Ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori, Don Meken (Dawn McKen) u ekskluzivnom intervjuu za Portal ETV govori o ključnim aspektima regionalne saradnje kroz Berlinski proces, podršci UK evropskim integracijama Zapadnog Balkana, borbi protiv organizovanog kriminala, kao i značajnim zajedničkim inicijativama u oblasti izborne reforme i reagovanja u kriznim situacijama. Ambasadorica ističe predanost Velike Britanije jačanju demokratskih institucija i bezbjednosti regiona, naglašavajući važnost konstruktivnog dijaloga i partnerstva u ostvarivanju stabilne i prosperitetne budućnosti Portal ETV: Kako vidite ulogu Crne Gore u okviru Berlinskog procesa i na koji način Ujedinjeno Kraljevstvo doprinosi regionalnoj saradnji i evropskim integracijama Zapadnog Balkana? DON MEKEN: Ujedinjeno Kraljevstvo snažno podržava regionalnu saradnju i evropski put Zapadnog Balkana i igra ključnu ulogu u jačanju stabilnosti i bezbjednosti regiona kroz svoje aktivnosti i partnerstva. Blisko sarađujemo u suočavanju sa zajedničkim prijetnjama, uključujući iregularne migracije, korupciju i ozbiljan organizovani kriminal, i posvećeni smo podršci svim zemljama u regionu u njihovim naporima da izgrade prosperitetnu, sigurnu i inkluzivnu budućnost. Crna Gora ima aktivnu i važnu ulogu u Berlinskom procesu. Učešćem u regionalnom dijalogu i naporima za poboljšanje saradnje u regionu, Crna Gora doprinosi jačanju te saradnje, demokratskih reformi i stabilnosti i bezbjednosti regiona. Kao domaćin Berlinskog procesa ove godine, UK veoma cijeni angažman i doprinos Crne Gore u osiguravanju da Berlinskim procesom budu postignuti konkretni rezultati potrebni za evropsku budućnost regiona. <h2>IZBORNA REFORMA JE KLJUČNI DIO CRNOGORSKOG EVROPSKOG PUTA</h2> Portal ETV: Ujedinjeno Kraljevstvo je podržalo proces izborne reforme u Crnoj Gori. Kako ocjenjujete dosadašnji napredak i šta smatrate ključnim koracima za obezbjeđenje pravičnih i transparentnih izbora? DON MEKEN: Izborna reforma je ključni dio crnogorskog evropskog puta, i UK pozdravlja konstruktivne korake preduzete do sada. Ambasada podržava napore u izgradnji transparentnijeg i otpornijeg izbornog sistema. Sa organizacijama civilnog društva, uključujući CeMi i CDT imamo tijesnu saradnju, kao i sa međunarodnim partnerima poput IFES i NDI, te institucijama kao što je OEBS. Kroz ovu saradnju UK je pružilo podršku u unapređenju izbornog zakonodavstva, osnaživanju institucionalnih kapaciteta i povećanju otpornosti na negativne uticaje. To uključuje tehničku pomoć Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, podršku Državnoj izbornoj komisiji, inicijative za edukaciju birača i napore u borbi protiv dezinformacija i promociji transparentnosti u finansiranju političkih subjekata. Očekujemo da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu i radne grupe nastave svoj rad na ostvarivanju svih aspekata reforme, a UK će ostati posvećeno podršci Crnoj Gori u postizanju ovih ciljeva. Kontinuirana međustranačka saradnja i potpuno sprovođenje preporuka OEBS/ODIHR ključni su za izgradnju povjerenja javnosti i osiguranje integriteta budućih izbora. Portal ETV: Nedavno ste, u saradnji s crnogorskim institucijama, pomogli uništavanje velike količine ilegalnih cigareta. Kakva je saradnja sa CG na planu sprečavanja krijumčarenja cigareta i koliko su ovakve akcije važne u borbi protiv organizovanog kriminala i planirate li nastavak podrške u ovoj oblasti? DON MEKEN: Crnogorske vlasti odlučno su uništile zaplijenjeni duvan na organizovan, transparentan i kredibilan način, a UK je bila zadovoljna pružanjem podrške. Službenici britanske Uprave poreza i carina (HMRC) sarađivali su sa crnogorskim i EU partnerima na planiranju i sprovođenju ove akcije, te su svakodnevno su pratili proces uništavanja. Tokom protekla četiri mjeseca, carinski i policijski službenici, zajedno sa timom iz Deponije, uništili su više od milijardu cigareta, u vrijednosti od oko 200 miliona eura, uklanjajući ih iz potencijalne cirkulacije i upućujući jasnu poruku da šverc cigareta kroz Luku Bar neće biti tolerisan. Ova operacija predstavlja značajan korak za Crnu Goru u okončanju šverca cigareta i jačanju naplate prihoda od duvana. Takođe je primjer zajedničke akcije UK i Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala, i UK će ostati posvećeno nastavku ove saradnje. Portal ETV: Tokom sezone požara, Ujedinjeno Kraljevstvo je pružilo podršku lokalnim i vojnim strukturama kroz opremu i obuke za potrage i spašavanja. Možemo li očekivati nastavak te vrste podrške i proširenje kapaciteta za reagovanje u kriznim situacijama? DON MEKEN: Ponosni smo što smo podržali helikopterske i spasilačke jedinice Vojske i Ministarstva unutrašnjih poslova donacijom opreme i obukom njihovih posada u posljednjih nekoliko godina. Ovi napori bili su značajni tokom proteklih i skorašnjih sezona gašenja požara i spasilačkih akcija, i nastavićemo da osnažujemo ovo značajno partnerstvo kako bismo podržali crnogorske timove u njihovim jako važnim misijama zaštite života i životne sredine. Operacija Florian, podržana od strane UK, igrala je ključnu ulogu u jačanju kapaciteta Crne Gore za gašenje požara. U maju 2025. godine, vatrogasci iz deset sjevernih opština učestvovali su u intenzivnim obukama u Bijelom Polju i Šavniku, fokusirajući se na moderne tehnike i koordinaciju među opštinama. Ova inicijativa je primjer neprestane posvećenosti UK jačanju kapaciteta za odgovor na krize u Crnoj Gori. Planiramo da nastavimo sa budućim donacijama opreme i međunarodnim treninzima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101007104_0b988125107c63e774c6664766f9a43036a64885ee857dcdf69e301302be3430.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101007104_0b988125107c63e774c6664766f9a43036a64885ee857dcdf69e301302be3430" data-rendition-name="original" width="3000" height="2001" loading="lazy" alt="Don Meken"> <figcaption>Don Meken</figcaption> </figure>  <h2>SAVEZNICI</h2> Portal ETV: U prethodnim godinama UK je realizovalo niz donacija i programa tehničke pomoći u Crnoj Gori. Koji su vaši prioriteti za naredni period, i koje oblasti vidite kao najvažnije za dalji razvoj partnerstva? DON MEKEN: UK ostaje posvećena podršci demokratskoj otpornosti Crne Gore i njenim demokratskim težnjama. Kroz jačanje saradnje između Državne revizorske institucije i Skupštine, te korišćenje stručnosti britanskih institucija kao što su britanski parlament i britanska Nacionalna revizorska kancelarija, jačamo parlamentarnu kontrolu i nadzor. Naša kontinuirana saradnja sa organizacijama civilnog društva ključna je za jačanje kapaciteta, transparentnost i konstruktivno učešće u političkom procesu. Rodna ravnopravnost ostaje ključna za naš rad, a podržavamo inicijative usmjerene na ljudska prava, uključujući zagovaranje rodne ravnopravnosti, prevenciju nasilja nad ženama i prava LGBT+ lica. Crna Gora i UK se suočavaju sa zajedničkim bezbjednosnim izazovima kao saveznici u NATO-u. Pružamo podršku za jačanje otpornosti informacionog okruženja, odgovore na sajber prijetnje i suzbijanje ilegalnih finansijskih tokova, što sve smanjuje prostor za neprijateljsko uplitanje. Britanske službe za sprovođenje zakona sarađuju sa Crnom Gorom u borbi protiv organizovanog kriminala i upravljanju ilegalnim migracijama, kroz donacije opreme, obuke, operativnu saradnju i stručne savjete. Jedan primjer je donacija osam visoko obučenih pasa sa vodičima obučenim u Crnoj Gori i UK, što je postavilo snažne temelje za razvoj crnogorskih kapaciteta. UK takođe pomaže jačanje vladavine prava kroz obuke, tehničku pomoć i razmjenu najbolje prakse sa tužilaštvom i pravosudnim institucijama. Višestruki pristup kombinuje operativnu podršku i praktične savjete, sa ciljem jačanja institucionalnih kapaciteta Crne Gore i doprinosa njenom evropskom putu i obavezama iz Plana rasta. Naše partnerstvo odražava zajedničke prioritete i predstavlja kontinuiranu posvećenost UK budućnosti Crne Gore. <h2>UK JE FORMALNO PRIZNALO PALESTINU</h2> Portal ETV: Kako komentarišete trenutne međunarodne diskusije o priznanju Palestine? Kakav je stav UK po ovom pitanju? Da li Ujedinjeno Kraljevstvo vidi prostor za dijalog i balansiran pristup koji bi vodio ka trajnom miru na Bliskom istoku? DON MEKEN: UK je formalno priznala Palestinu kako bi zaštitila održivost dvodržavnog rješenja i stvorila put ka trajnom miru za Izraelce i Palestince. Ova istorijska odluka, najavljena zajedno sa bliskim saveznicima poput Kanade i Australije, potvrđuje neotuđivo pravo palestinskog naroda na samoodređenje i dio je šire međunarodne inicijative za mir i pravično rješenje za obje strane. Jasno je da Hamas nema ulogu u budućnosti Palestine i mora odmah osloboditi sve taoce, razoružati se i prepustiti kontrolu nad Gazom, dok Izrael mora omogućiti pristup humanitarnoj pomoći onima kojima je potrebna. Priznavanje Palestine je korak unutar šireg okvira za mir. UK će nastaviti pružati tehničku i finansijsku podršku Palestinskoj upravi, u saradnji sa međunarodnim partnerima, kako bi ojačala upravljanje, bezbjednost i izgradila temelje trajnog dvodržavnog rješenja. <h2>UK JE OD RUSKE INVAZIJE OBEZBIJEDILO PREKO 10 MILIJARDI FUNTI VOJNE POMOĆI UKRAJINI I NASTAVIĆE SA 3 MILIJARDE FUNTI GODIŠNJE DO 2030/31, I KOLIKO GOD DUGO BUDE POTREBNO</h2> Portal ETV: Kakvu ulogu trenutno ima Ujedinjeno Kraljevstvo u podršci Ukrajini - kako vojno, tako i diplomatski - i kako ta podrška utiče na odnose sa zemljama Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru? DON MEKEN: Ilegalna invazija Rusije na Ukrajinu nanijela je teška razaranja i gubitke života i predstavlja ozbiljnu prijetnju prosperitetu i bezbjednosti Evrope. UK je ponosno što je vodeći partner u pružanju vitalne podrške Ukrajini. Ranije ove godine, britanski premijer Starmer i ukrajinski predsjednik Zelenski dogovorili su istorijsko 100-godišnje partnerstvo, produbljujući odnose u oblasti odbrane i vanvojnih pitanja. Zajedno sa Francuskom, UK predvodi Koaliciju voljnih, koaliciju država u podršci budućoj bezbjednosti Ukrajine. UK je od invazije obezbijedilo preko 10 milijardi funti vojne pomoći Ukrajini i nastaviće sa 3 milijarde funti godišnje do 2030/31, i koliko god dugo bude potrebno. Najskorija podrška uključuje gotovo 5 miliona komada malokalibarskog streljačkog oružja, 60 hiljada artiljerijskih granata, raketa i projektila, više od 2.500 dronova, kao i dodatnu opremu za antidronski sistem i i protivvazdušnu odbranu.&nbsp; Takođe sarađujemo sa NATO saveznicima, uključujući Crnu Goru, kako bismo podržali Ukrajinu. Najoštrije osuđujemo brutalni i ničim izazvanu ratnu agresiju Rusije i, zajedno sa NATO partnerima, nastavićemo podršku Ukrajini i jačanje njenog osnovnog prava na samoodbranu. <h2>DOBRA SARADNJA MEĐU SUSJEDIMA JE TEMELJ EVROPSKE INTEGRACIJE</h2> Portal ETV: Kako Ujedinjeno Kraljevstvo vidi aktuelni napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, posebno u svijetlu unutrašnjih političkih izazova i regionalnih odnosa, poput onih sa susjedima – prije svega Hrvatskom? DON MEKEN: UK i dalje snažno podržava odabrani evropski put Crne Gore. Prepoznajemo značajan napredak Crne Gore u usklađivanju sa standardima EU, uključujući zatvaranje nekoliko pregovaračkih poglavlja. Cijenimo aktivnu ulogu Crne Gore u Berlinskom procesu. Ovi napori pokazuju posvećenost Crne Gore demokratskim reformama, regionalnoj saradnji, jačanju institucija i dugoročnoj stabilnosti u regionu. Dobra saradnja među susjedima je temelj evropske integracije. UK pozdravlja trenutne napore da se riješe preostala bilateralna pitanja, uključujući sa Hrvatskom, i podstiče sve strane da vode konstruktivan dijalog uz međusobno poštovanje, transparentnost i duh evropske solidarnosti. Samo jačanjem regionalnih odnosa i efektivnom saradnjom možemo osigurati uspješan i održiv evropski put.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Don Meken za Portal ETV: Sa Crnom Gorom se zajedno borimo protiv međunarodnog kriminala, za evropsku budućnost i stabilnost regiona

Razvoj i izražavanje kreativnosti često je zanemareno u igri i naših klubova i reprezentacija. O taktičkoj kreativnosti u fudbalu ali i drugim sportovima razgovarao sam sa svjetskim stručnjakom broj jedan za ovu oblast, profesorom Danijelom Memertom sa Njemačkog univerziteta za sportske nauke u Kelnu. Trenutno radi u Filadelfija Unionu, a prethodno je bio angažovan u Bajer Leverkuzenu, Hofenhajmu i njemačkoj reprezentaciji. Gospodine Memert, šta je kreativnost? Kreativnost u sportu možemo definisati kao stvaranje novih, iznenađujućih i učinkovitih rješenja u zahtjevnim situacijama. Odlikuje se originalnošću, fleksibilnošću, tečnošću i efikasnošću. Ne radi se samo o estetici, već i o praktičnim rješenjima od uticaja na događaje na terenu. Kako biste definisali taktičku kreativnost u fudbalu? Riječ je o donošenju iznenađujućih, a opet funkcionalnih odluka u uslovima igre. U fudbalu ovo znači opcije za dodavanje, kretanja i odluke koje protivnik ne očekuje, a koje služe timskim ciljevima. Manje se radi o isticanju, a više o inteligentnim i neočekivanim rješenjima koje mijenjaju dinamiku igre. Na ovu temu sam napisao knjigu koja je izašla 2015. g., a u pripremi je i novo izdanje za sljedeću godinu. Kako razviti taktičku kreativnost u fudbalu? Treneri treba da stvore uslove za trening u kojima će igrači doživjeti raznovrsnost, nepredvidivost i mogućnost eksperimentisanja. Dozvoljavanje grešaka je ključno jer samo kroz pokušaje i greške javljaju se nove solucije. Igra na malom prostoru sa promjenljivim pravilima, različitim partnerima i slobodnim formama potvrdila se efikasnom u razvoju kreativnog mišljenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091014090_de41277748f5faaacacd286b9ca3773be70ae7de1f2059ac02b9c984a15c8189.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091014090_de41277748f5faaacacd286b9ca3773be70ae7de1f2059ac02b9c984a15c8189" data-rendition-name="original" width="775" height="576" loading="lazy" alt="Memert "> <figcaption>Memert u razgovoru sa Jirgenom Klopom (Photo: Instagram/Screenshot)(Photo: Instagram/screenshot)</figcaption> </figure>  Na koji način se može doći toga da trener, nenamjerno i nesvjesno, usporava ili ograničava razvoj kreativnosti kod svojih igrača? Najveći rizik je prenaglašavanje rigidnih taktičkih šema i kažnjavanje riskantnih odluka. Kad se igrači plaše da pogriješe, drže se očiglednih i sigurnih izbora. Ovo limitira traženje novih obrazaca i suzbija upravo kvalitete koje fudbal čine nepredvidljivim i uzbudljivim. Postoje li možda načini na koje sami igrači mogu razviti svoju kreativnost? Da, stičući nova iskustva unutar i izvan fudbalske igre. Učestvovanje u različitim sportovima, slobodna igra – ili kako mi kažemo „svrsishodna“ igra – i svjesno treniranje percepcije i vještine predviđanja širi kreativni repertoar. Igrači koji vide više mogućnosti takođe reaguju kreativnije pod pritiskom. Podstičete kod igrača što širi fokus i sposobnost uočavanja! Čini se da je danas fudbal postao previše statičan. Da li je kretanje bez lopte možda zanemareno kao izraz kreativnosti u igri? Apsolutno. Kreativnost nije samo ono što radimo kad imamo loptu u nogama već i inteligentno kretanje bez nje. Postavljanje na nove pozicije, „odvlačenje“ bekova ili otvaranje linija za dodavanje mogu biti krajnje kreativni potezi. Moderni fudbal nekad ovo svodi na mehanička kretanja, ali prava kreativnost leži u dinamičnom i neočekivanom pozicioniranju. Često kažemo da igrač nije „vidio“ protivnika ili priliku za dodavanje. Šta ograničava, a šta sa druge strane podstiče sposobnost igrača da vizuelno pokrije što je moguće više prostora na terenu? Pažnja se razvija. Vizuelna pažnja i tzv. skeniranje prostora određuju koliko terena igrač može obraditi i „pokriti“. Igrači koji aktivno pretražuju pogledom, koji šire svoje vidno polje i predviđaju kretanja mogu lakše uočiti neuobičajene prilike. Kreativnost počinje pažnjom i percepcijom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091014090_69db3fa72598163867aadeeba60cd621b03fbd4b6796c5eb4fb1649054f1b6d1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091014090_69db3fa72598163867aadeeba60cd621b03fbd4b6796c5eb4fb1649054f1b6d1" data-rendition-name="original" width="759" height="513" loading="lazy" alt="Danijel Memert "> <figcaption>Danijel Memert (desno) autor je više knjiga na temu fudbalske kreativnosti i analize igre(Photo: Instagram/Screenshot)</figcaption> </figure>  Kako iskoristiti kreativnost ne samo za razvoj fudbala već i društva u cjelini? Kreativnost je univerzalan kvalitet. U fudbalu nam pomaže da dođemo do novih taktičkih rješenja. U društvu - da riješimo socijalne i kulturološke izazove. Ohrabrivanje mladih ljudi da razmišljaju raznovrsno i divergentno, da prihvataju greške, da ispituju različite mogućnosti, stvara ne samo bolje igrače već i inovativnije građane. Za kraj, koju poruku biste poslali trenerima u Crnoj Gori? Vjerujte u sposobnost igrača da vas iznenade. Dajite im slobodu, podržavajte preuzimanje rizika i ne kažnjavajte greške previše strogo. Taktička kreativnost cvjeta đe ima otvorenosti i povjerenja, a vaša uloga kao trenera je da stvorite upravo takve uslove.

Portal ETV

Memert: Vjerujte u sposobnost igrača da vas iznenade

Ekskluzivno za TV E: legendarni trener Crvene zvezde Dejan Radonjić otvoreno jee govorio o pritisku, rivalstvu i emotivnoj vezi sa klubom u kojem je ponikao. Navijači Balkana: motivacija i pritisak Radonjić je govorio o posebnoj energiji navijača na Balkanu – podršci koja stvara jedinstvenu atmosferu, ali i pritisku koji svaki trener osjeća. - Ja sam se pripremao za sve te situacije tako što sam svu koncentraciju usmjerio na to da tim koji predvodim pruži maksimum i bude bolji od protivnika. Bitno je da rezultat bude dobar, jer tada su i navijači zadovoljni - rekao je Radonjić. Rivalstvo i fer-plej: principi koji ne prolaze Poseban trenutak u intervjuu bio je kada je trener govorio o rivalstvu i odnosu prema drugim stručnjacima: - Kada su prozivali Željka Obradovića, opet bih reagovao isto. Smatram da je to ljudski i sportski – važno je održati poštovanje i fer igru - kazao je Radonjić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082814080_08a0784731ea90c091e225b74d092e3ec7597592b309e6835119fbcf0014443c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082814080_08a0784731ea90c091e225b74d092e3ec7597592b309e6835119fbcf0014443c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Radonjić"> </figure>  Povratak u ABA ligu: još uvijek neizvjesno Pitanje o povratku u ABA ligu i dalje je otvoreno. Radonjić je iskreno odgovorio: - U ovom trenutku ne mogu da dam odgovor. Kada dođe vrijeme da razmatram opcije sa mojim agentom Miškom Ražnatovićem, tada ću razmišljati o tome - ističe Radonjić. Budućnost: klub koji oblikuje karijeru Najviše emocija izazvalo je prisjećanje na Budućnost, klub u kojem je ponikao i kao igrač i kao trener. - To je period mog života koji se ne može izbrisati. Bilo je lijepih dana, ali i teških, ali mnogo toga lijepog ostaje u mom sjećanju. Momcima Budućnosti čestitam na sjajnoj sezoni“, rekao je, ne krijući emotivnu vezu sa crnogorskim klubom- navodi Radonjić. Legenda koja ostaje fokusirana Dejan Radonjić kroz cijelu karijeru pokazuje zašto je ostao jedan od najcjenjenijih trenera Balkana. Njegova filozofija – fokus na rezultat, poštovanje rivala i emotivna povezanost sa klubom u kojem je ponikao – čini ga legendom regionalne košarke. Pritisak navijača, iako snažan, za njega je uvijek bio motivacija, a ne prepreka. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDN5Wlj_jCtU%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Radonjić: Pritisak navijača me nije slomio već oblikovao

Radio Antena M je protekla dva dana, u dva nastavka, objavio intervju urađen putem e-maila sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, što je bio njegov prvi razgovor za jedan od medija koji ga otvoreno kritikuju.
Uz odgovore koje je poslao uredniku Antene M Draku Šukoviću, predsjednik Crne Gore obratio mu se i „ličnim zaključkom“ o pitanjima.&nbsp;
- Pošto se u karijeri nijesam sreo sa ovakvim fenomenom, pitao sam da li je i taj svojevrsni post scriptum napisan da bi bio objavljen – naveo je Šuković.&nbsp;
Nakon potvrdnog odgovora, danas je portal Anetna M objavio i neuobičajeni „lični zaključak“ predjednika Milatovića, kao i Šukovićev odgovor na tu poruku.
<h2>Milatović: Lični zaključak o pitanjima Darka Šukovića</h2>
Ako ste željeli intervju, Vaša pitanja trebalo je da vode razgovoru, a ne etiketiranju. Ako ste željeli ispitivanje iz “pravog patriotizma”, mogli ste to odmah reći, pa da donesem svesku i pišem sastav. Jer ovakva forma, u kojoj svako pitanje unaprijed određuje ko su “dobri”, a ko “loši”, više govori o Vašim podjelama nego o mojoj politici.
Ja sam predsjednik Crne Gore, ali nijesam jedan od vaših favorita, niti igrač bilo koje strane. Građani su me neposredno izabrali da budem korektiv i garant ustavnosti. Ne navijam, ne kalkulišem i ne ćutim. Zato me jedni optužuju da sam previše crnogorski i šalju vesele propagandiste iz Srbije da me napadaju, a drugi da sam premalo Crnogorac. Svi bi najradije da me svedu na ono što im odgovara, da budem ili izdajnik ili poslušnik.
Ne pristajem da mi patriotizam mjere stihovima koje recitujem, saborima koje ne posjećujem ili partijama koje ne podržavam. Moja lojalnost se ne mjeri kafanskim pričama ni ideološkim etiketama, nego samo jednim kriterijumom, lojalnošću prema građanima. Onima koji rade, pokušavaju da ostanu ovdje i čekaju da se ova država konačno okrene njima.
Ako je cijena toga da me napadaju i lijepe etikete sa obje strane, prihvatam to bez žaljenja. Bolje i to, nego da me tapšu po ramenu oni zbog kojih su ljudi godinama napuštali ovu zemlju.
I zato, pošto ste me u svih dvadeset pitanja pokušavali ugurati u tuđe podjele, odgovor je jasan: nijesam lojalan ni Vašim, ni njihovim taborima. Lojalan sam samo Crnoj Gori. I takvu je gradim. Svakoga dana.&nbsp;
<h2>Šuković: Lični zaključak o odgovorima predsjednika Jakova Milatovića</h2>
Vodeći se načelom reciprociteta i dobroga odgoja, na Vaše "lične zaključke" o mojim pitanjima, odgovaram "ličnim zaključcima" o Vašim odgovorima.
Prvo o odgovorima na nepostavljena pitanja.
Nijesam Vas pitao ništa o sebi jer bi to bilo skroz neumjesno, a i zato što me ič ne zanima šta mislite o meni. Ne znamo se osim preko televizora i ovo je trebalo/moralo da ostane poslovna relacija iz standardnog obrasca: novinar pita-političar odgovara. Avaj, kako sam bacio oko na odgovore, tako ste mi se ukazali kako jednom rukom tipkate po tastaturi, a u drugoj držite iglu i, kao da ste predsjednik Haitija, bodete vudu lutku sa mojim likom.
Malo ko bi objavio te opservacije i pomalo komična začikivanja mene bez mene, mnogi bi zbog njih bacili i komplet intervju. Ja nijesam jer mogu pomoći da javnost zaokruži sliku o čovjeku koji je dobio rekordan broj glasova na izborima. Uz to, do onih na čije mišljenje o meni možete da utičete Vi, držim koliko i do jučerašnjeg molebana za kišu. &nbsp;
Drugo - o odgovorima na postavljena pitanja.
Ovaj dio mogao bi biti duži od intervjua. Ali - neće. Nema potrebe, čitaocima Antene M ne treba tumač očiglednog. A očigledno je da u državi čiji ste Vi predsjednik rehabilituju fašizam i revidiraju istoriju - drsko i brutalno, institucionalno i vaninstitucionalno. Zato je Vaš kliktaj da toga neće biti dok ste tu đe jeste, ne samo prazno junačenje, nego kičeljavo pozerstvo opasno po državu i društvo.
Očigledno je da Vi nemate hrabrosti da označite glavnog nosioca tih aktivnosti - Crkvu Srbije. I da, nedržavnički i nekorektno, kritiku te agresivnog antidržavnog i antiantifašističkog djelovanja te crkve, pokušavate da podvalite kao zabranu vjernicima da posjećuju bogomolje.&nbsp;
Naivno vjerujete da zazor od crkve (ili je, možda, ono najgore- intimna saglasnost sa njenom politikom?) možete sakriti osuđujućim stavom o Pavlu Đurišiću i četništvu, a ćutanjem o Metodijevom i Joanikijevom raspojasanom pljuvanju po partizanima i veličanju četnika i "nepobjedivog junaka" kojem podižu i otkrivaju spomenik.
Potcjenjujete čitaoce Antene M i kad "slobodom govora" opravdavate govor mržnje predsjednika opština i kampanju poslanika i članova Vlade za otcjepljenje djelova Crne Gore. Ni glasa da pustite o himni Srbije u Gornjem Zaostru. Pa Vi ste predsjednik i na onoj livadi, i pod onom šatrom, i onoj rulji koja misli da je dočekala svoj istorijski trenutak.
U Ustavu Crne Gore piše nešto o tim Vašim obavezama. I to na početku. Sve ostalo je ispod.
Za kraj, savjet koji nijeste tražili ali vidim da Vam je prijeko potreban: okanite se "nepristrasnosti" kao vrhunskog kriterija u onome što smatrate mudrom politikom! Nepristrasnost između onih koji služe drugoj državi i onih koji služe Crnoj Gori ima ružno ime koje neću napisati jer nijeste u prilici da odgovorite.
I još nešto - pitanja sa kojima ste se infantilno svađali, počivaju na čemernoj crnogorskoj zbilji. Jesu bila ozbiljna i teška, ali su izvukla iz Vas, valjda, najbolje što u ovom trenutku možete da date. Kad toga postanete svjesni, radovaćete se narednom intervjuu sa mnom. Političko sazrijevanje je bolan proces ali, dok je u toku, ne moraju samo građani da trpe.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ko-misli-da-je-cetnistvo-vrijednost-ne-postuje-ovu-zemlju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nastavicu-da-gradim-modernu-i-evropsku-crnu-goru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Intervju Milatovića završen neobičom razmjenom „ličnih zaključaka“ s urednikom Antene M

Kaćuša Krsmanović

Smetnja srpskom režimu u Crnoj Gori su svi suverenisti, NATO im je prepreka za potpuno preuzimanje kontrole

Danas život u Crnoj Gori dobija na značaju

&nbsp;Upravi policije nedostaje više od 1,5 hiljada službenika, što otežava kvalitetno obavljanje poslova i zadataka koji su im povjereni, kazao je predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić, navodeći da treba mijenjati cijeli sistem i da pojedinačne promjene ne daju rezultate.
Rmandić je rekao da je stanje u crnogorskoj policiji teško, ali da vjeruje da će iz te situacije uspjeti da izađu samo jači i organizovaniji.
- Problemi koji nas prate su mnogobrojni i višestruki, oni dolaze kako s polja, tako i iz organizacije i moramo da pregrupišemo svoje redove, da pokušamo da nađemo najbolje rješenje i najbolje modalitete za rješavanje tih problema - rekao je Rmandić u intervjuu agenciji MINA.
On je istakao da broj službenika kojim sada raspolaže policija nije dovoljan i ne može biti dovoljan za kvalitetno obavljanje policijskih poslova i svih zadataka koji su im povjereni.
- Mi faktički u ovom momentu „dišemo na škrge“. Borimo se za vazduh i pokušavamo sa tim snagama koje imamo da ih pravilno rasporedimo i da ih pravilno upotrijedimo - &nbsp;rekao je Rmadnić.
Kako je kazao, za sada im to polazi za rukom, ali je što prije neophodno zapošljavanje novih službenika.
- Nama nedostaje između 1,5 hiljada i dvije hiljade policijskih službenika za osnovni raspored da bi mogli da funkcionišemo onako kako treba. Na pragu je, ako već nije počela, turistička sezona na primorju i mi ćemo imati sve veći priliv ljudi u Crnu Goru i to neko mora da servisira - dodao je Rmandić.
Kako je rekao, pored 708 kandidata čije su prijave na Javni poziv za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije, blagovremene i potpune, a koji su prijeko potrebni, postoji i 16. generacija polaznika Policijske akademije koja je završila školovanje u decembru prošle godine i još nije počela da radi.
- To smatram za izuzetno veliki propust, odnosno nedostatak službe. Ti ljudi su morali biti zaposleni odmah nakon završetka škole i da im bude omogućeno da rade pripravnički staž, a onda da zasnuju puni radni odnos - dodao je Rmandić.
On je naveo da očekuje da se to što prije riješi, dodajući da ti ljudi koji su već školovani za policiju, za razliku od 708 koji su se prijavili na Javni poziv, mogu sjutra početi da rade i da sa starijim kolegama na kvalitetan način odrađuju posao.
Rmandić je rekao da su u toku bezbjednosne provjere za 708 kandidata sa Javnog poziva i da će, prema njegovim informacijama, nakon toga sukcesivno biti pozivani kandidati za medicinska i ostala testiranja, nakon čega će moći da budu primljeni u službu.
Govoreći o uniformi policajaca, on je kazao da postojeća uniforma nije adekvatna, da je policijski službenici nose već devetu godinu i da je u velikoj mjeri pohabana.
Rmandić je naglasio da ne može da prihvati objašnjenja da su stalno pali tenderi i da zbog toga ne može da se kupi ništa što se tiče uniformi.
- Da li je moguće da u 30 godina slušamo da su nam problem tenderi i da nemamo pet pametnih glava koje će da sjednu i donesu jasne procedure na osnovu kojih bi se ti tenderi radili i obavljali i jasne procedure na osnovu kojih bi se određivali neki prioriteti - &nbsp;rekao je Rmandić.
Kako je rekao, postavlja se pitanje da li je neko odgovarao za to što je neki tender pao.
Rmandić je istakao da zbog takvih uniformi šteta za državu nastaje od samog graničnog prelaza, jer kada stranac dolazi u Crnu Goru pa vidi policajca u pohabanoj uniformi i patikama u nekoj boji, neće smatrati za ozbiljno društvo i sistem.
On je istakao da je prevashodni zadatak svakog policijskog službenika borba protiv kriminala, i u svojim redovima i spolja i da kao sindikat daju punu podršku menadžmentu Uprave policije na čišćenju policijskih redova.
Rmandić je dodao da se boji da u policiji žive „Orvelovu farmu gdje smo svi jednaki i samo su neki malo jednakiji i imaju malo veća prava“.
- Primjer toga je slučaj bivšeg vršioca dužnosti, direktora Uprave policije, Nikole Terzića, koga je jedan policijski službenik optužio da je pokušao, odnosno uticao na njega, da ne hapsi osobu koja je osumnjičena za utaju poreza otprilike milion EUR - kazao je Rmandić.
On je naveo da postoji papir na kome je Terzić sugerisao da se jedna osoba ne sankcioniše, ne procesuira i ne hapsi.
- Kolega nije podlegao pritisku i ta osoba je uhapšena i procesuirana, ali dolazimo u situaciju da Terzić danas radi o unutrašnjoj kontroli Ministarstva unutrašnjih poslova i da on, koji apsolutno nema nikakav kredibilitet više za bilo šta, u očima policijskih službenika, treba da kontroliše iste te službenike i ocjenjuje da li su postupili zakonito u nekim postupcima - rekao je Rmandić.
Kako je naveo, u policiji postoje jako sposobni ljudi koji su sklonjeni sa strane i niko ih ne vidi.
- Nažalost sistem ih ne prepoznaje i recikliramo stalno iste ljude, vrtimo ih sa pozicije na poziciju, a od njih ne dobijamo nikakve rezultate - naglasio je Rmandić.
Upitan šta vidi kao razlog za to, on je odogoviro da ne zna, ali da, ako se promijeni jedan čovjeka na čelu neke organizacione jedinice nije ništa urađeno.
- Jer su ispod njega ostali sve oni isti koji su do tada traljavo, nikako ili pogrešno obavljali posao ili su ga oboljali samo da bi dobili. Tako da sistem mora da se mijenja kompletan, pojedinačne promjene ništa ne predstavljaju - dodao je Rmandić.
On je, govoreći o diplomama u Upravi policije, naveo da postoji mnogo diploma koje su kupljene po raznim univerzitetskim centrima van Crne Gore.
- Imamo u Upravi policije više menadžera, vaspitača, učitelja, ekonomista, nego ljudi koji su završili bezbjednost i pravo, koji su završili vojnu ili policijsku akademiju. Mi smo menadžerska asocijacija, nažalost, to ne može tako da funkcioniše - kazao je Rmandić.
Kako je rekao, policajac mora da bude onaj koji je počeo na ulici, koji je prošao sve stepenike službe i došao do vrha.
- Samo takav zna šta je policijski hljeb i samo takav zna kako da postavi sistem - naglasio je Rmandić.
Govoreći o obukama i stručnom osposobljavanju policajaca, Rmandić je rekao da imaju povremene obuke, ali da to nije adekvatno.
- Bojevo gađanje smo imali prije otprilike 20 dana, poslije 20 godina. To nije optimalno i nije pravo za jednog političkog službenika koji nosi oružje i koji svakodnevno može doći u priliku da ga upotrijebi - kazao je Rmandić.
On je istakao da moraju pružiti aktivne obuke ljudima za stvarne situacije koje mogu da im se dese u svakodnevnom poslu, kao i za postupanje sa različitim kategorijama društva.
Rmandić je istakao da se mora pružiti adekvatna psihološka podrška policajcima, navodeći da još nema sluha za to.
- Oni svakodnevno doživljaju stresove na poslu, doživljaju različita šikaniranja, napade kao što je bio prije nekoliko dana slučaj u Podgorici, nakon toga sa tim ljudima treba neko da porazgovara - rekao je Rmandić.
On je naveo primjer ubistva policajca u Igalu prije šest godina, kada niko nije pružio psihološku podršku kolegi koji je bio sa njim u autu, kao ni ljudima koji su hapsili ubice.
Prema riječima Rmandića, mnogo se problema gomilalo godinama i decenijama, nije se rješavalo, pa sada postoji „brdo problema“.
- Ako krenemo to brdo da rješavamo, vremenom ćemo doći do vrha i riješićemo sve. Oni se ne mogu riješiti za dan, dva ili pet, ali možemo da počnemo da ih rješavamo malo ubrzanijim ritmom i da to ide na mnogo bolji način - rekao je Rmandić.
Govoreći o radu Nezavisnog sindikata policije, on je podsjetio da je na njihov zahtjev povećan koeficijent za zarade policijskim službenicima za 20 odsto.
- Naša inicijativa je bila da se izmijeni Zakon u unutrašnjim poslovima i da se u penziju odlazi sa 50 godina života. Inicijativa je bila i da se važenje tih uslova produži do kraja 2028. godine, jer smo shvatili da bi, da je ostalo do kraja ove godine, veliki broj službenika iskoristio to pravo i otišao u penziju - rekao je Rmadnić.
On je istakao da je stalna inicijativa sindikata povećanje zarada policijskih službenika, vraćanje dostojanstva policijskoj uniformi, nabavka adekvatne opreme i obuće koju takođe nemaju.
Rmandić je naveo da je jedna od inicijativa, o kojoj su nedavno razgovarali i na međunarodnoj konferenciji policijskih sindikata koju su organizovali u Igalu, da se crnogorskoj policiji kao jedinoj u regionu, a možda i u Europi, sa uniforme ukloni traka sa imenom i prezimenom.
- Mi nosimo puno ime i prezime, za razliku od svih policija u okruženju. Na taj način smo vrlo izloženi pripadnicima raznih kriminalnih struktura, jer jasno vide sa kim imaju posla - naglasio je Rmandić i dodao da vjeruje da će Uprava policije i MUP imati sluha za to i da će to biti jedna od inicijativa koju će uspješno sprovesti.
Komentarišući odnos javnosti prema policijskim službenicima, Rmandić je rekao da imaju dobru saradnju sa građanima, ali da uvijek može biti bolja.
- Kada dođe do određene policijske intervencije, vidimo da se jedan dio javnosti jako uznemiri i da poču da sipaju drvlje i kamenje na policijske službenike i šta god da se desi u državi, obavezno je kriva policija. Nema veze da li mi imamo veze sa tim ili nemamo - kazao je Rmandić.
On je kao primjer naveo maloljetničku delikvenciju i vršnjačko nasilje, za čiju pojavu su pojedini osudili policiju, dodajući da su ljudi zaboravili da je porodica osnovna ćelija svakog društva i da se djeca vaspitavaju u porodici.
- Današnja djeca se, nažalost, vaspitavaju na način što već od dvije ili tri godine igraju igrice i gledaju klipove gdje se kolje, ubija i od samog početka života su upućeni na agresiju kao jedan vid prihvatljivog ponašanja - naveo je Rmandić.
Kako je rekao, roditelji moraju da povedu računa o tome, da usmjere svoju djecu i moraju da ih kontrolišu od najranijeg uzrasta.
- Policija dolazi tek kao represivni aparat. Kada se desi slučaj, odnosno kada se već desi posljedica, policija dolazi tek kao represivni aparat i mi nijesmo na izvoru tog problema. Policija ne može da ide po kućama da vas pitava djecu - zaključio je Rmandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGxlicrDD1qw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Rmandić: Mijenjati kompletan sistem, pojedinačne promjene ne daju rezultate

Ništa od ovoga što se danas dešava me ne iznenađuje – predvidio sam to još prije 30 godina. I ne samo da sam imao to u glavi, već sam i napisao i objavio. Možete to pronaći u mojim tekstovima, intervjuima... Sve je zapisano.
Ovim riječima akademik, profesor dr Radovan Radonjić, jedan od najistaknutijih crnogorskih intelektualaca i osnivač prve Škole demokratije i Škole retorike u Crnoj Gori, za Portal ETV započinje priču o turbulentnim odnosima Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, identitetskoj borbi naroda, ali i institucionalnim greškama koje su, kako kaže, dovele do gubitka kontrole nad sopstvenim identitetom.
- Kod nas su, u vlasti i opoziciji, ali i kod građana, uglavnom razvijena uvjerenja da su svi problemi počeli 30. avgusta 2020 promjenom vlasti poslije vladavine DPS-a 30-ak godina. Ali, moglo bi se reći da je upravo to kraj problema, tačnije kraj Crne Gore. Kada su 'pobjednici' tog 30. avgusta konstatovali, preko sadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore nekom vrstom raporta mitropolitu Amfilohiju, kako je na tim izborima pobijedila Petrovićka Crna Gora - to je bio kraj Crne Gore kakvu smo imali, kakvu smo željeli i za koju se sve manje bore i oni kojima je ona jedina država, koju vole kao majku i za koju su stvarno spremni da se žrtvuju - ocjenjuje profesor Radonjić.
Sve poslije toga je, kako kaže, dokusurivanje ili dokrajčivanje Crne Gore.
- Bilo preko SPC ili preko prosrpski orjentisanih partija koju su nju prihvatili kao duhovnu organizaciju na koju su prenijeli mnoge poslove koje su trebali da odrade i to se pokazalo kao dobitna kombinacija. Zato što se ratovanje oružjem protiv Crne Gore nikada nikome do sada nije isplatilo – podsjeća Radonjić.
<h2>Zaboravljena istorija i izgubljeni identitet</h2>
Crna Gora, prema riječima profesora Radonjića, ne samo da se povinovala crkveno-političkoj moći SPC, već je zaboravila i sopstvenu antifašističku istoriju.
Podsjeća da je mala Crna Gora, teritorijalno i po broju stanovnika, s pjesmom išla u rat protiv fašizma i velikih svjetskih sila, sa obećanjem da će se vratiti sa pobjedom - što je i činila.
- Tako je i engleski premijer Vinston Čerčil, u februaru 1944. godine u Donjem domu, na zaprepašćenje svojih torijevaca, priznao da je dvadeset pet neđelja zadržavanja Hitlerovih snaga određenih za istočni front - a tada su na Balkanu samo Crnogorci stvarno ratovali sa silama Osovine - odlučilo bitku za Moskvu, odnosno odredilo ishod Drugog svjetskog rata. Tako da je i Čerčil, pored Sartra, odao sva priznanja crnogorskom narodu i njegovoj borbi protiv fašizma, ali mi toga danas nekako nijesmo svjesni, niti nam to nešto znači, niti se prema tome identifikujemo - sa žaljenjem konstatuje Radonjić.
<h2>Dva šokantna podatka: Belveder i imperijalna presuda</h2>
Profesor izdvaja dva podatka koji, kako kaže, najbolje oslikavaju dubinu duhovne i državne potčinjenosti.
Prvi se odnosi na proteste na Belvederu 2021. godine.
- Mi smo 05. septembra 2021. pošli na Belveder sa parolom da branimo tron sv. Petra, i to je bio zvaničan pristup svih koji su tamo bili. Mi tada nijesmo branili ni Cetinje, ni Cetinjski manastir, ni Crnu Goru. Sve su te stvari bile odsutne, a naša je misao vezana za tron sv. Petra, kao što je i misao onih što su išli, sa crnogorske strane, na izbore 30. avgusta 2020. bila vezana za ispunjenje posljednje želje kralja Nikole iz egzila, a ne za odbranu rezultata demokratskog referenduma definisanog pod najtežim evropskim zahtjevima i pobjednički završenog - kaže Radonjić.
Drugi šokantan podatak, u čiji je posjed, kako navodi, slučajno došao, odnosi se na servilnost Crne Gore Srbiji.
- Ruski car, 20. decembra 1905. godine, na tajnoj sjednici svog kabineta, presudio je, diktirajući u pero zapisničaru, da se sa Crnom Gorom ne može više tako, iznijevši nekoliko rečenica o ponašanju vladara, i zaključio: „Od ovog trenutka se Crna Gora priključuje Srbiji i ima da izvršava zadatke koje joj ona naredi“ - objašnjava Radonjić.
Ističe da taj podatak zna veoma mali broj ljudi u Crnoj Gori, iako je objavljen u knjizi profesora Andrijaševića (Živko) iz 2022. godine u Podgorici, u kojoj postoji originalan izvod iz tog dokumenta.
<h2>Evropska unija – cilj koji maskira servilnost</h2>
Profesor Radonjić smatra da je ovakva postavka i konstelacija vlasti, od premijera do predsjednika Skupštine, unaprijed dogovorena, te da su sve eventualne čarke među njima konstruisane kako bi se spriječio ulazak u Evropsku uniju.
- A sve uz povike: „EU, EU!“. Ako ikada u nju i uđemo, stići ćemo kao prvi organizovani srpski prostor, bez obzira što ćemo se zvati Crna Gora i što će vjerovatno ostati ovaj organizacioni dio - ukoliko se ne dese neke zaista velike promjene na međunarodnoj političkoj sceni, u sudarima velikih sila. Tako ćemo ponovo dobrovoljno ići u ropstvo – kaže Radonjić.
Naglašava da Crnogorci vrlo slabo poznaju svoju istoriju, što je osnovni uzrok problema.
- Mi ne znamo tačno kad je počeo raskol Crne Gore, na čemu se zasniva, niti kako to da sve tako lako ide u korist onima koji žele da je dokusure, jer nema ko da se pobuni. A, ne možete planirati nešto prije nego ustanovite uzroke i nađete ljekove - kazao je Radonjić.
Takođe, dodaje da danas nema nikoga na vidiku ko razmišlja o očuvanju slobode i nezavisnosti.
- Nijesam nikoga čuo posljednje tri godine da je kazao da se bori za nezavisnu Crnu Goru – već samo za Evropsku uniju. I tamo nas čeka isto, potpuna potčinjenost nekoj velikoj sili. Sudbina Crne Gore u potpunosti zavisi od ishoda rusko-ukrajinskog rata. Strana koja tu pobijedi imaće Crnu Goru na svojoj strani – tvrdi profesor.
<h2>Cetinje – ponižena duša Crne Gore</h2>
Naša je nevolja, poručuje profesor, što ne možemo da shvatimo da je vrijeme Crne Gore, sa jednom ogromnom slavom koju nikad neće i ne može istorija pomutiti, prošlo - došli su neki novi ljudi koji određuju dalje tokove i mijenjaju sve ono nekada ukorijenjeno, duboko ljudsko i pošteno.
- Vidite što se danas radi. Međusobno se ubijamo... Pogledajte Cetinje... Ispada da se onaj Martinović, što je ubio 13 ljudi, sa pravnog stanovišta ne može proglasiti krivcem jer je ubio i sebe. I sada ispada da Cetinjani izlaze na onu raskrsnucu tek tako... A kada bi razgovarali o Cetinju, zaista bi morali razgovarati drugačije. Nije Cetinje ovo što misle danas u Crnoj Gori - i ovi najpametniji i oni koji najčešće o njemu govore i kao govore sa razumijevanjem i željom da mu pomognu. Nije Cetinje zaostala psihotična kasaba! Cetinje je i dalje duša Crne Gore. Ali, Cetinje je gaženo i zgaženo još od 1946. pa nadalje – navodi profesor.
Dodaje da se zaboravljaju se sve stvari iz novije istorije.
- Zaboravljamo da je tamo 1991. godine bio pohod Narodne stranke, na čelu sa njihovim pokojnim predsjednikom, koji su pošli da postave srpsku zastavu na manastir. Pred njih su stali neki cetinjski momci, da im ne dozvole. Ovi su izvadili pištolje i pucali na te momke, trojicu su prenijeli u Danilovu bolnicu – ranjene. Nikad niko nije pokrenuo to pitanje. To je bio odnos prema Cetinju stalno – pojašnjava profesor Radonjić.
Podsjeća i na dešavanja u Medovini.
- Uvijek ispred manastira ima po dvoje policijskih kola. Oni čuvaju manastir - od koga, od Cetinjana?! I kad se dogodilo ono na Medovini, nema odatle pedeset metara, da su gađali praćkom morali su čuti, a ne kad puca. A pomakli se nijesu. I sad kažu ostavka je pitanje ličnog opredjeljenja. To znači da je nikada niko u svijetu, kad bi mu moglo biti, ne bi podnio. Ali u Crnoj Gori im može biti – kaže sa žaljenjem profesor Radonjić.
<h2>Istorija se ponavlja</h2>
Profesor je uvjerenja da su poblemi Crne Gore počeli 14. aprila 1712. godine činom potpisivanja, kako navodi, fatalnog ugovora na Cetinju o saradnji Crne Gore sa Rusijom na vojnom planu i prihvatanjem ruskog pokroviteljstva, iako je to tada u ime Crne Gore učinila mala grupica ljudi na čelu sa mitropolitom Danilom Šćepčevićem, a iza leđa Opšteg crnogorskog zbora u ime Cetinjske mitropolije.&nbsp;
- Tada su faktički predali Crnu Goru Rusima u ruke, uz dogovor da Rusija pomaže Crnu Goru materijalno i kako mogne u datim okolnostima, a da Crna Gora zauzvrat šalje u carsku vojsku sav svoj vojni, što znači i radni, potencijal koji je imala. To je trebalo da bude pravedna nadoknada s obje strane za pružene usluge, iako se sve svelo na „zmijsko gospodarenje“ Rusije - od tada do nestanka Crne Gore 1918. i služenje Crnogoraca svemu što im se naredi sa ruskog političkog, državnog, crkvenog i vojnog vrha - objašnjava Radonjić.
Dodaje da su od toga, sa crnogorske strane, profitirali jedino mitropoliti iz čuvene njeguške porodice Petrović Njegoš, koji su napredovali u nekim činovima i zvanjima i materijalno bitno ojačali primanjem ruskih penzija i poslovima koji dolaze u datim ratnim okolnostima.
Od tada je, kako kaže, ruski uticaj i vezanost Crne Gore za Rusiju samo rastao, uz manje prekide sa formiranjem komunističkih partija.
<h2>Antibirokratska revolucija i ideja „Velike Srbije“</h2>
Profesor Radonjić podsjeća da je već početkom devedesetih godina govorio o tome što će se danas dešavati u Crnoj Gori.
- U intervjuu iz oktobra 1992. godine, koji je objavio list Liberal, tačno sam predvidio zaoštravanje odnosa između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve. Tada sam rekao da će se odnosi dodatno usložnjavati i da će završiti ili osnivanjem nezavisne crkve, ili potpunom dominacijom SPC nad crnogorskim vjerskim prostorom – podsjeća profesor.
U istom intervjuu, Radonjić je upozorio da će crkveni prostor Crne Gore biti poprište političkih borbi, ukoliko država ne zauzme jasan stav. I tada je, kaže, znao da će se razvijati scenario iz takozvane antibirokratske revolucije.
Profesor podsjeća da su vođe te revolucije bile iste one političke snage koje će kasnije pokušati da Srpsku pravoslavnu crkvu iskoriste kao alat u realizaciji velikodržavnih ambicija.
- Sve je to bilo dio šireg plana – oživljavanja ili rekonstrukcije tzv. Velike Srbije. Nije to bila samo politika. Bio je to dobro osmišljen projekat, u kojem je crkva imala jasno određeno mjesto - kaže Radonjić.
<h2>Srpska pravoslavna crkva – ime koje nije postojalo</h2>
On se prisjeća sjednice Svetog sinoda SPC iz 1996. godine, na kojoj je, kako navodi, zaključeno: „Prva Jugoslavija se raspala, i nje više nema. SFRJ se raspala, i nje više nema. Sva imovina SPC prelazi u naše vlasništvo“.
- To je bio jasan znak – Srpska pravoslavna crkva je preuzela svu imovinu, uključujući i onu u Crnoj Gori, i nastavila da djeluje kao da je sve to oduvijek bilo isključivo njeno - ističe Radonjić.
Profesor podsjeća da naziv „Srpska pravoslavna crkva“ nije postojao prije 1920. godine, kada je dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića stvorena nova crkvena struktura u tadašnjoj Kraljevini SHS.
- Do tada nije postojala organizacija pod tim imenom. SPC je stvorena političkom odlukom, koja je bila funkcionalna za novu državu, a ime koje je preuzela odgovaralo je tadašnjoj ideologiji – naglašava on.
<h2>Crna Gora – država koja nije stala iza svoje crkve</h2>
Radonjić posebno kritikuje odnos crnogorskih vlasti kroz decenije prema sopstvenom crkvenom nasljeđu.
- Crna Gora nikada nije zvanično stala iza svoje pravoslavne crkve. Bilo je pokušaja, kao onaj iz 1945. godine, kada su 76 sveštenika partizanske orjentacije tražili formiranje crnogorske crkve, ali to je ignorisano - objašnjava Radonjić.
Jedan od značajnijih trenutaka bio je, kaže, i pokušaj da se ospori gradnja Mauzoleja na Lovćenu, kada je pravni zastupnik kraljevske porodice u ime SPC podnio tužbu.
- Skupština opštine Cetinje je tada reagovala, tražeći od Ustavnog suda Crne Gore da se očituje. Međutim, ni sud, ni institucije, nijesu adekvatno odgovorile. Umjesto ozbiljne pravne rasprave, imali smo samo jednu rečenicu tadašnjeg predsjednika: „Vlada Crne Gore odlučila je da gradi Mauzolej”. Tačka – navodi Radonjić.
Možda je to bila i ideološka greška tadašnje vlasti, kaže Radonjić, ali pravi državnik mora razmišljati o svakom elementu koji može uticati na razvoj i stabilnost države – a crkva to svakako jeste.
Radonjić zaključuje da bi današnji odnosi između države i crkve bili znatno drugačiji da je ranije postojala jasna državna strategija.

Danijela Jovanović

Crna Gora je izgubila kontrolu nad sopstvenim identitetom

Nekadašnji direktor Montenegro Airlinesa, Vlastimir Ristić, govorio je za Portal ETV o gašenju nekadašnje nacionalne avio-kompanije kojom je rukovodio. Ristić, koji je već dugo preduzetnik i odnedavno funkcioner SEP-a, tvrdi da je MA ugašen zbog neznanja, uz primjese revanšizma tada novih vlasti. Za novu nacionalnu avio-kompaniju Air Montenegro kaže da za sada ne ostvaruje svoj društveni zadatak – ne povezuje Crnu Goru sa svijetom tokom cijele godine. Nada se da će AM znati da iskoristi najavljenu državnu pomoć i unaprijedi svoje letačke kapacitete u skladu s potrebama zemlje. Portal ETV: Zašto je ugašen Montenegro Airlines? Zbog čega su nove vlasti tada odbile da pomognu nacionalnu avio-kompaniju? RISTIĆ: Montenegro Airlines, u uslovima u kojima sam ja bio direktor, nije imao nikakve šanse da održi poslovanje. Naime, iako je neposredno prije mog dolaska Vlada Crne Gore odobrila 155 miliona eura pomoći za MA, situacija se početkom 2020. godine višestruko zakomplikovala. Pojavio se koronavirus, koji je zaustavio kretanje ljudi, pa time i avijaciju, a istovremeno se pojavio negativan stav nadležne agencije o dozvoljenosti vladine pomoći. Time je situacija u MA iz neizvjesne prešla u dramatičnu. Nove vlasti su odbile da spasu MA ponajviše iz neznanja. Mislili su i obećavali da će sa nula eura napraviti novu kompaniju. Time su stravično potcijenili sve nas koji smo tu firmu gradili od nule. Razumijem da je tada postojala velika kriza povjerenja. Za njih je MA bio partijski bastion DPS-a. Međutim, u stvarnosti nije bilo tako. Nijesu htjeli da čuju. I to im najviše zamjeram. Morali su da sagledaju – a upozoravali smo ih nebrojeno puta – šta su poslovne prakse u takvim situacijama, u kom pravcu treba raditi, šta sačuvati, a čega se osloboditi. Šta je JAT uradio dva puta, šta Swissair, Sabena, Alitalia... Uzalud. Nijesu morali da vjeruju nama – to mogu da razumijem – ali nijesu smjeli da postupaju impulsivno, a da ne pitaju makar nekoga kome vjeruju i ko o ovome zna dovoljno. <h2>ZLOUPOTRIJEBILI LOGO</h2> Portal ETV: Sa ove distance, da li je gašenje MA bila isključivo politička odluka i šta joj je bio cilj? RISTIĆ: Deficit znanja i razumijevanja avijacije, uz primjese političkog revanšizma – tako bih definisao tu odluku. Cilj je bio da se raskrinka "DPS bastion" i pokaže sav navodni javašluk koji su, prema mišljenju tadašnjih vlasti, vladali u Montenegro Airlinesu. I – šta je bilo? Upropastili su afirmisanu firmu i u novu preselili – koga drugoga nego, listom, kadrove MA. I ne samo kadrove, već i resurse. Neki su i zloupotrijebljeni. Logo, na primjer. A spisak je mnogo duži.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250607060656_a008aabe8bc5be0a7cf553f2582ad9a2fc8a63140c9e51ce5da021da08cf20ac.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250607060656_a008aabe8bc5be0a7cf553f2582ad9a2fc8a63140c9e51ce5da021da08cf20ac" data-rendition-name="original" width="679" height="679" loading="lazy" alt="Montenegro Airlines Air MOntenegro Logo"></figure>  Sve nas koji smo godinama gradili Montenegro Airlines boli nepravda koja je učinjena – ne nama, jer mi nijesmo važni – nego Kompaniji koja je na krilima nosila reputaciju Crne Gore, njeno društveno sazrijevanje, firmi koja je među prvima poslovala u evropskoj konkurenciji i bila naš ponos. Nije tajna, i niko to ne poriče – MA je imao ozbiljnih organizacionih slabosti. Nedostatak kadrovske obnove jer je firma izgubila reputaciju poželjnog poslodavca, hronična nelikvidnost, unutrašnji otpor restrukturiranju – samo su neki od problema. Najveći problem bio je imidž Kompanije u javnosti. Iako smo za to sami krivi, plaćena je previsoka cijena. Pokušao sam da se borim s tim u kratkom periodu svog mandata, ali mi okolnosti nijesu dale pravu priliku. <h2>MA LETIO KADA JE SAMO 25 ODSTO GRAĐANA IMALO PASOŠ I KADA SU NAM VIZE TREBALE I ZA SLOVENIJU</h2> Portal ETV: Smatrate li da je Montenegro Airlines trebalo restrukturirati, umjesto da ode u stečaj? Da li bi to bila bolja opcija nego osnivanje nove kompanije Air Montenegro? RISTIĆ: Ne mislim to ja, kao pojedinac – to je poslovna praksa svuda u svijetu. Daću vam primjer. Air Serbia danas leti na Heathrow i na aerodrom John F. Kennedy u Njujorku. Znate li na čije slotove? Na slotove Jugoslovenskog aerotransporta, tj. JAT-a. Da li bi ih imala da je uradila ono što smo mi uradili sa MA? Odgovor se sam nameće. Dakle, svaka avio-kompanija, a posebno nacionalna, posjeduje nematerijalna dobra – vrijednosti koje se ne nalaze u bilansima stanja i uspjeha. Tu spadaju kadrovi, tržišne pozicije, ugled u avio-industriji, prepoznatljivost vezana za zemlju čiji je nacionalni prevoznik, letačko-tehnička kondicija, iskustvo u održavanju bezbjednosnih standarda, i još mnogo drugih stvari. Čak ih je teško sve i pobrojati! Sve to je MA imao – i to u mjeri koja je značajno prevazilazila očekivanja za crnogorske prilike. Prisjetimo se, MA je letio kada je samo 25 odsto građana imalo pasoš, kada su nam vize bile potrebne čak i za Sloveniju, a da ne govorimo o drugim destinacijama. I – opstajao je. Pogledajte koliko to danas djeluje nezamislivo! Sve linije na kojima sada lete strani prevoznici, najprije je otvorio Montenegro Airlines. Ulagao je, razvijao tržište, pa su tek onda došli drugi. Najbolji primjer je Rusija – mi smo prvi poletjeli za Moskvu. I letjeli smo sami dvije-tri godine, sve dok se tržište nije probudilo do te mjere da smo u jednom trenutku, na linijama za Moskvu i Sankt Peterburg, imali konkurenciju od čak 17 ruskih avio-kompanija. Sedamnaest ruskih – na jednu našu i MA je i tada letio i opstajao. Portal ETV: Pokrenuta je nova avio-kompanija koja, reklo bi se, nije startovala od nule, već iz minusa. Koliki su njeni sadašnji dometi, s obzirom na veoma skromnu flotu i mali broj destinacija prema kojima leti? RISTIĆ: Nova kompanija je, želim da vjerujem, pokušaj da napravimo bolji Montenegro Airlines. I u nečemu zaista jeste bolji – sadašnje rukovodstvo Air Montenegra uspjelo je da eliminiše mnoge neprihvatljive poslovne prakse koje su postojale u MA, a skromnost promoviše kao vrlinu. Samim tim, i percepcija javnosti je drugačija – i za to im treba odati priznanje. Međutim, problem je dvojak. Prvo, moramo razumjeti da Air Montenegro ne treba da posluje isključivo sa ciljem ostvarivanja profita – baš kao što ni autoput ne mora da donosi direktnu dobit. Nacionalna avio-kompanija je saobraćajna infrastruktura. Ona postoji zbog šireg društvenog interesa i ljudi to moraju da shvate. Zamjerali su nam visoke plate. Ja sam kao izvršni direktor sa 20 godina iskustva bio tek 29. na platnoj listi. A plata mi je bila velika – i jeste morala biti. I sadašnji direktor i avio-kadar imaju velike plate – i tako treba. Avijacija drugačije ne funkcioniše. Dakle, ta teza "firma u minusu, a velike plate" jednostavno ne stoji. Avijacija je skupa, ali višestruko vraća ono što se u nju uloži. Drugi problem je što Air Montenegro trenutno ne ostvaruje svoju osnovnu misiju – a to je povezivanje Crne Gore sa svijetom tokom cijele godine. Nama u Montenegro Airlinesu nije bilo teško da izračunamo da linije ka Frankfurtu, Cirihu, Londonu, Beču, Rimu… donose gubitak, posebno zimi. Pa zašto smo letjeli? Zato što si iz bilo kog dijela Evrope mogao da dođeš u Crnu Goru, da te dočeka "parče tvog neba" i da te bezbjedno doveze kući.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250607060644_d19949f349d240326344b3fd7a21cba2232b3c4dd962ba873db65a67296b4d10.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250607060644_d19949f349d240326344b3fd7a21cba2232b3c4dd962ba873db65a67296b4d10" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Montenegro Airlines"></figure>  Samo su dvije linije tokom cijele godine bile profitabilne – Beograd i Moskva. Ali letjeli smo i sve druge jer smo znali da nam nije cilj profit, već povezanost zemlje. Turisti, poslovni ljudi, dijaspora i naši građani letjeli su širom Evrope zahvaljujući Montenegro Airlinesu. To u posljednjih pet godina nije slučaj. Air Montenegro mora tu da napravi iskorak. Vidimo da su isti oni koji su ranije kritikovali pomoć Montenegro Airlinesu sada izglasali zakon koji omogućava tu istu pomoć Air Montenegru. I to je dobro – jer bez toga kompanija ne bi opstala. Vjerujem da će Air Montenegro iskoristiti ovu priliku da unaprijedi svoje kapacitete u skladu s potrebama zemlje. <h2>CRNU GORU RAZVIJATI KAO CJELOGODIŠNJU TURISTIČKU DESTINACIJU</h2> Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu avio-dostupnost Crne Gore? Kako se to odražava na turizam? RISTIĆ: Avio-dostupnost je ispod nivoa potreba društva, a posebno turizma. Zarada Air Montenegra po prodatom mjestu u avionu nije ni približno važna kao ono što taj turista donosi – plaća smještaj, jede našu hranu, pije našu vodu, kupuje suvenire, posjećuje nacionalne parkove, koristi plaže, vozi se brodovima… U svemu tome država ubira PDV, preduzeća ostvaruju prihod, zaposleni plate, a država doprinose. Zarada lanca ponude – to je ono što je važno. A tog lanca ne bi bilo da gost nije došao. A kako dolazi? Avionom. Zato je važno da avionski dolasci ne budu ograničeni na dva ljetnja mjeseca. Sezone su sve duže i Crnu Goru treba razvijati kao cjelogodišnju turističku destinaciju. To nije moguće bez dobre nacionalne avio-kompanije koja će kroz sve pomenute ekonomske tokove vratiti ono što je u nju uloženo. Dolaze i poslovni ljudi – ali oni dolaze samo ako mogu da putuju brzo i komforno. A to znači letove tokom cijele godine. I to opet može samo nacionalna kompanija. Ako sve ovo sažmem u jednu poruku, ona glasi: Male zemlje, posebno turističke poput Crne Gore, moraju same finansirati svoju avio-dostupnost. A ako već plaćamo – bolje da plaćamo sopstvenu kompaniju nego stranu. Tako gradimo reputaciju, zapošljavamo naše ljude, dajemo im dobre plate koje ostaju ovdje, a ne odlaze van zemlje, i na kraju – jačamo sopstvenu ekonomiju. Evo gramatički i stilski ispravljenog dijela, uz očuvanje izgovornog tona i stila sagovornika: <h2>TIVTU POTREBNI NOĆNI LETOVI</h2> Portal ETV: Možete li dati kratak osvrt na potencijalnu koncesiju Aerodroma Crne Gore? RISTIĆ: Koncesija ne mora nužno biti ni loša ni dobra – sve zavisi od načina na koji se pripremi. A tu je naš ključni problem: mi se nijesmo dobro pripremili. Preduzeće Aerodromi Crne Gore nije uradilo ono što je moglo da uradi samostalno, i za šta je imalo priliku. Pošto sam tri godine bio u Odboru direktora te firme, imam i neka bliža saznanja. Podijeliću sa vama ono što je najmarkantnije – nemamo noćno letenje u Tivtu. A uz dovoljno volje, malo znanja i truda, možemo aerodrom Tivat osposobiti za tu vrstu saobraćaja. Dok sam bio u Odboru, uz pomoć NavBlue – ćerke firme velikog Erbasa – uradili smo studiju izvodljivosti koja je pokazala da je noćno letenje u Tivtu moguće, i jasno definisala preduslove za to. Dakle, samo treba da se radi. A kakav bi bio efekat? Noćni start u Tivtu drastično povećava profitabilnost naših aerodroma! Donosi ogroman rast broja avio-operacija i putnika. Praktično bismo dobili još jedan aerodrom, koristeći postojeće kapacitete i sredstva koja, vjerujem, to preduzeće već ima na računu. Dakle, šta nam fali? Vizija razvoja – toga nemamo. I ako nam za nešto treba koncesionar, onda je to upravo za ovakve projekte. U aerodromima je sada svima komforno i dobro. Firma je finansijski stabilna kao tvrđava. Zašto izlaziti iz zone komfora? Nema potrebe. I tu je suština problema. Moramo imati bolje poslovno liderstvo, jasnije planiranje i više rada da bismo došli do rezultata. Montenegro Airlines je, ne tako davno, u Tirani bio učitelj avijacije lokalnim kompanijama. Pogledajte gdje su oni danas, a gdje smo mi. Dakle: vizija, kadrovi, rad. Prvo uradimo ono što možemo sami – pa tek onda pričajmo o koncesiji.

Ristić: Montenegro Airlines ugašen zbog neznanja i revanšizma – upropastili firmu koja je na krilima nosila reputaciju Crne Gore

Da bi se integritet službe urušio, najednostavnije je postaviti podobne i poslušne koji će upravo kroz različite neutemeljene postupke degradirati one koji su stručni, kazao je u intervjuu za Portal ETV profesor kriminalističke psihologije i stručnjak za bezbjednost Sandi Dizdarević.&nbsp;
On smatra da glavni uticaj na crnogorske imaju Ruske službe sigurnosti, prevashodno Vanjska služba, a sve svoje ciljeve nastoji ostvariti preko proksi službi. Kao proksi služba javljaju se, kako objašnjava, pojedinci i grupe koji se vezuju za srpsku obavještajnu i vojno obavještajnu službu, na način da igraju veoma značajnu ulogu u kreiranju političkih platformi.&nbsp;
- Takve političke platforme usmjerene su na raskol između identiteta, a on se opet vezuje za vjersku opredijeljenost. Time je napravljen antagonizam unutar službe na one koji podržavaju srpski identitet i one koji se osjećaju kao Crnogorci – kazao je Dizdarević.
PORTAL ETV: Na Svjetski dan slobode medija poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković je Televiziju E, Portalal Analitiku, M Portal i Antenu M označio kao „sluge i zaštitnike mafije“. Razlog za to je izvještavanje i ukazivanje na katastroflno loše stanje u bezbjednosnom sektoru kojim upravlja njegova partija. Kako komentarišete targetiranje medija i novinara i koliko je po Vama ova retorika opasna?
DIZDAREVIĆ: Izjave bilo kojeg političara ne zaslužuju da im se posvećuje dužna pažnja, osobito zbog činjenice da su kao takvi potpuno irelevantni sa aspekta nauke i struke, osim kada su njihove izjave usmjerene s jedne strane na odbranu vlastitih neuspjeha i pokušaja da odbrane nešto što se sa aspekta nauke i struke ne slaže.&nbsp;
Sa druge strane, takve izjave u svom sadržajnom opusu satkane su od veoma opasnih elemenata koji mogu imati nepopravljive posljedice po sigurnost novinara i medija.&nbsp;
Izjave političara kojima se nastoji napraviti kauzalitet između, kako ste u pitanju naveli, „mafije“ i pojedinih medija, je potpuno irelevantna, a time se pokazuje i irelevantnost one persone koja takvu izjavu šalje u etar. Vezu kriminalnih grupa i pojedinaca, pa i iz medija, utvrđuju policijske agencije i nadležna tužilaštva, a ne političari koji su sebi uzeli za pravo da se bave ovakvim spekulacijama. Na kraju, puno je više političara u sadržaju konkretnih transkripata i komunikacije između kriminalnih grupa nego samih pojedinaca iz medijskog prostora.&nbsp;
PORTAL ETV: Televizija E i Portal ETV dva mjesa izvještavaju i otkrivaju kako su čelni ljudi u Upravi policije, Ministarstvu unutrašjih poslova osmislili akciju kodnog naziva „Značka“ uz podršku nekadašnjeg direktora ANB Bata Milića (davanjem negativnih procjena) kako bi službenike polcije sa višegodišnjim karijerama, a koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, istisnuli iz bezbjednosnog sektora kroz frizirane disciplinske postupke i tako stvorili partijsku vojsku za rukovodeće pozicije. Vaš stav o degradiranju nepodobnih policijskih starješina?
DIZDAREVIĆ: Nažalost živimo u vremenu političke partokratije kada su se pojedinci koji se deklariraju kao profesionalci i stručnjaci prodali pojedinim političkim platformama za određene pozicije ili benefite. To pokazuje i dokazuje tezu koju propagiram godinama u okviru kriminalističkih nauka i struke, a to je da ne postoji više pora društvene sfere, pa tako i policijskog posla, koja nije protkana dubokim političkim vezama, nepotizmom, neprofesionalizmom... Moj stav, kada je u pitanju odgovornost bilo koga, je da se ona mora dokazati.&nbsp;
No, odgovornost se ne utvrđuje kroz fingirane postupke koji se poduzimaju zarad nekih viših politika, a ovdje da budem iskren i direktan - politike Srbije, koja vodi veoma ofanzivne hibridne, političke, obavještajne i druge aktivnosti s ciljem održavanja neizvjesnosti. Ne radi se naravno tu o ideologiji kao što je kroz narativne žele propagirati, već o zaštiti vlastitih kriminalnih djela.&nbsp;
Jedan od načina jeste upravo onemogućavanje onih koji svoj posao rade časno i profesionalno, a nadasve stručno, da budu na pozicijama jer su kao takvi smetnje ostvarivanju njihovih ciljeva. Usmjeravanje disciplinskih prijava protiv policijskih službenika koji se osjećaju i izjašnjavaju kao Crnogorci poprima dodatni element koji može imati višestruke posljedice.&nbsp;
Prvo, to jasan znak da se radi o političkom projektu čiji izvođači radova su neprofesionalni policajci, jer kao takvi nijesu imali snage i profesionalne mudrosti, kao ni hrabrosti, da kažu ne - nema postupaka zato što je neko Crnogorac, ili Bošnjak, i Srbin, ili Hrvat. S druge strane, usmjeravati fokus disciplinskih postupaka isključivo protiv policijskih službenika zbog opredjeljenja pod paravanom kršenja određenih normi ukazuje na ofanzivno djelovanje vanjskih službi susjednih država.&nbsp;
Međutim, s obzirom da veoma dobro znam kroz šta kolege prolaze, jedino što im mogu poručiti jeste da svaki postupak ima svoj početak, proces i kraj, da je nužno i neophodno da se izbore za pravdu i istinu, koja će doći. Naravno takve procese treba izdržati, ali ukoliko se udruže izvjesnost je lakša.&nbsp;
PORTAL ETV: Kako gledata na bezbjednosni sektor u Crnoj Gori i ko sve ima uticaj na javnu i tajnu polciju?
DIZDAREVIĆ: Sigurnosni sektor u Crnoj Gori je devastiran kao i mnogi sektori zemalja koji su nastali raspadom SFRJ. Naravno, neke od tih država su napravile zaista veliki iskorak, ali mišljenja sam da se kod njih prije svega uskladilo nekoliko faktora. Crna Gora i njen sigurnosni sektor se nažalost suočavaju s nekoliko veoma bitnih problema. Postoji antagonizam unutar obavještajne službe, ali i policije, koji su prevashodno produkt vanjskih uticaja. Naime, Crna Gora je članica NATO saveza i sa jedne strane službe su morale biti svjesne da će njihove djelatnost biti predmet rada i pokušaja prodora velikih suprotstavljenih sila, poput Ruske Federacije i njenih službi.&nbsp;
Naravno, da bude veoma jasno sve aktivnosti se odvijaju kroz nekoliko pravaca, od kojih je jedan i izučavanje vulnerabilnih tačaka službe i vrbovanje, te postavljanje pojedinaca koji će raditi na urušavanju integriteta same službe. Da bi se integritet službe urušio, najednostavnije je postaviti podobne i poslušne koji će upravo kroz različite neutemeljene postupke degradirati one koji su stručni.&nbsp;
Glavni uticaj na vaše službe, kao i na mnoge u regionu, imaju Ruske službe sigurnosti. Prevashodno Vanjska služba, nekadašnji RISI (Ruski institut za strateška istraživanja) koji je djelovao u okviru SVR (Vanjske obavještajne službe), a sve svoje ciljeve nastoji ostvariti preko proksi alužbi. Kao proksi službe javljaju se pojedinci i grupe koji se vezuju za srpsku obavještajnu i vojno obavještajnu službu, na način da igraju veoma značajnu ulogu u kreiranju političkih platformi.&nbsp;
Takve političke platforme usmjerene su na raskol između identiteta, a on se opet vezuje za vjersku opredijeljenost. Time je napravljen antagonizam unutar službe na one koji podržavaju srpski identitet i one koji se osjećaju kao Crnogorci.
PORTAL ETV: U Crnoj Gori za dvije i po godine dogodila su se dva masakra na Cetinju u kojima su ubijene 23 osobe, među njima i četvoro djece. Niko nije podnio ostavku makar zbog moralne odgovornosti, javnosti saopšatavaju da je bezbjednosna situacija stabilana i pod kontrolom. Što Vi mislite kao stručnjak za bezbjednost?
DIZDAREVIĆ: Koliko je meni poznato, a smatram se obavještenim, oba slučaja koja spominjete imaju svoju etiologiju upravo u antagonizmima koje sam u prethodnom odgovoru spomenuo. Govoriti o odgovornosti, pa i moralnoj, a osobito krivičnoj, teško je jer nisam imao uvid u spis i cjelokupan predmet. Policijski organi su represivni organi, i u većini slučajeva postupa se post deliktno.&nbsp;
Da li se neki događaj mogao spriječiti, neophodno je napraviti detaljnu analizu sa više različitih naučnih pristupa i uvidjeti takve mogućnosti. U ranijem period sam u više navrata pisao na upravo ovu temu.&nbsp;
Na temelju ovih događaja i provedene analize (ako je provedena) može se osmisliti cjelokupan set mjera i radnji različitih subjekata, jer nema samo policija odgovornost već i mnogi drugi organi države, poput centara za socijalni rad, zdravstvenih ustanova, škola, pa i medija. S obzirom da znam mnoge kolege iz crnogorske policije koji su stručni, kao i mnoge kolege profesore za koje smatram da su izuzetni naučnici, a koji nijesu uključeni u ove analize, smatram da ćemo i ubuduće samo govoriti kroz medije, bez konkretnog operativnog djelovanja državnih subjekata.
PORTAL ETV: Po Vašem mišljenju, koliko će trebati vremena da se oporavi bezbjednosni sistem koji je evidento urušen?
DIZDAREVIĆ: Onoliko koliko je neophodno da dođe prevashodno do političkih promjena u Crnoj Gori. Nažalost, policijske rukovodice postavlja politika bilo na direktan ili indirektan način. U jednu ruku, to je prisutno i u mnogim demokratskim zemljama jer suštinski policijski direktori/komesari za svoj rad odgovaraju politici države. Da ne bi bilo zabune, policija ne odgovora političkoj stranci ili pojedincu, već vladama države koje sačinjavaju različite politike. E, onog trenutka kada dođe do faze da policijski direktori odgovaraju Vladi Crne Gore, a ne političkim pojedincima koji su imali uticaj na njihovo postavljanje, tada može doći do prve faze promjena.&nbsp;
Međutim, postoji puno drugih faktora o kojim bih mogao puno govoriti, a koji su veoma bitni - poput stručnog i iskusnog kadra. Nažalost, u jednom od svojih naučnih radova sam napisao da mi danas imamo najmanje kriminalista u policiji, ali zato imamo puno više političara i onih kojih su došli u policijske strukture preko kriminalnih grupa.
PORTAL ETV: Kako komentarišite postupanje vrha polciije u slučaju njihovog kolege, nekadašnjeg načelnka Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića, koji je nedavno iz medija saznao da su članovi jednog mafijaškog klana iz Crne Gore u Skaj komunikacijama dogovaraili da na njegovu kuću iz drona bace 10 kilograma eksploziva. Kako komentarišete ovakve propuste policije i da li zbog ovoga neko treba da odgovara?
DIZDAREVIĆ: Neprofesionalno i nestručno. Bez obzira da li se radi o osobi s kojom se neko u smislu njegovog profesionalnog stajališta i aktiviteta slaže ili ne, u slučaju pojave takvih operativnih podataka, jedna od prvih mjera intervencije koje moraju poduzeti jeste osmisliti set mjera i radnji da se sačuva sigurnost takve osobe i njegove porodice.&nbsp;
Jedna od mjera jeste i upoznavanje te osobe o informacijama operativnog karaktera i sačinjavanje hitnih procjena o mjerama i radnjama. Nažalost, takvi propusti govore o nestručnosti i neprofesionalnosti, koji potvrđuju tezu koju sam iznio u prethodnom odgovoru, a to je da u policijskim strukturama danas imate podobne, nestručne, korumpirane, i policajce koji su produžena ruka kriminalnih grupa.&nbsp;
Znate, nekada u sistemu sigurnosti nije bio problem kada neko ne zna. Rukovodioci su takve osobe procjenjivali i postavljali na određena mjesta gdje se ne donose bitne sigurnosne odluke. Danas je puno veći problem neznanje u akciji, jer oni koji ne znaju ubijeđeni su, zbog svoje nestručnosti i nedovoljne educiranosti, da su njihovi postupci jedino ispravni. E, danas živimo i živite u paradigmi „neznanja u akciji“.

Marija Žižić

Crnogorski bezbjednosni sistem je paradigma „neznanja u akciji“

U Crnoj Gori zaključno sa 30. septembrom, 13.308 državljana Turske posjeduje dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad, dok 87 osoba iz te države ima odobren stalni boravak, saopšteno je iz Uprave policije, prenosi portal Vijesti.
&nbsp;Navodi se da se u javnosti u posljednje vrijeme pojavljuju proizvoljne i netačne interpretacije podataka o broju državljana Turske koji borave u Crnoj Gori.
- Radi sprečavanja dezinformacija i tačnog informisanja građana, obavještavamo javnost da zaključno sa 30. septembrom 2025. godine, 13.308 državljana Turske posjeduje dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad, dok 87 lica iz ove države ima odobren stalni boravak - ističe u saopštenju.
Iz UP su kazali da intenzivno kontrolišu kretanja i zakonitosti boravka stranih državljana u Crnoj Gori.
Oni su naveli da su za devet mjeseci ove godine, u odnosu na turske državljane preduzete mjere u skladu sa Zakonom o strancima i drugim važećim propisima.
Ističe se da je na graničnim prelazima donijeto 213 rješenja o zabrani ulaska, dok je zbog neprijavljenog boravka izdato 1.469 prekršajnih naloga.&nbsp;
Donijeto je, kako su rekli, 237 rješenja o otkazu boravka, a zbog nezakonitog ulaska i boravka podnijeto je 790 prekršajnih prijava, odnosno izdato prekršajnih naloga.&nbsp;
- U istom periodu donijeto je 40 rješenja o protjerivanju, a 42 lica su prinudno udaljena iz Crne Gore. Takođe, donijeto je 370 rješenja o dobrovoljnom povratku, dok je 26 stranih državljana smješteno u Prihvatilište za strance - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Ukazuke se da je u postupcima odobravanja i produženja privremenog boravka dato je 1.770 negativnih mišljenja, a podnijeto je i 1.025 inicijativa za prestanak dozvola za privremeni boravak.&nbsp;
- U cilju zaštite unutrašnje bezbjednosti, Uprava policije će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem redovnih i ciljano usmjerenih aktivnosti kontrole boravka stranaca, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i u saradnji sa drugim nadležnim organima, posebno u odnosu na strane državljane koji krše propise o pravu boravka u Crnoj Gori - piše u saopštenju UP.

UP: Zaključno sa 30. septembrom, u Crnoj Gori boravi više od 13.000 državljana Turske

Cetinjski vatrogasci imali su večeras pune ruke posla. U razmaku od svega deset minuta gorjele su dvije kuće u gradu. Zahvaljujući brzoj intervenciji Službe zaštite i spašavanja, spriječen je požar većih razmjera, a u jednom slučaju kuća je potpuno sačuvana.
Kako je Radio Cetinju kazao komandir Službe Miloš Ćećanović, prva dojava stigla je u 23:06 časova, kada je prijavljeno da gori električna instalacija u kući u blizini Crvenog krsta.
Na teren su upućena dva vozila i pet vatrogasaca, koji su požar brzo ugasili, pa nije bilo materijalne štete – objasnio je Ćećanović.
Samo deset minuta kasnije, u 23:17, stigao je novi poziv da gori kuća u blizini Štamparije. Na lice mjesta izašla su dva vozila i sedam vatrogasaca.
Zatekli smo plamen kako se širi preko krova. Pričinjena je velika materijalna šteta, ali smo brzom intervencijom spriječili da kuća u potpunosti izgori – kazao je komandir cetinjskih vatrogasaca.
On ističe da su dvije velike intervencije u tako kratkom vremenu bile poseban izazov za ekipu.
- U deset minuta smo imali dvije ozbiljne intervencije, gorjele su dvije kuće. Brzo smo reagovali, pozvali pripravnost i organizovali izlazak na teren. Da smo samo malo zakasnili, da nešto nije pošlo kako treba, kuća bi potpuno izgorjela. Reagovali smo baš dobro, posebno s obzirom na to da je skoro cijela smjena već bila na prvoj intervenciji – rekao je Ćećanović.
Vatrogasci su i dalje su na terenu pošto su uočena žarišta u gredama kuće u blizini Štamparije.
- I dalje smo na terenu kako bismo iskontrolisali potkrovlje i grede na kojima još uvijek ima žara i gori – kazao je Ćećanović.

Cetinje: Gorjele dvije kuće, vatrogasci brzo reagovali

Devetog dana Prve sjednice Drugog redovnog zasijedanja poslanici će voditi objedinjenu raspravu o Godišnjem izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2024. godinu i Godišnjem izvještaju o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2023. i 2024. godinu.
To je navedeno na zvaničnom sajtu Skupštine Crne Gore.
Na sjednici će biti riječi i o Godišnjem izvještaju o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2024. godinu, Izvještaju o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2023. i 2024. godinu, kao i Izvještaju o radu Agencije za sprečavanje korupcije za 2023. i 2024. godinu.

Poslanici danas o radu Ombudsmana i stanju u sudstvu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović oštro je osudio napad koji se dogodio u Podgorici, uputivši podršku povrijeđenom sugrađaninu i njegovoj porodici, te pozvao nadležne organe na brzo i potpuno rasvjetljavanje slučaja i blagovremeno informisanje javnosti.
Milatović je apelovao na smirenost i uzdržanost, poručivši da u društvu ne smije biti mjesta kolektivnoj krivici ni stigmatizaciji cijelog naroda.
- Obaveza nam je da štitimo sigurnost ljudi i javni red, ali i društvenu koheziju. Svi javni akteri moraju voditi računa da porukama ne podižu tenzije, dok su policija i tužilaštvo dužni odlučno suzbijati govor mržnje i svaki vid prijetnji - naveo je predsjednik.
Govoreći o pitanju migracija, Milatović je ocijenio da je Crnoj Gori potrebna odgovornija imigraciona politika — čvrsta prema zloupotrebama i kriminalu, a pravedna prema svima koji poštuju zakone.
- To znači ciljane bezbjednosne provjere, efikasno sankcionisanje nezakonitosti i jači nadzor nad zloupotrebama, ali i jasnu poruku da su ljudi koji žive i rade u skladu sa propisima naši gosti i komšije — dobrodošli i sigurni - istakao je on.
Predsjednik je podsjetio da je još prije mjesec dana upozoravao na potrebu definisanja jasne, uravnotežene i odgovorne politike u oblasti migracija, dodajući da od tada nije bilo konkretnih institucionalnih koraka.
- Danas, umjesto ishitrenih odluka, moraju se donijeti ozbiljne i održive mjere u interesu svih građana”, zaključio je Milatović, poručivši da Crna Gora mora pokazati zrelost: nultu toleranciju prema počiniocima, dosljednu primjenu zakona o strancima i smiren pristup u trenutku kada je najlakše podići tenzije - zaključio je Milatović

Milatović: Nema mjesta kolektivnoj krivici, potrebna odgovornija imigraciona politika

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori, kazao je za Portal ETV ambasador Željko Perović.
U izvještaju “Obnova britanskog liderstva na Zapadnom Balkanu” konstatovano je da se Crna Gora se suočava sa duboko ukorijenjenim političkim i društvenim izazovima koji proizilaze iz spoljnog miješanja.
Komentarišući ovaj dokumetn, Perović je rekao da je veoma značajno da se naredna Konferencija “Berlinskog procesa” održava baš u Londonu, odnosno, da se Velika Britanija ponovo uključuje “na velika vrata i punom parom” u dešavanja na Balkanu.&nbsp;
- Imajući u vidu stepen stranog miješanja i malignog uticaja, može se slobodno reći ponovo uzavrelog Balkana. Krajnje zabrinjavajuće i izuzetno stetno miješanje Rusije, prvenstveno preko nacionalističkog režima u Beogradu, prema zemljama kandidatima za ulazak u EU, naročito prema Crnoj Gori i BiH, kao i ostalim pretendentima Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali i zategnuti odnosi između Beograda i Zagreba, čine Balkan ponovo “buretom baruta” - naveo je Perović.&nbsp;
Zbog toga je, ističe, zajedničko posvećeno djelovanje SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije od presudne važnosti za dalji prosperitet i napredak cjelokupnog Balkana.&nbsp;
- Od izuzetne je važnosti da se u britanskom Izvještaju, nakon određenog “tihovanja” i može se slobodno reći višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na “maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori”. Konačno! U Izvještaju se ukazuje i na dva ključna momenta, pokušaj državnog udara 2016. i ustoličenje novog poglavara SPC (glavnog ruskog igrača) u Crnoj Gori, koji su izazvali destabilizaciju i vjerske i političke nemire, te do tada nezapamćene podjele u crnogorskom društvu. Konačno - naglasio je Perović.
Ono što u britanskom izvještaju ne piše, a vjeruje da je razmatrano na Konferenciji u Londonu, je da, kako kaže Perović, crnogorska vladajuća garnitura "na čelu sa predsjednikom većinski četnicke i retrogradne Skupštine vojvodom Andrijom Mandićem i njegovim saborcima iz crnogorske marionetske Vlade, naročito iz redova DF i Demokrata, kao i nijemim posmatračima, time i saučesnicoma iz ostalih stranaka, ne preduzima ništa da takvo djelovanje spriječi".&nbsp;
- Staviše, svojim saučesnistvom u urušavanju, destabilizaciji i vidnom pokušaju zaustavljanja Crne Gore na njenom evropskom putu daju puni doprinos - dodaje Perović.
Kao najvažnije, Perović ukazuje na ono na šta upozorava nekadašnji minustar odbrane Britanije, bivši geneneralni sekretar NATO-a i “glavni revizor Strateskog pregleda odbrane 2025.” Lord Robertson, a to je da “ono što se dešava na Zapadnom Balkanu ne ostaje tamo”.
- A to znači da dešavanja na Balkanu najdirektnije ugrožavaju Veliku Britaniju i EU. A to se ne smije dozvoliti! Pa je interes i jednih i drugih da “brinu o događajima u svim zemljama regiona” - naglasio je Perović.
Prema njegovim riječima, od uspješnosti borbe protiv korupcije, nacionalizma i stranog miješanja zavisiće i stabilnost Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Poruke i uputstva su jasni. Od Crne Gore zavisi da li se pravilno čitaju i ima li spremnosti da se sprovedu u djelo - zaključio je Perović.

Perović: Nakon "tihovanja", Britanija konačno upozorava na maligni uticaj Putina i Vučića u Crnoj Gori

Ako bi se akcije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića sprovela do kraja i desilo se moguće razrješenje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, to bi izazvalo još jednu veliku sistemsku krizu u Crnoj Gori i imalo bi kao svoju posljedicu usporavanje crnogorskog puta prema Evropskoj uniji, što je Mandićev ključni strateški cilj - rekao je predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Komentarišući otvorene napade Mandića na Markovića, ali i sinhronizovane kritike svih poslanika na sjednici u parlamentu kada je predstavljen izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu za prethodnu godinu prije tri dana, kaže da mu ništa nije začuđujuće, te da to otkriva pravu prirodu parlamentarne većine, posebno koalicije predvođene Mandićem.
- Oni su zaista umislisli da su 30. avgusta sproveli neku revoluciju i da su zaista oslobodili Crnu Goru. Iako se često u sarkastičnom tonu prema njima kao "oslobodiocima", zaista misle da to jesu i da u Crnoj Gori nakon 30. avgusta treba da vladaju revolucionarni zakoni, revolucionarna pravda, prijeki sudovi, presude i osuđivanja preko noći bez prezumpcije nevinosti. Ovaj Mandićev manevar vidim u tom kontekstu - naveo je Vujović.
Smatra da su dvije stvari tu ključne - Mandićev strah i izazivanje sistemske krize kojim bi se zaustavio evropski put Crne Gore.
- Jedna stvar je strah gospodina Mandića. Možemo da budemo nezadovoljni radom tužilaštva, ali je činjenica da su otvorili nekoliko markantnih predmeta i slučajeva protiv ljudi bliskih Mandiću, što iz njegovog najbližeg političkog, što iz ličnog okruženja. Imate slučajeve protiv predsjednike opština Mojkovac, Nikšić, Pljevlja. Imate slučaj prebijanja predsjednika Opštine Budva, koji su očigledno uradili Mandićevi ljudi, odnosno njegovi batinaši iz Budve. Najveći strah je od slučaja "državni udar", jer je Specijalno državno tužilaštvo izjavilo žalbu na oslobađajuću presudu. Imate slučaj protiv (Milana) Lekića iz Pljevalja - naveo je Vujović.
Dodaje da su ljudi oko Mandića, za nepune dvije godine otkada je na vlasti, skupili toliko slučajeva i "pet-šest ljudi iz njegovog najbližeg političkog okruženja su pod tužilačkom istragom".&nbsp;
- To govori dovoljno o svemu i dovoljno govori o njegovom strahu. Zbog toga je ta akcija - kazao je Vujović.
Komentarišući postupanje tužilaštva u slučaju Mandićevog sinovca, Danila, u kom je predmet dodijeljen nižem tužilaštvu, te slučaj predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića u kom je odbačena prijava, navodi da to "ne eliminiše stvar Mandića".
- Iako s pravom možemo da budemo nezadovoljni tretmanom tih predmeta od Vrhovnog državnog tužilaštva, te procesuiranja predmeta tužilaštvu sa nižim stepenom odgovornosti nije dovoljno i ne eliminiše stvar Mandića od svega toga. Oni bi htjeli da imaju tužilaštvo i sudstvo i kompletno pravosuđe, zato se i pokreće priča o vetingu da bi ga imali pod potpunom partijskom kontrolom. Kao što je stavio pod svoju kontrolu gotovo sve partije parlamentarne većine. On je potpuno pacifikovao Pokret Evropa sad - istakao je Vujović.
<h2>Kontrola</h2>
Komentarišući izostanak reakcije PES-a ocjenjuje da je to "još jedan primjer snisohodljivog odnosa prema Mandiću u parlamentu Crne Gore".&nbsp;
- Vidjeli smo reaciju predsjednika Kluba poslanika PES-a Miodraga Lakovića, koja jeste bila reakcija, iako prilično blijeda. Onda smo vidjeli skandaloznu reakciju poslanika Vasilija Čarapića na brutalno gaženje njihovog poslaničkog kluba od Mandića on odgovara time što napada bivšu vlast. To je bilo degutantno gledati i slušati, ali to pokazuje u kojoj mjeri je PES, posebno u parlamentu, stavljen pod kontrolu Mandića. Mislim da (premijer Milojko) Spajić ne kontroliše ni trećinu svog poslaničkog kluba i da dvije trećine njegovog poslaničkog kluba su bliži politici Mandića, nego politici PES-a - ocijenio je Vujović.
<h2>Strah</h2>
Odgovarajući na pitanje gdje su u svome tome njihovi koalicioni partneri iz Demokratske Crne Gore kaže da sve što važi za PES "još više važi za Demokrate".&nbsp;
- Oni su odavno potpuno izgubili svoj politički individualitet i politički profil. Potpuno su ste stopili u politiku i ideologiju Nove srpske demokratije gospodina Mandića. Posebno me ne začuđuje njihovo ćutanje u parlamentu. Stranka koja će navodno da podrži izvještaj VDT-a, a onda imamo onakve brutalne napade Mandića prema onima koji će navodno da podrže taj izvještaj, a imate ćutanje Demokrata. To samo po sebi dovoljno govori. Ponekad imam utisak da kad Mandić uzme banak, uzme da govori da zavlada strah, posebno u klubovima PES-a i Demokrata. Taj paternatlizam Mandića posebno je vidljiv u Skupštini Crne Gore - naglasio je Vujović.
<h2>Sistemski problemi</h2>
Komentarišući reakciju Delegacija EU, iz koje je saopšteno da je vladavina prava veoma značajna za evropski put Crne Gore, te očekuje li da se aktuelna dešavanja mogu odraziti na budući izvještaj o Crnoj Gori, pita što još treba da se desi da bi "naši evropski partneri do kraja vidjeli sa kim imamo posla".
- Ne znam što još treba da se desi u Crnoj Gori - toliko primjera ne samo nacionalističke politike, ne samo politike istorijskog revizionizma, vraćanja u devedesete, slavljenje ratnih zločinaca, nego i u u sistemskoj ravni odnosa prema vladavini prava i institucijama - da bi naši evropski partneri do kraja vidjeli sa kim suštinski imamo posla i da su to strukture koje će na svakom polju nastojati da zaustave Crnu Goru na evropskom putu i da neće birati sredstva, da će permanentno proizvoditi krize i sistemske probleme. Suština je da ovakva vlast, komponovana na ovaj način, ne može uvesti Crnu Goru u EU - kazao je Vujović.
<h2>Ohrabrenje</h2>
Komentarišući to što međunarodni partneri ukazuju na to da je dio vlasti spona između Rusije i Srbije, a da ista vlast dobija pozitivne poruke iz EU, ocjenuje da se radi o ohrabrenju, jer postoji novi entuzijazam kad je u pitanju politika proširenja.&nbsp;
- Imao sam priliku da se u to uvjerim, da podrška Crnoj Gori nikad nije bila veća i zbog toga treba razumjeti da zaista žele da pomognu državi. Kad im objašnjavate određene stvari nailazite na određeno razumijevanje, ali domaći zadatak moramo da obavimo sami. Ne možemo očekivati da naše zadatke ostvare naši partneri. U tom smislu tumačim i te glasove od evropskih partnera, ali moraju i oni razumjeti da se opozicija nalazi u veoma delikatnoj poziciji. Autentičan je cilj opozicije da Crna Gora uđe u EU, ali ne možemo ostati mirni na brojne devijacije jer znamo da će te strukture iskoristiti svaku priliku da sabotiraju naš evropski put do momenta dok se ne desi zatvaranje tog prozora mogućnosti. To ne znači da opozicija ne treba da iskoristi svaku priliku da našim partnerima objasni kakva je situacija u Crnoj Gori - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzy-TAYMRXkU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Ako bi se desilo razrješenje Markovića, to bi izazvalo još jednu veliku sistemsku krizu koja bi mogla usporiti put prema EU

Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ i da dolazak (predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije) Mandića i ostalih optuženih na vlast nije imao za posljedicu gašenje tog predmeta - ocijenio je za informativnu emisiju "24 sata" na Televiziji E advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
Komentarišući otvoreni napad Mandića na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića kazao je da se istovremeno medijski stavlja na stranu politički pritisak tog istog tužilaštva na nezavisne i objektivne medije, pojedince, kritičare vlasti i opoziciju.&nbsp;
- Odjednom nije tema kako je tužilaštvo instrumentalizovano u političkoj borbi protiv objektivnih medija, nego su sada promijenili uloge, pa je državni tužilac žrtva političkog pritiska, a ne obratno - naveo je Olenik.
Smatra da je između te dvije stvari najviše istine.
- A to je strah opravdani od završetka procesa za državni udar koji bi po svim normalnim kriterijumima trebalo da završi osuđujućim presudama - naveo je Olenik.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori poručuju da političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava, ugrožavaju nezavisnost tužilaštva, ali i napredak Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštva, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - navode u Delegaciji Eu.
Dok PES stidljivo odgovara na optužbe, Demokrate tihuju. Iz izvršne vlasti oglasio se jedino Savjet za vladavinu prava, kojim predsjedava potpredsjednik Vlade iz redova Demokrata Momo Koprivica. Poručuje da nezavisno pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno od političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava, a time i uspjeh Crne Gore na evropskom putu.
Slučaj “državni udar” u kojem je Mandić sa Milanom Kneževićem prvostepeno osuđen na pet godina zatvora i dalje je aktuelan, nakon što se Specijalno državno tužilaštvo u junu žalilo na naknadnu oslobađajuću presudu.&nbsp;
Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv predsjednika Opštine Mojkovac Veska Delića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.&nbsp;
Vrhovno tužilaštvo je ranije formiralo predmet protiv predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića zbog sumnje na izazivanje nacionalne i vjerske mržnje.&nbsp;
Istrage o zloupotrebama bivšeg direktora Rudnika uglja Milana Lekića, predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša.&nbsp;
Svi oni su funkcioneri Mandićeve Nove srpske demokratije. A slučaj koji je najviše pogodio šefa skupštine je i optužnica protiv njegovog sinovca Danila Mandića, koji će se naći pred sudom u novembru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Prilog novinara Televizije E Aleksandra Matića.

Tag: intervju