Žene na sjeveru Crne Gore i dalje se suočavaju sa sistemskom nejednakošću, društvenim predrasudama i nedostatkom institucionalne podrške, ocijenila je aktivistkinja iz organizacije Poligon za žensku izuzetnost – Sofija, Rebeka Čilović.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da jedino savjetovalište za žene žrtve nasilja koje je ta organizacija sa sjedištem u Beranama imala, ali i jedno od malobrojnih takvih ustanova na sjeveru, već više od šest mjeseci ne funkcioniše zbog nedostatka finansijskih sredstava.
Kako je istakla Čilović, dok se država i institucije bave velikim temama, svakodnevni život žena na sjeveru prolazi u tišini - bez pravne, ekonomske i institucionalne podrške. 
Na pitanje o napretku u ostvarivanju ženskih ljudskih prava na sjeveru u posljednjih godinu, Čilović je istakla da se nikada nije više govorilo o razvoju sjevera, ali da u isto vrijeme nikada više nijesu isplivali na površinu fenomeni koje novac ne može da reguliše.
- Gotovo mi je nezamislivo da i danas govorimo o narativu u kojem se žene glorifikuju samo kada su “mučenice” - kazala je Čilović.
Ona je kazala da komentari pohvale i oduševljenja postoje u slučajevima kada se govori o mladoj ženi sa sela koja, bez veće podrške, uzgaja stoku i proizvodi hranu za širu prodaju. 
- I svi bi rekli — pa šta je tu loše i čudno? Ništa, osim činjenice da niko neće pružiti podršku da se taj fizički težak posao olakša - navela je Čilović. 
Prema njenim riječima, umjesto toga, potrebno je pružiti uvid u mehanizme koji znače da žena ne mora sve ručno da obrađuje, već da može i pametnije.
- Upravo u toj ženskoj intelektualnoj snazi leži sva naša tragedija. Društvo je željno hrapavih ruku, naboranog lica i divi se ženama koje po snijegu i ledu kopaju krompire. Izgleda da što više žena „potegne“, to više vrijedi - kazala je Čilović.
Sa druge strane, kako je naglasila, ne valja kada žena misli, sazna, ili kada prijavi fizičko ili psihičko nasilje.
- Još nijesam čula da postoji konsenzus u zajednicama oko nasilja koje žene trpe, ali sam se naslušala pitanja i komentara u dobro poznatom maniru: “Šta li mu je uradila? Mora da mu je nešto uradila. Loše mu je radila - kazala je Čilović. 
Ona je poručila da je upravo rad tiho, ali sigurno, postao ženina druga realnost.
- Kada pogledam markete — ne vidim muškarce. Kada vidim da se nose paketi — vidim ženske ruke. Ali pravdu ne vidim - navela je Čilović dodajući da je pravda definitivno ostala u muškim rukama.
Ona je kazala da ekonomsko i verbalno nasilje “cvjeta”, ali da ga više niko ne smatra bitnim.
Govoreći o odnosu države prema ženama na sjeveru, Čilović je upozorila da je, uprkos deklarativnim politikama o razvoju, država zanemarila stvarne potrebe žena na sjeveru Crne Gore, navodeći da su one i dalje zatvorene u privatni prostor, u značajnoj mjeri lišene mogućnosti javnog života i ekonomskog osnaživanja. 
- Država se bavi velikim temama, a naizgled male sudbine u Crnoj Gori pokazatelj su suštinske nebrige za stanje u kojem se žene na sjeveru nalaze - navela je Čilović.
Ona je naglasila da je i u relevantnim državnim ustanovama jasno da ženama na sjeveru nije dato isto pravo, a ni znanje da ta prava koriste.
<h2>Organizacije sa sjevera potcijenjene i marginalizovane </h2>
Čilović je, na pitanje o uključenosti predstavnica ženskih organizacija u donošenje javnih politika i relevantne zakonske regulative, ocijenila da su organizacije sa sjevera potcijenjene i marginalizovane.
- Stiče se utisak da ženske organizacije sa sjevera stalno treba da “porastu”. Nikako da postanemo dovoljno kredibilne, dovoljno pametne - navela je Čilović.
Ona je kazala da, uprkos povremenom zamoru ili ljutnji, nikako ne odustaju. 
- Nikada se niko iz raznih ministarstava nije našao da nas pozove. Ali ponavljam, to je zato što smo “mali” i nijesmo dostojni da nas oni, čiji je to posao, prime - navela je Čilović.
Prema njenim riječima, u nadležnim ministarstvim ih lako odbijaju na pozivima koje raspisuju, ali ignorišu i njihove dopise.
Čilović je kazala da organizacija Sofija, uprkos tome, radi velike stvari. 
- I da nijesmo članovi radnih grupa - mada je naša sudbina vezana za teren - šta će ženi iz Petnjice, Andrijevice ili Berana bolja zakonska regulativa, kada benefite tih pustih slova nije ni prije osjetila - upitala je Čilović.
Kako je istakla, to lijepo zvuči, ali u praksi ne djeluje.
Upitana da li država radi dovoljno da osnaži žene na sjeveru i da li misli da ima političke volje za to, Čilović je kazala da se vide samo kozmetički pomaci, ali da vjeruje da će sa većim pritiskom doći i veće promjene.
- Osim nekih kozmetičkih pomaka, ne vidim suštinsku volju da nas sve zajedno zaboli ono što žene trpe vijekovima, a da budemo iskrene - danas su mnoga mjesta bolna - rekla je Čilović.
Ona smatra da, više nego na volju sa najvišeg nivoa, računa na pritisak koji, kako je navela, prije ili kasnije mora doći kao posljedica svega što se “gura pod tepih”.
- Koliko je još žrtava potrebno da se dođe do pomaka — to nije pitanje, već briga - navela je Čilović i naglasila da će nastaviti da brinu i budu posvećene borbi za bolji položaj žena. 
<h2>Savjetovalište u Beranama prestalo da radi zbog nedovoljno novca</h2>
U Beranama je u februaru 2023. godine otvoreno savjetovalište za žene žrtve nasilja, čije usluge su, prema riječima Čilović, koristile žene iz Berana, Petnjice i Andrijevice, ali i drugih susjednih opština.
To savjetovalište, kako je kazala, već pola godine nema svoj prostor i ne funkcioniše. 
- Već više od šest mjeseci ne funkcioniše jedino savjetovalište za žene žrtve nasilja koje je "Sofija" imala. Zbog nedostatka finansijskih sredstava njegov rad je obustavljen - saopštila je Čilović.
Ona je naglasila da je, uprkos tome, "Sofija" nastavila da radi, dodajući da toj organizaciji žene vjeruju.
- To je kapital stvoren uz jako malo resursa - navela je Čilović, dodajući da i sada, na dobrovoljnoj osnovi, daju sve od sebe da pomognu svim ženama koje im se obrate.
- Uz ogromnu podršku Centra za ženska prava i LGBT Foruma Progres, tamo gdje nijesmo mogle same, one su preuzimale dalji razvoj pojedinačnih slučajeva - kazala je Čilović.
Ona je naglasila da je veoma važno da u Beranama nastavi da postoji savjetovalište, kao i da ono pripada organizaciji kao što je "Sofija". 
- Jer, na sjeveru, doći u neku kancelariju i reći da si žrtva — gotovo je nezamislivo. A ipak, vjerujte, to se dešava gotovo svakodnevno - kazala je Čilović.
Ona je naglasila da jeste važno pomoći "Sofiji", ali da aktivistkinje, čak i da te pomoći ne bude sa državnog nivoa, neće biti same i neće odustati.
Na pitanje o saradnji sa policijom i predstavnicima pravosudnih organa u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, Čilović je ukazala na značaj podrške koju su pružale ženama u tim situacijama. 
- Nije lako čekati po hladnim hodnicima raznih institucija satima. To je već prvi signal koji ti govori: “Šta ćeš ovdje?”. Iznošenje intime, bola i jada pred nepoznatim ljudima, koji vrlo često imaju suzdržan pogled ili profesionalnu deformaciju da u svakom vide krivca, a nikada istinsku žrtvu — teško je i ponižavajuće - navela je Čilović.
Ona je rekla da, ako policajac, socijalna radnica ili medicinska sestra misle: “Žena sama tražila batine”, problem više nije samo te žene, već i društva koje je dopustilo da takvi ljudi rade takav posao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Čilović: Evidentna suštinska nebriga države za stanje ženskih prava na sjeveru

Cijela beranska čaršija zajedno sa beranskom policijom zna ko je nasilnik sa snimka, jer je već počinio slična, ako ne i gora krivična djela - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Rebeka Čilović iz nevladine organizacije Poligon za žensku izuzetnost Sofija. 
Međutim, kako kaže, izgleda da se za beransku policiju nije desilo ono što se nije u medijima objavilo. 
Slučaj iz Berana je potresao Crnu Goru kada je ugledao svjetlo dana snimak na kome se vidi kako muškarac star 46 godina krvnički tuče dvadesetdvogodišnjakinju u prisustvu još jednog čovjeka koji bježi iz lokala, a nasilnik je uhapšen tek osam dana nakon tog događaja i to poslije intervencije Sigurne kuće.
Ono što nije objavljeno u medijima, kaže Čilović, izgleda da se za beransku policiju nije ni desilo, a konkretan slučaj prebijanja djevojke nije izolovan slučaj, jer se radi o počiniocu koji je poznat beranskij policiji. 
- Počinilac je poznat organima gonjenja od ranije, za slična, ako ne i gora djela koja je već počinio. Međutim nije na meni da sad iznosim detalje, jer moramo razmišljati o žrtvama koje su ili nijesu podnijele prijave. Međutim, cijela beranska čaršija dobro zna da je osumnjičeni jedan lokalni nasilnik koji ne bira koga će pretući, a policija to mnogo bolje od nas zna. Ne bih rekla da se ovdje radi o nekoj udruženoj potrebi da se osumnjičeni naročito nešto zaštiti, nego se posve radi o jednoj nebrizi i uspavanosti ovog sistema koji se gle čuda iznenada probudio kada je snimak postao nažalost viralan i kada je cijela Crna Gora svjedočila onom što Beranci i Beranke najviše strahuju evo već par mjeseci unazad. Od primarne kvalifikacije djela koje glasi 72 sata zadržavanja za lake tjelesne povrede i ugrožavanje javnog reda i mira, onda dolazimo do ove druge kvalifikacije. Glavno pitanje je šta ćemo mi raditi sjutra kada on ili slični njemu izađu iz tog pritvora ili zatvora, koliko ćemo mi biti tada hrabri, jer nam je strah logično pojeo tu hrabrost. Kada vi nemate mehanizme koji će vas kao građanke i građane ove zemlje i ovog grada štiti, logično je da se morate povući i morate shvatiti da ste vi jedino odgovorni za sebe i da ne može niko da vas zaštiti - rekla je Čilović.
Dodaje da razumije čovjeka koji se vidi na snimku da odlazi iz lokala, jer se mora uzeti obzir, kako kaže, šira slika i reperkusije koje proizlaze iz činjenja ili nečinjenja. 
- Ne stajem ja u zaštitu čovjeka sa snimka, već moramo da shvatimo da je to fenomen i da je 90 odsto nas bukvalno slika preslikana na ovom snimku. Vjerujte da postoje i oni koji bi nasilniku prišli da pripomognu - kaže Ćilović. 
Smatra da društvo ne reaguje jer je izgubilo svijest da su građanska prava obaveza, pravo i obaveza i mora se razumjeti da pokazivanje empatije i solidarnosti, prijavljivanja nasilja i stajanja u zaštitu da je to obaveza društva. 
- Svaka radikalizacija vodi ka slabljenju ženskih ljudskih prava. Oni su prvi na udaru. Nakon ovoga slučaja, jedne samovolje lokalnog nasilnika, vi imate jedan narativ u društvu koji, ženama naročito, šalje poruku - ne kreći se po mraku, ne gledaj puno sa strane, jednostavno kuća, posao, drži se te neke privatne zone, jer ulica nije bezbjedna za žene primarno. Sve je to dio jedne šire prizme koju moramo sagledati ukoliko želimo naravno da razmišljamo i o ovom učlanjenju u EU kojem se naravno radujem. Ali ne zaboravimo da smo i u ovom izvještaju dobili niz preporuka na koje treba da obratimo pažnju, a tiču se isključivo ženskih ljudskih prava - zaključila je Čilović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtjASFQxjMfo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Čilović: Nasilnik sa snimka iz Berana poznat policiji za slična, ako ne i gora djela koja je već počinio

Simbolična kampanja „Ne dam ti osmjeh“, koju je pokrenula NVO Poligon za žensku izuzetnost, ima za cilj da ukaže na normalizovano, skriveno i često zanemareno nasilje nad ženama – i da poruči da osmijeh nije obaveza, da ljubaznost ne znači pristanak, te da nasilje mora biti prepoznato i zaustavljeno.
– U fokusu su nam žrtve, jer ne zaboravimo da nasilje nije linearno – ono ima više dimenzija. Te žene se ipak smiju, ali kako se smiju, to je pitanje za nadležne i za sve nas koji to možda čujemo, a ne čujemo, previdimo i često se pravimo da nas se to ne tiče, a itekako nas se tiče - poručila je izvršna direktorica Poligona Rebeka Čilović, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
Prema njenim riječima, kampanja je naišla na snažnu podršku žena koje su odlučile da se javno eksponiraju u maloj sredini poput Berana, čime su dale ogroman doprinos borbi protiv nasilja.
– Razlog zašto smo htjele da pokrenemo žene iz butika, prodavnica, bolnica i učionica jeste upravo to da se svaka žena koja trpi nasilje može poistovjetiti sa komšinicom koja je tu, spremna da pruži podršku i mnogo više od toga. Zato i slogan kampanje – „Ne dam ti osmjeh“ – predstavlja odbranu integriteta žrtve - kazala je Čilović.
Kampanju vizuelno prati dizajn četkica sa pomenutim sloganom, koje je osmislila Ivona Đukić, a koje simbolično „brišu“ nasilje sa ženskog lica.
– Mi kao duboko patrijarhalno društvo konstantno propitujemo poziciju žrtve – ko ima pravo da bude žrtva i šta je to žena izazvala da bi bila u toj poziciji. Ova kampanja nije isključila muškarce, ali je bilo ključno da žene ženi kažu: 'Ne dam ti osmjeh'. To je tačka i početak daljih aktivnosti -naglasila je.
Kampanja je dio šireg projekta koji se realizuje uz podršku Fonda za aktivno građanstvo, a odziv žena, kaže Čilović, pokazuje da i dalje postoji snažan otpor nasilju i želja za promjenom.
– Nasilje je uvijek tragedija i trauma. Ono ne pogađa samo ženu, već i djecu, porodicu, zajednicu. Svaka žrtva ima svoj kapacitet i prag izdržljivosti – ono što je za jednu premostivo, za drugu može značiti kraj. Zato je važno da institucije pažljivo slušaju glasove iz manjih sredina, poručila je.
Za kraj kampanje planiran je video kolaž sa muškarcima koji javno staju u odbranu ženskog osmijeha i šalju poruku protiv nasilja.
– Mnogi muškarci su nas pitali zašto nijesu bili pozvani – to upravo spremamo za kraj. Cijela kampanja bila je prostor u kojem su žene pokazale kreativnost i hrabrost. Scenariji su bili njihovi, poruke su slale na način koji su same izabrale. I to je pokazalo da nam je zaista stalo. Kampanja „Ne dam ti osmjeh“ probudila je empatiju duboko u nama, zaključila je Čilović.

1250x600

1084x550

Čilović: Kampanja „Ne dam ti osmjeh“ probudila je empatiju duboko u nama

Četiri dana Specijalno državno tužilaštvo ćuti na optužbe protiv šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Nema reakcije SDT-a i na svjedočenje bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića u Višem sudu u Podgorici.&nbsp; OPTUŽBE U VIŠEM SUDU Knežević je otvoreno upozorio da je sadašnji šef SPO Šuković svojevremeno bio u stalnim kontaktima sa visoko rangiranim pripadnikom kriminalne organizacije Ivanom Delićem. Šuković je, po iskazu Kneževića, kompromitovao policijsku značku uzimajući za saradnika čovjeka iz svijeta organizovanog kriminala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Redovno je posjećivao Ivana Delića kući. Zbog toga sam bio protiv toga da se Šuković imenuje na jednom od tadašnjih policijskih sektora - kazao je Knežević tokom ročišta. Umjesto da aktuelni šef SPO bude pod budnom pažnjom SDT-a, situacija je danas sasvim drugačija: Dejanu Kneževiću se, a ne Predragu Šukoviću, sudi za veze sa organizovanim kriminalom.&nbsp; Osim upranja prstom u veze načelnika SPO sa ljudima iz vrha organizovanog kriminala u Budvi, Knežević je strelice optužbe uputio ka Specijalnom tužilaštvu na čijem je čelu Vadimir Novović. Ustvrdio je Knežević da su u SDT-u, svjesno, sa umišljajem, izostavili Skaj komunikaciju između optuženog suspendovanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića i Ivana Delića, koji je obuhvaćen optužnicom u predmetu ,,General”. Da li je time SDT štitilo načelnika specijalnog policijskog odjeljenja?&nbsp; Podaci kojima raspolaže Televizija E ukazuju da Predrag Šuković, što se tiče Specijalnog državnog tužilaštva, ima poseban tretman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9" data-rendition-name="original" width="972" height="777" loading="lazy" alt="DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića"> <figcaption>DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  KRIVIČNA PRIJAVA ANDREJA MILOVIĆA To se da zaključiti na osnovu tertiranja krivične prijave koju je 9. februara protiv Predraga Šukovića podnio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. U prijavi se teško optužuje Šuković i to na osnovu podataka koje je dostavila Uprava policije.&nbsp; -Podaci ukazuju na postojanje osnova sumnje da je Predrag Šuković, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja, imao bliske kontakte sa pripadnicima kriminalne organizacije koja se bavila distribucijom narkotika – ističe se u prijavi Andreja Milovića.&nbsp; Osim toga, u prijavi od 9. Februara se takođe tvrdi da je Šuković izvršio krivično djelo ,,pranje novca iz člana 268 Krivičnog zakonika Crne Gore koje je u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572" data-rendition-name="original" width="900" height="561" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POVLAŠĆENI POSLOVI ŠUKOVIĆA U BUDVI U krivičnoj prijavi se posebno opisuje kako je supruga načelika SPO Biljana Šuković poslovala sa preduzećem ,,Grupa 219 d.o.o. Prvo je supruga načelnika SPO, 1. septembra 2020. godine, od preduzeća Grupa 219, kupila stan u Budvi od 58 kvadrata za svega 60 hiljada eura. No, sporne transkacije iz krivične prijave nastaju dvije godine kasnije. Tada je Biljana Šuković, 28, decembra 2022, stan što je kupila za 60 hiljada eura, prodala ruskom državjaninu Mihailu Maslenikovu za čak 140.000 eura. I to u gotovini.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca" data-rendition-name="original" width="928" height="649" loading="lazy" alt="JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića"> <figcaption>JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istog dana, u istoj zgradi koja je vlasništvo Grupe 219, &nbsp;i to samo 60 minuta nakon što je prodat stan od 58 kvadrata (!) za 140.000 - Biljana Šuković kupuje stan od čak 98 kvadrata i to za 135.000 eura. Dakle: supruga načenika SPO Predraga Šukovića kupila je 40 kvadrata veći stan i platila ga 5.000 manje nego što je Rusu prodala 58 kvadrata?! Ti podaci upućuju na zaključak da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja imao specijalne veze sa vlasnikom kompanije koja gradi zgrade i prodaje stanove. A da bude sve intrigantnije, Đorđe Mrdak, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Grupe 219 hapšen je zbog krivičnog djela građenja objekta bez prijave.&nbsp; U krivičnoj prijavi koju potpisuje tadašnji ministar pravde, tvrdi se da su Šukovići novac kojim je kupljen prvi stan dobili od Šukovićevog kuma Radovana Raša Perovića. -Postoje operativni podaci koji ukazuju da je novac kojim je Biljana Šuković kupila stan dobijen od Šukovićevog kuma Radovana Raša Petrovića, koji je 8. oktobra 2023. godine uhapšen kao pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca – precizno se navodi. .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233" data-rendition-name="original" width="712" height="839" loading="lazy" alt='DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"'> <figcaption>DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KUMOVI, ,,PLAVA SVESKA” I ŠVERC NARKOTIKA&nbsp; Ime Radovana Perovića se nalazi Naredbi za sprovođenje istrage Specijalnog državnog tužilaštva od 5. decembra prošle godine za grupu koja je navodno švercovala kokain iz Ekvadora.&nbsp; U istoj toj grupi je i Milo Božović, nekadašnji prvi čovjek Budve i poslanik Nove srpske demokratije u parlaemntu. Božoviću je, dok je bio član Odbora za bezbjednost, specijalni, tajni savjetnik bio upravo – Predrag Šuković. To se dokazalo nakon što je advokat Miroje Jovanović objavio savjete koje je Šuković pismeno davao u takozvanoj ,,Plavoj svesci”. Prilikom davanja iskaza Milo Božović je bez zazora konstatovao da mu je, citiramo, Predrag Šuković prijatelj preko petnaest godina. Zbog svega toga, ministra Miović je tražio od Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca, da preduzme sve neophodne istražne radnje koje bi razjasnile da li ima krivičnog djela u postupcima Predraga Šukovića. Tim prije što je prilikom kupoprodaje stana u Budvi porodica Šuković zaradila čak 80 hiljada eura i niej platila porez na kapitalnu dobit. Nakon svih ovih objava, ali i pod pritiskom medija, Specijalno državno tužilaštvo je reagovalo i sprovelo istragu. I to kakvu ekspresnu istragu: za osam dana su obavili puni izviđaj i procijenili da treba - odbaciti prijavu ministra pravde Andreja Milovića?! Tako je objasnio portparol SDT, specijalni tužilac Vukas Radonjić na pitanje novinarke Televizije E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a"> <figcaption>ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPECIJALNI TRETMAN ZA ŠUKOVIĆA -Saslušano je više svjedoka, prikupljeni dokazi, podaci i obavještenja od notara, Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije, Uprave carina i Ministarstva unutrašnjih poslova, a nakon njihove ocjene je, 18. februara ove godine, donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave jer ne postoji osnovana sumnja da su prijavljena lica izvršila krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti -napisao je, između ostalog, Radonjić u mejlu redakciji Televizije E. &nbsp; Kao što se da zaključiti iz odgovra tužioca Radonjića nigdje se izrekom ne pominje saslušavanje prvoprijavljenog krivičnom prijavom – načelnika SPO Predraga Šukovića. Kao da je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović dao neko obazeujuće uputstvo kojim se štiti čelnik Specijalnog policijskog odjeljenja na čiju adresu stižu sve Skaj poruke. I zato nema dileme: Specijalno tužilaštvo neće se konkretno baviti svjedočenjem policajca Dejana Kneževića o vezama Predraga Šukovića sa ljudima iz kriminalnih organizacija. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Tag: rebeka-cilovic