Budžet nije razvojni, već potrošački. Sama činjenica da ste se zadužili po 4,5 odsto kamatnoj stopi, to znači da će svake godine morati da se plaća po 20 miliona eura, što znači da će se imati manje za unapređenje kvaliteta javnih usluga, za ulaganje u infrastrukturne projekte i unapređenje životnog standarda građana - ocijenio je u jutarnjem programu TV E "Budilnik" Vojin Golubović iz Instituta za strateške nauke i prognoze.
Komentarišući to što je iz Ministarstva finansija saopšteno da je obezbijeđeno 450 miliona eura fiskalne rezerve za iduću i 2027. godinu naveo je da može djelovati kao odgovoran potez, ali postoje određene diskutabilne stvari.
- Ako posmatramo kamatnu stopu po kojoj se Vlada zadužuje od nekih 4,5 odsto, to nije uopšte povoljno ako posmatramo zaduživanja koja su bila ranije i zaduživanja zemalja u regionu i EU. Tu kamatnu stopu treba staviti u odnos sa rastom ekonomije. Vlada je projektovala rast ekonomije od 3,2 odsto. Imatu manju stopu rasta BDP-a u odnosu na kamatnu stopu po kojoj se Vlada zadužuje. Ako posmatramo fiskalnu politiku, rast ekonomije je osnova za rast prihoda u budžetu. Vi već projektujete da će prihodi u budžetu rasti sporije u odnosu na rast dugova. Time se samo proširuje jaz u javnim finansijama - ocijenio je Golubović.
Druga stvar koja je, prema njegovim riječima, problematična je zbog čega budžetska rezerva.
- U fiskalno odgovornim ekonomijama budžetska rezerva znači štednju za nadolazeće obaveze i stvara se iz suficita ostvaren u dobrim godinama, a mi je stvaramo tako što se dodatno zadužujemo - istakao je Golubović.
Problematično je, kako dodaje, i za šta će se koristiti budžetska rezerva.
- Ako se uporno govori o odgovornosti, a imate konstantno jedan strukturni deficit u budžetu, koji je hronični problem, onda tu nema baš toliko prostora za ambicioznost. Ta budžetska rezerva će se primarno koristiti za isplatu obaveza - naveo je Golubović.
Dodaje da nije svako zaduženje loše, ali da je dug održiv onda kada rast ekonomije prevazilazi stopu po kojoj se država zadužuje ili kada se kontinuirano stvaraju suficiti u budžetu.
- Mi imamo situaciju da kamata "jede" naš razvoj. Mi umjesto da štedimo za investicije, doći ćemo u situaciju da štedimo na samim investicijama - istakao je Golubović.
Na pitanje da li će se to negativno odrazite na investiranje u zdravstvo, obrazovanje i socijalnu zaštitu odgovara potvrdno.
- Sama činjenica da će oni davati 20 miliona eura godišnje na kamatu, što je bačen novac, taj novac neće ići na unapređenje životnog standarda, na unapređenje javnih servisa, u infrastrukturne projekte. Zamislite što se moglo sa 20 miliona eura u sistemu zdravstva. Fond penzijskog i invalidskog osiguranja ima hronične probleme, Fond zdravstvenog osiguranja ima hronične probleme. Deficiti tih sistema su ogromi. Ovo zaduženje od 450 miliona eura može izgledati preventivno, ali to znači da se samo sprečava akutni napad bolesti, a ne liječi se - smatra Golubović.
Pita da li će zaduženje od 450 miliona eura biti praćeno konsolidacijom javnih finansija, jednom odgovornom finansijskom politikom i reformom fiskalnog sistema ili je to kupovina vremena za nastavak loše prakse vođenja javnih finansija.
- Čini mi se da smo u zonu finansijske nestasbilnosti davno ušli s obzirom na to da se iz godine u godinu sa sve manje odgovornosti zadužujemo. Problematična je struktura, odnosno namjena zaduženja. Mi iz godine u godinu imamo potrošački budžet, a nije razvojni - ponavlja Golubović.
Govori se, kako dodaje, o rekordnim izdvajanjima za kapitalni budžet, ali su ona u nominalnom smislu.
- Ako se to stavi u relativni odnos sa ranijim budžetima, to nije tako. Druga stvar je što je to samo plan budžeta. Ako pogledamo praksu iz prethodnih godina, štedjelo se na projektima da bi se prelivala sredstav u tekuću potrošnju. S jedne strane imamo izuzetno rigidnu rashodnu stranu, koja se ne može smanjiti, a sa druge nemate toliko stabilne izvore prihoda. Nama se prihode iz godine u godinu baziraju na forsiranju potrošnje i zaduživanju. Imamo volatilnost prihoda na jednoj strani i snažnu rashodnu stranu na drugoj - zaključio je Golubović.
J. B.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Golubović: Budžet nije razvojni, već potrošački, kamata "jede" naš razvoj

Refinansiranjem javnog duga se samo odlaže rješavanje problema fiskalnih neravnoteža, jer se tekući rashodi opterećuju višim rashodima za kamate, a javna potrošnja se ne usklađuje strukturno sa potrebom smanjenja javnog duga, u smislu smanjenja tekućih rashoda u cilju otplate dijela javnog duga - saopštila je Pobjedi profesorica Ekonomskog fakulteta dr Maja Baćović, komentarišući novo zaduženje i realizaciju emisiju državnih obveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 850 miliona eura, s rokom dospijeća od sedam godina, po kamatnoj stopi od 4,875 odsto.
- I ova emisija obveznica u potpunosti potvrđuje primjenu takvog pristupa, jer se kompletan javni dug koji dospijeva za naplatu u ovoj godini refinansira novim zaduživanjem, koje je ostvareno po višim kamatnim stopama u odnosu na kamatne stope po kojima je javni dug inicijalno kreiran – kazala je Baćović.
<h2>Sve manje prostora za otplatu duga</h2>
On je navela da su rashodi za kamate činili pet odsto ukupnih budžetskih konsolidovanih rashoda, i dva odsto BDP-a Crne Gore u 2024. godini.
- U kombinaciji sa tekućim rashodima za zdravstvo i penzioni sistem, koji se sada finansiraju u većoj mjeri ostalim budžetskim prihodima, a ne prihodima od doprinosa kako je to bilo ranije, i rastom broja zaposlenih u javnom sektoru, ostaje sve manje prostora za otplatu duga i finansiranje razvojnih inicijativa – smatra Baćović.
Dodaje da se refinansiranjem duga nastavlja praksa neproduktivnog zaduživanja, tj. formiranja javnog duga koji se, kako kaže, može otplaćivati ili tekućim budžetskim prihodima, ili inflatorno (inflacija smanjuje realnu vrijednost duga) ,,ali ne prihodima koje bi zadužena sredstva ostvarila da su investirana produktivno (npr. ulaganje u infrastrukturu je produktivna investicija jer ubrzava ekonomski rast, čime, kroz povećanje poreske baze, doprinosi rastu budžetskih prihoda)“.
- Uz predviđene umjerene stope privrednog rasta Crne Gore u narednim godinama, koje su prosječno oko tri odsto godišnje, u modelu aktuelne državne potrošnje, biće izazovno smanjivanje javnog duga opterećenog višim kamatnim stopama – upozorava Baćović.
Ona je saopštila da je kamatna stopa od 4,8 odsto koja je ostvarena na finansijskom tržištu, prema trenutnim podacima, viša od kamatnih stopa po kojima se prodaju državne obveznice najvećeg broja evropskih ekonomija sa istim rokom dospijeća, iako niža u odnosu na nekoliko evropskih ekonomija.
- Npr. kamatne stope na državne obveznice Bugarske su oko 3,7 odsto, Italije 3,4 odsto, Grčke 3,2 odsto, Slovenije 2,8 odsto, Rumunije 7,5 odsto. Očekivano, kamatna stopa od 4,8 odsto je niža u odnosu na kamatnu stopu ostvarenu 2024. godine, jer referentne kamatne stope Evropske centralne banke, koje su rasle do 2024. godine su u martu 2025. godine za oko 1,2 do 1,6 odsto niže u odnosu na jun 2024. Stoga je razumljivo da je kamatna stopa ostvarena u posljednjoj emisiji obveznica niža u odnosu na kamatnu stopu od 5,8 odsto ostvarenu prošle godine – pojasnila je Baćović.
<h2>Kamatna stopa&nbsp;</h2>
Istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Vojin Golubović kazao je, u razgovoru za Pobjedu, da je primjetno da je Crna Gora u ovoj godini emitovala obveznice s kamatnom stopom od gotovo pet odsto što je, kako je naveo, znatno viša kamatna stopa u poređenju sa nekim prethodnim emisijama (npr. 2,55 odsto u 2019. i 2,875 odsto u 2020. godini).
- Zaduživanje po ovakvim kamatnim stopama je svakako nepovoljno, naročito ako imamo u vidu da su se neke druge zemlje regiona, poput Slovenije ili Hrvatske nedavno uspjele zadužiti po znatno povoljnijim uslovima i nižim kamatnim stopama. Da ne pominjemo jednu Švajcarsku koja je emitovala obveznice po stopi od 0,5%. Ovo ukazuje na potencijalne izazove u fiskalnoj politici Crne Gore i potrebu za boljim upravljanjem javnim finansijama kako bi se obezbijedili povoljniji uslovi zaduživanja u budućnosti – rekao je Golubović.
U Vladi tvrde da se ne zadužuju zbog tekuće potrošnje, već isključivo radi finansiranja obaveza koje nijesu stvorene u mandatu ovog ministarstva i Vlade, čime, kako kažu, štite fiskalnu stabilnost države i budžet svih građana.
Pored toga, kako kažu, sve redovne budžetske obaveze poput plata, penzija i socijalnih davanja finansiraju iz tekućih prihoda, a pritom su, kako navode, dodatno povećali i plate i penzije - „i to bez zaduživanja“.
<h2>Zaduživanje i tekuća potrošnja&nbsp;</h2>
- Iako Vlada tvrdi da se novac iz novog zaduženja koristi isključivo za refinansiranje starih dugova, dosadašnje iskustvo pokazuje da takve najave često padaju u vodu zbog prethodne prakse. Priča o zaduživanju koje se sprovodilo pod parolom vraćanja starih obaveza i ulaganja u kapitalne investicije gubi smisao usljed gotovo potpunog izostanka takvih investicija i zanemarivanja kapitalnog budžeta. Dakle, zaduživanje je išlo i u tekuću potrošnju – tvrdi Golubović.
On je dodao da je činjenica da je u posljednja dva mjeseca prethodne godine zabilježen deficit od preko 300 miliona eura ukazuje na mogući pritisak na budžet koji bi se mogao pokriti novim zaduženjem.
- Stoga je s razlogom upitno da li je ovo uistinu samo refinansiranje starih obaveza ili se, barem djelimično, radi o finansiranju tekuće potrošnje. Uprkos tvrdnjama da su plate, penzije i socijalna davanja obezbijeđeni iz redovnih prihoda, ranije prakse – ali i nedovoljna transparentnost u pogledu planiranih ulaganja – ostavljaju prostor za sumnju da bi se dio sredstava ipak mogao iskoristiti za tekuće obaveze, naročito u kontekstu rastućih budžetskih potreba i ograničenih fiskalnih kapaciteta – smatra Golubović.
Profesorica Baćović navela je da zaduženje od 850 miliona približno odgovara iznosu otplate dijela javnog duga koji dospijeva za naplatu tokom 2025. godine, tako da je, kako kaže, realno pretpostaviti da će novac ostvaren emisijom ove serije obveznica i biti usmjeren na refinansiranje javnog duga.
<h2>Pitanje finansiranja budžetskog deficita</h2>
- Ostaje otvoreno pitanje finansiranja budžetskog deficita, koji je prema podacima Ministarstva finansija planiran u iznosu od 278 miliona eura (3,5 odsto BDP-a). Inostrani javni dug Crne Gore je u trećem kvartalu 2024, prema podacima dostupnim na sajtu Centralne banke, bio za 956 miliona eura veći nego u trećem kvartalu 2020. godine (državni dug u istom periodu bio je veći za 742 miliona eura zbog smanjenja domaćeg duga za 214 miliona eura), tako da se stiče zaključak da postoji praksa finansiranja dijela budžetske potrošnje zaduživanjem – rekla je Baćović.
Ona smtra da je struktura planiranih rashoda budžeta za 2025. godinu davala mogućnost određenih ušteda (npr. rashodi za lična primanja, usluge, itd).
- Vjerujem da je napravljen napor da se smanjenjem tekuće potrošnje smanji javni dug ili deficit makar i za 50 ili 100 miliona eura, to bi bio pozitivan razvojni signal za sve ekonomske aktere – izjavila je Baćović.
U Ministarstvu finansija tvrde da emisija državnih obveznica ne samo da omogućava odgovorno upravljanje javnim dugom, već i jasno pokazuje da globalni finansijski sektor prepoznaje Crnu Goru kao pouzdanog partnera i atraktivnu investicionu destinaciju, te da snažna potražnja za crnogorskim obveznicama, uz rekordni interes investitora na eurskom tržištu, potvrđuje da su međunarodna finansijska tržišta prepoznala stabilnost naše fiskalne politike, ekonomske perspektive i dugoročnu održivost crnogorskih javnih finansija.
Iako je interesovanje investitora za crnogorske obveznice svakako pokazatelj da na finansijskom tržištu postoji spremnost za ulaganje u državne hartije od vrijednosti važno je, kako dodaje dr Vojin Golubović, napomenuti da je visoka potražnja često uslovljena i atraktivnom kamatnom stopom, odnosno potencijalnom dobiti koju investitori ostvaruju.
- Dakle, veća tražnja ne mora nužno značiti da Crna Gora uživa visok nivo povjerenja isključivo na osnovu fiskalne stabilnosti i atraktivnosti za ulaganje, već se može objasniti i činjenicom da je prinos koji država nudi dovoljno visok da privuče ulagače spremne da preuzmu određeni nivo rizika. Drugim riječima, iako se potražnja za obveznicama može tumačiti kao signal povjerenja, ona u velikoj mjeri odražava i uslove koje Crna Gora nudi na tržištu kapitala, prije svega kamatu koja će se na kraju platiti – pojasnio je Golubović.
Profesorica Baćović navodi da s obzirom da je kreditni rejting Crne Gore, objavljen početkom marta 2025. godine, nepromijenjen u odnosu na prethodni period „realno je očekivati da je interesovanje investitora stabilno“.
- Ali, kako je navedeno i u obrazloženju kreditnog rejtinga Crne Gore za 2025. godinu, do poboljšanja kreditnog rejtinga Crne Gore moglo bi doći ako fiskalni rezultati premaše trenutna predviđanja, uz trend pada neto javnog duga. Poboljšanje kreditnog rejtinga Crne Gore vodilo bi i nižim kamatnim stopama po kojima bi se državne obveznice moge emitovati – zaključila je Baćović.&nbsp;

Refinansiranje duga nastavak prakse neproduktivnog zaduživanja

Ja mislim da bi samo tržište dovelo do povećanja zarada i da bismo imali približno sličan iznos zarada, kakav imamo danas, da nije bilo takve odluke o administrativnom povećanju zarada - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, istraživač na Institutu za strateške studije i projekcije doc. dr Vojin Golubović.
Po izvještaju Evropske komisije može se vidjeti, kaže Golubović, da forsiraju uspostavljanje funkcionalne tržišne ekonomije, a ta otvorena tržišna ekonomija je ideal kojem se, kako kaže, teži.
Zbog prevelike želje Vlade da se miješa u ekonomiju, objašnjava Golubović, crnogorska ekonomija, koja je tržišna, više podsjeća, dodaje on, na jednu centralno plansku ekonomiju, odnosno, ističe on, komandnu ekonomiju.
- To se uglavnom svodi na retorički nivo. U praksi je to malo drugačije. U praksi ono što možemo vidjeti, i to nije karakteristično samo za ovu Vladu, nego za brojne prethodne vlade, imamo često jednu želju vlada da se na ovaj ili onaj način miješaju u takvi ekonomiju, ali to je posebno, čini mi se, karakteristično za ovu Vladu - rekao je Golubović.
U posljednje nekolike godine povećana su zaposlenja u administraciji, podsjeća, a ona nije produktivni dio ekonomije, i to su ona radna mjesta, navodi on, koja ne doprinose povećanju produktivnosti ili smanjuju produktivnost.
Povećanje zarada nije bilo tržišno usklađivanje zarada, podsjeća Golubović, to je bila čisto administrativna odluka, i to ne na osnovu povećanja produktivnost, ističe on, nego od presipanja dijela novca od doprinosa za zdravstvo na zarade, pritom ne vodeći računa kakve, kako kaže, dugoročne posljedice to može imati.
- Ja mislim da bi samo tržište dovelo do povećanja zarada i da bismo imali približno sličan iznos zarada, kakav imamo danas, da nije bilo takve odluke. Privrednici, kad imate takvu inflaciju, imaju veće cijene svojih proizvoda, neko te proizvoda mora da kupi,oni moraju obezbjediti potražnju za takve proizvode. Odnos ponude i potražnje na tržištu rada bi doveo neminovno, po mom mišljenju i do povećanja nivoa zarada - istakao je Golubović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXqVaOzWh2Wg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Golubović: Tržište bi samo dovelo do povećanja zarada i da nije bilo administrativne odluke aktuelne Vlade

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta danas je saopštio da je nakon konsultacija sa državama članicama EU, povodom tenzija oko Grenlanda, potvrđeno da je EU „strogo posvećena“ jedinstvu u principima međunarodnog prava teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta, kao i da je EU jedinstvena u podršci i solidarnosti sa Danskom i Grenlandom.
U saopštenju se dodaje da je EU takođe posvećena „priznavanju zajedničkog transatlantskog interesa za mir i bezbjednost na Arktiku, posebno radeći kroz NATO“, ali je Brisel isto tako spreman da se brani „protiv bilo kakvog oblika prisile“.
Takođe, Košta je dodao da je na konsultacijama konstatovana i „spremnost za dalju saradnju sa SAD po svim pitanjima od zajedničkog interesa“, ali i da je „zajednička procjena da bi tarife potkopale transatlantske odnose i da su nespojive sa trgovinskim sporazumom EU i SAD“.

Košta: EU je jedinstvena u podršci Danskoj

Privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez ponovo je potvrdila da Karakas ima suvereno pravo da održava diplomatske odnose sa Kinom, Kubom, Iranom i Rusijom, odbacujući miješanje SAD i osuđujući agresivni stav Vašingtona prema njenoj zemlji, prenose danas mediji.
Tokom godišnjeg predstavljanja rezultata rada izvršne vlasti u venecuelanskom parlamentu, Rodrigez je istakla pravo zemlje da sama kreira svoju spoljnu politiku, prenijela je Pres TV.
Ona je naglasila da je, uprkos neprijateljskim akcijama Vašingtona, njena vlada "odlučila da izabere diplomatski put" kako bi se suočila sa krizom nametnutom Venecueli.
Opisujući aktuelni trenutak kao početak "nove političke ere", Rodrigez je značajan dio svog obraćanja u parlamentu posvetila odavanju počasti predsjedniku Nikolasu Maduru i njegovoj supruzi Siliji Flores, koji su kidnapovani tokom američke agresije 3. januara, prenosi Pres TV.
Potvrđujući posvećenost osnovnim principima političkog pokreta koji je osnovao bivši lider Ugo Čavez, Rodrigez je pripisala Maduru zasluge za rad vlade.
Ona se takođe obavezala da će nastaviti napore za oslobađanje Madura i njegove supruge.
Privremena predsjednica i njen brat, predsjednik Narodne skupštine, Horhe Rodrigez, zauzeli su umjeren ton prema opoziciji.
Oni su naglasili potrebu za političkom koegzistencijom i prihvatili odgovornost za poboljšanje političke klime u zemlji, čak i dok se spoljni pritisak pojačava.
Rodrigez je takođe upozorila da fašistički ekstremizam neće biti tolerisan i da će država odlučno djelovati da mu se suprotstavi.
- Čitava Venecuela je ugrožena, i pošto je suverenitet u pitanju, mi ćemo voditi diplomatsku bitku - poručila je ona.
Osvrćući se na nedavne razgovore između američkog predsjednika Donalda Trampa i opozicione liderke Marije Korine Mačado u Americi, Rodrigez je rekla da ako bi ikada otputovala u Vašington kao privremena predsjednica, učinila bi to dostojanstveno, stojeći uspravno, noseći venecuelansku zastavu, a nikada na koljenima.

Rodrigez: Venecuela ima pravo da održava odnose sa drugim zemljama

Dva brza voza iskočila su iz šina u nedjelju na jugu Španije, saopštio je operater željezničke mreže, dok je državni televizijski kanal RTVE, pozivajući se na policijske izvore, naveo da je pet osoba poginulo.
Nesreća se dogodila u blizini Adamusa, nedaleko od Kordobe. Neutvrđen broj putnika je povrijeđen, prenosi RTVE pozivajući se na izvore Civilne garde.
- Voz Irijo 6189 Malaga – (ka Madridu) iskočio je iz šina u Adamusu i sudario se sa susjednim kolosekom. Voz koji je saobraćao na relaciji Madrid - Uelva, a koji se kretao susjednim kolosekom, takođe je iskočio iz šina - naveo je Adif, koji upravlja željezničkom mrežom, u objavi na društvenim mrežama, prenosi Rojters.
Adif je saopštio da se nesreća dogodila oko deset minuta nakon što je voz Irijo u 18.40 sati krenuo iz Malage ka Madridu.
Irijo je privatni željeznički operater u italijanskom vlasništvu. Kompanija se nije odmah oglasila povodom zahtjeva za komentar.
Adif je obustavio sav željeznički saobraćaj između Madrida i Andaluzije.
Službe hitne pomoći Andaluzije saopštile su na društvenim mrežama da je sav željeznički saobraćaj zaustavljen i da su ekipe hitne pomoći na putu, uključujući najmanje devet ambulantnih i vozila za hitnu podršku.
Salvador Himenez, novinar RTVE-a koji se nalazio u vozu na relaciji Kordoba - Madrid, podijelio je snimke koji prikazuju zadnji vagon voza prevrnut na bok, dok evakuisani putnici sjede pored vagona.

Dva brza voza iskočila iz šina u Španiji: Najmanje pet osoba poginulo

Južnoafrička Republika proglasila je stanje nacionalne katastrofe zbog nevremena i poplava u kojima je od decembra poginulo na desetine ljudi.
Obilne kiše i oluje koje već nekoliko sedmica potresaju Južnoafričku Republiku i susjedni Mozambik odnijele su 30 života u južnoafričkim pokrajinama Limpopo i Mpumalanga na sjeveroistoku, kao i najmanje osam u Mozambiku.
Vlasti još tragaju za preživjelima i pokušavaju izvući tijela, dok se voda u pojedinim područjima počela povlačiti, uključujući poznati Nacionalni park Kruger, prenosi Srna.
U nekoliko regija Mozambika rijeke su se izlile iz korita, preplavivši čitava naselja i prisiljavajući hiljade ljudi na bijeg.

Južnoafrička Republika proglasila stanje nacionalne katastrofe

Kolumne

Kolektor za vlast

Društvo

(FOTO i VIDEO) Botunjani neće na razgovore dok se ne povuku mašine: "Što god se desi u narednom periodu - odgovorni su Glavni grad i Vlada"

Đe ste, Udruženje sudija?

Politika

Zenka: Vuk nikad nije čuvao ovce, aktuelna politička garnitura može uvesti Crnu Goru u EU jedino ako nas Evropa na silu uzme

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: vojin-golubovic