Perović: Ćutanje Crne Gore znači svrstavanje na stranu ruskog i srpskog svijeta
Ne možete tvrditi da ste za EU, a da vam dan nakon presude u Sarajevu protiv Milorada Dodika, dva ključna političara iz bivšeg Demokratskog odlaze u Banjaluku da mu pruže podršku - jasan je Perović
Ćutanje nije strateška pasivnost, već strateška opstrukcija dijela vlasti oličena u predstavnicima bivšeg Demokratskog fronta (DF) i Demokrata - ocijenio je bivši ambasador Crne Gori pri Ujedinjenim nacijama (UN), Austriji i Albaniji Željko Perović osvrnuvši se na pasivnost naših zvaničnika na regionalne krize poput protesta u Srbiji, pokušaja secesionizma u Bosni i Hercegovini, ali i zaokreta u geopolitici SAD prema Evropskoj uniji i ratu u Ukrajini.
Perović je podvukao da neodlučnost i bojažljivost ostalog dijela vlasti u Crnoj Gori dodatno komplikuju situaciju.
- Kako možete da se ne odredite prema događajima u Srbiji? Svjedoci smo masovnih studentskih protesta, koji insistiraju na radu institucija i ograničavanju autokratske vlasti. To više nije samo unutrašnje pitanje Srbije, već regionalno - rekao je on za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Nesposobnost i neznanje
Ocijenio je da su sve vlade od promjene vlasti 2020. pokazale služenje interesima Beograda uz nesposobnost i neznanje.
- Ćutati na ovo što se dešava i ne određivati se znači svrstavanje na stranu ruskog i srpskog svijeta - rekao je Perović.
Ustvrdio je da je neodlučna politika Crne Gore suprotna njenim evropskim aspiracijama.
- Ne možete tvrditi da ste za EU, a dan nakon presude u Sarajevu protiv Milorada Dodika, dva ključna političara iz bivšeg Demokratskog fronta (predsjednik Skupštine Andrija Mandić i Milan Knežević) vam odlaze u Banjaluku da mu pruže podršku - poručio je Perović.
Mariću razumljiva pasivnost
Iako je najozbiljniji kandidat za članstvo u EU i članica NATO-a od 2017, Crna Gora se praktično nije oglašavala o aktuelnim svjetskim i regionalnim krizama. Osudom secesionističke politike predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika reagovale su sve evropske institucije, zvanični Vašington, NATO - a povodom višemjesečnih protesta u Srbiji Evropska unija je pozvala na deeskalaciju tenzija, podsjećajući zvanični Beograd da je pravo na slobodno okupljanje jedno od osnovnih.
Ipak, za bivšeg generalnog sekretara Vlade Borisa Marića razumljivo je što Crna Gora ne zauzima stavove.
- U vremenu neviđene dinamike globalnih i regionalnih dešavanja, Crna Gora se nalazi pred značajnim izazovima kada su u pitanju javni stavovi i diplomatske aktivnosti. Određena pasivnost je razumljiva, s obzirom da smo mala zemlja koja se oprezno postavlja, s ciljem očuvanja dobrosusjedskih odnosa - rekao je on za RSE.
Imali smo, kako je dodao, par nepotrebnih faulova.
- Ali vjerujem da smo naučili lekciju - rekao je Marić.
Naime, prošle godine Bosna i Hercegovina je uputila dvije protestne note Crnoj Gori zbog Mandićevog djelovanja, a Hrvatska ga je proglasila nepoželjnim u toj zemlji jer je inicirao donošenje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, koju je izglasala vladajuća većina. Pored njega, personama non grata su proglašeni i Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP) i potpredsjednik Vlade iz redova Demokrata Aleksa Bečić.
Heterogenost otežava
Marić ističe da programska heterogenost koalicionih partnera na vlasti dodatno otežava iznošenje stavova što, kaže, uzrokuje potrebnu dozu opreza.
- Stabilnost regiona je jedan od primarnih državnih interesa a ključni doprinos toj stabilnosti je ispunjavanje spoljnopolitičkih prioriteta, s naglaskom na ulazak u EU - smatra Marić.
On vjeruje da bi se trenutni kurs Vlade mogao definisati kao - sa i za EU, nikada protiv SAD-a, što je oblik realpolitičke diplomatije.
Međutim, Marić strahuje da to neće biti dovoljno, "s obzirom da su odluke i njihovi efekti na globalnom i regionalnom planu do sada neviđeni".
Na upit RSE o izostanku reakcija na događaje koji potresaju region, iz Vlade i Ministarstva vanjskih poslova nije stigao odgovor.