
U dijelu postupka koji se odnosi na silovanje zaštićene svjedokinje A1, sud je, kako ističu, odbio više prijedloga optužbe i punomoćnika oštećene.&nbsp;
- Odbijen je prijedlog da se angažuje vještak psihijatrijske struke radi davanja mišljenja o tome kako subjektivna percepcija žrtve može uticati na opis napadača u slučajevima seksualnog nasilja i ratnih zločina. Odbijen je i zahtjev punomoćnika oštećene A1, advokata Dalibora Tomovića, za neuropsihijatrijsko vještačenje koje je trebalo da posluži kao dokaz o intenzitetu duševnih patnji i šteti pretrpljenoj od 2017. godine do danas, radi utvrđivanja visine imovinsko-pravnog zahtjeva oštećene. Predloženi vještak bio je ljekar iz BiH, koji je oštećenu pregledao 2017. godine i tada utvrdio trajne psihičke posljedice izazvane traumom silovanja - navodi se u saopštenju.
Sud je zahtjev odbio uz obrazloženje da bi vještačenje dovelo do odugovlačenja postupka.&nbsp;
- Kao odgovor, punomoćnik oštećene je podsjetio da je još 2023. godine predložio da se vještačenje obavi i po neuropsihijatru iz Crne Gore ili putem komisije Medicinskog fakulteta, ukazujući na kompleksnost predmeta. Takođe je naglasio da bi bilo svrsishodno da se o imovinsko-pravnom zahtjevu odlučuje u okviru krivičnog postupka, jer bi u parničnom postupku bilo neophodno otkriti identitet zaštićene svjedokinje A1. Ovaj prijedlog je podržala i specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić, a Sud je najavio da će se o njemu izjasniti na sledećem ročištu - rekli su iz Akcije za ljudska prava.
Na kraju, odbrana je predložila da se sprovede hemijsko vještačenje kako bi se utvrdilo da li je okrivljeni u međuvremenu mijenjao boju kose, s obzirom na to da ga svjedoci opisuju kao plavokosog, dok je sada tamnokos.&nbsp;
- Tužiteljka Čolan Deretić se usprotivila ovom prijedlogu, navodeći da su opažanja o fizičkom izgledu subjektivna i da je upravo iz tog razloga ranije predložila psihijatrijsko vještačenje o percepciji napadača od strane žrtve – koje je sud prethodno odbio. Ipak, predsjedavajuća sudijskog vijeća u ovom predmetu, Nada Rabrenović, odlučila je da se i o ovom zahtjevu odredi na narednom ročištu, 27. juna u 12:30 časova - precizirano je u saopštenju.
Ovo je prvi predmet u crnogorskom pravosuđu koji se odnosi na ratno seksualno nasilje, u kome žrtva ima status zaštićenog svjedoka.&nbsp;
- To znači da je on i test za crnogorsko pravosuđe u tome kako će procesuirati silovanje kao ratni zločin, koji je Haški tribunal u više složenih predmeta utemeljeno tretirao kao sredstvo rata i oblik torture. Očekuje se da domaći sudovi pokažu sposobnost da uzmu u obzir i primijene međunarodne standarde humanitarnog prava za zaštitu žrtava - zaključili su iz Akcije za ljudska prava.

HRA: Nastavljeno suđenje Slobodanu Pekoviću za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u BiH

Tri decenije bez obilježja, kraj teniskih terena u Nikšiću ležali su posmrtni ostaci porodice Klapuh iz Foče - Hasana, Feride i Sene - mučki ubijenih u Plužinama, na današnji dan 1992. godine - kada su u Crnoj Gori pokušali da nađu spas od rata. Njihov sin i brat Ferid Klapuh 33 godine čeka da ih dostojno sahrani.
On je za Televiziju E ocijenio da je neko radio na tome da se sve sakrije.
- Kad su već našli i identifikovali ubijene osobe - zašto nijesu sahranjene na normalnom groblju i zašto nijesu sahranjene pod imenom i prezimenom? Znači da je neko radio na tome da se sve to sakrije. Nemam ni smrtovnicu, ne mogu ni ono što su moji imali - stan, imanje - ne mogu ništa da vratim jer nema smrtovnica - ispričao nam je on.
Ferid inače živi u Sarajevu. Tamo je, kako nam je kazao, otišao kao student i otad se nikad više nije vratio u Foču.
<h2>ČETVORO OSUĐENIH, ZATVOR ZA JEDNOG</h2>
Za ovaj ratni zločin Viši sud u Podgorici 1996. godine osudio je u odsustvu četvoricu pripadnika Vojske Republike Srpske, a samo jedan od njih, koji je crnogorski državljanin, bio je u zatvoru - i to osam mjeseci.&nbsp;
Porodica Klapuh tog juna 1992. bježala je, poput hiljada građana Foče, da se spasi od rata. I to su očekivali u Crnoj Gori, a ubijeni su čim su prešli granicu - u blizini Plužina.
Na njih su pucali oni koji su im obećali da će pomoći, da će ih spasiti. Među egzekutorima: komšije, ljudi kojima su platili da ih prevezu preko crnogorske granice.&nbsp;
Ferid je Televiziji E kazao da je bio u Sarajevu kada su ubijeni njegovi roditelji i sestra. Čekao je, kaže, da mu se jave da su stigli na sigurno. A onda je dobio poziv iz Plužina: sestra i roditelji su ubijeni.
Ferid decenijama, uz sudske presude, ali i svjedočenja komšija i prijatelja pokušava da rekonstruiše odlazak svojih iz Foče i njihovo ubistvo u Crnoj Gori. Zna da su tražili pomoć od jednog od komšija i da su mu za to platili.
Ističe i da je tog komšiju dobro poznavao.
&nbsp;- Kriminalac koji je i prije rata hapšen - priča Ferid i dodaje kako je tom čovjeku njegov otac Hasan pomagao.&nbsp;
<h2>PO NALOGU</h2>
Vjeruje da su to uradili po nečijem nalogu.
- Ima tih ljudi, bio je neki u kriznom štabu, sad živi u Podgorici, Predrag Laković se zove, njega nađite pa ga pitajte. On je prije odlaska iz Foče sjedio sa njima tri sata u stanu mojih roditelja. Bio je član kriznog štaba. Znate šta znači biti član kriznog štaba - on je odlučivao o svemu. Mogao je da pusti nekoga. Mogao je da ne pusti nekoga, a kum sam mu bio. E sad zamislite koje su to mrcine, koji su to ljudi – kazao je Ferid.
<h2>GODINA ZA POTVRDU DA JE REEKSUMACIJA MOGUĆA</h2>
Još prošle godine je dao svoj DNK, koji će sada biti iskorišćen za identifikaciju tijela koja su reekshumirana juče iz neobilježene grobnice kraj teniskih terena u Nikšiću. Čak godinu je čekao papir da je moguće reeksumirati tijela njegove sestre, majke i oca.
- Morate me razumjeti jedna je stvar ovo što se radi ekshumacija, to je ono ljudsko da mogu da sahranim svoje roditelje i svoju sestru. To je ono ljudsko i kočili su me i u tome. Institut za nestale osobe Crne Gore i Bosne i Hercegovine imali su sastanak u Dubrovniku prošle godine u maju. Od maja do sada trebalo je da im papir izdaju skoro godinu dana. Tužilaštvo kaže nismo mi nadležni i na kraju bude tužilaštvo nadležno. To je takva patnja. Ono što im piše u zakonu što treba da rade nijesu radili. Odugovlačili su proces, to je trajalo toliko dugo godinu dana Zamislite godinu dana da izdaju papir kao da niko nikada u Crnoj Gori nije vršio ekshumaciju pa ne znaju taj proces – ispričao je Ferid Televiziji E.
<h2>PRIKRIVANJE TRAGOVA PIJESKOM</h2>
I to je samo dio Feridove patnje. On više od 30 godina traži odgovore i čeka da se proces protiv optuženih da su mu ubili sestru, majku i oca okonča. Viši sud u Podgorici, presudom iz 1996. godine ubistvo članova porodice Klapuh okarakterisao kao ratni zločin.
Za taj je zločin, u odsustvu, na 20 godina osudio Zorana Vukovića, Radomira Kovača, Zorana Simovića i Janka Janjića. Istovremeno je zbog neprijavljivanja krivičnog djela i počinilaca na osam mjeseci osuđen Vidoje Golubović, jedini u grupi koji je bio državljanin Crne Gore.
Svi su bili pripadnici Vojske Republike Srpske. Golubović je uhapšen mjesec nakon zločina kada je došao u Plužine da posjeti porodicu.&nbsp;
Prema sudskim spisima koje je prošle godine u Podgorici i Beogradu prikupljao Radio Slobodna Evropa, Golubović je pred Višim sudom u Podgorici ispričao da je nakon ubistva porodice Klapuh u kanjonu Pive dobio naredbu da pijeskom prekrije tragove krvi na cesti.
Preko granice su prošli sa tri automobila, a porodica je bila u vozilu sa Zoranom Vukovićem. Prema sudskoj presudi, prvo je iz vatrenog oružja ubijen Hasan, zatim supruga Ferida, a na kraju njihova ćerka Sena.
- “Zoka, nemoj molim te!” Molila je Sena Vukovića - kazao je Golubović sudu.
<h2>POTJERNICE NAKON 20 GODINA</h2>
Ostali osuđeni nijesu bili dostupni pravosuđu, pa je Crna Gora za njima raspisala međunarodne potjernice, ali tek nakon 20 godina. Nijesu, decidan je Ferid, ni Vlada ni sud Crne Gore, uradili ono što je trebalo kada je presuda postala pravosnažna.
- Trebalo je da raspišu međunarodnu potjernicu za njima, međutim oni to nijesu uradili – nego tek 20 godina nakon pritiska javnosti i međunarodnih organizacija i udruga raznih su pristali da raspišu međunarodnu potjernicu 2015. godine – podjseća Ferid Klapuh.
Po crnogorskoj potjernici, Srbija je decembra 2015. uhapsila jednog od njih – Zorana Vukovića, koji je ranije u Haškom tribunalu osuđen na 12 godina zatvora zbog počinjenih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Godinu se čekalo njegovo izručenje Crnoj Gori no dvoje ministara pravde Srbije iz tog perioda - Nikola Selaković i Nela Kuburović Kisić - nijesu potpisali spremno rješenje o izručenju. Srbija je u decembru 2016. pustila Vukovića i on se vratio u Foču.
<h2>BIH NE PRIZNAJE SUĐENJE U ODSUSTVU</h2>
Od tada do danas pred ovaj slučaj ispriječio se novi problem - Bosna i Hercegovina ne priznaje suđenje u odsustvu.
- Ono što je bio problem u slučaju ubistva porodice Klapuh jeste činjenica da su Zoran Vuković i Zoran Simović, Janko Janjić i Radomir Kovač u Crnoj Gori osuđeni na 20 godina zatvora u odsustvu, a BiH je jedina u regionu koja ne poznaje suđenje odsustvom i samim tim ne priznaje ovu presudu – kazala je za Televiziju E Bojana Malović, iz Akcije za ljudska prava.
Bosna i Hercegovina nije procesuirala nijednog od četvorice osuđenih. Haški tribunal je pored Zorana Vukovića sudio i Radomiru Kovaču. Obojica su uhapšeni 1999. godine i izručeni Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, ali ne zbog slučaja Klapuh, već zbog drugih zločina na teritoriji Foče.&nbsp;
Kovač je osuđen na 20 godina. I njemu kao i Vukoviću izrečena je kazna zbog počinjenih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. U slučaju Kovača, vijeće tribunala je utvrdilo da je silovao i prodavao djevojke, među njima i jednu 12-godišnjakinju.
Prema presudi Haškog tribunala dvije djevojke je prodao za po 500 njemačkih maraka neimenovanim crnogorskim vojnicima 1993. godine.
I Vuković je u Hagu osuđen zbog silovanja 15-godišnjakinje.
Krajem novembra 2002. prebačeni su u Norvešku na izdržavanje kazni. Vuković je pušten 2008. godine, a Kovač 2013. godine. Janko Janjić je takođe trebalo da bude izručen Hagu, ali je prilikom hapšenja počinio samoubistvo.
U Hag u laboratoriju Međunarodne komisije za nestale osobe će biti posalt i uzorak DNK Ferida Klapuha. Rezultati se očekuju za oko mjesec – 33 godine nakon ubistva njegovih sestre, majke i oca.
Marija ARNAUTOVIĆ

Ferid Klapuh za ETV: Neko je radio na tome da se sve sakrije

Konačna identifikacija posmrtnih ostataka za koje se sumnja da su ubijeni Hasan, Ferida i Sena Klapuh, ubijeni u ratnom zločinu u Plužinama 1992, biće obavljena uz prisustvo članova porodice.
To je saopšteno iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, uz napomenu da će njihovi posmrtni ostaci biti predati porodici na dostojanstven ispraćaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fniksic-izvrsena-reekshumacija-sumnja-se-da-posmrtni-ostaci-pripadaju-ubijenim-clanovima-porodice-klapuh&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zahvaljujemo svim institucijama i učesnicima na posvećenosti i saradnji u ovom važnom procesu rasvjetljavanja sudbine nestalih lica, posebno imajući u vidu podršku koju Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije pruža u sprovođenju ovih aktivnosti - poručili su oni.
Podsjećamo, u Nikšiću je danas izvršena ekshumacija posmrtnih ostataka tri lica, uz prisustvo članova Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, predstavnika Međunarodne komisije za nestala lica, Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, kao i stručnjaka Centra za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
- Komisija za nestala lica, u čijem sastavu učestvuju i predstavnici Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, aktivno učestvuje u regionalnoj saradnji u cilju rasvjetljavanja sudbine nestalih lica. Ova ekshumacija sprovedena je na zahtjev Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, u skladu sa međudržavnim sporazumom o traženju nestalih lica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine - kazali su u Ministarstvu socijalnog staranja uz napomenu da &nbsp;postoji osnovana sumnja da posmrtni ostaci pripadaju članovima porodice Klapuh.
Nakon izvršene ekshumacije, izuzeti su koštani uzorci koji će biti upućeni na DNK analizu u laboratoriju Međunarodne komisije za nestala lica sa sjedištem u Hagu.
- U slučaju da rezultati analize potvrde podudaranje sa živim članovima porodice, posmrtni ostaci biće predati Institutu za nestale osobe BiH - dodali su oni.

Ministarstvo: Posmrtni ostaci za koje se sumnja da su ubijeni članovi porodice Klapuh biće predati na dostojanstven ispraćaj

Britanski kralj Čarls i papa Lav molili su se u četvrtak u vatikanskoj Sikstinskoj kapeli, u prvom zajedničkom bogoslužju engleskog monarha i katoličkog pape otkako se kralj Henrik VIII. odvojio od Rima 1534. godine.
Latinski napjevi i engleske molitve odjekivale su kapelom, gdje su katolički kardinali svijeta prije šest mjeseci izabrali Lava za prvog američkog papu ispred Mikelanđelovih freski koje prikazuju Hrista kako iznosi Posljednji sud.
Čarls, vrhovni upravitelj Engleske crkve, sjedio je s papine lijeve strane blizu oltara kapele dok su Lav i anglikanski nadbiskup Stiven Kotrel vodili službu u kojoj su učestvovali zbor Sikstinske kapele i dva kraljevska zbora.
Iako se Čarls susreo s posljednjom trojicom papa, a pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. putovali su u Britaniju, njihovi prethodni susreti nikada nisu uključivali zajedničke molitve.
Kralj i kraljica Kamila nalaze se u državnoj posjeti Vatikanu obilježavajući bliže veze između Katoličke crkve i Anglikanske zajednice, pet vjekova nakon njihovog turbulentnog razdvajanja.
- Postoji snažan osjećaj da ovaj trenutak u izvanrednom okruženju Sikstinske kapele nudi svojevrsno iscjeljenje istorije. To bi bilo nemoguće prije samo jedne generacije. To predstavlja koliko su naše crkve napredovale u posljednjih 60 godina dijaloga - rekao je za Rojters anglikanski sveštenik Džejms Havki, kanonski teolog Vestminsterske opatije.
Kotrel, anglikanski nadbiskup Jorka, zamijenio je Saru Mulali na službi u Sikstinskoj kapeli. Nedavno je proglašena prvom ženom koja će služiti kao nadbiskup Kanterburija, duhovni poglavar Anglikanske zajednice, ali tu ulogu neće preuzeti do sljedeće godine.
Razdvajanje Katoličke crkve i Engleske crkve formalizirano je 1534. godine, nakon što je papa Klement VII. odbio poništiti brak kralja Henrika VIII. s Katarinom Aragonskom.
Henrikova želja za muškim nasljednikom i novom suprugom koja bi mu ga mogla pružiti, bila je neposredni katalizator, ali i drugi faktori bili su prisutni, uključujući zapljenu crkvene imovine od engleske krune i rast protestantskih ideja u Engleskoj.
Dok se Engleska kolebala između katoličanstva i protestantizma za vrijeme vladavine Henrikovih kćeri Marije I. i Elizabete I, stotine katolika i protestanata pogubljene su zbog svoje vjere, često spaljene na lomači.
Čarls i Kamila, koji su ranije ove godine posjetili Vatikan kako bi vidjeli papu Franju, takođe su u četvrtak ujutro imali privatni sastanak s Lavom. Kod kuće u Britaniji, Čarlsov osramoćeni brat, princ Endru, uhvaćen je u sve dublju krizu zbog optužbi za zlostavljanje i njegovih veza sa seksualnim prijestupnikom Džefrijem Epstinom.
Kralj će poslijepodne otputovati u rimsku baziliku sv. Pavla izvan zidina, jednu od četiri najpoštovanije crkve katoličanstva, gdje je Lav odobrio da mu se dodijeli nova titula "Kraljevski sufrater" ili brat, u povezanoj opatiji.
Karlu će takođr biti darovano posebno mjesto u apsidi bazilike. Drvena stolica, koja će u budućnosti biti rezervirana samo za britanske monarhe, ukrašena je kraljevskim grbom i ekumenskim geslom "Ut unum sint" (Da budu jedno).
Biskup Enthoni Bal, službeni anglikanski predstavnik u Vatikanu, rekao je da počasti "pokazuju predanost koju obje naše Crkve imaju radu na zajedničkoj budućnosti".
Bakingemska palača objavila je u četvrtak da je Čarls takođe odobrio dva britanska priznanja za Lava: imenovanje "Papinskim sufraterom" kapele sv. Jurja u dvorcu Vindzor i dodjeljivanje mu Viteškog velikog križa Reda kupelji.
Anglikanska crkva jedna je od 46 autonomnih crkava u oko 165 zemalja koje zajedno čine Anglikansku zajednicu.
Katolička crkva, koja ima 1,4 milijarde članova, i Anglikanska zajednica, s 85 miliona članova, poboljšavaju svoje veze od 1960-ih.
Učenja dviju tradicija slažu se u mnogim važnim pitanjima, ali Katolička crkva ne zaređuje žene i generalno ne dopušta sveštenicima da se žene.

Rimski papa i engleski monarh održali zajedničku molitvu nakon 500 godina

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je večeras da je rezolucija o Srbiji, koja je u srijedu usvojena u Evropskom parlamentu, dobila podršku manjeg broja europoslanika nego prethodna, koja je bila mnogo lošija od ove, ponavljajući da bi Srbija bila „šampion svijeta da je uvela sankcije Rusiji“.
Protiv rezolucije je bilo 60 glasova više nego kada je usvajana prošla rezolucija i više poslanika je bilo uzdržano, rekao je Vučić i istakao za RTS da je za novu rezoluciju glasalo sedam ili osam poslanika više nego za prethodnu.
On je dodao da su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Savjeta EU Antonio Košta simboli moći i donosioci odluka, te da je u tom smislu jasno da ih ne donosi EP.
- Mi tri i po godine nismo otvorili nijedno poglavlje, a to se poklapa sa početkom rata u Ukrajini - naveo je Vučić i ukazao da bi Srbija „bila šampion svijeta“ da je uvela sankcije Rusiji.
Vjeruje da sada "postoji novi zamajac i da je Srbija značajna za EU".
- A nama je Unija veoma važna, najveći investitor, mjesto na Zemljinoj kugli na kojoj se najbolje živi i kojem pripadamo - rekao je Vučić.
Misli i da im se otvaraju neke šanse.
- Vjerujem da takva šansa postoji - odgovorio je Vučić na pitanje da li bi Srbija mogla postati članica 2030. godine.
Upozorio je, međutim, da tu postoji pitanje Kosova, dodavši da on ne može i neće prihvatiti nezavisnost.

Vučić: Rezolucija dobila podršku manjeg broja europoslanika nego prethodna, nama je EU veoma važna

Oluja Benjamin stigla je u Evropu. Ovaj snažan ciklon donio je izuzetno jak vjetar koji dostiže brzinu veću od 160 kilometara na sat, što odgovara jačini orkanskog udara. Olujni vjetrovi prouzrokovali su štetu u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španiji i Nizozemskoj
U Francuskoj su oboreni brojni rekordi. Na mnogim lokacijama zabilježeni su najsnažniji oktobarski udari vjetra otkako se vrše mjerenja. Na meteorološkoj stanici Vidauban, u blizini Sredozemnog mora, izmjeren je najjači udar vjetra u istoriji te stanice.
Iako se to područje nalazi prilično daleko od centra oluje, brzina vjetra dostigla je 140 kilometara na sat. Najjači udari zabilježeni su u blizini Lamanša, gdje su meteorolozi izmjerili 161 kilometar na sat.
Izuzetno snažan vjetar zabilježen je i na obali sjeverne Španije. U Baskiji su udari dosezali 167 kilometara na sat.
Prema navodima agencije Rojters, zbog oluje je u Francuskoj bez električne energije ostalo više od 100.000 domaćinstava, dok je na istoku Engleske oko dvije hiljade domaćinstava ostalo u mraku. Snimci prikazuju kako vjetar u Velikoj Britaniji ljudima otežava i samo kretanje ulicama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKingart65581161%2Fstatus%2F1981406629783367733%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1981406629783367733%7Ctwgr%5E4fb0be0d4a8771c15364f6d3986d61b1b8edd045%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Desetine letova otkazane su na aerodromu u Amsterdamu, a u Nizozemskoj su zbog vremenskih prilika pomjereni termini utakmica lokalnih klubova u evropskim takmičenjima.
U narednim danima oluja će se kretati prema istoku i donijeti vrlo snažan vjetar na sjever Njemačke i u Dansku.

Oluja Benjamin stvara pustoš širom Evrope, orkanski vjetrovi ruše sve pred sobom

Državljanin Kosova E. Sh. (22) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora od 10 dana nakon što je utvrđeno da je na jednom objektu u Meljinama ispisao grafit crvene boje - saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Kako je naveo u saopštenju, odluku je donio dežurni sudija Andrija Vojvodić, koji je ovom stanovniku Prizrena izrekao i zaštitnu mjeru protjerivanje stranca sa teritorije Crne Gore u trajanju od godine.&nbsp;
- Radi preciznog i objektivnog informisanja javnosti, za ukazati je da je sud donio rješenje nakon što je u postupku dokazano da je okrivljeni na jednom objektu u Meljinama, opština Herceg Novi, ispisivao grafit crvene boje, čime je nanio štetu tom objektu, a čime su ostvarena i obilježja prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru - precizirao je Đukanović.
Okrivljeni je po izricanju odluke sproveden na izdržavanje kazne u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, a izrečena zaštitna mjera će se izvršiti po izdržanoj kazni zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fincidenti-u-herceg-novom-zbog-grafita-ovk-intervenisala-policija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Policija je u Herceg Novom intervenisala večeras nakon što je dio mještana prijavio da putnici iz autobusa kosovskog prevoznika "Spejtimi" na zgradama u naselju Meljine pišu parole podrške Oslobodilačkoj vojsci Kosova (OVK).
Prema nezvaničnim saznanjima "Vijesti", riječ je o navijačkoj grupi iz Prizrena koja je prolazila kroz Crnu Goru.

Državljaninu Kosova 10 dana zatvora zbog iscrtavanja grafita u Herceg Novom

Amfilohije nije došao u Crnu Goru iz ljubavi, nego po prljavom zadatku, pitajte Vaše saradnike po kom. Amfilohije je prezirao Crnu Goru i više puta je pokušao da ode iz nje. Njegov eshatološki cilj bilo je mjesto patrijarha, tako da je učestvovao više puta u pokušaju svrgavanja srpskog patrijarha. Inače, dugi niz godina je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika po srpskim manastirima. Cetinjski manastir, Dajbabe…bila su mjesta pakla, ali i drugi manastiri gdje su djeca vrbovana za šta je Amfilohije znao – poručio je u otvorenom pismu bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću povodom njegove odluke da posthumno odlikuje pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića. Podsjetio je Milatovića da za ove zločine „postoji iskaz svještenika SPC koji je iskaz dao pod punom krivičnom odgovornošću“.&nbsp; <h2>PRIKRIVANJE ZLOČINA</h2> - Svi iskazi i dokazi su kod mene i uvijek su Vam dostupni na uvid – napisao je Jovanović, uz podsjećanje da je „igrom slučaja veliki znalac mračnih tajni SPC“. Istakao je da je Interpol otvorio istragu o pedofiliji i ubistvu djeteta u manastiru SPC i da „mnogi putevi i putići vode u Crnu Goru“. - ... kao što rekoh veliki sam poznavalac tajni SPC i ovakve stvari poput ordena Amfilohiju za mene su zadatak, a ne čin poštovanja. Pitajte draga svještena lica koji su zadatak dobili 2013. iz Srbije. Istina boli, ali ćutanje ubija. Otvorimo kutiju. Pogledajmo zvijer u oči. I iz pepela zla koje je isplivalo, možda jednom – ako budemo imali hrabrosti – izraste nešto što s pravom možemo nazvati vjerom – poručio je Jovanović u obraćanju predsjedniku Crne Gore, podsjećajući ga da mu se obratio i prije dvije godine, ali da mu nije odgovorio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69" data-rendition-name="original" width="670" height="515" loading="lazy" alt="ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović"> <figcaption>ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U grčkoj mitologiji, istakao je Jovanović, otvaranje Pandorine kutije donijelo je čovječanstvu sve muke i zla – bolesti, patnje, smrt.&nbsp; - Ali na samom dnu kutije ostala je Nada. Mit nas podsjeća da suočavanje s istinom, koliko god bila bolna, nosi u sebi i mogućnost izlječenja – napisao je on.&nbsp; Danas, kada sve više dokaza i svjedočenja izlazi na vidjelo o seksualnim zločinima, pedofiliji i zloupotrebama moći unutar Srpske pravoslavne crkve (SPC), dodao je, čini se da se otvara Pandorina kutija pravoslavnog svijeta. - Istine koje decenijama, pa i vijekovima, stoje potisnute pod plaštom autoriteta i „Božje volje“, izlaze na površinu. I s njima dolazi šok, bol, ali i – šansa za katarzu. Nije SPC jedina religijska institucija s mračnim tajnama. Katolička crkva već godinama prolazi kroz talase razotkrivanja i suočavanja. Ali specifičnost pravoslavnog konteksta jeste u čvrsto zatvorenoj strukturi i gotovo feudalnom autoritetu unutar crkve, koji teško dozvoljava unutrašnju kritiku, a kamoli pravnu odgovornost – istakao je Jovanović, koji je bio i žrtva i svjedok seksulanog zlostavljanja u Crkvi Srbije. Ovdje se, piše on, može povući paralela s Belerofontom, herojem koji je, nakon što je uzjahao Pegaza i pobijedio čudovište Himeru, povjerovao da može da se uzdigne do samih bogova – do Olimpa.&nbsp; - Ta oholost mu je bila kobna. Tako i SPC – zanijeta svojim istorijskim uticajem, blizinom vlasti, i aureolom „čuvara naroda“, vjeruje da je iznad zakona, iznad svjetovnog svijeta. Ali, kao i Belerofont, kad-tad pada – i to ne bez posljedica. Oni koji danas progovaraju o zločinima unutar crkve – bilo da su to preživjeli, bivši svještenici, aktivisti ili novinari – suočavaju se s mržnjom, omalovažavanjem, pa i prijetnjama. SPC pokušava da tu kutiju drži zatvorenom. Ali pukotine su već tu. I neće nestati – poručio je Jovanović. <h2>PANDORINA KUTIJA</h2> Ako želimo istinski duhovni, moralni i društveni preporod, kategoričan je on, kutija mora da se otvori do kraja.&nbsp; - Mora se raskrinkati sistem ćutanja, nekažnjavanja i zaštite počinilaca pod izgovorom „Božjeg reda“. Jer, kao u mitu, jedino kad sve zlo izađe, može da ostane ono posljednje – Nada. Možda će baš kroz suočavanje sa sopstvenim mračnim licem, kroz istinu, pravdu i odgovornost, SPC – ili ono što ostane od nje – moći da postane duhovna zajednica dostojna tog imena. A možda će se pokazati da su upravo njena vrata – vrata pakla, kako je govorio Isus o onima koji sablažnjavaju djecu – napisao je Jovanović. Ono što danas gledamo, istakao je, nije samo kriza jednog vjerskog sistema, već duboka kriza povjerenja.&nbsp; - SPC je vijekovima bila oslonac identiteta, naročito u vremenima ratova i stradanja. Ali istinska duhovnost ne počiva na tajni, već na svjetlosti. Isus sam je govorio: „Nema ničega sakrivenog što se neće otkriti“. Otvaranje Pandorine kutije u ovom kontekstu ne znači uništenje crkve, već mogućnost njenog ozdravljenja – ako postoji volja da se preuzme odgovornost. To zahtijeva hrabrost da se pogleda u oči sopstvenoj sjenci – i da se prizna da su neki u mantiji činili zločine koji ne mogu biti oprani tamjanom, litijama niti molitvama ako ne dođe do pravde. Oholost Belerofonta neka bude opomena svakom crkvenom vođi koji vjeruje da institucija ne može pasti. Jer pasti može – i pašće – ako ne služi istini. Pegaz ne nosi one koji gaze slabije, već one koji znaju granice svoje moći – naglasio je Jovanović. Društvo u cjelini mora da shvati, upozorio je on, da ćutanje jeste saučesništvo. - Tamo gdje se zločini zataškavaju zarad „mira u kući“, istina nikada ne dolazi. Tamo gdje roditelji uče djecu da „ne diraju popove“, a mediji ćute da ne bi uvrijedili vjerujuće, stvaraju se uslovi za nove žrtve. Zadatak države je jasan – zakon ne poznaje mantiju. Tužilaštvo mora da postupa po prijavama, bez političkog pritiska ili „slanja poruka iz Patrijaršije“. Zadatak medija je da istraju, čak i kad su izloženi prijetnjama, diskreditacijama i bojkotu. Zadatak zajednice je da zaštiti žrtve, a ne one koji su ih godinama gazili. A zadatak svih nas – vjerujućih i nevjerujućih – jeste da više nikada ne dopustimo da se djeca i mladi zlostavljaju u ime Boga, a da mi okrenemo glavu – piše Jovanović. <h2>ISTINA OSLOBAĐA</h2> Konstatuje da, uprkos svemu, ostaje „Nada“.&nbsp; - Nada da je moguće duhovno obnavljanje – ali ne kao farisejski pokušaj da se stvari gurnu pod tepih, već kao iskren, bolan, ali potreban proces pokajanja, pravde i obnove vrijednosti. Ako zaista vjerujemo da „istina oslobađa“, onda nema drugog puta – naglasio je Jovanović. Prije nekoliko dana Milatović je na mreži X objavio da je odlučio „povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija“, da mu posthumno dodijeli najviši državni orden.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90" data-rendition-name="original" width="866" height="563" loading="lazy" alt="ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović"> <figcaption>ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Dio crnogorske javnosti žestoko je reagovo na Milatovićevu odluku, podsjećajući ga da je Radović čovjek koji je negirao i vrijeđao crnogorsku državu, naciju, istoriju, kao i nacionalne manjine. Amfilohije Radović ključna je figura smjene trodecenijske vlasti u Crnoj Gori na izborima u avgustu 2020. godine, a prva vlada nakon zih izbora dogovorena je pod njegovim patronatim, u Manstiru Ostrog. Nije dočekao i njeno formalno konstituisanje. Umro je od posljedica korona virusa 30. oktobra 2020. Upravo on je u politiku uveo današnjeg predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, ali i premijera Milojka Spajića, tada kao ministre u vladi na čijem je čelu bio, takođe njegov kadar, prof. dr Zdravko Krivokapić.&nbsp;

Jovanović: Amfilohije je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika

Mandić VDT-u: Treba da podnesete ostavku, Marković: Neću to učiniti, naravno da jesam politički izabran, birali ste me vi poslanici

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Radović: Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na visokim pozicijama u CBCG; Poslanik NSD-a negirao a potom rekao – šurina žena

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić upozorila je da bi najavljeni generalni štrajk zaposlenih u sudstvu mogao ozbiljno ugroziti funkcionisanje pravosudnog sistema i napredak države u procesu evropskih integracija.
Govoreći na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Pavličić je istakla da vlast mora pokazati spremnost na dijalog i odgovorno pristupiti zahtjevima zaposlenih.
- Ako dođe do generalnog štrajka, Crna Gora neće moći da ostvari svoj državni cilj – zatvaranje pregovaračkog poglavlja. Štrajkovi u drugim oblastima mogu se donekle prevazići, ali u pravosuđu to nije moguće, jer su suđenja zakazana mjesecima unaprijed. Danas je u zgradi Višeg suda, staroj 70 godina, zakazano 40 suđenja, a u nju je ušlo oko 200 stranaka - kazala je Pavličić.
Ona je naglasila da je potrebno uspostaviti ozbiljan dijalog između svih grana vlasti i zaposlenih u sudstvu.
- Sve tri grane vlasti moraju ozbiljno da razmotre zahtjeve zaposlenih, jer ako oni od ponedjeljka stupe u generalni štrajk, više ne možemo govoriti o efikasnosti i efektivnosti pravosuđa - poručila je predsjednica Vrhovnog suda.

Tag: ratni-zlocin