The parliamentary group of the Democratic Party of Socialists (DPS) will submit a Draft law on the use of sign language today into parliamentary procedure, announced member of Parliament of this political party Elvir Zvrko.
He said, at a press conference, that Montenegro is the only country in the region that still does not have a law guaranteeing the right to sign language.
- There are more than 16.000 citizens in Montenegro with hearing impairments, over 1.000 of whom use sign language as their primary and only means of communication. However, they face numerous barriers and institutional invisibility on a daily basis - Zvrko said.
According to him, the country has remained silent toward their needs for far too long.
Zvrko recalled that the Government adopted the Strategy for the protection of persons with disabilities from discrimination and the promotion of equality for the period from 2022 to 2027.
- However, when it comes to sign language, nothing has been done since 2022 - Zvrko stated, adding that Montenegro is additionally bound in this area by the European Union’s Strategy for the Rights of Persons with Disabilities for the period from 2021 to 2030.
He said that work on the sign language law has been ongoing for some time and that the issue has been approached in a very systematic manner.
- First, an expert analysis was conducted through the Parliament’s Research Center in order to carry out a comparative analysis of similar legal solutions in the region and the EU and to identify important international standards - Zvrko said.
He added that they subsequently involved the Association of the Deaf and Hard of Hearing of Montenegro and took their suggestions into account, particularly regarding the definition of interpreters, licensing, and the role of the Association in administering examinations.
Zvrko said that the Association had informed them a few days ago that the Government plans to form a working group to draft a sign language law and that the Association would continue its work within that working group.
That decision, he said, is respected and understood as their choice to assess which institutional framework is most appropriate for their further engagement.
- However, as members of Parliament, we are obliged to work on improving the position of the most vulnerable groups in our society. That is precisely why we believe we have a responsibility to, in parallel with the discussions between the Association and the Government, open space in Parliament for further development of the legislative text - Zvrko said.
He stated that they are offering the Government, the Association, the professional community and members of Parliament a legislative text intended to serve as a platform for further work, so that in the next phases everyone can contribute to improving the text and achieving a higher-quality solution.
- The law we are submitting provides for the recognition of sign language as a language in official use, standards and procedures for taking proficiency exams in sign language and for licensing interpreters, and the obligation to ensure the availability of interpreters before public authorities in healthcare, education, the judiciary, and the media - Zvrko said.
As he explained, the law also provides funding from the country and local government budgets, as well as sanctions for obstructing access to communication and for non-compliance with legal provisions.
- The state must see and hear its most vulnerable citizens, our goal is inclusion, equality, and dignity. We are not seeking political points, we are offering legal certainty and equal rights for deaf and hard-of-hearing persons - Zvrko emphasized.
He said that this is why they are submitting the law into procedure and called on all interested parties to take part in improving the proposed text.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zvrko: Montenegro is the only country in the region without a law guaranteeing the right to sign language

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) predaće danas u skupštinsku proceduru Predlog zakona o upotrebi znakovnog jezika, najavio je poslanik te stranke Elvir Zvrko.
On je, na konferenciji za novinare, kazao da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja još nema zakon kojim se garantuje pravo na znakovni jezik.
- U Crnoj Gori ima više od 16 hiljada građana sa oštećenjem sluha, od kojih više od hiljadu koristi znakovni jezik kao glavni i jedini način komunikacije. Međutim, svakodnevno se suočavaju sa brojnim barijerama i institucionalnom nevidljivošću -rekao je Zvrko.
Prema njegovim riječima, država je već predugo nijema prema njihovim potrebama.
Zvrko je podsjetio da je Vlada usvojila Strategiju za zaštitu osoba sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti od 2022. do 2027. godine,
- Međutim, po pitanju znakovnog jezika od 2022. nije ništa urađeno - naveo je Zvrko, navodeći da Crnu Goru dodatno na ovom polju obavezuje strategija Evropske unije (EU) za prava osoba sa invaliditetom za period od 2021. do 2030.
On je rekao da na izradi zakona o znakovnom jeziku rade određeni period, dodajući da su tom problemu prišli vrlo sistematično.
- Najprije je urađen stručna analiza kroz Istraživački centar Skupštine, kako bi se uradila komparativna analiza sličnih zakonskih rješenja u regionu i EU i prepoznali važni međunarodni standardi - naveo je Zvrko.
On je kazao da su nakon toga uključili Savez gluvih i nagluvih Crne Gore i uvažili njihove sugestije, posebno u dijeludefinicije tumača, licenciranja i uloge Saveza u polaganju ispita.
Zvrko je rekao da ih je Savez prije nekoliko dana obavijestio da Vlada planira da formira radnu grupu u cilju izrade zakona o znakovnom jeziku i da će Savez dalji rad nastaviti u okviru te radne grupe.
Tu odluku, kako je naveo, poštuju i razumiju kao njihov izbor da procijene koji je institucionalni okvir najprimjereniji njihovom daljem angažmanu.
- Međutim, nas kao poslanike obavezuje da radimo na unapređenju položaja najranjivijih grupa u našem društvu, upravo zato smatramo da imamo odgovornost da, paralelno sa razgovorima Saveza i Vlade, otvorimo prostor za nadogradnju zakonskog teksta u Skupštini - kazao je Zvrko.
On je rekao da nude Vladi, Savezu, stručnoj javnosti i poslanicima zakonski tekst koji treba da posluži kao platforma za njihov dalji rad, kako bi u narednim fazama svi mogli da doprinesu unapređenju teksta i kvalitetnijem rješenju.
- Zakon koji predajemo predviđa priznavanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, standarde i način polaganja ispita za poznavanje znakovnog jezika i licenciranje tumača, obavezu dostupnosti tumača pred organima vlasti u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i medijima - naveo je Zvrko.
Kako je rekao, zakon predviđa finansiranje iz budžeta države i lokalnih samouprava, kao i sankcije za onemogućavanje pristupa komunikaciji i nepoštovanje zakonskih odredbi.
- Država mora da vidi i čuje svoje najranjivije, naš cilj je inkluzija, ravnopravnost i dostojanstvo, ne tražimo političke poene, nudimo pravnu sigurnost i jednaka prava za gluve i nagluve osobe - istakao je Zvrko.
On je kazao da zato predaju zakon u proceduru, i pozvao je sve zainteresovane da se uključe u unapređenje predloženog teksta.

Zvrko: Crna Gora jedina u regionu nema zakon kojim se garantuje pravo na znakovni jezik

U okviru Međunarodne nedjelje gluvih, koja se obilježava svake godine posljednje nedjelje u septembru, Savez organizacija gluvih i nagluvih Crne Gore ponovo skreće pažnju javnosti i nadležnih institucija na hitnu potrebu usvajanja zakona o znakovnom jeziku. Ovaj zakon je ključan za omogućavanje ravnopravnog života gluvih i nagluvih osoba u Crnoj Gori, ali njegovo donošenje već godinama kasni.
Kako je saopšteno iz Saveza gluvih i nagluvih, strategija deinstitucionalizacije za period 2025–2028. godine, sa Akcionim planom za 2025. godinu, jasno predviđa da se u prvom i drugom kvartalu ove godine inicira izrada predloga zakona o znakovnom jeziku. Ipak, uprkos višegodišnjim upozorenjima i urgencijama, još uvijek nije utvrđeno koje ministarstvo je nadležno za njegovo donošenje i sprovođenje, dok se odgovornost prebacuje između Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Predsjednik Saveza organizacija gluvih i nagluvih Crne Gore, Darko Mijušković, naglašava da je nedostatak zakonskog okvira glavni razlog zbog kojeg gluve i nagluve osobe svakodnevno nailaze na prepreke u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti.&nbsp;
- Najveći problem nam je što nemamo obezbijeđene prevodioce, te svakodnevno nailazimo na brojne prepreke. Kad bi nam se obezbijedio prevodilac za znakovni jezik, mnoga vrata bi nam bila otvorena i bilo bi mnogo lakše živjeti svakodnevno - ističe Mijušković.
Bez zakona nije moguće obučavati i sertifikovati prevodioce, niti osigurati njihovo prisustvo u institucijama. Trenutno u Crnoj Gori ne postoje sertifikovani prevodioci za gluve osobe, već samo pet sudskih tumača, koji djeluju isključivo u okviru sudskih postupaka. Zbog toga, gluve i nagluve osobe često zavise od članova porodice ili prijatelja prilikom posjeta zdravstvenim ustanovama, školama ili državnim institucijama, što narušava njihovu privatnost i samostalnost.
Primjer Andreje Ćešić, mlade gluve osobe iz Crne Gore, jasno pokazuje koliko ovakva situacija otežava svakodnevni život. Andrea je završila smjer za frizera, ali ističe da je obrazovanje bilo izrazito izazovno zbog nedostatka prevodioca:&nbsp;
- Zbog toga što nisam mogla da shvatim profesora šta govori, mnogo mi je teže bilo učiti. Mnogo lakše bi mi bilo da sam imala osobu koja bi mi gradivo prevela na znakovni jezik. To je u stvari način na koji ja najbrže učim.
Andrea takođe ističe da joj obrazovanje nije omogućilo da nastavi studije, iako bi to bila njena primarna želja.&nbsp;
- Voljela bih kad bi postojao fakultet ili univerzitet specijalizovan za Gluve, kao u drugim evropskim državama. To bi nam mnogo olakšalo obrazovanje i kasnije zapošljavanje, ne samo meni, nego svim gluvim osobama u Crnoj Gori, - poručuje Andrea.
Tijana Mijušković, programska koordinatorka Saveza, objašnjava:&nbsp;
- Bez sertifikovanih prevodilaca, gluve i nagluve osobe zavise isključivo od članova porodice. Prilikom svake posjete ljekaru, socijalnoj službi ili administrativnim ustanovama, oni su uvijek zajedno sa svojim članovima porodice, a odmah je tu narušena i privatnost i samostalnost.
Problem je dodatno otežan činjenicom da Crna Gora nema precizne podatke o broju gluvih i nagluvih osoba koje koriste znakovni jezik kao maternji jezik. Prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva, u Crnoj Gori postoji oko 16 hiljada osoba sa oštećenjem sluha, ali tačan broj gluvih i nagluvih osoba nije poznat.
Savez organizacija gluvih i nagluvih Crne Gore apeluje na Vladu i nadležna ministarstva da hitno prekinu prebacivanje odgovornosti, jasno imenuju nosioca posla i započnu izradu i usvajanje predloga zakona o znakovnom jeziku. Svaki dalji zastoj dodatno krši osnovna prava Gluvih i nagluvih osoba i otežava njihov pristup obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti, navodi se u saopštenju.
Slogan ovogodišnje Međunarodne nedjelje gluvih glasi: „Pravo na znakovni jezik je ljudsko pravo.“

1084x550

Međunarodna nedjelja gluvih: Hitna potreba za donošenje zakona o znakovnom jeziku u Crnoj Gori

U vaspitnoj jedinici „Lastavica“ JPU "Dragan Kovačević" - Nikšić juče je na poseban, dirljiv način obilježen Dan nezavisnosti – izvođenjem crnogorske himne na znakovnom jeziku.
Ova emotivna izvedba rezultat je posvećenosti i ljubavi djece, njihovih vaspitača i roditeljke Jelice Kovačević, koja je proteklih nedjelja &nbsp;dolazila u grupu kako bi mališanima približila svijet znakovnog jezika. Zahvaljujući njenoj predanosti, djeca su korak po korak učila znakove, a zatim, sa srcem punim ponosa, izvela himnu na način koji nadilazi riječi – da je svi mogu razumjeti.
Ovaj mali, ali snažan gest pokazuje koliko inkluzija može biti lijepa kada se radi iz ljubavi i poštovanja. Djeca iz „Lastavice“ ne samo da su naučila novi jezik, već su svojim primjerom podsjetila sve nas koliko je važno da budemo jedni uz druge – i da svaki glas, pa i onaj bez riječi, može da odjekne snažno i ponosno.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D691625356585103&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

"Oj, svijetla majska zoro" srcem i rukama: Mališani iz VJ "Lastavice" izveli himnu na znakovnom jeziku

Prema podacima sa mjernih stanica, nivo Morače u Podgorici danas u 11 časova iznosio je 11 metara, što je dvadesetak centimetara više nego juče u isto vrijeme. Kakav je rast u pitanju, najbolje će reći podatak da je vodostaj Morače u glavnom gradu za četiri dana veći čak devet metara.
Zeta je u Danilovgradu danas bila na 11,3 metara, što je takođe neznatno više u odnosu na juče ujutro.&nbsp;
Cijevna je kod mosta na Trgaju jutros dostizala visinu od 3,8 metara.
Podaci o rastu stižu i sa Bojane i sa područja Skadarskog jezera.
Jutros je vodostaj Bojane iznosio 4,4 metra, što je oko dva metra više nego prekjuče, a pola metra iznad jučerašnje vrijednosti.
Kada je u pitanju Skadarsko jezero, u odnosu na juče, njegov nivo porastao je na Vranjini za 80 centimetara, a na Plavnici oko 60.

Morača i Zeta iznad 11 metara: Raste nivo Skadarskog jezera i Bojane

Evropski put Crne Gore odvija se u ambijentu snažnih regionalnih i globalnih potresa. Dok Podgorica ostaje najdalje odmakla država Zapadnog Balkana u procesu evropskih integracija, paralelno se suočava sa otvorenim i prikrivenim pritiscima koji dolaze iz Srbije. U tom kontekstu, politika Aleksandra Vučića, uloga Srpske pravoslavne crkve, kao i rastući ruski uticaj, predstavljaju ozbiljan test za političku stabilnost i strateško opredjeljenje Crne Gore. O tim pitanjima, ali i o mogućim promjenama na političkoj sceni Srbije, stanju u srpskom društvu, protestima, represiji vlasti, kao i energetskoj zavisnosti Beograda od Moskve, za Portal ETV govorila je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.&nbsp; Portal ETV: Da li smatrate da će Beograd i Aleksandar Vučić pokušati, na sve moguće načine, da zaustave evropski put Crne Gore i njeno članstvo u Evropskoj uniji? BISERKO: Vučić će sigurno nastaviti sa opstrukcijom Crne Gore i njenog ubrzanog kretanja ka članstvu u EU. Međutim, treba imati u vidu da je situacija u Srbiji veoma fragilna i da će od toga zavisiti kakve su Vučićeve mogućnosti da djeluje u tom pravcu. Kada je riječ o Crnoj Gori, od nje same zavisi koliko je suštinski zainteresovana za članstvo. Čini se da određeni krugovi nijesu i da se trude da zadrže status quo. Ipak, vjerujem da će prevagnuti trezvenost crnogorskih građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317230336_c2cd640f011faf8b505ffa28f8f77b665723ad8b13480de95348e23551ea65d8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250317230336_c2cd640f011faf8b505ffa28f8f77b665723ad8b13480de95348e23551ea65d8" data-rendition-name="original" width="1493" height="867" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> <figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: AP)</figcaption> </figure>  <h2>Uloga SPC, BIA i ruskog faktora</h2> Portal ETV: Mislite li da bi u tom poduhvatu ulogu mogli imati Srpska pravoslavna crkva i Bezbjednosno-informativna agencija (BIA)? Šta, po vašem mišljenju, možemo očekivati u tom kontekstu? BISERKO: SPC je najvažniji eksponent Beograda i od 2020. godine imala je ključnu ulogu u formiranju svih crnogorskih vlada do sada. Međutim, treba imati u vidu da je i ruski uticaj veoma važan i da će, moguće, biti sve veći, jer je Zapadni Balkan poprište na kojem se prelamaju različiti interesi. Rusi Zapadni Balkan lako mogu destabilizovati, jer imaju jaku bazu u Srbiji, Republici Srpskoj, ali i u Crnoj Gori. <h2>Da li 2026. donosi politički preokret u Srbiji?</h2> Portal ETV: Da li je 2026. godina ona u kojoj bi neminovno moglo doći do promjena na političkoj sceni Srbije? Da li Vučić odlazi? BISERKO: Beograd će nastaviti sa svojom politikom, ali ipak treba imati u vidu da je Vučićeva politika doživjela krah na međunarodnom i unutrašnjem planu. Pitanje je kakav će biti njen epilog i ko će se nametnuti kao glavni akter nakon što on ode. To može potrajati, ali nema povratka na staro. Nažalost, do sada još nije došlo do jasne proevropske orijentacije. Poslije višedecenijske nacionalističke i populističke politike, društvo se osvješćuje, ali je jasno da je za to potrebno vrijeme. Rekla bih da je u pitanju proces koji će eventualno iznjedriti nove aktere. <h2>Pad Vučića – nemiri ili spor proces promjena?</h2> Portal ETV: Može li eventualni pad Vučića dovesti do nestabilnosti ili nemira u Srbiji? BISERKO: Da li će biti nemira – vlast je na proteste reagovala represijom, otpuštanjem sa posla svih onih koji su podržali studente, hapšenjima i podizanjem optužnica, kao i medijskim hajkama. Dakle, Srbija je kontinuirano u nekoj vrsti opsade. Ono što je značajno jeste da je strah razbijen. Strah je promijenio stranu. Režim reaguje panično i arogantno. Uglavnom se oslanja na lojaliste sa kriminalnim backgroundom, jer nema povjerenja u sopstveno okruženje. U toku je i paralelni proces u okruženju Vučića – u tužilaštvu, sudovima, ali i drugim institucijama. Za sada još uvijek čvrsto drži kontrolu nad medijima, koji su njegov važan instrument uticaja. Međutim, društvene mreže su postale ključne za komunikaciju studenata i demonstranata. Suštinske promjene biće spore. Ali da bi se to desilo, neophodan je veliki angažman svih ujedinjenih proevropskih aktera, naravno uz snažnu podršku Evropske unije. <h2>Sudbina NIS-a i ruski pritisak</h2> Portal ETV: Kako očekujete da će se završiti situacija sa NIS-om? Kakav potez, prema Vašem vašem mišljenju, može povući ruska strana? BISERKO: Sudbina NIS-a još uvijek je neizvjesna. Moskva nije pokazala namjeru da izađe u susret Vučiću, čemu se on nadao, i zato nije preduzimao mjere da diversifikuje nabavku energenata, uprkos preporukama Evropske unije, od koje je dobio i finansijsku podršku za to. To pokazuje da ne razumije međunarodni kontekst i da je daleko precijenio svoj međunarodni značaj. Osim toga, politički je kukavica da donese jedinu racionalnu odluku, a to je nacionalizacija NIS-a. Time je Srbija dovedena u poziciju ruskog taoca. Spekuliše se da bi Mađarska mogla biti kupac, ali to ne rješava problem Srbije, jer je jasno da iza toga stoji Moskva. Živimo u veoma dramatičnim vremenima i teško je anticipirati budući razvoj događaja.

Biserko: Ova godina je test za Crnu Goru, sve jači udarci Vučića, SPC i Moskve

Deseti Božićni ručak upriličen je ove godine u organizaciji kuvara Žarka i Banke hrane Crne Gore.
Iz Banhe hrane su rekli da je Božić vrijeme kada se dobrota širi, a najljepši dar postaje onaj koji dajemo bez očekivanja, iz čiste ljubavi.
- Ljudi zaslužuju barem jedan dan istinske radosti, pažnje i osjećaja da nisu zaboravljeni. 50 porodica će osjetiti radost Božića, zahvaljujući umješnosti i plemenitosti Žarka kuvara. Znaće porodice i pojedinci u stanju potrebe da ih Banka hrane nije ni ove godine zaboravila - navodi se u saopštenju Fondacije.
Podsjećaju da Ustavom Crne Gore svi imaju pravo na dostojanstven život.
Banka hrane apeluje na upravu Glavnog grada da obrati pažnju na obroke (posebno u vrijeme praznika) koje dobijaju korisnici Narodne kuhinje na Koniku, kako zbog dostojanstva korisnika tako i zbog novca koji daju poreski obaveznici.&nbsp;
- Obrok iz Narodne kuhinje mnogima je jedini obrok. Suvi obroci koje dobijaju ovih dana podsjećaju na doručak, paštete, sirni namaz, mesni narezak, konzerve… - navedeno je u saopštenju.
U Narodnoj kuhinji glavnog grada se, napominju, ne spremaju obroci. Priprema hrane u objektu kuhinje garantovala bi kvalitet, donacije namirnica i zaposlenje socijalno ugroženih.
- Ne dozvolimo da mišljenje koje čujemo “sirotinja nije važna ni oni koji su u potrebi”, postane većinsko - poručili su iz Banke hrane.

Božićni ručak za pedeset porodica

Policijski službenici juče su, u više gradova Crne Gore, ispratili tradicionalno obilježavanje Badnjeg dana i nalaganje badnjaka, koji su, kako su rekli u Upravi policije, protekli u mirnoj, dostojanstvenoj i prazničnoj atmosferi. 
- Zahvaljujemo građanima na odgovornom ponašanju i međusobnom uvažavanju - poručeno je iz Uprave policije na mreži X.
Podsjećamo, iz policije su ranije rekli da će snimati okupljanja u svim gradovima u Crnoj Gori gdje se nalažu badnjaci na otvorenom.

Tag: znakovni-jezik