Početkom 2000. godine, nakon smrti Franja Tuđmana (1922-1999) i promjene vlasti u Hrvatskoj, hrvatski katolički teolog Bono Zvonimir Šagi (1932-2020) objavio je u katoličkoj obiteljskoj reviji Kana esej u kojem poziva Crkvu i društvo na duhovnu i moralnu obnovu: „Završila je državotvorna faza, sada je pred svim važnim čimbenicima u društvu otvorena zadaća stvaranja nove humane i moralne kvalitete višestranačke demokracije, da se uspostavi moralno-pravna sigurnost i razvije povjerenje u nužnu funkciju bitnih državnih institucija i uz normalne smjene putem proceduralnih demokratskih postupaka.“
Teolog Šagi, pažljivi i pronicljivi promatrač crkvenih i društvenih procesa, upozoravao je da se „duhovna“ obnova zaplela u bespuća sakraliziranja, spomeničkog mitologiziranja hrvatskih povijesnih stremljenja i događanja, a „moralna“ u socijalno-etički nepromišljene modele pretvorbe društvenog vlasništva i privatizacije provođene na štetu radnika, što je završilo u teškom razočaranju većine i u korupciji „izabrane“ manjine.
Kritizirao je i vjerske tiskovine i krugove katoličkih laika koji su se bavili pronalaženjem i ozloglašivanjem „lijevih tendencija u Crkvi“, umjesto da su u evanđeoskom svjetlu kritički promišljali politiku i aktualne društvene procese. „Izmislili su, piše Šagi, etiketu 'lijevi kler' (kao da bi neki 'desni kler' bio više crkven) da bi vjernicima ogadili sve što je zvučalo kritički glede postojećeg stanja u društvu, a svako upozorenje na potrebu političke promjene prikazali katolički sumnjivom.“
Katolici koji su se u politici takvima deklarirali nisu bili u stanju aktualizirati katolički socijalni nauk: „Umjesto jasne kritike postkomunističkog grabežljivog kapitalizma, i načina stvaranja nove kapitalističke elite, upotrijebili su socijalni nauk kao parolu za sijanje straha od tobožnjeg komunizma.“ Crkva, apelirao je Šagi, mora osmišljavati i tražiti putove moralne obnove: „To joj je sada nanovo otvorena mogućnost, pa zato i neodložna zadaća.“
Šagi je dovoljno dugo poživio da se mogao i sam uvjeriti kako ove njegove riječi neće imati nikakvog odjeka u Crkvi, iako je riječ o teologu kojega su cijenili u Crkvi. Štoviše, duhovno stanje u Crkvi 2025. godine gore je nego što je to bilo 2000. godine. To potvrđuju i propovijedi hrvatskih biskupa i svećenika, primjerice propovijed zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše na misi zadušnici za žrtve Jazovke, propovijed hercegovačkog provincijala fra Joze Grbeša na groblju u Bilima, propovijed sinjskog gvardijana fra Marinka Vukmana na svetkovini Velike Gospe, ali i mnoge druge propovijedi i javni istupi biskupa i svećenika.
Za sadašnje duhovno i moralne stanje hrvatskog naroda veliku odgovornost snosi Katolička crkva. Svoj privilegirani položaj u društvu nije iskoristila kako bi pripadnike hrvatskog naroda u evanđeoskom duhu obraćala, suočavala sa zlima iz prošlosti i ukazivala na zablude sadašnjosti, nego je, zloupotrebljavajući oltar i vjeronauk u obrazovnom sustavu onemogućavala duhovnu i moralnu obnovu. Nacionalističko ludilo koje se rasplamsalo ovog ljeta velikim dijelom ide upravo na dušu Crkve koja je desetljećima pod krinkom domoljublja njegovala nacionalizam i njime trovala mlade ljude.
Kada danas uzmete u ruke katoličke tiskovine ili posjetite katoličke portale, imate osjećaj da čitate nacionalnu literaturu, da su to bilteni nacionalne ideologije, ili nekakve stranačke organizacije sa snažnim nacionalnim sentimentom. U crkvenim medijima ponajbolje se ocrtava stanje uma i duha u suvremenoj Katoličkoj crkvi u hrvatskom narodu: lamentiranje nad patnjama u prošlosti, njegovanje nacionalnih mitova i laži, prokazivanje i progon povijesnih i sadašnjih neprijatelja i svođenje kršćanske vjere na vulgarni i banalni nacionalizam.
To što današnji katolici i Hrvati uzvikuju pozdrav Za dom spremni i nose simbole i obilježja zločinačkog ustaškog režima, nije tek partijanersko ludovanje ili pobuna protiv zakonskih zabrana, ako je i uopće to, nego je posljedica dugogodišnje političke indoktrinacije u kojoj je sudjelovala i Crkva. Da se o davnoj i bližoj prošlosti mladim ljudima govorila istina, u sklopu vjeronauka i općenito pastoralnog rada s vjernicima, broj militantnih i isključivih katolika bio bi zasigurno manji što bi u većinskoj katoličkoj zemlji utjecalo i na društveno i političko stanje. No, to se nije dogodilo, i ne događa se ni danas. Katolička crkva se grozničavo drži uz naciju i nacionalne svetinje u strahu da ne izgubi društveni monopol. Pritom bezobzirno manipulira mladim ljudima i sudjeluje u njihovom duhovnom i moralnom osiromašenju.
Snažno inzistiranje na domoljublju koje se, kao što vidimo ovih dana, lako surva u agresiju i isključivost, u progon neistomišljenika i uskraćivanje ljudskih prava i sloboda, dokaz je da Crkva svoje poslanje ne veže uz Evanđelje Isusa iz Nazareta, nego uz ovozemaljske datosti. Činjenica je da je pripadnost određenom narodu važna ljudima, posebno pripadnicima malih naroda, ali joj ne treba davati značenje koje nema niti ikoga svoditi samo na taj identitet. Pokojni papa Franjo je upozoravao da narod nije nikakva „mistična ili anđeoska kategorija“ i da nekritički odnos prema vlastitom narodu može lako skliznuti u nezdravi populizam, u lokalni narcizam koji je nesposoban zapažati i tumačiti svijet oko sebe. Upravo nas ono globalno i univerzalno, govorio je papa Franjo, štiti od sitničavog provincijalizma, od iskušenja da se zatvaramo u sebe, da podižemo zidove i ograđujemo prostor svoje neslobode i straha.
Kad je riječ o prošlosti, Katolička crkva samo i isključivo govori o stradanjima hrvatskog naroda. To je legitimno i ne bi bilo ni sporno kad bi se govorilo i o stradanjima drugih ljudi za koja su odgovorni pripadnici hrvatskog naroda. Crkva svjesno prešućuje primjere otpora i humanosti u vlastitim redovima u Drugom svjetskom ratu u kojem je na strani partizana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sudjelovalo 75 katoličkih svećenika, od čega su po nacionalnosti bila 52 Hrvata, 21 Slovenac i dva Poljaka. Kao suradnici partizana poginula su 43 svećenika: 21 Slovenac, 19 Hrvata i trojica drugih narodnosti (navedeno prema I. Goldsteinu, Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 1941.–1945.). Taj dio vlastite antifašističke povijesti Crkva u potpunosti prešućuje kao da nije ni postojao, a upravo su ti ljudi sačuvali obraz Crkve koja je velikim dijelom stala uz ustaški režim.
Crkva koja nije univerzalna i otvorena prema različitostima, nije evanđeoska Crkva. Nacionalna Crkva, nesposobna za kritički odnos i distancu prema vlastitom narodu, nužno zapada u uskoće i isključivosti, kojima se hrane nacionalizmi i fanatizmi. Koliko je poguban takav odnos Crkve prema narodu i njegovim vođama najbolje pokazuje upravo vrijeme Drugog svjetskog rata i posljedice koje je za sobom ostavila Nezavisna Država Hrvatska. No, iz toga Katolička crkva u hrvatskom narodu nije ništa naučila i ponavlja pogreške iz prošlosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

​Vjerski nacionalizam kao posljedica duhovne bijede

Sve više Njemaca gubi vjeru u religiju, a broj ateista prvi je put premašio broj katolika i protestanata zajedno u istoriji te zemlje.
Prema novom istraživanju skupine "Weltanschauungen", 2024. godine zabilježen je porast broja ljudi bez vjerske pripadnosti. Njemačka sada ima 47 odsto ateista, 45 odsto katolika i protestanata, te četiri odsto muslimana. Studija se temelji na podacima Njemačke biskupske konferencije i Evangeličke crkve u Njemačkoj (EKD).
Objašnjavajući zašto ljudi napuštaju religiju za Le Monde, naučni saradnik na Institutu za društvena istraživanja EKD-a u Hanoveru Edgar Vunder rekao je da je razlog zbog čega ljudi napuštaju crkvu jednostavno taj što su izgubili povezanost s crkvom ili vjerom
<h2>Pedofilija imala velik uticaj na vjeru</h2>
Dodao je da su slučajevi seksualnog zlostavljanja, osobito maloljetnika, u crkvama takođe snažno uticali na vjeru ljudi.&nbsp;
- Skandali seksualnog zlostavljanja maloljetnika imali su velik uticaj, ali po mom mišljenju to je privremena pojava. Prvenstveno je uvijek prisutna činjenica da ljudi više ne smatraju crkvu potrebnom niti vide razlog zbog čega bi trebalo biti članovi - naveo je Vunder.
Prema istraživanju, krajem 2024. godine u Njemačkoj je prvi put bilo više ljudi bez vjerske pripadnosti (47 odsto) nego zajedno katolika i protestanata (45 odsto).
<h2>Posjećenost misama rekordno niska</h2>
Broj katolika pao je prvi put ispod 20 miliona, dok je broj protestanata oko 18 miliona. Glavni razlozi napuštanja crkve su gubitak vjere, nezadovoljstvo crkvenim institucijama, ali i izbjegavanje crkvenog poreza koji se u Njemačkoj plaća automatski.
Osim toga, mnogi Njemci više ne znaju ni osnovne vjerske tradicije, a posjećenost misama i bogoslužjima je rekordno niska. Crkve se zatvaraju, a sve više ljudi formalno napušta crkvene zajednice, dok su mlađe generacije posebno sklone sekularizaciji i gubitku vjerskog identiteta.

500x500

1250x600

1084x550

U Njemačkoj prvi put ima više ateista nego vjernika

Gornji dom američkog Kongresa ove nedjelje će, najvjerovatnije u četvrtak, glasati o mjeri kojom bi bila ograničena ratna ovlašćenja predsjednika Donalda Trampa u Venecueli, objavio je SiEnEn (CNN), pozivajući se na izvor koji je upoznat sa planom Senata.
Prema njegovim riječima, demokrate u Senatu imaju podršku republikanca Renda Pola, a očekuju da će ih podržati i senatorka iz Republikanske stranke Lisa Murkovski.
U toku su napori da se ubijedi još republikanskih senatora da se pridruže, rekla je osoba upoznata sa planovima.
Ako mjera ne bude usvojena, vodeće demokrate ozbiljno razmatraju mogućnost da to pitanje uvrste u paket budžetskih aranžmana, koji bi trebalo da se usvoji 30. januara, što bi dovelo do ozbiljnog sukoba.

Trampova ovlašćenja pod znakom pitanja: Senat glasa o mjeri u vezi sa Venecuelom

Pucnjava se čula tokom noći u blizini predsjedničke palate Miraflores u Karakasu - gradu koji je u stanju povišene napetosti, dok su bezbjednosne službe u pojačanoj pripravnosti nakon američkog napada i zarobljavanja predsjednika Nikolasa Madura, piše SiEnEn (CNN).
Video-snimci koje je verifikovao SiEnEn, kako se navodi u tekstu, prikazuju protivvazdušnu vatru iznad Karakasa, usred izvještaja o konfuziji među bezbjednosnim jedinicama u prijestonici.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FALBERTOJOSEGAR4%2Fstatus%2F2008454726149362042%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2008454726149362042%7Ctwgr%5Edc5e4b7e73419caf4ea1764e13a2e5a38a087405%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Venecuelansko ministarstvo je kasnije saopštilo da je policija pucala na dronove koji su "letjeli bez dozvole“ i da "nije došlo do sukoba“, saopštio je SiEnEn.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMyLordBebo%2Fstatus%2F2008442981687120025%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2008442981687120025%7Ctwgr%5Edc5e4b7e73419caf4ea1764e13a2e5a38a087405%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Evo šta su dosad novinari SiEnEna saznali:
Izvještaji o pucnjavi: Jedan stanovnik, koji je za SiEnEn govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da je čuo pucnje u blizini Avenije Urdaneta, nedaleko od predsjedničke palate Miraflores.
Video-snimci: Video koji je verifikovao SiEnEn prikazuje protivvazdušnu vatru iznad Karakasa. Na drugom, odvojeno verifikovanom snimku, može se čuti i pucnjava.
Šta kažu vlasti: Ministarstvo komunikacija i informisanja Venecuele saopštilo je da je policija pucala na dronove koji su "letjeli bez dozvole“. Ministarstvo je dodalo da "nije došlo do sukoba“.
"Nesporazum": Razgovori među paravojnim grupama povezanim s Madurom, do kojih je došao SiEnEN, ukazuju na to da je pucnjava bila posljedica konfuzije između različitih bezbjednosnih grupa koje su djelovale u blizini palate Miraflores. Na jednom snimku čuje se član jedne od tih grupa kako poziva pojačanje i navodi da je „ispušteno nekoliko hitaca“. Kasnije isti govornik kaže da su pripadnici policije Miraflores i obezbjeđenja palate pucali na dron koji je letio tim područjem.
Kakva je situacija sada? Ministarstvo komunikacija i informisanja saopštilo je da je „čitava zemlja potpuno mirna“, ali nije navelo ko je upravljao dronovima. Paravojne grupe su takođe navele da je situacija pod kontrolom.
<h4>Šta kažu SAD? Zvaničnik Bijele kuće rekao je za SiEnEn da pažljivo prate izvještaje o pucnjavi u Venecueli, ali je naglasio da „Sjedinjene Države nisu umiješane“.</h4>

Pucnjava blizu predsjedničke palate u Karakasu: Policija navodno pucala na dronove koji su "letjeli bez dozvole"

Primjena posebne takse za izvoz električne energije koja je proizvedena na ugalj počela je 1. januara ove godine, saopštio je ministar ekologije, odrzivog i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
- Pokušaji da Crna Gora bude oslobođena ove obaveze, odnosno da primjena iste bude odgođena, nijesu urodili plodom, i to će za naš elektroenergetski sistem biti veliki izazov, sa kojim se borimo, zajedno, i mislim da smo na putu da se izborimo - naveo je Ćulafić u saopštenju.
Naime, nova Uredba, koju je pripremilo Ministarstvo, tretiraće ovo pitanje na način da se nacionalni sistem trgovanja emisijama usaglasi sa evropskim, što će svakako biti izazov za našu najveću nacionalnu energetsku kompaniju, Elektropriredu (EPCG).
- I pored toga, siguran sam da uz strateški koncipiran održivi razvojni put možemo zajedno ovaj udarac na privredu da prevaziđemo - rekao je Ćulafić.
&nbsp;Naime, kako je objasnio, ideja je da se novac, koji će od početka ove godine Fond za zaštitu životne sredine (Eko fond) prikupljati od EPCG, kroz formiranje novih programa na osnovu jasno definisanog plana razvoja elektroenergetskog sektora, vraća u sistem putem zelenih novih projekata, na kojima će Ministarstvo, EPCG i Eko fond, dominantno raditi.
- Model koji smo pripremili će najveći izazov za naš elektroenergetski sistem, a time i za našu ekonomiju, a to su usklađivanje nacionalnog ETS-a (nacionalni sistem trgovanja emisijama) sa EU ETS-om (evropski sistem trgovanja emisijama), kao i CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), odnosno porez na izvezenu električnu energiju proizvedenu iz uglja, pretvoriti u novi snažan ekonomski impuls u okvirima Crne Gore, i ubrzaće investiranje u zelene tehonologije, odnosno u projekte koji će značiti konkretnu zelenu tranziciju - kazao je Ćulafić.
Pojednostavljeno rečeno - desetine miliona EUR, koje bi EPCG gubila neusklađivanjem nacionalne cijene emisionih kredita sa cijenom u EU, odnosno koje bi država Crna Gora gubila primjenom CBAM-a, što bi ugrozilo našu konkurentnost na tržištu, slivaće se u Eko fond, koji će, uz prethodno odobrenje od Ministarstva, tim istim novcem finansirati nove, održive, zelene projekte.
Dakle, zaokružen sistem na dobro životne sredine, zdravlja i ekonomije.
&nbsp;- Uredba koja je pripremljena je još jedan, vrlo krupan, korak ispunjavanja naših obaveza iz Poglavlja 27, i potvrda da ovu godinu počinjemo radno i pozitivno. Ovo je tačka spajanja energetike i ekologije, balansa između očuvanja životne sredine i korišćenja prirodnih resursa, ali i potencijal našeg zajedničkog truda - zaključio je Ćulafić.

Počela primjena posebne takse za izvoz električne energije koja je proizvedena na ugalj

Vijetnamska ekonomija porasla je osam odsto u prošloj godini, oslonjena na snažan izvoz, pokazali su u preliminarni Vladini podaci.
Vlada je za prošlu godinu bila odredila ciljanu stopu rasta veću od osam odsto. U četvrtom tromjesečju privreda je porasla 8,46 odsto, neznatno snažnije nego u periodu od jula do septembra.
Za period od naredne do 2030. godine, Hanoj je zacrtao godišnju stopu rasta od najmanje deset odsto, prema preliminarnom dokumentu koji bi trebalo da bude usvojen u drugoj polovini januara, prenosi Hina.
Vijetnam je ključna karika u globalnim nabavnim lancima industrije elektronike, tekstila, cipela i druge robe. Multinacionalne kompanije poput Samsunga, Applea i Nikea, sastavljaju svoje proizvode u Vijetnamu, često od dijelova i sirovina iz Kine, i potom ih izvoze na druga tržišta, u prvom redu u SAD.
Ukupni vijetnamski izvoz porastao je prošle godine 17 odsto, na oko 475 milijardi USD.
Isporuke u SAD dostigle su u prošloj godini novu najveću vrijednost otkada Vlada objavljuje podatke, od 153 milijarde USD. U 2024. godini je njihova vrijednost iznosila 119,5 milijardi USD.
Vijetnam je prošle godine zabilježio i novi rekordni višak u robnoj razmjeni sa SAD-om, od gotovo 134 milijarde USD.&nbsp;
Vijetnamski uvoz kineske robe dostigao je prošle godine vrijednost od 186 milijardi USD. U 2024. iznosila je 144,2 milijarde USD.
&nbsp;Vašington i Hanoj još pregovaraju o trgovinskom sporazumu. SAD trenutno naplaćuje na uvoz robe iz Vijetnama carinu od 20 odsto.

Tag: vjera

Vjerski nacionalizam kao posljedica duhovne bijede

U Njemačkoj prvi put ima više ateista nego vjernika

Trampova ovlašćenja pod znakom pitanja: Senat glasa o mjeri u vezi sa Venecuelom

Pucnjava blizu predsjedničke palate u Karakasu: Policija navodno pucala na dronove koji su "letjeli bez dozvole"

Počela primjena posebne takse za izvoz električne energije koja je proizvedena na ugalj

Vijetnamska ekonomija porasla osam odsto u prošloj godini

PRATITE TVe UŽIVO

Tag: vjera

​Vjerski nacionalizam kao posljedica duhovne bijede

U Njemačkoj prvi put ima više ateista nego vjernika

Trampova ovlašćenja pod znakom pitanja: Senat glasa o mjeri u vezi sa Venecuelom

Pucnjava blizu predsjedničke palate u Karakasu: Policija navodno pucala na dronove koji su "letjeli bez dozvole"

Počela primjena posebne takse za izvoz električne energije koja je proizvedena na ugalj

Vijetnamska ekonomija porasla osam odsto u prošloj godini

PRATITE TVe UŽIVO

Vjerski nacionalizam kao posljedica duhovne bijede