Crna Gora je postigla značajan napredak u poboljšanju mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma - ocijenio je Komitet stručnjaka Savjeta Evrope za evaluaciju mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL) u izvještaju objavljenom danas.
Ovaj izveštaj analizira šta je Crna Gora učinila kako bi otklonila nedostatke utvrđene u izvještaju o evaluaciji objavljenom u decembru 2023. godine. Tamo gdje je postignut dovoljan napredak, Komitet stručnjaka Savjeta Evrope ponovo je ocijenio nivo usklađenosti.
- Komitet eksperata smatra da je Crna Gora u dovoljnoj mjeri riješila nedostatke u skladu sa nekoliko preporuka Finansijske akcione grupe (FATF). Kao rezultat toga, zemlja je unaprijeđena na nivo „uglavnom usklađena“ sa 12 preporuka - o ciljanim finansijskim sankcijama u vezi sa terorizmom i finansiranjem terorizma, o dužnoj pažnji prema klijentima i drugim preventivnim merama, novim tehnologijama, regulaciji i nadzoru finansijskih institucija, kao i vođenju statistike relevantne za sistem za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma – precizirali su iz Savjeta Evrope.
Manival posebno primjećuje značajne izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, izmjene drugih zakonskih akata, kao i usvajanje pravilnika.
- Crna Gora je postigla i određeni napredak u pogledu preporuka FATF-a u vezi sa neprofitnim organizacijama, mjerama prema zemljama sa većim rizikom, transparentnosti pravnih lica i aranžmana, regulisanja i nadzora određenih nefinansijskih preduzeća i profesija (kao što su kazina, agenti za nekretnine, trgovci plemenitim metalima i kamenjem, advokati, notari, drugi nezavisni pravni stručnjaci, računovođe i pružaoci usluga za fondove i kompanije), kao i u pogledu sankcija. Kao rezultat napretka koji je Crna Gora postigla u vezi sa preporukom o borbi protiv zloupotrebe neprofitnih organizacija zemlja je unaprijeđena na nivo "djelimično usklađena" – navode iz Savjeta Evrope.
Međutim, kako dodaju, napredak nije bio dovoljan da se odobri nadogradnja preporuka o zemljama sa višim rizikom, o transparentnosti i stvarnom vlasništvu pravnih lica, o transparentnosti i stvarnom vlasništvu pravnih aranžmana, kao i o regulisanju i nadzoru određenih nefinansijskih preduzeća i profesija.
- Crna Gora je ostala ocijenjena kao "djelimično usklađena" sa njima – navodi se u saopštenju.
Ukupno gledano, od 40 preporuka FATF-a, Crna Gora se uskladila sa dvije preporuke, uglavnom je uskladila 31, dok je djelimično usklađeno sedam preporuka.
- Nijedna od preporuka FATF-a nije ocijenjena kao neusklađena. Od Crne Gore se očekuje da za godinu podnese izvještaj Komitetu eksperata o napretku u jačanju sprovođenja mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma – navodi se u saopštenju.
Komitet stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma je tijelo Savjeta Evrope za praćenje, kao i regionalno tijelo po tipu Finansijske akcione grupe koje procjenjuje usklađenost sa glavnim međunarodnim standardima za borbu protiv pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, kao i efikasnost njihove primjene.
J. B. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora značajno poboljšala mjere za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma

Poštovanje vladavine prava ne može se ograničiti na puko sprovođenje eksplicitnih i formalnih odredbi Ustava i zakona, to podrazumijeva i ustavno ponašanje i prakse koje olakšavaju poštovanje formalnih pravila od svih ustavnih tijela i međusobno poštovanje između njih – konstatuje Venecijanska komisija u naknadnom mišljenju o postupku prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za penziju u dijelu koji se odnosi na nastavak obavljanja sudijske funkcije do stupanja na dužnost novog sudije, preporuke koja je djelimično ispunjena.
U dokumentu se navodi da je ministar pravde Bojan Božović dopisom od 28. oktobra ove godine zatražio mišljenje o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore. Objašnjavaju da je, imajući u vidu da je ovaj nacrt zakona neposredno povezan sa prethodnim mišljenjem Venecijanske komisije o pojedinim pitanjima u vezi sa postupkom prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za penziju od juna, odlučeno da se preporuke formulišu u formi naknadnog mišljenja.
U dokumentu pozdravljaju činjenicu da nacrt zakona obuhvata sve četiri preporuke iz junskog mišljenja. Tri preporuke su u potpunosti ispunjene: (1) definisanje starosne granice za penzionisanje sudija Ustavnog suda, (2) uvođenje pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja o ispunjenosti uslova za starosnu penziju i (3) regulisanje izuzeća sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa. Četvrtka preporuka, koja se odnosi na nastavak obavljanja sudijske funkcije do izbora novog sudije, djelimično je ispunjena.
Junsko mišljenje je, kako podsjećaju, usvojeno povodom zahtjeva koji je proistekao iz političkog sporazuma između predstavnika vlasti i opozicije, s ciljem okončanja spora u vezi sa tumačenjem relevantnog domaćeg zakonodavstva koje se odnosi na prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za odlazak u penziju.
- Venecijanska komisija je svjesna činjenice da Ustavni sud Crne Gore trenutno ne funkcioniše u punom sastavu, s obzirom na to da su dvije od sedam sudijskih pozicija i dalje upražnjene. Ova situacija još jednom ukazuje na potrebu usvajanja zakonodavne reforme radi obezbjeđivanja nesmetanog i efikasnog funkcionisanja Ustavnog suda – navodi se u dokumentu.
Iz Ministarstva pravde su prošle sedmice kazali da će Vlada sa izvještajem Venecijanske komisije biti upoznata u najkraćem roku, nakon čega će radna grupa dodatno usaglasiti normu koja se odnosi na pitanje nastavka obavljanja sudijske funkcije da izbora novog sudije.&nbsp;
- Po završetku tog procesa Nacrt zakona će biti upućen na javnu raspravu – najavili su iz resora kojim rukovodi Božović u petak 12. decembra.
<h2>Nastavak obavljanja funkcije</h2>
Nacrt zakona predviđa izmjenu člana 15, kojom se omogućava sudiji da nastavi sa obavljanjem funkcije do stupanja na dužnost novog sudije, pod uslovom da je to neophodno radi donošenja odluka većinom glasova svih sudija Ustavnog suda.
Venecijanska komisija pozdravlja uvođenje ove odredbe, jer se njome odgovara na dugogodišnju preporuku Komisije usmjerenu na sprečavanje institucionalne blokade usljed nepopunjenih sudijskih mjesta. Međutim, Komisija konstatuje da nastavak mandata nije automatski, već uslovljen.
- Venecijanska komisija pozdravlja ovu novu odredbu, te primjećuje da većina država članica Savjeta Evrope sa sličnim pravilom predviđa automatski nastavak mandata sudije dok se ne izabere nasljednik, bez ikakvih uslova. Ovaj pristup pruža jasno pravilo sa manjim potencijalom za sukob oko tumačenja – navodi se u mišljenju.
Venecijanska komisija, pak, napominje da ovaj prijedlog ne predviđa automatski produžetak mandata sudije, već ga uslovljava „ako je to neophodno za donošenje odluke većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“.&nbsp;
- U pismu Venecijanskoj komisiji ministar pravde je napomenuo da su predložene zakonske odredbe izrađene uz pažljivo razmatranje ustavnih odredbi, uzimajući u obzir ustavna ograničenja i mogućnost budućih pitanja u vezi sa ustavnošću predloženih zakonskih rješenja. Venecijanska komisija je takođe svjesna zabrinutosti koju su izrazili neki članovi radne grupe u vezi sa nastavkom mandata sudije Ustavnog suda, predlažući rješenje ograničeno vremenom na šest mjeseci i rješenja koja zavise od posebnih okolnosti, kao što su ratno ili vanredno stanje – navode u dokumentu.
Ponavljaju da je dozvoljavanje sudijama da ostanu na funkciji do imenovanja nasljednika, kao izuzetak od ustavnih odredbi o trajanju mandata ustavnih sudija, relativno uobičajena praksa u Evropi koja dozvoljava ustavnim sudovima da nastave sa radom kada su imenovanja novih sudija blokirana.
- Shodno tome, odredba koja dozvoljava sudiji da ostane na funkciji dok se ne imenuje nasljednik trebalo bi da bude povezana sa potrebom pravilnog funkcionisanja Ustavnog suda bez prekida, a ne sa drugim posebnim okolnostima. Štaviše, postavljanje vremenskog ograničenja za takav mehanizam protiv blokade i dalje bi moglo dovesti do blokade Ustavnog suda, ukoliko nove sudije ne budu izabrane u propisanom roku. Period od šest mjeseci može imati izvjestan poučan efekat, ali ne pomaže u izbjegavanju blokada – ocijenili su iz Venecijanske komisije.
Iako Komisija može prihvatiti uslovni karakter ovog rješenja u specifičnom kontekstu Crne Gore, smatra da je neophodno dodatno precizirati odredbu, naročito u pogledu jasnog određivanja broja sudija na koji se odnosi uslov „neophodnosti za odlučivanje većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“, te primjene ove odredbe u slučaju istovremenog prestanka mandata više sudija, kada broj sudija padne ispod potrebnog minimuma za odlučivanje.
- Venecijanska komisija razumije legitimnu zabrinutost zbog rizika namjerne produžene neaktivnosti organa za imenovanje kako bi se sudija zadržala na funkciji. Iako je odredba koja dozvoljava sudiji da ostane na funkciji dok se ne imenuje nasljednik važna zaštita za obezbjeđivanje kontinuiranog funkcionisanja Ustavnog suda, ne treba je posmatrati kao dugoročno rješenje za potencijalnu nestabilnost Ustavnog suda – istaknuto je u dokumentu.
Naglašavaju i važnost međusobnog poštovanja i saradnje između svih ustavnih tijela u demokratskom društvu.&nbsp;
<h2>Kvorum</h2>
Venecijanska komisija dalje primjećuje da, iako ovaj predloženi uslov ima za cilj da postigne kontinuirano funkcionisanje Ustavnog suda osiguravanjem donošenja odluka većinom glasova svih sudija, nedostaje mu jasna regulacija nekih važnih elemenata, poput definisanja kvoruma.
- Prvo, u vezi sa „potrebnim brojem sudija“, Venecijanska komisija smatra da ako je namjera vlasti da se pozivaju na minimalni broj potreban za donošenje odluka većinom glasova - četiri sudije, što je i broj potreban za kvorum - to treba da bude formulisano jasno i nedvosmisleno – navodi se u dokumentu.
Drugo, Venecijanska komisija primjećuje da ovaj uslov stvara razliku u tretmanu između sudija na osnovu broja upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu u vrijeme prestanka njihovog mandata.
- Drugim riječima, sudiji neće biti dozvoljeno da nastavi da ostaje na svojoj funkciji do izbora novog sudije kada Ustavni sud radi sa punim sastavom ili sa pet ili šest sudija, ali će mu biti dozvoljeno da to učini ako Ustavni sud radi samo sa četiri sudije. Venecijanska komisija može da prihvati takvu razliku u tretmanu između sudija u posebnim okolnostima Ustavnog suda Crne Gore, imajući u vidu važnost kontinuiranog funkcionisanja ove sudske instance – navodi se u dokumentu.
U tom kontekstu, Venecijanska komisija ne previđa činjenicu da ovaj uslov može stvoriti razliku u tretmanu između sudija kada prestanak funkcije dvojici ili više sudija nastupi istog datuma, ostavljajući Ustavni sud ispod broja sudija potrebnog za donošenje odluka većinom glasova.&nbsp;
- Konkretno, iz predloženog amandmana nije jasno u takvim okolnostima koji od odlazećih sudija može nastaviti da ostane na svojoj funkciji, a koji sudija ne može, niti da li sve dotične sudije mogu nastaviti da ostanu na funkciji – objasnili su u mišljenju.
Zato smatraju da bi nacrt zakona trebalo jasno da reguliše aspekte uslova „ako je to neophodno za donošenje odluke većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“, kako bi se izbegao svaki mogući sukob u tumačenju ovog pojma i njegove primjene.
<h2>Definisanje starosne granice</h2>
Venecijanska komisija podsjeća da je u junu predložila uspostavljanje jasnog zakonskog okvira o starosnoj granici za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda.
U Nacrtu zakona predviđa uvođenje novog člana 5b, kojim se izričito propisuje da: „sudija Ustavnog suda i predsjednik Ustavnog suda ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju kada navrše 66 godina života i imaju najmanje 15 godina staža osiguranja“.
- Venecijanska komisija pozdravlja uvođenje ove odredbe, kojom se jasno i nedvosmisleno reguliše starosna granica za penzionisanje sudija Ustavnog suda u zakonodavstvu koje uređuje rad Ustavnog suda. Usvajanje ove odredbe otkloniće svaku buduću sumnju ili nejasnoću. Komisija ne nalazi problem u vezi sa zahtjevom od najmanje 15 godina staža osiguranja, imajući u vidu član 153 stav 4 Ustava Crne Gore, kojim je propisano najmanje 15 godina radnog iskustva kao uslov za izbor sudije Ustavnog suda. Shodno tome, Venecijanska komisija smatra da je ova preporuka u potpunosti ispunjena u nacrtu zakona – istaknuto je u mišljenju.
<h2>Rezervni mehanizam</h2>
U dokumentu ističu i da je u potpunosti usvojena preporuka o uvođenju pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja o ispunjenosti uslova za starosnu penziju.
- Predlaže se izmjena člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu, koji bi glasio: „Ustavni sud na sjednici utvrđuje kada sudiji ili predsjedniku Ustavnog suda prestaje funkcija zbog ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju ili isteka mandata i o tome obavještava nadležnog predlagača godinu dana prije ispunjenja uslova za starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata“. Izmijenjena odredba produžava rok prethodnog obavještavanja sa šest mjeseci na jednu godinu i dodatno pojašnjava obavezu Ustavnog suda da formalno utvrdi dan prestanka mandata – navodi se u dokumentu.
Venecijanska komisija pozdravlja postojanje ovog postupka obavještavanja.&nbsp;
- Produženje obaveznog roka prethodne najave omogućava nadležnom predlagaču dovoljno vremena za pokretanje i sprovođenje postupka izbora novih sudija Ustavnog suda. Konstatuje se da je izmjena u skladu sa članom 154 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da Ustavni sud ovu činjenicu utvrđuje „na sjednici“ – precizirano je u dokumentu.
<h2>Izuzeće sudija</h2>
Nacrt zakona uvodi i novi član 7a kojim se, između ostalog, propisuje obaveza samostalnog izuzeća sudije ili predsjednika Ustavnog suda iz odlučivanja o prestanku sopstvene funkcije, kao i pojednostavljeni rezervni mehanizam obavještavanja u slučaju da, zbog izuzeća ili drugih opravdanih razloga, ne postoji dovoljan broj sudija za održavanje sjednice svih sudija Ustavnog suda.
- Venecijanska komisija u potpunosti podržava i pozdravlja uvođenje obaveze samostalnog izuzeća, kao i pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja. Shodno tome, Komisija smatra da je ova preporuka u potpunosti ispunjena – istaknuto je u mišljenju.
Venecijanska komisija smatra da odredbe o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, kako su predložene u nacrtu zakona, odgovaraju njenim ranijim preporukama, uz istovremeno očuvanje funkcionisanja Ustavnog suda i obezbjeđivanje odgovarajućih procesnih garancija.

Jasmina Beharovic

VK: Poštovanje vladavine prava podrazumijeva i ustavno ponašanje i prakse koje olakšavaju poštovanje formalnih pravila

Predsjednik Savjeta Evrope Antonio Košta danas je rekao da, iako je normalno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne dijele iste stavove o mnogim pitanjima, prijetnje o uplitanju u unutrašnju politiku nijesu prihvatljive.
Košsta je naglasio da se poimanje slobode govora razlikuje u Uniji i SAD-u, na primjer.
- Ne može biti slobode govora bez slobode informacija. Ne bi bilo slobode govora kada bi se građanska sloboda informacija žrtvovala radi zaštite tehnoloških oligarha u Sjedinjenim Državama- rekao je na događaju.
Mask uporedio EU s nacističkom Njemačkom
Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, društvena mreža je u nedjelju ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut- napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavljena kazna platformi od 120 miliona eura zbog kršenja pravila o transparentnosti, odnosno Zakona o digitalnim uslugama.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju.
Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Potreban nam je Novi demokratski pakt za Evropu kako bismo demokratiju vratili u samo srce bezbjednosti, kroz ono što nazivamo demokratskom bezbjednošću – poručio je generalni sekretar Savjeta Evrope Alen Berse sinoć na ceremoniji povovodom 75. godišnjice Evropske konvencije o ljudskim pravima.
On je, na ovoj svečanosti u Evropskom sudu za ljudska prava, kazao da rad na ovoj inicijativi odražava zajedničku volju i zasnovan je na Konvenciji, dok dijalog sa Sudom u Strazburu ostaje jedan od njegovih ključnih pokretača.
Berse je podvukao trajni značaj Konvencije kao demokratskog kompasa za Evropu, zaštite najranjivijih, pozivanja na odgovornost onih na vlasti i podržavanja rada sudova širom kontinenta.
- Evropska konvencija o ljudskim pravima čini temelj svega što radimo. Ona postavlja određenu ideju Evrope, određenu ideju naše sudbine. Evropska konvencija o ljudskim pravima se prenosila s generacije na generaciju. Sve je u njoj – naša prava, naše slobode, naše rane takođe, kao i naša obećanja. Značajne odluke Evropskog suda za ljudska prava, glasovi žrtava, strpljenje zakona. Sve to, ovdje na dlanu – rekao je Berse. 
Ističe da je sedamdeset pet godina evropske istorije svedeno na nekoliko članova.
- Konvencija je rođena iz ruševina, sastavljena da spriječi ponovni spust tame. Konvencija koja se svakodnevno obogaćuje sudskom praksom suda u Strazburu. To je živi, dišući tekst koji raste zajedno sa nama. To je tekst koji štiti slabe, poziva moćne na odgovornost i podržava rad sudova širom kontinenta. Inspiriše svakog od nas. Konvencija je naš kompas. To je evropski demokratski kompas. I sve dok je dio naših života Evropa će i dalje biti sa nama – naglasio je Berse.
<h2>Nit kroz istoriju</h2>
Ali svijet se, kako dodaje, oko nas mijenja. 
- Pojavljuju se nove granice - digitalne, ekološke i geopolitičke granice. Vještačka inteligencija već oblikuje izbore koje pravimo. Klimatske promjene testiraju naša najosnovnija prava, a migracije potiskuju našu humanost. Konvencija mora da prihvati ovaj vijek kao što je prihvatila i prethodni – i to ne okretanjem ka unutra, već otvaranjem ka budućnosti – ističe Berse.
Opisuje da, dok drži Konvenciju u rukama, ne vidi djelić drevne istorije, već nit.
- Tanku nit koja ide od pravde do slobode, od našeg sjećanja do budućnosti. Vidim tanku nit koja vezuje Evropu za sebe – rekao je Berse.
<h2>Zajednička odgovornost</h2>
Na poleđini, kako dodaje, ove „male knjige nalazi se podsjetnik“ da su sve države članice Savjeta Evrope potpisale i ratifikovale Konvenciju, svaka od njih. 
- Nema izuzetaka. Sve su obavezne istom dužnošću: da poštuju ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava. I to moraju da čine pod budnim okom Suda, koji stoji na straži nad njenim tumačenjem i primjenom. Konvencija i Sud su ponekad predmet debate. I to je demokratija. Ali izvršenje presuda Suda je zajednička odgovornost. Dužnost je vratiti povjerenje u pravdu i vladavinu prava. Imperativ je i da se očuva kredibilitet sistema Konvencije i kredibilitet nacionalnih institucija - u Evropi i šire – rekao je Berse.
<h2>Postizanje ravnoteže</h2>
Zato je, prema njegovim riječima, kontinuirani dijalog sa državama od vitalnog značaja za pravilno funkcionisanje sistema. 
Važno je, kako dodaje, i očuvanje nezavisnosti i nepristrasnosti Suda u njegovim odlukama suočenim sa prijetnjama pravdi, suočenim sa političkim ekscesima, pa čak i u ratu. 
- Nema potrebe da vas podsjećamo na ulogu Suda u vezi sa ruskom agresijom protiv Ukrajine. U svakom predmetu, Sud brani vladavinu prava i štiti individualna prava u okviru sistema kontrola i ravnoteže koji su naše države odlučile da zajedno izgrade. Ali moramo onima unutar sistema obezbijediti sredstva za djelovanje. Nacionalne vlasti moraju imati nezavisnost i kapacitet da primjenjuju Konvenciju. A Sud i tijela Konvencije moraju imati neophodne resurse za ispunjavanje svoje misije – kazao je Berse.
<h2>Vrijednosti</h2>
Poštovanje Konvencije znači potvrđivanje demokratskih vrijednosti koje ona predstavlja, jer ne može biti ljudskih prava bez demokratije. 
- I nema demokratije bez vladavine prava. Bilo kakvo odstupanje od ovih principa smatrano nezamislivim. Pa ipak, danas su oni ponovo ugroženi. Evropa ulaže velika sredstva u odbranu, a demokratija djeluje tako krhko. Evropa se naoružava, ali društvo je ostavljeno bez odbrane. U tome leži paradoks i, prije svega, opasnost. Zbog demokratskog nazadovanja neka ekstremistička grupa bi sjutra mogla da preuzme vlast u teško naoružanoj državi. Na koga bi usmjerili svoje oružje? U ime kojih vrijednosti – upitao je Berse.
Navodi da ga je prije nekoliko dana novinar BiBiSija (BBC) pitao: „Šta će biti sa Konvencijom za 75? Hoće li i tada postojati?“. 
- Odgovorio sam da bi zapravo trebalo da se zapitamo da li ćemo je i dalje biti dostojni. Evropska konvencija o ljudskim pravima jedan je od onih rijetkih tekstova koji ne govori šta je svijet, već šta bi mogao postati. Suočeni sa previranjima našeg vremena, moramo je održati živom i snažnom. Ona je garant ravnoteže između slobode i bezbjednosti, između pravde i odgovornosti. To je naše nasljeđe, to je uloga koju moramo igrati – zaključio je Berse.
Konvencija je otvorena za potpisivanje državama članicama Savjeta Evrope u Rimu 4. novembra 1950. godine. Ona štiti osnovna ljudska prava i osnovne slobode oko 700 miliona ljudi širom kontinenta.

Berse: Potreban Novi demokratski pakt za Evropu kako bi demokratiju vratili u srce bezbjednosti

Lani identifikovano 28 žrtava trgovine ljudima, za četiri godine sedam osuđujućih presuda, žrtve bez odštete

Segregacija romske i egpićanske zajednice u obrazovanju i stanovanju i dalje izazov, diskriminacija na tržištu rada i u zdravstvu

Nasilja motivisanog mržnjom 2023. bilo u 19 slučajeva, lani 21 osoba priznata kao izbjeglica

Predsjednik Savjeta Evrope, Antonio Košta, poručio je danas, povodom potpisivanja sporazuma o okončanju rata u Gazi, da prvi put u dugo vremena postoji stvarna nada za mir. Košta će na poziv egipatskog predsjednika Abdel Fataha al-Sisija i američkog Donalda Trampa predstavljati Evropsku uniju na samitu u ponedjeljak u Egiptu.
- Dugački put prema miru počinje sjutra u Egiptu...Prvi put u dugo vremena postoji realna nada. Nada za oslobađanje svih talaca, za prekid vatre i nada za neometan pristup humanitarne pomoći Gazi. Nada za pravedan i održiv mir i svjetliju budućnost na temelju dvodržavnog rješenja- istakao je Košta u današnjem saopštenju.
EU ističe spremnost da pridonese prielaznoj upravi u Gazi, procesima oporavka i obnove kako bi se osiguralo da "dan poslije" bude uspješan. &nbsp;&nbsp;Na samitu će sudjelovati i glavni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš te čelnici iz više od dvadeset zemalja.

Košta: Prvi put nakon dugo vremena postoji stvarna nada za mir

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar izabran je za predsjednika Podkomiteta za "Evropsku nagradu" Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope na sjednici održanoj u Strazburu, saopšteno je iz te partije.
"Evropska nagrada" se dodjeljuje od 1955. godine gradu za njegove aktivnosti na promociji evropskih vrijednosti. Nagrada uključuje i fond koji se koristi za studijske posjete evropskim institucijama za mlade ljude iz grada pobjednika.
Dobitnik ove prestižne nagrade za 2025. godinu je turski grad Gaziantep, dok su je u prošlosti između ostalih osvajali i Beč, Hag, Bolonja, San Sebastijan, Berlin, Đirona, Luka, Nirnberg, Strazbur.
Konatar je kazao da će sa pozicije predsjednika Podkomiteta za "Evropsku nagradu" pružiti svu moguću pomoć kako bi se i gradovi iz Crne Gore i regiona našli među kandidatima i mogućim dobitnicima u budućnosti.

Konatar na čelu Podkomiteta za "Evropsku nagradu" Savjeta Evrope

Komesar Savjeta Evrope (SE) za ljudska prava Majkl O’Flaerti izjavio je danas da je sukob u Pojasu Gaze dostigao katastrofalne razmjere i istakao značaj primjene pravnih standarda kako bi se osiguralo da transfer oružja ne bude odobren tamo gdje postoji rizik da se može koristiti za kršenje ljudskih prava.
Kako je saopšteno iz Savjeta Evrope, O’Flaerti je rekao da se angažovao sa državama članicama u vezi sa njihovim obavezama u kontekstu međunarodne trgovine oružjem, kako bi osigurao da njihove akcije ne doprinose kršenju ljudskih prava.
- Primjećujem korake nekih država članica da obustave ili ograniče transfer oružja Izraelu, uključujući Njemačku prošle nedjelje. Primjećujem značajan doprinos nekih nacionalnih struktura za ljudska prava u podizanju svijesti i pozivanju svojih vlada da poštuju obaveze u vezi sa ljudskim pravima u ovom kontekstu - rekao je O’Flaerti, dodajući da je potrebno učiniti više, i to brzo.
Ističući da sukob u Gazi nastavlja da izaziva ogromnu ljudsku patnju, O’Flaerti je ponovio apel državama članicama Savjeta Evrope da učine sve što je u njihovoj moći kako bi spriječile kršenja ljudskih prava i humanitarnog prava u kontekstu sukoba u Pojasu Gaze.
- To uključuje primjenu postojećih pravnih standarda kako bi se osiguralo da transfer oružja nije odobren tamo gdje postoji rizik da se može koristiti za kršenje ljudskih prava - navodi se u saopštenju.
Prema njegovim riječima, neophodno je intenzivirati napore za pružanje pomoći onima koji su pogođeni sukobom, podržavanjem napora da se obezbijedi nesmetan pristup humanitarnoj pomoći i insistiranjem na hitnom oslobađanju talaca.

Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava: Sukob u Pojasu Gaze dostigao katastrofalne razmjere

Sjedinjene Američke Države su olimpijski šampioni u hokeju na ledu.
Čekala je Amerika na olimpijsko zlato od čuvenih Olimpijskih igara u Lejk Plesidu 1980. godine i "čuda na ledu" na najsjajnije odličje i konačno dočekale generaciju koja ih je vratila na pobjedničkog postolje.
Amerikanci su u finalu za pamćenje savladali velikog rivala sa 2:1, a odlučujući pogodak u produžetku postigao je Džejk Hjuz i tako raspršio snove najboljeg hokejaša današnjice Konora Mekdejvida da može do olimpijskog zlata.
Poveli su Amerikanci poslije nešto više od šest minuta igre. Gol poslije fantastičnog soloporodora i još bolje finte iz bekhenda postigao je Metju Boldi.
Uspjeli su Kanađani da izjednače u samom finišu drugog perioda kada je bek Kejl Makar iskoristio prostor i razornim udarcem sa distance pogodio metu.
Imala je Kanada više od igre u posljednjoj trećini, nekoliko odličnih šansi da dođe do pobjedonosnog gola, ali su se Amerikanci odbranili i izborili za produžetak.
A tamo je u igri tri na tri poslije samo minut i 41 sekunde igre jedan od najvrjednijih golova u istoriji američkog hokeja postigao igrač Nju Džersi Devilsa Džek Hjuz i donio zlato svojoj naciji.

SAD poslije 46 godina slave olimpijsko zlato u hokeju

Portugalski fudbaler Kristijano Ronaldo rekao je da je srećan u Al Nasru, nakon sumnji u vezi sa njegovom budućnošću u tom saudijskom klubu.
Ronaldo je navodno bio nezadovoljan načinom na koji klub vodi Javni investicioni fond (PIF) Saudijske Arabije i nedavno je propustio tri utakmice.
Vratio se prošle sedmice, a nakon što je u posljednjem meču postigao dva gola u pobjedi nad Al Hazmom, što je njegovom timu donijelo bod prednosti na vrhu Saudijske pro lige, insistirao je na tome da želi da ostane.
– Veoma sam srećan. Kao što sam toliko puta već rekao, pripadam Saudijskoj Arabiji. To je zemlja koja je veoma lijepo dočekala mene, moju porodicu i moje prijatelje. Srećan sam ovdje, želim da nastavim – rekao je Ronaldo za lokalne medije, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
U posljednjih deset odigranih utakmica postigao je osam golova, imao 19 šuteva u okvir gola i ukupno 43 šuta. Nije zabilježio asistencije, niti je dobio crveni ili žuti karton.
Ronaldo nosi dres sa brojem sedam, igra na poziciji napadača, preferira da šutira objema nogama, visok je 185 centimetara i težak 80 kilograma. Rođen je 5. februara 1985. godine u Funšalu.
U Al Nasr je prešao 31. decembra 2022. godine, nakon što je usred sezone napustio Mančester junajted. Prije toga igrao je za Juventus, Real Madrid, Mančester junajted i Sporting.
Ronaldo je prelaskom u Al Nasr postao najbolje plaćeni igrač u istoriji fudbala, sa godišnjom platom od 177 miliona funti.

Ronaldo prekinuo glasine o napuštanju Al Nasra: Pripadam Saudijskoj Arabiji

Šef francuske diplomatije Žan-Noel Baro (Jean-Noel Barrot) izjavio je danas da će pokušati da odvrati Mađarsku od namjere da stavi veto na usvajanje 20. paketa evropskih sankcija Rusiji, prenio je pariski list Mond (Le Monde).
Upitan o najavi mađarske vlade da će u poneđeljak staviti veto na usvajanje 20. paketa sankcija Evropske unije protiv Rusije, Baro je novinarima rekao da se radi na prevazilaženju te prepreke, kao što se to činilo u prošlosti.
Baro je dodao da je normalno da postoje razlike u mišljenjima među državama članicama EU.
- Važno je da možemo da vodimo debate i da se uključimo u dijalog kako bismo izgladili ove razlike i pronašli zajednički jezik - rekao je francuski ministar.
Slovačka je najavila će obustaviti snabdijevanje Ukrajine električnom energijom od 23. februara, ukoliko Kijev ne obnovi tranzit nafte kroz naftovod Družba, izjavio je u petak premijer Robert Fico.
Njegov mađarski kolega Viktor Orban obećao je da će staviti veto na evropski zajam od 90 milijardi eura ako se protok nafte iz Rusije ne nastavi.

Francuski ministar želi da odvrati Mađarsku od opstrukcije sankcija protiv Rusije

Rukometašice OTP Group Budućnost poražene su danas od Debrecina 32:30, u utakmici posljendjeg, 14. kola EHF Lige šampiona.
Podgorički tim ranije je ostao bez šansi za plasman u nokaut fazu, a 30. uzastupnu sezonu u Ligi šampiona završio je sa po pobjedom i remijem, uz 12 poraza, na posljednjem mjestu u grupi.
Budunost je bila blizu iznenađenja u Debrecinu, ali su je brojne tehničke greške i nerealizovanici ciceri, uz dva promašena sedmerca, koštali povoljnijeg rezultata.
Debrecin je opravdao ulogu favorita, nije blistao, ali je i to bilo dovoljno da se, uz malo sreće, pobijedi Budućnost.
Mađarski tim, koji je ranije obezbijedio peto mjesto i nokaut fazu, do šestog trijumfa vodila je Alisija Tublan sa pet golova, dok su po četiri postigle Kristin Torlifsdotir, Jovana Jovović i Mira Vamoš.
U podgoričkom sastavu istakle su se Itana Grbić sa devet i Jelena Radivojević sa osam pogodaka, &nbsp;dok je pet dodala Nađa Kadović.

Tag: savjet-evrope