Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Smetnja srpskom režimu u Crnoj Gori su svi suverenisti, NATO im je prepreka za potpuno preuzimanje kontrole

Portal ETV

1084x550

Danas život u Crnoj Gori dobija na značaju

&nbsp;Upravi policije nedostaje više od 1,5 hiljada službenika, što otežava kvalitetno obavljanje poslova i zadataka koji su im povjereni, kazao je predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić, navodeći da treba mijenjati cijeli sistem i da pojedinačne promjene ne daju rezultate.
Rmandić je rekao da je stanje u crnogorskoj policiji teško, ali da vjeruje da će iz te situacije uspjeti da izađu samo jači i organizovaniji.
- Problemi koji nas prate su mnogobrojni i višestruki, oni dolaze kako s polja, tako i iz organizacije i moramo da pregrupišemo svoje redove, da pokušamo da nađemo najbolje rješenje i najbolje modalitete za rješavanje tih problema - rekao je Rmandić u intervjuu agenciji MINA.
On je istakao da broj službenika kojim sada raspolaže policija nije dovoljan i ne može biti dovoljan za kvalitetno obavljanje policijskih poslova i svih zadataka koji su im povjereni.
- Mi faktički u ovom momentu „dišemo na škrge“. Borimo se za vazduh i pokušavamo sa tim snagama koje imamo da ih pravilno rasporedimo i da ih pravilno upotrijedimo - &nbsp;rekao je Rmadnić.
Kako je kazao, za sada im to polazi za rukom, ali je što prije neophodno zapošljavanje novih službenika.
- Nama nedostaje između 1,5 hiljada i dvije hiljade policijskih službenika za osnovni raspored da bi mogli da funkcionišemo onako kako treba. Na pragu je, ako već nije počela, turistička sezona na primorju i mi ćemo imati sve veći priliv ljudi u Crnu Goru i to neko mora da servisira - dodao je Rmandić.
Kako je rekao, pored 708 kandidata čije su prijave na Javni poziv za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije, blagovremene i potpune, a koji su prijeko potrebni, postoji i 16. generacija polaznika Policijske akademije koja je završila školovanje u decembru prošle godine i još nije počela da radi.
- To smatram za izuzetno veliki propust, odnosno nedostatak službe. Ti ljudi su morali biti zaposleni odmah nakon završetka škole i da im bude omogućeno da rade pripravnički staž, a onda da zasnuju puni radni odnos - dodao je Rmandić.
On je naveo da očekuje da se to što prije riješi, dodajući da ti ljudi koji su već školovani za policiju, za razliku od 708 koji su se prijavili na Javni poziv, mogu sjutra početi da rade i da sa starijim kolegama na kvalitetan način odrađuju posao.
Rmandić je rekao da su u toku bezbjednosne provjere za 708 kandidata sa Javnog poziva i da će, prema njegovim informacijama, nakon toga sukcesivno biti pozivani kandidati za medicinska i ostala testiranja, nakon čega će moći da budu primljeni u službu.
Govoreći o uniformi policajaca, on je kazao da postojeća uniforma nije adekvatna, da je policijski službenici nose već devetu godinu i da je u velikoj mjeri pohabana.
Rmandić je naglasio da ne može da prihvati objašnjenja da su stalno pali tenderi i da zbog toga ne može da se kupi ništa što se tiče uniformi.
- Da li je moguće da u 30 godina slušamo da su nam problem tenderi i da nemamo pet pametnih glava koje će da sjednu i donesu jasne procedure na osnovu kojih bi se ti tenderi radili i obavljali i jasne procedure na osnovu kojih bi se određivali neki prioriteti - &nbsp;rekao je Rmandić.
Kako je rekao, postavlja se pitanje da li je neko odgovarao za to što je neki tender pao.
Rmandić je istakao da zbog takvih uniformi šteta za državu nastaje od samog graničnog prelaza, jer kada stranac dolazi u Crnu Goru pa vidi policajca u pohabanoj uniformi i patikama u nekoj boji, neće smatrati za ozbiljno društvo i sistem.
On je istakao da je prevashodni zadatak svakog policijskog službenika borba protiv kriminala, i u svojim redovima i spolja i da kao sindikat daju punu podršku menadžmentu Uprave policije na čišćenju policijskih redova.
Rmandić je dodao da se boji da u policiji žive „Orvelovu farmu gdje smo svi jednaki i samo su neki malo jednakiji i imaju malo veća prava“.
- Primjer toga je slučaj bivšeg vršioca dužnosti, direktora Uprave policije, Nikole Terzića, koga je jedan policijski službenik optužio da je pokušao, odnosno uticao na njega, da ne hapsi osobu koja je osumnjičena za utaju poreza otprilike milion EUR - kazao je Rmandić.
On je naveo da postoji papir na kome je Terzić sugerisao da se jedna osoba ne sankcioniše, ne procesuira i ne hapsi.
- Kolega nije podlegao pritisku i ta osoba je uhapšena i procesuirana, ali dolazimo u situaciju da Terzić danas radi o unutrašnjoj kontroli Ministarstva unutrašnjih poslova i da on, koji apsolutno nema nikakav kredibilitet više za bilo šta, u očima policijskih službenika, treba da kontroliše iste te službenike i ocjenjuje da li su postupili zakonito u nekim postupcima - rekao je Rmandić.
Kako je naveo, u policiji postoje jako sposobni ljudi koji su sklonjeni sa strane i niko ih ne vidi.
- Nažalost sistem ih ne prepoznaje i recikliramo stalno iste ljude, vrtimo ih sa pozicije na poziciju, a od njih ne dobijamo nikakve rezultate - naglasio je Rmandić.
Upitan šta vidi kao razlog za to, on je odogoviro da ne zna, ali da, ako se promijeni jedan čovjeka na čelu neke organizacione jedinice nije ništa urađeno.
- Jer su ispod njega ostali sve oni isti koji su do tada traljavo, nikako ili pogrešno obavljali posao ili su ga oboljali samo da bi dobili. Tako da sistem mora da se mijenja kompletan, pojedinačne promjene ništa ne predstavljaju - dodao je Rmandić.
On je, govoreći o diplomama u Upravi policije, naveo da postoji mnogo diploma koje su kupljene po raznim univerzitetskim centrima van Crne Gore.
- Imamo u Upravi policije više menadžera, vaspitača, učitelja, ekonomista, nego ljudi koji su završili bezbjednost i pravo, koji su završili vojnu ili policijsku akademiju. Mi smo menadžerska asocijacija, nažalost, to ne može tako da funkcioniše - kazao je Rmandić.
Kako je rekao, policajac mora da bude onaj koji je počeo na ulici, koji je prošao sve stepenike službe i došao do vrha.
- Samo takav zna šta je policijski hljeb i samo takav zna kako da postavi sistem - naglasio je Rmandić.
Govoreći o obukama i stručnom osposobljavanju policajaca, Rmandić je rekao da imaju povremene obuke, ali da to nije adekvatno.
- Bojevo gađanje smo imali prije otprilike 20 dana, poslije 20 godina. To nije optimalno i nije pravo za jednog političkog službenika koji nosi oružje i koji svakodnevno može doći u priliku da ga upotrijebi - kazao je Rmandić.
On je istakao da moraju pružiti aktivne obuke ljudima za stvarne situacije koje mogu da im se dese u svakodnevnom poslu, kao i za postupanje sa različitim kategorijama društva.
Rmandić je istakao da se mora pružiti adekvatna psihološka podrška policajcima, navodeći da još nema sluha za to.
- Oni svakodnevno doživljaju stresove na poslu, doživljaju različita šikaniranja, napade kao što je bio prije nekoliko dana slučaj u Podgorici, nakon toga sa tim ljudima treba neko da porazgovara - rekao je Rmandić.
On je naveo primjer ubistva policajca u Igalu prije šest godina, kada niko nije pružio psihološku podršku kolegi koji je bio sa njim u autu, kao ni ljudima koji su hapsili ubice.
Prema riječima Rmandića, mnogo se problema gomilalo godinama i decenijama, nije se rješavalo, pa sada postoji „brdo problema“.
- Ako krenemo to brdo da rješavamo, vremenom ćemo doći do vrha i riješićemo sve. Oni se ne mogu riješiti za dan, dva ili pet, ali možemo da počnemo da ih rješavamo malo ubrzanijim ritmom i da to ide na mnogo bolji način - rekao je Rmandić.
Govoreći o radu Nezavisnog sindikata policije, on je podsjetio da je na njihov zahtjev povećan koeficijent za zarade policijskim službenicima za 20 odsto.
- Naša inicijativa je bila da se izmijeni Zakon u unutrašnjim poslovima i da se u penziju odlazi sa 50 godina života. Inicijativa je bila i da se važenje tih uslova produži do kraja 2028. godine, jer smo shvatili da bi, da je ostalo do kraja ove godine, veliki broj službenika iskoristio to pravo i otišao u penziju - rekao je Rmadnić.
On je istakao da je stalna inicijativa sindikata povećanje zarada policijskih službenika, vraćanje dostojanstva policijskoj uniformi, nabavka adekvatne opreme i obuće koju takođe nemaju.
Rmandić je naveo da je jedna od inicijativa, o kojoj su nedavno razgovarali i na međunarodnoj konferenciji policijskih sindikata koju su organizovali u Igalu, da se crnogorskoj policiji kao jedinoj u regionu, a možda i u Europi, sa uniforme ukloni traka sa imenom i prezimenom.
- Mi nosimo puno ime i prezime, za razliku od svih policija u okruženju. Na taj način smo vrlo izloženi pripadnicima raznih kriminalnih struktura, jer jasno vide sa kim imaju posla - naglasio je Rmandić i dodao da vjeruje da će Uprava policije i MUP imati sluha za to i da će to biti jedna od inicijativa koju će uspješno sprovesti.
Komentarišući odnos javnosti prema policijskim službenicima, Rmandić je rekao da imaju dobru saradnju sa građanima, ali da uvijek može biti bolja.
- Kada dođe do određene policijske intervencije, vidimo da se jedan dio javnosti jako uznemiri i da poču da sipaju drvlje i kamenje na policijske službenike i šta god da se desi u državi, obavezno je kriva policija. Nema veze da li mi imamo veze sa tim ili nemamo - kazao je Rmandić.
On je kao primjer naveo maloljetničku delikvenciju i vršnjačko nasilje, za čiju pojavu su pojedini osudili policiju, dodajući da su ljudi zaboravili da je porodica osnovna ćelija svakog društva i da se djeca vaspitavaju u porodici.
- Današnja djeca se, nažalost, vaspitavaju na način što već od dvije ili tri godine igraju igrice i gledaju klipove gdje se kolje, ubija i od samog početka života su upućeni na agresiju kao jedan vid prihvatljivog ponašanja - naveo je Rmandić.
Kako je rekao, roditelji moraju da povedu računa o tome, da usmjere svoju djecu i moraju da ih kontrolišu od najranijeg uzrasta.
- Policija dolazi tek kao represivni aparat. Kada se desi slučaj, odnosno kada se već desi posljedica, policija dolazi tek kao represivni aparat i mi nijesmo na izvoru tog problema. Policija ne može da ide po kućama da vas pitava djecu - zaključio je Rmandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGxlicrDD1qw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Rmandić: Mijenjati kompletan sistem, pojedinačne promjene ne daju rezultate

Ništa od ovoga što se danas dešava me ne iznenađuje – predvidio sam to još prije 30 godina. I ne samo da sam imao to u glavi, već sam i napisao i objavio. Možete to pronaći u mojim tekstovima, intervjuima... Sve je zapisano.
Ovim riječima akademik, profesor dr Radovan Radonjić, jedan od najistaknutijih crnogorskih intelektualaca i osnivač prve Škole demokratije i Škole retorike u Crnoj Gori, za Portal ETV započinje priču o turbulentnim odnosima Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, identitetskoj borbi naroda, ali i institucionalnim greškama koje su, kako kaže, dovele do gubitka kontrole nad sopstvenim identitetom.
- Kod nas su, u vlasti i opoziciji, ali i kod građana, uglavnom razvijena uvjerenja da su svi problemi počeli 30. avgusta 2020 promjenom vlasti poslije vladavine DPS-a 30-ak godina. Ali, moglo bi se reći da je upravo to kraj problema, tačnije kraj Crne Gore. Kada su 'pobjednici' tog 30. avgusta konstatovali, preko sadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore nekom vrstom raporta mitropolitu Amfilohiju, kako je na tim izborima pobijedila Petrovićka Crna Gora - to je bio kraj Crne Gore kakvu smo imali, kakvu smo željeli i za koju se sve manje bore i oni kojima je ona jedina država, koju vole kao majku i za koju su stvarno spremni da se žrtvuju - ocjenjuje profesor Radonjić.
Sve poslije toga je, kako kaže, dokusurivanje ili dokrajčivanje Crne Gore.
- Bilo preko SPC ili preko prosrpski orjentisanih partija koju su nju prihvatili kao duhovnu organizaciju na koju su prenijeli mnoge poslove koje su trebali da odrade i to se pokazalo kao dobitna kombinacija. Zato što se ratovanje oružjem protiv Crne Gore nikada nikome do sada nije isplatilo – podsjeća Radonjić.
<h2>Zaboravljena istorija i izgubljeni identitet</h2>
Crna Gora, prema riječima profesora Radonjića, ne samo da se povinovala crkveno-političkoj moći SPC, već je zaboravila i sopstvenu antifašističku istoriju.
Podsjeća da je mala Crna Gora, teritorijalno i po broju stanovnika, s pjesmom išla u rat protiv fašizma i velikih svjetskih sila, sa obećanjem da će se vratiti sa pobjedom - što je i činila.
- Tako je i engleski premijer Vinston Čerčil, u februaru 1944. godine u Donjem domu, na zaprepašćenje svojih torijevaca, priznao da je dvadeset pet neđelja zadržavanja Hitlerovih snaga određenih za istočni front - a tada su na Balkanu samo Crnogorci stvarno ratovali sa silama Osovine - odlučilo bitku za Moskvu, odnosno odredilo ishod Drugog svjetskog rata. Tako da je i Čerčil, pored Sartra, odao sva priznanja crnogorskom narodu i njegovoj borbi protiv fašizma, ali mi toga danas nekako nijesmo svjesni, niti nam to nešto znači, niti se prema tome identifikujemo - sa žaljenjem konstatuje Radonjić.
<h2>Dva šokantna podatka: Belveder i imperijalna presuda</h2>
Profesor izdvaja dva podatka koji, kako kaže, najbolje oslikavaju dubinu duhovne i državne potčinjenosti.
Prvi se odnosi na proteste na Belvederu 2021. godine.
- Mi smo 05. septembra 2021. pošli na Belveder sa parolom da branimo tron sv. Petra, i to je bio zvaničan pristup svih koji su tamo bili. Mi tada nijesmo branili ni Cetinje, ni Cetinjski manastir, ni Crnu Goru. Sve su te stvari bile odsutne, a naša je misao vezana za tron sv. Petra, kao što je i misao onih što su išli, sa crnogorske strane, na izbore 30. avgusta 2020. bila vezana za ispunjenje posljednje želje kralja Nikole iz egzila, a ne za odbranu rezultata demokratskog referenduma definisanog pod najtežim evropskim zahtjevima i pobjednički završenog - kaže Radonjić.
Drugi šokantan podatak, u čiji je posjed, kako navodi, slučajno došao, odnosi se na servilnost Crne Gore Srbiji.
- Ruski car, 20. decembra 1905. godine, na tajnoj sjednici svog kabineta, presudio je, diktirajući u pero zapisničaru, da se sa Crnom Gorom ne može više tako, iznijevši nekoliko rečenica o ponašanju vladara, i zaključio: „Od ovog trenutka se Crna Gora priključuje Srbiji i ima da izvršava zadatke koje joj ona naredi“ - objašnjava Radonjić.
Ističe da taj podatak zna veoma mali broj ljudi u Crnoj Gori, iako je objavljen u knjizi profesora Andrijaševića (Živko) iz 2022. godine u Podgorici, u kojoj postoji originalan izvod iz tog dokumenta.
<h2>Evropska unija – cilj koji maskira servilnost</h2>
Profesor Radonjić smatra da je ovakva postavka i konstelacija vlasti, od premijera do predsjednika Skupštine, unaprijed dogovorena, te da su sve eventualne čarke među njima konstruisane kako bi se spriječio ulazak u Evropsku uniju.
- A sve uz povike: „EU, EU!“. Ako ikada u nju i uđemo, stići ćemo kao prvi organizovani srpski prostor, bez obzira što ćemo se zvati Crna Gora i što će vjerovatno ostati ovaj organizacioni dio - ukoliko se ne dese neke zaista velike promjene na međunarodnoj političkoj sceni, u sudarima velikih sila. Tako ćemo ponovo dobrovoljno ići u ropstvo – kaže Radonjić.
Naglašava da Crnogorci vrlo slabo poznaju svoju istoriju, što je osnovni uzrok problema.
- Mi ne znamo tačno kad je počeo raskol Crne Gore, na čemu se zasniva, niti kako to da sve tako lako ide u korist onima koji žele da je dokusure, jer nema ko da se pobuni. A, ne možete planirati nešto prije nego ustanovite uzroke i nađete ljekove - kazao je Radonjić.
Takođe, dodaje da danas nema nikoga na vidiku ko razmišlja o očuvanju slobode i nezavisnosti.
- Nijesam nikoga čuo posljednje tri godine da je kazao da se bori za nezavisnu Crnu Goru – već samo za Evropsku uniju. I tamo nas čeka isto, potpuna potčinjenost nekoj velikoj sili. Sudbina Crne Gore u potpunosti zavisi od ishoda rusko-ukrajinskog rata. Strana koja tu pobijedi imaće Crnu Goru na svojoj strani – tvrdi profesor.
<h2>Cetinje – ponižena duša Crne Gore</h2>
Naša je nevolja, poručuje profesor, što ne možemo da shvatimo da je vrijeme Crne Gore, sa jednom ogromnom slavom koju nikad neće i ne može istorija pomutiti, prošlo - došli su neki novi ljudi koji određuju dalje tokove i mijenjaju sve ono nekada ukorijenjeno, duboko ljudsko i pošteno.
- Vidite što se danas radi. Međusobno se ubijamo... Pogledajte Cetinje... Ispada da se onaj Martinović, što je ubio 13 ljudi, sa pravnog stanovišta ne može proglasiti krivcem jer je ubio i sebe. I sada ispada da Cetinjani izlaze na onu raskrsnucu tek tako... A kada bi razgovarali o Cetinju, zaista bi morali razgovarati drugačije. Nije Cetinje ovo što misle danas u Crnoj Gori - i ovi najpametniji i oni koji najčešće o njemu govore i kao govore sa razumijevanjem i željom da mu pomognu. Nije Cetinje zaostala psihotična kasaba! Cetinje je i dalje duša Crne Gore. Ali, Cetinje je gaženo i zgaženo još od 1946. pa nadalje – navodi profesor.
Dodaje da se zaboravljaju se sve stvari iz novije istorije.
- Zaboravljamo da je tamo 1991. godine bio pohod Narodne stranke, na čelu sa njihovim pokojnim predsjednikom, koji su pošli da postave srpsku zastavu na manastir. Pred njih su stali neki cetinjski momci, da im ne dozvole. Ovi su izvadili pištolje i pucali na te momke, trojicu su prenijeli u Danilovu bolnicu – ranjene. Nikad niko nije pokrenuo to pitanje. To je bio odnos prema Cetinju stalno – pojašnjava profesor Radonjić.
Podsjeća i na dešavanja u Medovini.
- Uvijek ispred manastira ima po dvoje policijskih kola. Oni čuvaju manastir - od koga, od Cetinjana?! I kad se dogodilo ono na Medovini, nema odatle pedeset metara, da su gađali praćkom morali su čuti, a ne kad puca. A pomakli se nijesu. I sad kažu ostavka je pitanje ličnog opredjeljenja. To znači da je nikada niko u svijetu, kad bi mu moglo biti, ne bi podnio. Ali u Crnoj Gori im može biti – kaže sa žaljenjem profesor Radonjić.
<h2>Istorija se ponavlja</h2>
Profesor je uvjerenja da su poblemi Crne Gore počeli 14. aprila 1712. godine činom potpisivanja, kako navodi, fatalnog ugovora na Cetinju o saradnji Crne Gore sa Rusijom na vojnom planu i prihvatanjem ruskog pokroviteljstva, iako je to tada u ime Crne Gore učinila mala grupica ljudi na čelu sa mitropolitom Danilom Šćepčevićem, a iza leđa Opšteg crnogorskog zbora u ime Cetinjske mitropolije.&nbsp;
- Tada su faktički predali Crnu Goru Rusima u ruke, uz dogovor da Rusija pomaže Crnu Goru materijalno i kako mogne u datim okolnostima, a da Crna Gora zauzvrat šalje u carsku vojsku sav svoj vojni, što znači i radni, potencijal koji je imala. To je trebalo da bude pravedna nadoknada s obje strane za pružene usluge, iako se sve svelo na „zmijsko gospodarenje“ Rusije - od tada do nestanka Crne Gore 1918. i služenje Crnogoraca svemu što im se naredi sa ruskog političkog, državnog, crkvenog i vojnog vrha - objašnjava Radonjić.
Dodaje da su od toga, sa crnogorske strane, profitirali jedino mitropoliti iz čuvene njeguške porodice Petrović Njegoš, koji su napredovali u nekim činovima i zvanjima i materijalno bitno ojačali primanjem ruskih penzija i poslovima koji dolaze u datim ratnim okolnostima.
Od tada je, kako kaže, ruski uticaj i vezanost Crne Gore za Rusiju samo rastao, uz manje prekide sa formiranjem komunističkih partija.
<h2>Antibirokratska revolucija i ideja „Velike Srbije“</h2>
Profesor Radonjić podsjeća da je već početkom devedesetih godina govorio o tome što će se danas dešavati u Crnoj Gori.
- U intervjuu iz oktobra 1992. godine, koji je objavio list Liberal, tačno sam predvidio zaoštravanje odnosa između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve. Tada sam rekao da će se odnosi dodatno usložnjavati i da će završiti ili osnivanjem nezavisne crkve, ili potpunom dominacijom SPC nad crnogorskim vjerskim prostorom – podsjeća profesor.
U istom intervjuu, Radonjić je upozorio da će crkveni prostor Crne Gore biti poprište političkih borbi, ukoliko država ne zauzme jasan stav. I tada je, kaže, znao da će se razvijati scenario iz takozvane antibirokratske revolucije.
Profesor podsjeća da su vođe te revolucije bile iste one političke snage koje će kasnije pokušati da Srpsku pravoslavnu crkvu iskoriste kao alat u realizaciji velikodržavnih ambicija.
- Sve je to bilo dio šireg plana – oživljavanja ili rekonstrukcije tzv. Velike Srbije. Nije to bila samo politika. Bio je to dobro osmišljen projekat, u kojem je crkva imala jasno određeno mjesto - kaže Radonjić.
<h2>Srpska pravoslavna crkva – ime koje nije postojalo</h2>
On se prisjeća sjednice Svetog sinoda SPC iz 1996. godine, na kojoj je, kako navodi, zaključeno: „Prva Jugoslavija se raspala, i nje više nema. SFRJ se raspala, i nje više nema. Sva imovina SPC prelazi u naše vlasništvo“.
- To je bio jasan znak – Srpska pravoslavna crkva je preuzela svu imovinu, uključujući i onu u Crnoj Gori, i nastavila da djeluje kao da je sve to oduvijek bilo isključivo njeno - ističe Radonjić.
Profesor podsjeća da naziv „Srpska pravoslavna crkva“ nije postojao prije 1920. godine, kada je dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića stvorena nova crkvena struktura u tadašnjoj Kraljevini SHS.
- Do tada nije postojala organizacija pod tim imenom. SPC je stvorena političkom odlukom, koja je bila funkcionalna za novu državu, a ime koje je preuzela odgovaralo je tadašnjoj ideologiji – naglašava on.
<h2>Crna Gora – država koja nije stala iza svoje crkve</h2>
Radonjić posebno kritikuje odnos crnogorskih vlasti kroz decenije prema sopstvenom crkvenom nasljeđu.
- Crna Gora nikada nije zvanično stala iza svoje pravoslavne crkve. Bilo je pokušaja, kao onaj iz 1945. godine, kada su 76 sveštenika partizanske orjentacije tražili formiranje crnogorske crkve, ali to je ignorisano - objašnjava Radonjić.
Jedan od značajnijih trenutaka bio je, kaže, i pokušaj da se ospori gradnja Mauzoleja na Lovćenu, kada je pravni zastupnik kraljevske porodice u ime SPC podnio tužbu.
- Skupština opštine Cetinje je tada reagovala, tražeći od Ustavnog suda Crne Gore da se očituje. Međutim, ni sud, ni institucije, nijesu adekvatno odgovorile. Umjesto ozbiljne pravne rasprave, imali smo samo jednu rečenicu tadašnjeg predsjednika: „Vlada Crne Gore odlučila je da gradi Mauzolej”. Tačka – navodi Radonjić.
Možda je to bila i ideološka greška tadašnje vlasti, kaže Radonjić, ali pravi državnik mora razmišljati o svakom elementu koji može uticati na razvoj i stabilnost države – a crkva to svakako jeste.
Radonjić zaključuje da bi današnji odnosi između države i crkve bili znatno drugačiji da je ranije postojala jasna državna strategija.

Danijela Jovanović

1250x600

Crna Gora je izgubila kontrolu nad sopstvenim identitetom

Nekadašnji direktor Montenegro Airlinesa, Vlastimir Ristić, govorio je za Portal ETV o gašenju nekadašnje nacionalne avio-kompanije kojom je rukovodio. Ristić, koji je već dugo preduzetnik i odnedavno funkcioner SEP-a, tvrdi da je MA ugašen zbog neznanja, uz primjese revanšizma tada novih vlasti. Za novu nacionalnu avio-kompaniju Air Montenegro kaže da za sada ne ostvaruje svoj društveni zadatak – ne povezuje Crnu Goru sa svijetom tokom cijele godine. Nada se da će AM znati da iskoristi najavljenu državnu pomoć i unaprijedi svoje letačke kapacitete u skladu s potrebama zemlje. Portal ETV: Zašto je ugašen Montenegro Airlines? Zbog čega su nove vlasti tada odbile da pomognu nacionalnu avio-kompaniju? RISTIĆ: Montenegro Airlines, u uslovima u kojima sam ja bio direktor, nije imao nikakve šanse da održi poslovanje. Naime, iako je neposredno prije mog dolaska Vlada Crne Gore odobrila 155 miliona eura pomoći za MA, situacija se početkom 2020. godine višestruko zakomplikovala. Pojavio se koronavirus, koji je zaustavio kretanje ljudi, pa time i avijaciju, a istovremeno se pojavio negativan stav nadležne agencije o dozvoljenosti vladine pomoći. Time je situacija u MA iz neizvjesne prešla u dramatičnu. Nove vlasti su odbile da spasu MA ponajviše iz neznanja. Mislili su i obećavali da će sa nula eura napraviti novu kompaniju. Time su stravično potcijenili sve nas koji smo tu firmu gradili od nule. Razumijem da je tada postojala velika kriza povjerenja. Za njih je MA bio partijski bastion DPS-a. Međutim, u stvarnosti nije bilo tako. Nijesu htjeli da čuju. I to im najviše zamjeram. Morali su da sagledaju – a upozoravali smo ih nebrojeno puta – šta su poslovne prakse u takvim situacijama, u kom pravcu treba raditi, šta sačuvati, a čega se osloboditi. Šta je JAT uradio dva puta, šta Swissair, Sabena, Alitalia... Uzalud. Nijesu morali da vjeruju nama – to mogu da razumijem – ali nijesu smjeli da postupaju impulsivno, a da ne pitaju makar nekoga kome vjeruju i ko o ovome zna dovoljno. <h2>ZLOUPOTRIJEBILI LOGO</h2> Portal ETV: Sa ove distance, da li je gašenje MA bila isključivo politička odluka i šta joj je bio cilj? RISTIĆ: Deficit znanja i razumijevanja avijacije, uz primjese političkog revanšizma – tako bih definisao tu odluku. Cilj je bio da se raskrinka "DPS bastion" i pokaže sav navodni javašluk koji su, prema mišljenju tadašnjih vlasti, vladali u Montenegro Airlinesu. I – šta je bilo? Upropastili su afirmisanu firmu i u novu preselili – koga drugoga nego, listom, kadrove MA. I ne samo kadrove, već i resurse. Neki su i zloupotrijebljeni. Logo, na primjer. A spisak je mnogo duži.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250607060656_a008aabe8bc5be0a7cf553f2582ad9a2fc8a63140c9e51ce5da021da08cf20ac.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250607060656_a008aabe8bc5be0a7cf553f2582ad9a2fc8a63140c9e51ce5da021da08cf20ac" data-rendition-name="original" width="679" height="679" loading="lazy" alt="Montenegro Airlines Air MOntenegro Logo"></figure>  Sve nas koji smo godinama gradili Montenegro Airlines boli nepravda koja je učinjena – ne nama, jer mi nijesmo važni – nego Kompaniji koja je na krilima nosila reputaciju Crne Gore, njeno društveno sazrijevanje, firmi koja je među prvima poslovala u evropskoj konkurenciji i bila naš ponos. Nije tajna, i niko to ne poriče – MA je imao ozbiljnih organizacionih slabosti. Nedostatak kadrovske obnove jer je firma izgubila reputaciju poželjnog poslodavca, hronična nelikvidnost, unutrašnji otpor restrukturiranju – samo su neki od problema. Najveći problem bio je imidž Kompanije u javnosti. Iako smo za to sami krivi, plaćena je previsoka cijena. Pokušao sam da se borim s tim u kratkom periodu svog mandata, ali mi okolnosti nijesu dale pravu priliku. <h2>MA LETIO KADA JE SAMO 25 ODSTO GRAĐANA IMALO PASOŠ I KADA SU NAM VIZE TREBALE I ZA SLOVENIJU</h2> Portal ETV: Smatrate li da je Montenegro Airlines trebalo restrukturirati, umjesto da ode u stečaj? Da li bi to bila bolja opcija nego osnivanje nove kompanije Air Montenegro? RISTIĆ: Ne mislim to ja, kao pojedinac – to je poslovna praksa svuda u svijetu. Daću vam primjer. Air Serbia danas leti na Heathrow i na aerodrom John F. Kennedy u Njujorku. Znate li na čije slotove? Na slotove Jugoslovenskog aerotransporta, tj. JAT-a. Da li bi ih imala da je uradila ono što smo mi uradili sa MA? Odgovor se sam nameće. Dakle, svaka avio-kompanija, a posebno nacionalna, posjeduje nematerijalna dobra – vrijednosti koje se ne nalaze u bilansima stanja i uspjeha. Tu spadaju kadrovi, tržišne pozicije, ugled u avio-industriji, prepoznatljivost vezana za zemlju čiji je nacionalni prevoznik, letačko-tehnička kondicija, iskustvo u održavanju bezbjednosnih standarda, i još mnogo drugih stvari. Čak ih je teško sve i pobrojati! Sve to je MA imao – i to u mjeri koja je značajno prevazilazila očekivanja za crnogorske prilike. Prisjetimo se, MA je letio kada je samo 25 odsto građana imalo pasoš, kada su nam vize bile potrebne čak i za Sloveniju, a da ne govorimo o drugim destinacijama. I – opstajao je. Pogledajte koliko to danas djeluje nezamislivo! Sve linije na kojima sada lete strani prevoznici, najprije je otvorio Montenegro Airlines. Ulagao je, razvijao tržište, pa su tek onda došli drugi. Najbolji primjer je Rusija – mi smo prvi poletjeli za Moskvu. I letjeli smo sami dvije-tri godine, sve dok se tržište nije probudilo do te mjere da smo u jednom trenutku, na linijama za Moskvu i Sankt Peterburg, imali konkurenciju od čak 17 ruskih avio-kompanija. Sedamnaest ruskih – na jednu našu i MA je i tada letio i opstajao. Portal ETV: Pokrenuta je nova avio-kompanija koja, reklo bi se, nije startovala od nule, već iz minusa. Koliki su njeni sadašnji dometi, s obzirom na veoma skromnu flotu i mali broj destinacija prema kojima leti? RISTIĆ: Nova kompanija je, želim da vjerujem, pokušaj da napravimo bolji Montenegro Airlines. I u nečemu zaista jeste bolji – sadašnje rukovodstvo Air Montenegra uspjelo je da eliminiše mnoge neprihvatljive poslovne prakse koje su postojale u MA, a skromnost promoviše kao vrlinu. Samim tim, i percepcija javnosti je drugačija – i za to im treba odati priznanje. Međutim, problem je dvojak. Prvo, moramo razumjeti da Air Montenegro ne treba da posluje isključivo sa ciljem ostvarivanja profita – baš kao što ni autoput ne mora da donosi direktnu dobit. Nacionalna avio-kompanija je saobraćajna infrastruktura. Ona postoji zbog šireg društvenog interesa i ljudi to moraju da shvate. Zamjerali su nam visoke plate. Ja sam kao izvršni direktor sa 20 godina iskustva bio tek 29. na platnoj listi. A plata mi je bila velika – i jeste morala biti. I sadašnji direktor i avio-kadar imaju velike plate – i tako treba. Avijacija drugačije ne funkcioniše. Dakle, ta teza "firma u minusu, a velike plate" jednostavno ne stoji. Avijacija je skupa, ali višestruko vraća ono što se u nju uloži. Drugi problem je što Air Montenegro trenutno ne ostvaruje svoju osnovnu misiju – a to je povezivanje Crne Gore sa svijetom tokom cijele godine. Nama u Montenegro Airlinesu nije bilo teško da izračunamo da linije ka Frankfurtu, Cirihu, Londonu, Beču, Rimu… donose gubitak, posebno zimi. Pa zašto smo letjeli? Zato što si iz bilo kog dijela Evrope mogao da dođeš u Crnu Goru, da te dočeka "parče tvog neba" i da te bezbjedno doveze kući.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250607060644_d19949f349d240326344b3fd7a21cba2232b3c4dd962ba873db65a67296b4d10.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250607060644_d19949f349d240326344b3fd7a21cba2232b3c4dd962ba873db65a67296b4d10" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Montenegro Airlines"></figure>  Samo su dvije linije tokom cijele godine bile profitabilne – Beograd i Moskva. Ali letjeli smo i sve druge jer smo znali da nam nije cilj profit, već povezanost zemlje. Turisti, poslovni ljudi, dijaspora i naši građani letjeli su širom Evrope zahvaljujući Montenegro Airlinesu. To u posljednjih pet godina nije slučaj. Air Montenegro mora tu da napravi iskorak. Vidimo da su isti oni koji su ranije kritikovali pomoć Montenegro Airlinesu sada izglasali zakon koji omogućava tu istu pomoć Air Montenegru. I to je dobro – jer bez toga kompanija ne bi opstala. Vjerujem da će Air Montenegro iskoristiti ovu priliku da unaprijedi svoje kapacitete u skladu s potrebama zemlje. <h2>CRNU GORU RAZVIJATI KAO CJELOGODIŠNJU TURISTIČKU DESTINACIJU</h2> Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu avio-dostupnost Crne Gore? Kako se to odražava na turizam? RISTIĆ: Avio-dostupnost je ispod nivoa potreba društva, a posebno turizma. Zarada Air Montenegra po prodatom mjestu u avionu nije ni približno važna kao ono što taj turista donosi – plaća smještaj, jede našu hranu, pije našu vodu, kupuje suvenire, posjećuje nacionalne parkove, koristi plaže, vozi se brodovima… U svemu tome država ubira PDV, preduzeća ostvaruju prihod, zaposleni plate, a država doprinose. Zarada lanca ponude – to je ono što je važno. A tog lanca ne bi bilo da gost nije došao. A kako dolazi? Avionom. Zato je važno da avionski dolasci ne budu ograničeni na dva ljetnja mjeseca. Sezone su sve duže i Crnu Goru treba razvijati kao cjelogodišnju turističku destinaciju. To nije moguće bez dobre nacionalne avio-kompanije koja će kroz sve pomenute ekonomske tokove vratiti ono što je u nju uloženo. Dolaze i poslovni ljudi – ali oni dolaze samo ako mogu da putuju brzo i komforno. A to znači letove tokom cijele godine. I to opet može samo nacionalna kompanija. Ako sve ovo sažmem u jednu poruku, ona glasi: Male zemlje, posebno turističke poput Crne Gore, moraju same finansirati svoju avio-dostupnost. A ako već plaćamo – bolje da plaćamo sopstvenu kompaniju nego stranu. Tako gradimo reputaciju, zapošljavamo naše ljude, dajemo im dobre plate koje ostaju ovdje, a ne odlaze van zemlje, i na kraju – jačamo sopstvenu ekonomiju. Evo gramatički i stilski ispravljenog dijela, uz očuvanje izgovornog tona i stila sagovornika: <h2>TIVTU POTREBNI NOĆNI LETOVI</h2> Portal ETV: Možete li dati kratak osvrt na potencijalnu koncesiju Aerodroma Crne Gore? RISTIĆ: Koncesija ne mora nužno biti ni loša ni dobra – sve zavisi od načina na koji se pripremi. A tu je naš ključni problem: mi se nijesmo dobro pripremili. Preduzeće Aerodromi Crne Gore nije uradilo ono što je moglo da uradi samostalno, i za šta je imalo priliku. Pošto sam tri godine bio u Odboru direktora te firme, imam i neka bliža saznanja. Podijeliću sa vama ono što je najmarkantnije – nemamo noćno letenje u Tivtu. A uz dovoljno volje, malo znanja i truda, možemo aerodrom Tivat osposobiti za tu vrstu saobraćaja. Dok sam bio u Odboru, uz pomoć NavBlue – ćerke firme velikog Erbasa – uradili smo studiju izvodljivosti koja je pokazala da je noćno letenje u Tivtu moguće, i jasno definisala preduslove za to. Dakle, samo treba da se radi. A kakav bi bio efekat? Noćni start u Tivtu drastično povećava profitabilnost naših aerodroma! Donosi ogroman rast broja avio-operacija i putnika. Praktično bismo dobili još jedan aerodrom, koristeći postojeće kapacitete i sredstva koja, vjerujem, to preduzeće već ima na računu. Dakle, šta nam fali? Vizija razvoja – toga nemamo. I ako nam za nešto treba koncesionar, onda je to upravo za ovakve projekte. U aerodromima je sada svima komforno i dobro. Firma je finansijski stabilna kao tvrđava. Zašto izlaziti iz zone komfora? Nema potrebe. I tu je suština problema. Moramo imati bolje poslovno liderstvo, jasnije planiranje i više rada da bismo došli do rezultata. Montenegro Airlines je, ne tako davno, u Tirani bio učitelj avijacije lokalnim kompanijama. Pogledajte gdje su oni danas, a gdje smo mi. Dakle: vizija, kadrovi, rad. Prvo uradimo ono što možemo sami – pa tek onda pričajmo o koncesiji.

Miraš Dušević

Ristić: Montenegro Airlines ugašen zbog neznanja i revanšizma – upropastili firmu koja je na krilima nosila reputaciju Crne Gore

Da bi se integritet službe urušio, najednostavnije je postaviti podobne i poslušne koji će upravo kroz različite neutemeljene postupke degradirati one koji su stručni, kazao je u intervjuu za Portal ETV profesor kriminalističke psihologije i stručnjak za bezbjednost Sandi Dizdarević.&nbsp;
On smatra da glavni uticaj na crnogorske imaju Ruske službe sigurnosti, prevashodno Vanjska služba, a sve svoje ciljeve nastoji ostvariti preko proksi službi. Kao proksi služba javljaju se, kako objašnjava, pojedinci i grupe koji se vezuju za srpsku obavještajnu i vojno obavještajnu službu, na način da igraju veoma značajnu ulogu u kreiranju političkih platformi.&nbsp;
- Takve političke platforme usmjerene su na raskol između identiteta, a on se opet vezuje za vjersku opredijeljenost. Time je napravljen antagonizam unutar službe na one koji podržavaju srpski identitet i one koji se osjećaju kao Crnogorci – kazao je Dizdarević.
PORTAL ETV: Na Svjetski dan slobode medija poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković je Televiziju E, Portalal Analitiku, M Portal i Antenu M označio kao „sluge i zaštitnike mafije“. Razlog za to je izvještavanje i ukazivanje na katastroflno loše stanje u bezbjednosnom sektoru kojim upravlja njegova partija. Kako komentarišete targetiranje medija i novinara i koliko je po Vama ova retorika opasna?
DIZDAREVIĆ: Izjave bilo kojeg političara ne zaslužuju da im se posvećuje dužna pažnja, osobito zbog činjenice da su kao takvi potpuno irelevantni sa aspekta nauke i struke, osim kada su njihove izjave usmjerene s jedne strane na odbranu vlastitih neuspjeha i pokušaja da odbrane nešto što se sa aspekta nauke i struke ne slaže.&nbsp;
Sa druge strane, takve izjave u svom sadržajnom opusu satkane su od veoma opasnih elemenata koji mogu imati nepopravljive posljedice po sigurnost novinara i medija.&nbsp;
Izjave političara kojima se nastoji napraviti kauzalitet između, kako ste u pitanju naveli, „mafije“ i pojedinih medija, je potpuno irelevantna, a time se pokazuje i irelevantnost one persone koja takvu izjavu šalje u etar. Vezu kriminalnih grupa i pojedinaca, pa i iz medija, utvrđuju policijske agencije i nadležna tužilaštva, a ne političari koji su sebi uzeli za pravo da se bave ovakvim spekulacijama. Na kraju, puno je više političara u sadržaju konkretnih transkripata i komunikacije između kriminalnih grupa nego samih pojedinaca iz medijskog prostora.&nbsp;
PORTAL ETV: Televizija E i Portal ETV dva mjesa izvještavaju i otkrivaju kako su čelni ljudi u Upravi policije, Ministarstvu unutrašjih poslova osmislili akciju kodnog naziva „Značka“ uz podršku nekadašnjeg direktora ANB Bata Milića (davanjem negativnih procjena) kako bi službenike polcije sa višegodišnjim karijerama, a koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, istisnuli iz bezbjednosnog sektora kroz frizirane disciplinske postupke i tako stvorili partijsku vojsku za rukovodeće pozicije. Vaš stav o degradiranju nepodobnih policijskih starješina?
DIZDAREVIĆ: Nažalost živimo u vremenu političke partokratije kada su se pojedinci koji se deklariraju kao profesionalci i stručnjaci prodali pojedinim političkim platformama za određene pozicije ili benefite. To pokazuje i dokazuje tezu koju propagiram godinama u okviru kriminalističkih nauka i struke, a to je da ne postoji više pora društvene sfere, pa tako i policijskog posla, koja nije protkana dubokim političkim vezama, nepotizmom, neprofesionalizmom... Moj stav, kada je u pitanju odgovornost bilo koga, je da se ona mora dokazati.&nbsp;
No, odgovornost se ne utvrđuje kroz fingirane postupke koji se poduzimaju zarad nekih viših politika, a ovdje da budem iskren i direktan - politike Srbije, koja vodi veoma ofanzivne hibridne, političke, obavještajne i druge aktivnosti s ciljem održavanja neizvjesnosti. Ne radi se naravno tu o ideologiji kao što je kroz narativne žele propagirati, već o zaštiti vlastitih kriminalnih djela.&nbsp;
Jedan od načina jeste upravo onemogućavanje onih koji svoj posao rade časno i profesionalno, a nadasve stručno, da budu na pozicijama jer su kao takvi smetnje ostvarivanju njihovih ciljeva. Usmjeravanje disciplinskih prijava protiv policijskih službenika koji se osjećaju i izjašnjavaju kao Crnogorci poprima dodatni element koji može imati višestruke posljedice.&nbsp;
Prvo, to jasan znak da se radi o političkom projektu čiji izvođači radova su neprofesionalni policajci, jer kao takvi nijesu imali snage i profesionalne mudrosti, kao ni hrabrosti, da kažu ne - nema postupaka zato što je neko Crnogorac, ili Bošnjak, i Srbin, ili Hrvat. S druge strane, usmjeravati fokus disciplinskih postupaka isključivo protiv policijskih službenika zbog opredjeljenja pod paravanom kršenja određenih normi ukazuje na ofanzivno djelovanje vanjskih službi susjednih država.&nbsp;
Međutim, s obzirom da veoma dobro znam kroz šta kolege prolaze, jedino što im mogu poručiti jeste da svaki postupak ima svoj početak, proces i kraj, da je nužno i neophodno da se izbore za pravdu i istinu, koja će doći. Naravno takve procese treba izdržati, ali ukoliko se udruže izvjesnost je lakša.&nbsp;
PORTAL ETV: Kako gledata na bezbjednosni sektor u Crnoj Gori i ko sve ima uticaj na javnu i tajnu polciju?
DIZDAREVIĆ: Sigurnosni sektor u Crnoj Gori je devastiran kao i mnogi sektori zemalja koji su nastali raspadom SFRJ. Naravno, neke od tih država su napravile zaista veliki iskorak, ali mišljenja sam da se kod njih prije svega uskladilo nekoliko faktora. Crna Gora i njen sigurnosni sektor se nažalost suočavaju s nekoliko veoma bitnih problema. Postoji antagonizam unutar obavještajne službe, ali i policije, koji su prevashodno produkt vanjskih uticaja. Naime, Crna Gora je članica NATO saveza i sa jedne strane službe su morale biti svjesne da će njihove djelatnost biti predmet rada i pokušaja prodora velikih suprotstavljenih sila, poput Ruske Federacije i njenih službi.&nbsp;
Naravno, da bude veoma jasno sve aktivnosti se odvijaju kroz nekoliko pravaca, od kojih je jedan i izučavanje vulnerabilnih tačaka službe i vrbovanje, te postavljanje pojedinaca koji će raditi na urušavanju integriteta same službe. Da bi se integritet službe urušio, najednostavnije je postaviti podobne i poslušne koji će upravo kroz različite neutemeljene postupke degradirati one koji su stručni.&nbsp;
Glavni uticaj na vaše službe, kao i na mnoge u regionu, imaju Ruske službe sigurnosti. Prevashodno Vanjska služba, nekadašnji RISI (Ruski institut za strateška istraživanja) koji je djelovao u okviru SVR (Vanjske obavještajne službe), a sve svoje ciljeve nastoji ostvariti preko proksi alužbi. Kao proksi službe javljaju se pojedinci i grupe koji se vezuju za srpsku obavještajnu i vojno obavještajnu službu, na način da igraju veoma značajnu ulogu u kreiranju političkih platformi.&nbsp;
Takve političke platforme usmjerene su na raskol između identiteta, a on se opet vezuje za vjersku opredijeljenost. Time je napravljen antagonizam unutar službe na one koji podržavaju srpski identitet i one koji se osjećaju kao Crnogorci.
PORTAL ETV: U Crnoj Gori za dvije i po godine dogodila su se dva masakra na Cetinju u kojima su ubijene 23 osobe, među njima i četvoro djece. Niko nije podnio ostavku makar zbog moralne odgovornosti, javnosti saopšatavaju da je bezbjednosna situacija stabilana i pod kontrolom. Što Vi mislite kao stručnjak za bezbjednost?
DIZDAREVIĆ: Koliko je meni poznato, a smatram se obavještenim, oba slučaja koja spominjete imaju svoju etiologiju upravo u antagonizmima koje sam u prethodnom odgovoru spomenuo. Govoriti o odgovornosti, pa i moralnoj, a osobito krivičnoj, teško je jer nisam imao uvid u spis i cjelokupan predmet. Policijski organi su represivni organi, i u većini slučajeva postupa se post deliktno.&nbsp;
Da li se neki događaj mogao spriječiti, neophodno je napraviti detaljnu analizu sa više različitih naučnih pristupa i uvidjeti takve mogućnosti. U ranijem period sam u više navrata pisao na upravo ovu temu.&nbsp;
Na temelju ovih događaja i provedene analize (ako je provedena) može se osmisliti cjelokupan set mjera i radnji različitih subjekata, jer nema samo policija odgovornost već i mnogi drugi organi države, poput centara za socijalni rad, zdravstvenih ustanova, škola, pa i medija. S obzirom da znam mnoge kolege iz crnogorske policije koji su stručni, kao i mnoge kolege profesore za koje smatram da su izuzetni naučnici, a koji nijesu uključeni u ove analize, smatram da ćemo i ubuduće samo govoriti kroz medije, bez konkretnog operativnog djelovanja državnih subjekata.
PORTAL ETV: Po Vašem mišljenju, koliko će trebati vremena da se oporavi bezbjednosni sistem koji je evidento urušen?
DIZDAREVIĆ: Onoliko koliko je neophodno da dođe prevashodno do političkih promjena u Crnoj Gori. Nažalost, policijske rukovodice postavlja politika bilo na direktan ili indirektan način. U jednu ruku, to je prisutno i u mnogim demokratskim zemljama jer suštinski policijski direktori/komesari za svoj rad odgovaraju politici države. Da ne bi bilo zabune, policija ne odgovora političkoj stranci ili pojedincu, već vladama države koje sačinjavaju različite politike. E, onog trenutka kada dođe do faze da policijski direktori odgovaraju Vladi Crne Gore, a ne političkim pojedincima koji su imali uticaj na njihovo postavljanje, tada može doći do prve faze promjena.&nbsp;
Međutim, postoji puno drugih faktora o kojim bih mogao puno govoriti, a koji su veoma bitni - poput stručnog i iskusnog kadra. Nažalost, u jednom od svojih naučnih radova sam napisao da mi danas imamo najmanje kriminalista u policiji, ali zato imamo puno više političara i onih kojih su došli u policijske strukture preko kriminalnih grupa.
PORTAL ETV: Kako komentarišite postupanje vrha polciije u slučaju njihovog kolege, nekadašnjeg načelnka Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića, koji je nedavno iz medija saznao da su članovi jednog mafijaškog klana iz Crne Gore u Skaj komunikacijama dogovaraili da na njegovu kuću iz drona bace 10 kilograma eksploziva. Kako komentarišete ovakve propuste policije i da li zbog ovoga neko treba da odgovara?
DIZDAREVIĆ: Neprofesionalno i nestručno. Bez obzira da li se radi o osobi s kojom se neko u smislu njegovog profesionalnog stajališta i aktiviteta slaže ili ne, u slučaju pojave takvih operativnih podataka, jedna od prvih mjera intervencije koje moraju poduzeti jeste osmisliti set mjera i radnji da se sačuva sigurnost takve osobe i njegove porodice.&nbsp;
Jedna od mjera jeste i upoznavanje te osobe o informacijama operativnog karaktera i sačinjavanje hitnih procjena o mjerama i radnjama. Nažalost, takvi propusti govore o nestručnosti i neprofesionalnosti, koji potvrđuju tezu koju sam iznio u prethodnom odgovoru, a to je da u policijskim strukturama danas imate podobne, nestručne, korumpirane, i policajce koji su produžena ruka kriminalnih grupa.&nbsp;
Znate, nekada u sistemu sigurnosti nije bio problem kada neko ne zna. Rukovodioci su takve osobe procjenjivali i postavljali na određena mjesta gdje se ne donose bitne sigurnosne odluke. Danas je puno veći problem neznanje u akciji, jer oni koji ne znaju ubijeđeni su, zbog svoje nestručnosti i nedovoljne educiranosti, da su njihovi postupci jedino ispravni. E, danas živimo i živite u paradigmi „neznanja u akciji“.

Marija Žižić

Crnogorski bezbjednosni sistem je paradigma „neznanja u akciji“

Švedska ministarka evropskih poslova Džesika Rozenkranc ocijenila je u intervjuu za Portal ETV i Televiziju E da će Rusija biti prijetnja Evropi u doglednoj budućnosti, te da nema prostora da bude naivna.
- Ako ne iskoračimo u podršci Ukrajini i u ulaganju u sopstvenu odbranu - sigurna sam da Putinove ambicije neće stati na Ukrajini. Zato uvijek govorim da se ukrajinski narod ne bori samo za svoju slobodu - već da se ultimativno bore za cijeli kontinent i čitav slobodni svijet - poručila je Rozenkranc tokom razgovora koji je vođen u Podgorici.
PORTAL ETV: Je li nakon sastanka u Ovalnoj sobi jasno da SAD pod Trampom izdaju Ukrajinu? Što ovakav Trampov pristup znači za budućnost Ukrajine, Evropske unije, same Amerike, ali i NATO-a? Kako komentarišete činjenicu da je Tramp privremeno ukinuo pomoć Ukrajini?
ROZENKRANC: Mislim da je zaista važno da Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropa nastave da rade zajedno i stvaraju mir na našem kontinentu i podržavaju Ukrajinu. Naravno, u dijalogu koji vodimo sa američkom administracijom zaista radimo na kontinuiranom angažovanju SAD, ali se takođe fokusiramo i na ono što sami možemo da uradimo.
Evropa treba da poveća ulaganje u odbranu, mnoge zemlje jesu, ali ima prostora da se učini više.
Mnogo država, poput Švedske, snažno su podržale Ukrajinu, ali takođe postoji prostor za još zemalja da urade više... Mislim i ovdje.
Dosta toga se vraća na ono što je u našim rukama: a kada povećavamo sopstvena ulaganja u odbranu, kada povećavamo sopstvenu podršku Ukrajini - istovremeno pokazujemo američkoj administraciji da ozbiljno preuzimamo svoj dio odgovornosti i da možemo da im budemo pouzdaniji partner - a to, nadajmo se, znači i nastavak američkog angažovanja.
To je ono na što se fokusiramo.
PORTAL ETV: Je li jasno da je ruska propaganda pronašla direktan put do Zapada kroz Trampa? Što glas većine građana zemlje „lidera slobodnog svijeta“ za Trampa znači za ostatak svijeta? Sa druge strane, ruski uticaj u Crnoj Gori je prilično jak. Mislite li da je Crna Gora sposobna da se sa tim nosi? Što to znači za našu budućnost?
ROZENKRANC: Da budem jasna: Putin je započeo ovaj rat. On je pokrenuo invaziju na Ukrajinu i on može da završi ovaj rat povlačenjem svojih trupa. Naš fokus je da osiguramo da Ukrajina potencijalnim pregovorima pristupi sa pozicije snage. Zato moramo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu.
Takođe mislim da je sastanak evropskih lidera prošle sedmice u Briselu jako važan: i da smo ujedinjeni u poruci da moramo da povećamo ulaganje u odbranu i da nastavimo da podržavamo Ukrajinu. Takođe je veoma jasno da Rusija ne djeluje samo vojno, nego i drugim sredstvima. Vidimo hibridne prijetnje u mnogim našim zemljama. Vidimo kampanje dezinformacija koje pokušavaju da utiču na rezultate izbora...&nbsp;
Mislim da je jako važno da sa „kutijom alata“ na kojoj EU radi kako bi imala različite mjere da se suprotstavi ovome, a u taj proces takođe moramo da uključimo zemlje kandidate. Skoro sam imala veoma dobar sastanak na kojem su takođe bili predstavnici zemalja kandidata, na kojem se raspravljalo upravo o ovome.
Upoređivale su se bilješke, davali primjeri što se dešava u kojoj zemlji - uključujući i Crnu Goru. To je jako korisno kako bismo dobili širu sliku i radili zajedno - jer Rusija nije samo vojna prijetnja - nego prijeti i drugim sredstvima. Rusija će biti prijetnja u doglednoj budućnosti. Zato zaista moramo da radimo zajedno.
PORTAL ETV: Ima li sada više bojazni da će Rusija ta „sredstva“ ostaviti sa strane i uraditi nešto konkretno kao u Ukrajini?
ROZENKRANC: Mislite da započne novi rat? Vratiću se na moju raniju poentu: Rusija će biti prijetnja Evropi u doglednoj budućnosti, nema prostora za Evropu da bude naivna.&nbsp;
Ako ne iskoračimo u podršci Ukrajini i u ulaganju u sopstvenu odbranu - sigurna sam da Putinove ambicije neće stati na Ukrajini.&nbsp;
Zato uvijek govorim da se ukrajinski narod ne bori samo za svoju slobodu - već da se ultimativno bore za cijeli kontinent i čitav slobodni svijet.
PORTAL ETV: Odnosi li se sve što kažete za EU i na Crnu Goru i naš region? Kako smo se pokazali u tom pogledu? Radimo li dovoljno?
ROZENKRANC: Mislim da je ovo zajednički problem za sve evropske zemlje - da se suočavamo sa dezinformacijama, hibridnim prijetnjama, prijetnjama po sajber bezbjednost... Važno je da radimo zajedno jer to sve jesu zajednički problemi.&nbsp;
I radimo - ali možemo više s obzirom na to da sad imamo digitalizaciju. Zato EU kreira „kutiju alata“ sa različitim mjerama. Moramo da mislimo i kako će agencije i javna uprava da se bore sa ovim problemom - i to radeći zajedno.
PORTAL ETV: Kako percipirate evropski put Crne Gore? Je li stvarno realno da postanemo članica EU do 2028. godine, ako imamo lidere koji su prosrpski, tj. proruski orjentisani? Naprimjer predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Kako vidite situaciju u kojoj on ide u Republiku Srpsku kako bi podržao Milorada Dodika koji je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Kristijana Šmita? Imamo li zaista perspektivu da uđemo u EU dok nas ovakvi ljudi vode?
ROZENKRANC: Dakle, ono što vidim u Crnoj Gori je veoma aktivan rad na sprovođenju reformi koje su neophodne za članstvo u EU.&nbsp;
To je ono na što se sve svodi: mi to zovemo „pristup baziran na zaslugama“ na „jeziku EU“ - ali to u suštini znači da se sprovode neophodne reforme u pravosuđu, antikorupciji, ekološkim zakonima, usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom. U tome vidim veliki napredak Crne Gore - da je u potpunosti u skladu sa spoljnom i bezbjednosnom politikom, da radi na reformama na mnogo načina.
Moja glavna poruka Crnoj Gori je da se drži ovog puta. Podržavamo veoma ambiciozan cilj da postane član EU u bliskoj budućnosti.&nbsp;
Takođe su nam potrebni predvodnici za cijeli region. Moramo da pokažemo primjer u zemljama koje vode put. Skoro sam bila u Albaniji, sad sam u Crnoj Gori - to su dva dobra primjera predvodnika.&nbsp;
Pokušavamo da podržimo reformski rad tako da bude dobar i ubrzan. Što se tiče Vašeg posljednjeg pitanja: Švedska Vlada i ja nemamo drugačije mišljenje od onoga što je Evropska unija već vrlo jasno rekla: apelujemo na rukovodstvo bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska da se uzdrži od retorike i akcija koje izazivaju podjele.
To je vrlo jasno i podržavamo ovu izjavu EU.
Ja sam ovdje da se fokusiram na neophodne reforme koje je potrebno sprovesti u Crnoj Gori i kako Švedska to može podržati. Na to se svodi proces pridruživanja EU.

Anja Ivanović

Rozenkranc za ETV: Rusija će biti prijetnja Evropi, nema prostora da budemo naivni - mora se ulagati u odbranu i podršku Ukrajini

Mantra „samo da se DPS ne vrati“ i „nikad sa DPS-om“ je najveći mogući pokazatelj neposjedovanja ama baš nikakvog programa niti bilo kojih rezultata kojima bi se naša politička konkurencija mogla preporučiti građanima - ocijenio je u intervjuu za Portal ETV poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza (ES) Nikola Zirojević.
On je ukazao da aktuelna vlast i dalje nije svjesna da su upravo oni ti koji bi trebalo da se reformišu i odviknu od loših praksi.
- I dok oni govore da neće sa DPS-om, neki od njih i da neće sa Evropskim savezom - recimo Demokrate u Budvi, nakon što smo u državnom Parlamentu počeli da do kraja razobličavamo njihov kriminal i nezajažljivost za foteljama, hranom, pićem i gorivom, nijesu svjesni da mi zapravo nećemo sa njima ni po koju cijenu i da su sada oni ti koji moraju da se reformišu i ograde od nekih ljudi ogrezlih u kriminalu - da bismo uopšte i prihvatili da sa njima razgovaramo - podvukao je Zirojević u intervjuu za Portal ETV.
Izričit je da će njihovi politički protivnici to shvatiti na teži način.
- U onom trenutku kada oni budu na našim pozicijama, a mi u prilici da formiramo novu vlast. Procjenjujem da taj trenutak nije tako daleko kao što misle - dodao je Zirojević.
Sa njim smo razgovarali o kontroverznom formiranju vlasti u Podgorici, (ne)poštovanju „izborne volje“, političkim priscima i ucjenama, ustavnom puču, ali i o tome koliko blagi pristup Evrope prema unutrašnjim problemima u Crnoj Gori može biti poguban.
PORTAL ETV: Iako su odbornici Pokreta „Za bolju Podgoricu“, na čelu sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem, isprva napustili vladajući Pokret „Evropa sad“ i oburdali lokalnu vlast u Podgorici, ukazivali da vlast krši Ustav i zloupotrebljava poziciju moći – sa njima su, tek nakon dva sastanka, ponovo sastavili koaliciju i formirali novu-staru upravu. Smatrate li da je ovim potezom PzPG napravljem politički presedan, a izborni proces u potpunosti obesmišljen? Mislite li da je ovo rezultat ucjene ili političke korupcije?
ZIROJEVIĆ: Jedina mogućnost kako se ovaj potez PzPG može opisati jeste - vrhunac političke gluposti. Imali smo zaista jednu tragikomičnu situaciju u kojoj predstavnici PzPG, na čelu sa predsjednikom države Milatovićem, prvo fazno napuštaju Pokret Evropa sad insistirajući da partije tadašnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“ trebaju da budu dio državne vlasti u punom kapacitetu.
Sjećamo se tada brojnih opstrukcija koje su postojale kada se pokušavala formirati državna vlast u kojoj ne bi bili ni ZBCG, niti DPS, u sadejstvu sa Demokratama. Nakon toga, poslije nekog vremena, PES napušta i jedan od „lidera“ ovog pokreta, tada već izabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Počinje sukob u Podgorici koji je, sada je već sasvim jasno, bio zasnovan isključivo na želji za foteljama, dok je interes građana Podgorice bio na posljednjem mjestu.
Sa pozicija vlasti na lokalnom nivou, PzPG, zajedno sa Građanskim pokretom URA i opozicionim političkim subjektima, ruši podgoričku vlast i bivaju raspisani vanredni lokalni izbori. Mislim da je suvišno govoriti u kakvom stanju je Podgorica ostavljena i kako su se, u tom periodu, ponašali lokalni funkcioneri, počev od gradonačelnice Injac, pa dalje. I kako su, u toku kampanje, sijevale najžešće uvrede i najoštrije optužbe među dojučerašnjim partijskim drugovima i saborcima, Jakov Milatović se, zajedno sa svojim pokretom, na lokalnom i na državnom nivou, približavao opoziciji.
Epizodu u kojoj su nekad koaliciji ZBCG bili bliskiji i od samog premijera Spajića, te činjenicu da su podržali izbor Andrije Mandića za predsjednika Parlamenta, nijesmo zaboravili.&nbsp;
Podsjetiću da su se dvije Milatoviću bliske nezavisne poslanice zajedno sa nama suprostavljale ustavnom puču u Parlamentu, da je poslanici Pejović nepravedno oduzeta riječ na sjednici, da su joj upućivane najgore psovke u plenarnoj sali - do dana nakon potpisivanja koalicionog sporazuma u Podgorici.
Nakon toga, kabinet predsjednika Skupštine se poslanici Pejović izvinio, a ona se nije pojavila na sjednici Skupštine niti je učestvovala na zajedničkoj pres konferenciji opozicije. Narod bi rekao: izgubismo je ka' na karte.
U Podgorici, u međuvremenu, opozicioni politički subjekti osvajaju 60 odsto glasova, dok partije lokalne vlasti ostaju u manjini, sa osvojenih oko 40 procenata.
Da li je konačan rezultat pregovora za lokalnu vlast u Glavnom gradu rezultat ucjene ili političke korupcije, pokazaće vrijeme (a sklon sam da vjerujem da je rezultat i jednog i drugog), ali jedno je sigurno - konačan ishod pregovora i ponašanje PzPG jedna je od najvećih prevara birača u ovoj državi.
Uvjeren sam da će građani ovakvo obesmišljavanje izbora i ovakvu prevaru adekvatno kazniti i da Jakov Milatović, zajedno sa svojim saradnicima, u političkom smislu počinje da broji svoje posljednje dane.
PORTAL ETV: Je li izvjesno da se ovakvim postupcima stvara još jedna „generacija“ apstinenata u Crnoj Gori u kojoj izlaznost na izborima svakako nije na zavidno nivou? Zašto bi građani izlazili na izbore - glasali za promjene, postigli rezultat - ako do promjena uporno ne dolazi... Imaju li Socijaldemokrate i Evropski savez odgovor na ovu malignu pojavu - kako stati na kraj samovolji političkih frakcija?
ZIROJEVIĆ: Ne nužno. Upravo ovakvi postupci mogu dodatno motivisati jedan dio glasača u Crnoj Gori da se, uprkos tome što su generalno nezadovoljni političkom ponudom, suprotstave onima koji na ovaj način, klasičnom prevarom birača, obesmišljavaju izborni proces. Mislim i da je pitanje trenutka kada će se to dogoditi.
Ono što, nažalost, jeste trend kojem svjedočimo u posljednje nešto više od četiri godine jeste značajan pad izlaznosti na svim izborima - što je najbolji pokazatelj činjenice da velika većina građana nije zadovoljna učincima vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine. Pa ipak, jedan dio njih još nije spreman da pređe preko zamjerki koje su imali kada su u pitanju partije bivše vlasti (prije 30. avgusta), ili je jednostavno ideološki toliko daleko od nas da, uprkos nagomilanom nezadovoljstvu, prije bira da ostane kući.
Iz moje perspektive, rješenje je vrlo jednostavno: građani koji žele promjene u Crnoj Gori trebaju da glasaju provjerene opozicione, građanski opredijeljene, političke subjekte - kakav je upravo Evropski savez. Jer, svaki put do sad kada smo se uzdali u tzv. „tridesetoavgustovce“, pokazalo se, prije ili kasnije, da je riječ o nekoj velikoj prevari i da na kraju ceh plaćaju građani i država Crna Gora.
PORTAL ETV: Upravo su partije koje su nastavile vladavinu u Podgorici godinama unazad docirale o poštovanju „izborne volje“ - a sad ponovo uspostavile vlast - i to uprkos gorem izbornom rezultatu od opozicije. Kako tumačite to pozivanje na „izbornu volju“ - ako svoj pojedinačni učinak uporno zbrajaju, i i dalje se - poslije četiri godine od pada Demokratske partije socijalista - pozivaju na dobro poznatu mantru „samo da se DPS ne vrati“?
ZIROJEVIĆ: To je ironija njihove vlasti i politike koju sprovode. U vremenu kada su oni bili opozicija, konstantno su se pozivali na nekakvo poštovanje „izborne volje“.
Sjetimo se samo scena u Budvi kada je jedan odbornik vlasti promijenio mišljenje i podržao tamošnju opoziciju - taj čovjek je na najgori mogući način čak i fizički napadan, vrijeđan, svaku noć uznemiravan ispred kuće u kojoj stanuju on i njegova porodica i tome slično. Zašto? Jer je neko iz tadašnje opozicije na državnom nivou procijenio da nije ispoštovana „izborna volja“.
Danas, kada se dešavaju ovakve stvari kakve se dešavaju, kada se pojedini odbornici privode u kabinet predsjednika Skupštine, gdje se na njih vrši neprimjeren pritisak, i ko zna šta još, nemamo neku značajniju reakciju javnosti, osim opozicionih političkih subjekata.
Svi oni kojima su do 2020. godine bila puna usta demokratije, sada ćute. Čak se, izuzev rijetkih izuzetaka, ne čuje ni nevladin sektor - koji bi svojevremeno figurativno rečeno „zapalio Crnu Goru“ u ovakvim situacijama. Neko je upao u neko državno tijelo, neko je član nekog borda, neko je zaposlio nekog iz porodice i sada svi oni koji su bili najglasniji funkcionišu po principu - ćuti, dobro je to.
Rezultat ovog privođenja i raznih „ponuda koje se ne odbijaju“ je jasan - PzPG je, nakon svega izrečenog, formirao vlast sa partijama vlasti u Glavnom gradu.
Mantra „samo da se DPS ne vrati“ i „nikad sa DPS-om“ je najveći mogući pokazatelj neposjedovanja ama baš nikakvog programa niti bilo kojih rezultata kojima bi se naša politička konkurencija mogla preporučiti građanima. I dok oni govore da neće sa DPS-om, neki od njih i da neće sa ES-om (recimo Demokrate u Budvi, nakon što smo u državnom Parlamentu počeli da do kraja razobličavamo njihov kriminal i nezajažljivost za foteljama, hranom, pićem i gorivom), nijesu svjesni da mi zapravo nećemo sa njima ni po koju cijenu i da su sada oni ti koji moraju da se reformišu, odviknu od nekih loših praksi, ograde od nekih ljudi ogrezlih u kriminalu, da bismo uopšte i prihvatili da sa njima razgovaramo.
Shvatiće to na teži način, u onom trenutku kada oni budu na našim pozicijama, a mi u prilici da formiramo novu vlast. Procjenjujem da taj trenutak nije tako daleko kao što misle.
PORTAL ETV: Koliko su pritisci i ucjene „ko s kim može i smije“ uopšte utemeljeni na postulatima izborne demokratije? Treba li to da privuče pažnju nadležnih organa - a pogotovo uzevši u obzir linč, upozorenja i prijetnje pojedincima na društvenim mrežama - na primjer u slučaju predsjednika Jakova Milatovića kojem su prijetili litijama - za slučaj da se usudi da formira koaliciju sa opozicijom? Jesu li nadležni uopšte vispreni da reaguju u ovakvim slučajevima?
ZIROJEVIĆ: Nema to nikakve veze sa demokratijom. Radi se o primitivnom načinu funkcionisanja jednog režima koji, pokušajem totalne izolacije jednog političkog subjekta, pokušava da se održi uprkos sve češćim i sve intenzivnijim porukama građana da žele promjene. No, sve to nije dugog vijeka, imajući u vidu da što više oni govorili da se sa opozicijom „ne smije“, opozicija je sve jača.
Dakle, bliži se dan kada opoziciji neće trebati ama baš niko sa te strane za formiranje vlasti i kada će Crna Gora dobiti odgovornu, demokratsku, proevropsku Vladu.
Da je sreće, sva ova dešavanja kojima svjedočimo i te kako bi trebalo da upale alarm kod nadležnih organa, jer smo u više navrata imali čak i otvorene prijetnje onome ko bi eventualno sa opozicijom pomislio da formira vlast.
No, kako imamo politički poslušno tužilaštvo, to se ne dešava. Naprotiv, VDT se javi samo kada se nađe pod kritikama opozicije, da nam tada objasni da neće dozvoliti uticaj politike na rad institucije kojom rukovodi. To što je izabran u kabinetu predsjednika Vlade i to što mu se optužnice nerijetko pišu u plenarnoj sali Parlamenta, od strane poslanika i lidera parlamentarne većine, to nema veze.
PORTAL ETV: Kako tumačite činjenicu da se predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, i ujedno predvodnik PzPG, danima ne oglašava povodom formiranja vlasti u Podgorici? Što nam to govori o njegovom političkoj zrelosti? Mislite li da je ovim potezom afirmisao agendu neformalnog vođe parlamentarne većine (predsjednika Skupštine) Andrije Mandića koji istrajava u samovolji, ponižavanju Crne Gore i obesmišljavanju svega što ne ide na ruku napretku naše države u demokratskom pogledu?
ZIROJEVIĆ: Mi smo danas u potpunosti svjesni da imamo posla sa potpuno politički nezrelom ličnošću, sa političarom bez stava, hrabrosti i bez kičme da sve ono što je javno govorio i obećavao sprovede u djelo. Dakle, predsjednik Crne Gore je, nažalost, jedna najobičnija politička marioneta i igračka u rukama Andrije Mandića i Milojka Spajića koji ga, u svakom trenutku kada procijene da se previše otrgao iz njihovih ruku, mogu vratiti tamo gdje mu je mjesto. Ili, kako to reče premijer Spajić, „otrgnuti iz zagrljaja opozicije“.
Dakle, i ako jeste postojao plan u određenoj situaciji da se u Parlamentu pokrene smjena predsjednika države ukoliko ne bude poslušan, Jakov Milatović nam je svima pokazao da bi tako nešto bilo u potpunosti nepotrebno. U suštini, potpuno je svejedno da li u fotelji predsjednika Crne Gore sjedi Jakov Milatović, ili tu funkciju, nakon njegove smjene obavlja Andrija Mandić - razlika ne postoji.
<blockquote>Da je sreće, sva ova dešavanja kojima svjedočimo i te kako bi trebalo da upale alarm kod nadležnih organa, jer smo u više navrata imali čak i otvorene prijetnje onome ko bi eventualno sa opozicijom pomislio da formira vlast. No, kako imamo politički poslušno tužilaštvo, to se ne dešava. Naprotiv, VDT se javi samo kada se nađe pod kritikama opozicije, da nam tada objasni da neće dozvoliti uticaj politike na rad institucije kojom rukovodi. To što je izabran u kabinetu predsjednika Vlade i to što mu se optužnice nerijetko pišu u plenarnoj sali Parlamenta, od strane poslanika i lidera parlamentarne većine, to nema veze</blockquote>
PORTAL ETV: Zajedno sa kolegama iz opozicije ne dozvoljavate održavanje sjednica parlamenta zbog ustavnog puča - kada je sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović nezakonito i neustavno razriješena na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda, a čije je zaključke usvojio predsjednik parlamenta Andrija Mandić. Saopštili ste što konkretno tražite kako bi se zakonodavni dom vratio u redovno stanje. Ispunjenje Vaših zahtjeva se ne nazire. Imate li plan na duže staze?
ZIROJEVIĆ: Činjenice su jasne i neumoljive, a potvrdio ih je upravo Ustavni sud na posljednjoj sjednici poslavši, shodno jasno propisanoj proceduri, obavještenje da sudija Šćepanović ispunjava uslove za odlazak u penziju.
Time je ova institucija jasno stavila do znanja svima koja je jedino moguća procedura za penzionisanje sudija, kao i da na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore jeste, kako smo i kazali mi u opoziciji, sproveden klasičan ustavni puč.
Naši zahtjevi su sasvim jasno saopšteni, a na parlamentarnoj većini je, ako želi pozitivan ishod ove situacije, da se vrati k poznaniju prava i te uslove, koji ne podrazumijevaju ništa do poštovanje Ustava i zakona Crne Gore, ispuni.
Ukoliko to ne urade, neka ne brinu - mi plan na duže staze imamo. Pravo pitanje je - što će onda oni?
<blockquote>Kabinet predsjednika Skupštine se poslanici (Jevrosimi) Pejović izvinio, a ona se nije pojavila na sjednici Skupštine niti je učestvovala na zajedničkoj pres konferenciji opozicije. Narod bi rekao: izgubismo je ka' na karte</blockquote>
PORTAL ETV: Mislite li da je Evropa previše blaga prema Crnoj Gori u kojoj sami Ustavni sud krši Ustav - u kojoj se demonstrira sprega izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, u kojoj izborni rezultat ne znači ništa; u kojoj vlast udaljava državu od susjeda i koja u savezu sa klerikalnim snagama i crkvom mijenja politički pejzaž zemlje, namjerava da izmijeni Zakon o državljanstvu i čiji je kranji cilj izmjene identiteta Crne Gore, i čiji funkcioneri ne baštine antifašističke vrijednosti - već podržavaju režime poput Vučićevog i Putinovog? Je li dovoljno da samo usmjeravaju određene procese i poručuju da samo od nas zavisi kako ćemo iznutra definisati stanje u društvu?
ZIROJEVIĆ: Mislim da jeste i mislim da se odnos zvanične EU prema Crnoj Gori, čast izuzecima, sveo na formalno ispunjavanje nekih uslova i, kako to kolokvijalno kažemo, dobijanje štrikova. Međutim, djeluje kao da se odavno niko ne bavi suštinom.
Dakle, mi imamo sasvim jasnu situaciju u državi - parlamentarna većina vrši neviđene i krajnje neprimjerene pritiske na bilo koga ko bi se potencijalno otrgao i prešao na stranu opozicije, u međuvremenu se u izvršnoj vlasti i državnim preduzećima sprovodi brutalan kriminal, jasno je vidljiva sprega izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, namjerno se narušavaju odnosi sa susjedima, među kojima i našim jedinim EU susjedom (Hrvatskom) itd, dok crnogorske političke elite (vladajuće) izvještaj podnose Vučićevom režimu u Beogradu.
Mi danas imamo državne funkcionere koji u Brisel, Berlin, Pariz i na druge evropske destinacije odlaze da prodaju šarene laže dok neko sve to tamo oduševljeno sluša i sačini pozitivan izvještaj, a oni se nakon toga vrate u Podgoricu gdje negiraju genocid, ne priznaju nezavisnost susjednih država, veličaju ratne zločince, razaraju institucije, uništavaju bezbjednosni sektor i sprovode u potpunosti antievropsku politiku.&nbsp;
Analizirajući ono što se u istoriji dešavalo na ovim prostorima, ne bi bio prvi put da međunarodna zajednica gleda kroz prste nekim retrogradnim političkim snagama, zanemarujući brojne aspekte njihove vladavine.
Posljednji put kad smo imali takvu situaciju, kada su se osvijestili, Balkan je gorio u plamenu rata i bilo je kasno.&nbsp;
Ne želim da vjerujem da danas, u 21. vijeku možemo da doživimo takvu sudbinu, ali se plašim da prećutno odobravanje onoga što danas u Crnoj Gori, ali i u regionu, rade nasljednici tih mračnih ideologija, može da izazove ozbiljne probleme, kako u Crnoj Gori, tako i na cijelom Balkanu.

Zirojević: Aktuelna vlast nije svjesna da zapravo mi sa njima nećemo ni po koju cijenu i da oni moraju da se reformišu

Partitokratija i nepotizam vladajućih partija ne jenjavaju i to bez ikakvog ustručavanja. Institucije su apsolutno politizovane i niko nema iluziju da će postupati po zakonu - a ne po diktatu političkih partija. To znači da nema pravne sigurnosti i da su ljudska prava svakoga ko nema vezu ili politička leđa neizvjesna, ocijenila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Ona je za Antenu M u intervjuu o tome šta je obilježilo 2024. godinu, kazala i da je poslije svega što su građani i građanke vidjeli tokom pregovora za Podgoricu, politika postala još odbojnija za pristojan svijet nego što je bila.
“Stranački brlog je potopio mnogo „novih“ ljudi tokom posljednjih pet godina, a Crna Gora ima ograničene ljudske kapacitete. Međutim, prepuštanje javne sfere beskrupuloznima košta jako mnogo, ima dugoročne posljedice i cjelokupno stanovništvo ispašta zbog nekvalitetnog upravljanja”, kazala je Bajrmaspahić.
Da li se napredak u pregovorima odražava na našu svakodnevicu?
- Nažalost, iako formalnog napretka jeste bilo, proces evropske integracije ne uspijeva da proizvede bilo kakav opipljiv kvalitet i ne dolazi do prelivanja vrijednosti i pozitivne društvene transformacije. Današnja Crna Gora kvalitativno nije bolja nego što je bila. Naprotiv, borba za moć je ogoljena do koske, koriste se najprljavija sredstva, a politička ravan je potpuno lišena dostojanstva i uljudnosti.
Zatvorena su tri poglavlja, što je pozitivno, ali svi dobro znamo da u Crnoj Gori ne cvjetaju ruže ni u jednoj od tri oblasti u kojima smo „položili ispit“. Crna Gora nije država u kojoj je zavidno stanje kada je u pitanju intelektualna svojina, još manje kada su u pitanju digitalizacija i mediji, a tek je izuzetno loše kada je u pitanju industrija, koju jednostavno nemamo.
Koliko je po Vama zaista vidljiva partitokratija i partijski pritisci na koju skreću pažnju rijetki kritičari vlasti i kakav je ambijent za javni dijalog?
- Partitokratija i nepotizam vladajućih partija ne jenjavaju i to bez ikakvog ustručavanja. Institucije su apsolutno politizovane i niko nema iluziju da će postupati po zakonu - a ne po diktatu političkih partija. To znači da nema pravne sigurnosti i da su ljudska prava svakoga ko nema vezu ili politička leđa neizvjesna.
Učesnici u političkom životu su neslobodni i zastrašeni od dežurnih siledžija i portala koji ne poštuju medijske standarde. Gotovo cijela politička scena je otišla u desno, neki svjesno, neki po inerciji, mnogi usljed svoje nesposobnosti da se odupru partnerima. Teokratizacija i klerikalizacija su nastavljeni, sa jednom vjerskom zajednicom koja upravlja državnim organima i diktira odluke širom uprave, upravlja državnim i lokalnim budžetima i prostornim planom.
Kako gledate na činjenicu da se iz dana u dan intenzivira akcija revizije istorije i rehabilitacije četničkog pokreta, koji je, da se podsjetimo, bio u saradnji sa fašistima i koji je sprovodio akcije zločinačkog etničkog čišenja tokom II svetskog rata? Da li su uzdrmani odnosi sa susjedima i da li je bilo nekog pozitivnog poteza vlasti ove godine u toj oblasti?
- Rehabilitizacija četništva je nastavljena tokom ove godine, sa anemičnim reakcijama koje više liče na podsmijavanje žrtvama četnika nego na ozbiljan protest. Negiranje genocida i ratnih zločina, što je krivično djelo, se iznosi kao politički stav, usljed pasivnosti tužilaštva da radi svoj posao i procesuira počinioce.
Pogoršani su odnosi sa skoro svim susjedima aktivnim provociranjem i neodgovornošću vlasti. Tri lidera vladajuće većine su postali persone non grate u članici Evropske unije. Lansiran je Barometar 26 koji sami kreatori krše svakodnevno.
Međutim, uprkos nezapamćenoj kampanji mržnje, predstavnik države je na sjednici Ujedinjenih nacija glasao za Rezoluciju Generalne skupštine UN o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici i građansku Crnu Goru učinio ponosnom, barem na jedan dan.
Šta znači statistika iz 2024. godine koja ukazuje na povećan broj femicida, vršnjačkog nasilja, a otkriveni su i nastavnici pedofili koji su bez ograda pušteni da se “bave” djecom? Da li se napredovalo u ljudskim pravima ove godine?
- Nasilje je eskaliralo u svim sferama društva, a posebno nad ženama i djecom, sa svakodnevnim primjerima jezivih slučajeva, čak tri femicida ove godine i erupcijom vršnjačkog nasilja, uključujući ranjavanje djeteta nožem. Sve to je praćeno široko rasprostranjenim govorom mržnje, mizoginijom, nacionalističkom retorikom. Razotkrivena je lavina slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika i učenica i institucionalnog zataškavanja.
Takozvane „građanske“ partije su podlegle pritisku svojih desničarskih koalicionih partera i nisu stavile prijedlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja na dnevni red Vlade.
Po Vama, šta je vlast još uspjela da unazadi ove godine? U kakvoj je stanju javna uprava?
- Diplomatska mreža je i dalje nepopunjena. Rad Savjeta za odbranu i bezbjednost je ponovo u blokadi. Ustavni sud je u istoj godini odblokiran pa ponovo blokiran, sa namjerom da bude politički preuzet.
Izabrana je predsjednica Vrhovnog suda, od koje se mnogo očekuje i koja ima veliku odgovornost da vrati povjerenje u vladavinu prava. Bez povjerenja u institucije nastaviće se razaranje društvenog tkiva.
Upravni sud nastavio da obara Vladina nezakonita postavljenja i razrješenja, budući da se Vlada i ministarstva ne obaziru na propisane procedure kad god im ne odgovara.
Reforma javne uprave, koja je godinama bila mrtvo slovo na papiru, sada galopirajućim korakom nazaduje, uključujući najave totalnog derogiranja službeničkog sistema. Novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama nije usvojen četiri i po godine nakon političkih promjena. Nisu usvojeni Zakon o Vladi i Zakon o Skupštini.
Optimizacija javne uprave se pretvorila u parodiju, sa hiljadama i hiljadama novih partijskih vojnika udomljenih na teret budžeta, tačnije na račun javnog duga koji je dostigao nezamislive visine.
Vladajuća većina je faktički onemogućila pravo manjinske inicijative opozicije na kontrolna saslušanja i „kidnapovala“ pravo na iniciranje parlamentarne istrage i preuzela ga za sebe.
U ovoj godini je dramatično unazađen Zakon o unutrašnjim poslovima i stvorene pretpostavke za masovno zapošljavanje po političkoj osnovi, dok se generacije akademaca ne primaju u službu.
Ideja vladajuće partije o usvajanju Zakona o agentima stranog uticaja čiji je cilj gušenje civilnog društva trenutno nema potrebnu većinu za usvajanje.
Gdje je po vama danas Crna Gora u reformama?
- Izvještaj Evropske komisije je za 0.03 bio bolji od izvještaja u doba stare vlasti. Dvanaest IBAR zakona je usvojeno bez javne rasprave, kao i Reformska agenda. Ocjena Freedom House-a je i u 2024. da je Crna Gora i dalje hibridni režim. GRECO je dao izrazio kritički izvještaj o sprovođenju antikorupcijskih preporuka.
Savjet za vladavinu prava nije održao ni jednu sjednicu. Javna rasprava o nacrtima Akcionih planova za poglavlja 23 i 24 nije sprovedena šest mjeseci nakon dobijanja IBAR-a. Nacrti treba da budu poslati Evropskoj komisiji prije praznika, što znači da za sprovođenje ostaje manje od dvije godine.
Šta možemo ocijeniti kao dobru stvar koja se desila i šta su prioriteti za narednu?
- Ono što je bilo dobro u 2024. godini je da su razlike između DF, Demokrata i PES-a izblijedjele do te mjere da su i najnaivnijima sve zablude raspršene. Nema razlika ni u pristupu zapošljavanju, napredovanju, zloupotrebama, netransparentnosti, neodgovornosti, samovolji, bahaćenju, načinu javne komunikacije, odnosu prema ideološkim pitanjima. Najjači akter je obojio cijeli „paket“, nametnuo ritam i dinamiku, ostali su se prepustili udobnosti svojih funkcija.
U najglomaznijoj Vladi svih vremena, koja odlučuje na WhatsApp sjednicama bez ikakve stručne rasprave, svi su namireni, dovoljno da zažmure na sve.
Počinje trka sa vremenom oko daljeg zatvaranja poglavlja. Nominovana poglavlja za prvu polovinu godine su poglavlje 5 „Javne nabavke“ i poglavlje 4 „Sloboda kretanja kapitala“, a iz ove godine prenosimo dalje poglavlje 31 „Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika“.

Bajramspahić: Borba za moć je ogoljena do koske

Identifikovali smo veliki broj birača koji ostvaruju duplo biračko pravo, ti birači glasaju u Srbiji i Republici Srpskoj, a takođe se nalaze i na biračkom spisku u Crnoj Gori, a mi ćemo se svim zakonskim sredstvima boriti protiv prekrajanja izborne volje građana - kazao je u emisiji Na kraju dana Televizije E, nosilac liste “I riječju i djelom” dr Nermin Abdić.
- Smatramo da se u Podgorici moraju pitati svi stanovnici, odnosno građani Podgorice, koji žele da odlučuju o sudbini njihovoga grada. Ne želimo da &nbsp;nam turistički birači prekrajaju &nbsp;izbornu volju i da odlučuju &nbsp;o sudbini našega grada, i da oni se predstavljaju da bolje misle našem gradu i našim stanovnicima Podgorice, bolje nego mi sami koji smo ođe cijeli život. Tako da ćemo zaista iskoristiti sva sredstva koja su u okvirima zakona, da spriječimo izborni inženjering - poručio &nbsp;je Abdić.
Sagovornik Televizije E potcrtava da će se oni, sa liste i riječju i djelom, boriti svim zakonskim sredstvima, a na nadležnim državnim organima je da reaguju.
Građani nijesu zasićeni politikom, smatra Abdić, već je to zasićenje od jeftinih, populističkih i primitivnih obećanja i bombastičnih obećanja kojima se najavljuju megalomanske infrastrukturne investicije.
- Ja sam stao kao nosilac liste - prvi među jednakima na ovoj sjajnoj listi, gdje je 50 posto žena. To je lista sjajnih pojedinaca, koji su ostvareni i u profesionalnom i u privatnom životu, koji su dali doprinos razvoju Podgorice i Crne Gore, i ostavili neizbrisiv trag na svakom mjestu gdje su nešto radili - istakao je Abdić.
Za sve što je lista "I riječju i djelom" predstavila u izbornom programu, sagovornik TV E garantuje da je moguće sprovesti u naredne četiri godine, jer su te projekte planirali njegovi najbliži saradnici, kako każe, ljudi od struke i povjerenja.
U Podgorici je mnogo problema, podsjeća Abdić, a u tome prednjače komunalni: mini deponije na svakom koraku, ali su i &nbsp;veliki problemi, dodaje on, u sportu, kulturi, turizmu.
- Ti ljudi koji su sad vlastodršci trenutno u lokalnoj samoupravi su se potpuno drugačije predstavili građanima Podgorice - da će od grada napraviti preporod, da će od Podgorice napraviti čudo, da će Podgorica sijati i tako dalje. Šta vidite vi u tome? 2020. godine su rekli: DPS sa svojim satelitima, kako oni kažu, ostavio je sprženu zemlju. E, najbolji dokaz kako su oni radili je sprženi stadion "Pod Goricom" - naglasio je Abdić.
Nosilac liste "I riječju i djelom" se osvrnuo i na poruke političkih oponenata da se DPS nije reformisao, te da nije poželjan politički partner u perspektivi za formiranje nekih postizbornih koalicija.
- Određeni politički konstituenti kažu DPS se nije reformisao, mi sa njima ne vidimo saradnju. U redu! Hvala vam lijepa na komplimentima, nećemo ni mi sa vama. Nama je kompliment to što vi o nama govorite, nećemo ni mi sa vama, odmah sad da vam poručimo. Što je razlog? Nije se DPS reformisao? Ma nemoj! Njima bi bilo dovoljno da DPS bude ispod pet odsto, ili da DPS nestane - onda bi bili svi srećni. E, toga filma neće gledati, odmah da vam kažem. DPS će ostati najjači politički konstituent: i Podgorice i Crne Gore &nbsp;- zaključio je Abdić.
Cijelo gostovanje pogledajte na našem You Tube kanalu
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNIOrwSiKeMk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Abdić: DPS će ostati najjači politički konstituent i Podgorice i Crne Gore

Penzionisanom službeniku ANB -a Dušku Goluboviću produžen je pritvor za mjesec, dok je za dva mjeseca produžen pritvor bivšem direktoru Rokšpeda Prokopiju Periću, Adnanu Sukoviću i Mileti Simaniću, koje SDT sumnjiči da su bili članove kriminalne grupe koja je švercovala cigarete - saznaje Portal ETV.&nbsp;
Odluku je donijelo vijeće Višeg suda.
Goluboviću je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva i visine zaprijećene kazne, Periću zbog opasnosti od bjekstva dok za Sukovića i Simanića osim opasnosti od bjekstva postoje okolnosti koje ukazuju da će ponoviti krivično djelo ili dovršiti pokušano krivičnio djelo.&nbsp;
Sa slobode se brane Radoje Dakić, Dejan Milić, Ivan Turčinović i Predrag Madžgalj. Njima je određena mjera nadzora- zabrana napuštanje stana uz kontrolu elektronskim nadzorom.
SDT osumnjičene tereti da su bili članovi kriminalne grupe koja je tokom 2020. i 2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura.
Specijalno državno tužilaštvo kao organizatore označilo je Golubovića i vlasnika " Rokšped" Sandera Stanaja koji je u bjekstvu.
Istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su i Stanajev brat Nuo Stanaj, Abedin Pepić, Đoko Lješković, Veton Berišaj, vlasnik apoteka „Petanović“ Andrija Petanović i Vukota Vujošević.

Goluboviću pritvor produžen mjesec, Periću, Sukoviću i Simaniću za dva mjeseca

Fudbaleri Dečića poraženi su u Tuzima od Rapida iz Beča 2:0, u prvoj utakmici drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencije.
Austrijski predstavnik opravdao je ulogu favorita, a do pobjede došao je golovima Janesa Kiliana Horna u 17. i Matijasa Zajdla u 40. minutu iz jedanaesterca.
Kod prvog gola asistenciju je upisao naš reprezentativac Andrija Radulović.
Golman Dečića Igor Nikić sa još nekoliko intervencija spriječio je da trijumf Rapida bude još ubjeldjiviji.
Prilike da ublaže poraz imali su Andrej Bajović, ali je bio neprecizan i Džonatan Drešaj, čiji je udarac sa dvadesetak metara austrijski golman Niklas Hedl krajnjim naporima uspio da zaustavi.
Revanš utakmica na programu je narednog četvrtka u Beču.

Rapid opravdao ulogu favorita u Tuzima, Radulović asistent

Jovan Janković, učenik Gimnazije „Slobodan Škerović“ dobio je pohvalu na upravo završenoj 55. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Na ovom prestižnom takmičenju koje je održano od 17. do 24. jula u Parizu, učestvovali su srednjoškolci iz preko 80 država svijeta.
U našem timu bili su i takmičari: Vuk Čurović, Andreja Popović i Anastasija Belada, svi iz Gimnazije „Slobodan Škerović“, a predvodili su ih prof. dr Predrag Miranović i profesorica Tatjana Pejanović.
Iz MPNI podsjećaju da je Jovan Janković osvojio bronzanu medalju na 9. Evropskoj olimpijadi iz fizike koja je održana u junu ove godine u Sofiji i čestitaju njemu i cijelom timu na novom uspjehu.

MPNI: Pohvala za Jovana Jankovića na Međunarodnoj olimpijadi iz fizike

Grčki Volos 26. i 27. jula biće domaćin 77. seniorskog prvenstva Balkana u atletici, na kojem će nastupiti i crnogorska reprezentacija, saopšteno je iz Atletskog saveza.
Crnogorski atletiku predstavljaće osam takmičara.
Selektor atletske reprezentacije Crne Gore Osman Erović je, u skladu sa kriterijumima Balkanske atletske federacije, sa ispunjenim normama za to takmičenje odredio po četiri seniora i seniorke.
U ženskoj konkurenciji nastupiće Marija Vuković u skoku u vis, Anđela Drobnjak u sedmoboju, Vesna Kljajević u bacanju kugle i Marija Bogavac u bacanju koplja.
U konkurenciji atletičara za medalje boriće se Tomaš Đurović i Risto Drobnjak u bacanje kugle, Ivan Kukuličić u bacanju diska i Dragan Pešić u desetoboju.
Vođa crnogorske ekspedicije biće Danijel Furtula, a u ekipi će biti i trener Marije Vuković, Grk Dimitrios Vasilikos .
Najavljeno je učešće više od 300 takmičara iz 22 države.
Balkansko prvenstvo u Volosu pratiće i predsjednik Evropske atletike Dobromir Karamarinov, u društvu predsjednika Balkanske atletike federacije Slobodana Brankovića i domaćina šampionata, predsjednice Grčke atletike asocijacije Sofije Sakorafe.

Crnogorski atletičari na Balkanskom seniorskom prvenstvu

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Direktor Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić juče se licemjerno narugao crnogorskoj javnosti izjavom da su „zviždači ključni partneri u borbi protiv korupcije“.&nbsp;
To je saopštio nakon što je sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr mr sc. Aleksandrom Radovićem potpisao sporazum o saradnji, čiji je fokus, kako su rekli, pružanje psihološke pomoći osobama koje su zbog prijavljivanja nepravilnosti izložene pritiscima, posebno u slučajevima kada pokreću sudske postupke radi zaštite svojih prava.
- Ovim sporazumom činimo važan iskorak ka sistemskoj i institucionalnoj podršci onima koji prijavljuju korupciju – i šaljemo jasnu poruku da u toj borbi nijesu sami - poručio je Drakić.
I licemjerno i sramno. Ni obraza, ni stida. Čovjek koji je bio dio „zavjere“ protiv zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema beskrupulozno izlazi u javnost s porukom ohrabrenja potencijalnim „uzbunjivačima“ da prijave korupciju, a da će ih on zaštititi.
Zaboravio je da doda da se to odnosi isključivo na zviždače koji se ne nađu na udaru njegovog prijatelja, njegovog pravnog zastupnika, potpredsjednika Savjeta ASK-a, advokata Mladena Tomovića. Jer, ako Tomović zastupa kompaniju ili instituciju koju zviždač prijavi za moguću korupciju, onda ništa od ovih poruka ohrabrenja i podrške. U tom slučaju, zaboravio je da kaže Drakić, ASK će učiniti sve da „slomi“ zviždača.
A koliko može da bude beskrupulozan za interese prijatelja Tomovića pokazao je Drakić ubrzo pošto je sa pozicije predsjednika sindikalne organizacije ASK-a zaposjeo funkciju direktora ove institucije, kada je, preko službe za informisanje saopštio Portalu ETV u oktobru prošle godine, da će predmet koji se odnosi na zviždača iz CGES-a biti podvrgnut detaljnoj reviziji.
Tri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, Upravni sud donio je presudu kojom je ukinuo zaštitu „uzbunjivaču“ iz CGES-a. Što je bio prvi takav slučaj od kada je u Crnoj Gori uspostavljen institut zviždača.
A bez zaštite je ostao, jer Drakić, odnosno ASK, kako smatra uzbunjivač, nije sudu dostavio svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosila na predmet.
Tako se Drakić oslobodio predmeta „uzbunjivača“ iz CGES-a, a njegov prijatelj i advokat Tomović „opravdao“ makar jedan honorar koji dobija od ove kompanije za advokastke usluge koje im pruža u svim predmetima u slučaju zviždača.
Ukidanje zaštite za službenika CGES-a znači otvoren put za njegov „linč“ i završni obračun kompanije sa njim, koji bi mogao da rezultira i otkazom.&nbsp;
Presudom i okolnostima koje su joj prethodile bio je šokiran i nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos koji je tada Portalu ETV rekao da se takvom odlukom Upravnog suda „krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača“ i da se nada „da će Vrhovni sud uvažiti žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora“
- Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatovao je Kos i bio kategoričan da Tomović „treba da ode iz Savjeta“.&nbsp;
Tomović ne samo da nije otišao iz ovog tijela, nego nastavlja da goni zviždača iz CGES-a kojem je taj status ASK dodijelila u maju 2023. godine, a nakon što je krajem 2022. protiv njega pokrenut disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ove institucije, bio u direktnoj vezi sa prijavom korupcije.
Prije nekoliko sedmica zviždač je pravosnažno dobio spor protiv CGES-a upravo zbog ovog disciplinskog postupka. Viši sud u Podgorici, koji je postupao po žalbi Tomovića, potvrdio je presudu podgoričkog osnovnog suda koji je nedvosmisleno ustanovio da je disciplinski postupak i kažnjavanje zviždača, 30. decembra 2022. godine, bilo nezakonito.
I onda direktor ASK-a Drakić, koji je po uvjerenju „uzbunjivača“ radio za interese CGES-a, odnosno pravnog zastupnika ove kompanije advokata Tomovića, juče licemjerno poziva zviždače da se ohrabre da prijavljuju korupciju, a da će im on biti štit i odbrana od progona poslodavca?! Sramno, pa sve i da nije pomogao Tomoviću da zviždaču iz CGES-a ukine zaštitu. Dovoljno je to da je javno prijetio tom hrabrom čovjeku, čim je sjeo u fotelju direktora, da će njegov predmet biti detaljno preispitan. U demokratskim, uređenim društvima Drakić bi bio smijenjen već poslije ove prijetnje, a svakako pozvan na odgovornost nakon što je u januaru zviždaču ukinuta zaštita.&nbsp;
Laž je, nažalost, manir nosilaca institucija, od kada su vlast u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elit, dok korupcija i nepotizam razjedaju svaku poru društva.&nbsp;
Svakodnevno svjedočimo licemjernim porukama funkcionera i zaklinjanju u evropski put, dok u institucijama kojima rukovode ruše svaki standard i uspostavljaju sistem zasnovan ne na zakonima i propisima, već podređen ličnim i partijskim interesima, ambicijama i željama. Svaka institucija u zemlji je postala nečiji feud, a ASK im služi za odbranu interesa.

Ni obraza, ni stida

Montirani disciplinski postupak. Dokazi kojima raspolaže Televizija E nedvosmisleno upućuju na zakljuučak da su, u slučaju progona bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, fabrikovani nalazi o negativnim bezbjednosnim provjerama. I, što je još gore, izmišljene su informacije o navodnoj zloupotrebi službenog položaja i neovlašćenom korišćenju službenog automobila. &nbsp; Televizija E i Portal ETV su u dva navrata izvještavali kako su ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, u sklopu akcije ,,Značka”, targetirali nagrađivanog policijskog funkcionera Milovana Pavićevića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072319078_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072319078_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="KOORDINIRANA AKCIJA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Njega je direktno prozvao i pokrenuo disciplinski postupak načelnik policijskog centra ,,Centar” Goran Jokić, iako nije bio neposredni rukovodilac Pavićeviću, koji je neraspoređen još od 9. aprila 2021. godine. &nbsp; ORGANIZOVANE PODMETAČINE &nbsp;- Do sada nijesam nikada kivično gonjen, krivično kažnjavan, procesuiran, ali sam, nažalost, dočekao da poslije 23 godine rada na svim dužnostima, neko izmišlja i pravi konstrukcije i da u disciplinskom postupku pokušava da mene i moju porodicu targetira i kriminalizuje - kaže Pavićević u razgovoru za Portal ETV. Izvori iz bezbjednosnog sektora ističu da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka prikazane netačne informacije. &nbsp; Prije svega da je Pavićević vlasnik tri stana i da je otuđio i da je, u vrijeme kada je bio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, nezakonito koristio, kasnije i otuđio, službeni mercedes tip E 200 CDI. &nbsp; &nbsp;ZLONAMJERNE KONSTRUKCIJE Očito je nekome iz vrha policije bilo veoma stalo, pa čak i po cijenu iznošenja neistina, da Pavićevića prikažu kao korumpiranog policajca koji ima nezakonitu imovinu. &nbsp; No, pretrage u Upravi za imovinu u ASK-u, kao i kod ovlašćenog direktorata Uprave policije, pokazuju da je Milovan Pavićević vlasnik jednog stana, dok su &nbsp;jedan stan &nbsp;posjedovali njegovi roditelji. Nakon prodaje dva stana kupili su treći, u kojem danas živi šira porodica Pavićević. Da su htjeli zaista da tragaju za dokazima, u vrhu policije su mogli da saznaju da je lažna priča o nelegalnom korišćenju službenog automobila. Televizija E posjeduje dokumentaciju koja pokazuje da je Milovan Pavićević bio ovlašćen da, kao šef nikšićke policije, korsiti službeno vozilo. &nbsp; DOKAZI O NAMJEŠTALJCI &nbsp; Koje je dobijeno – kao donacija jedne privatne crnogorske kompanije koju Televizija E sada neće pominjati. Odluku od prihvatanju donacije za OB Nikšić novog putničkog vozila marke mercedes, model 220 2,2 CDI 7G Tronik potpisao je 7. novembra 2014. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190716_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250723190716_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8" data-rendition-name="original" width="1148" height="1077" loading="lazy" alt="PAPIRI NEGIRAJU DISCIPLINSKE TUŽIOCE: Obrazloženje o raspolaganju "> <figcaption>PAPIRI NEGIRAJU DISCIPLINSKE TUŽIOCE: Obrazloženje o raspolaganju(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prethodno je, 17. oktobra iste 2014, ministar Konjević potpisao i Ugovor o donaciji sa poznatom crnogorskom kompanijom koja je donirala vše vozila za potrebe države. A 21. novembra je Milovan Pavićević, tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Nikšić dobio rješenje za korišćenje vozila. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190724_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250723190724_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1500" loading="lazy" alt="DOKAZ: Ministar Raško Konjević prihvatio velikodušnu donaciju privatne kompanije MUP-u"> <figcaption>DOKAZ: Ministar Raško Konjević prihvatio velikodušnu donaciju privatne kompanije MUP-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci dostupni su bili čelnicima sektora bezbjednosti. Očito je, međutim, da je ekipi oko Demokrata Alekse Bečića bilo jako stalo da oblate van službe ostave van službe nagrađivanog policajca, čovjeka sa 23 godine staža i stručnjaka koji je završio policijsku akademiju u Beogradu. &nbsp; Zato je u operativnom izvještaju, kako kažu izvori iz MUP-a, konstatovano da je Pavićević, kao načelnik CB Nikšić, dobio na poklon vozilo marke mercedes. Očito: to je bila svjesno plasirana, zlonamjerna konstrukcija koja se ne zasniva na činjenicama. &nbsp; REAKCIJE PAVIĆEVIĆA I ADVOKATA - Planiram da samostalno, ili u dogovoru sa kolegama – to je u fazi procjene – da se obratimo relavantnim stranim i domaćim adresama. Ne niko nikoga da brani, nego, jednostavno, da se zainteresuju samo u odnosu na tri stavke: zakonitost postupka, transparentnost postupka i efikasnost postupka- kazao je Pavićević za Portal ETV. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190728_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250723190728_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5" data-rendition-name="original" width="553" height="341" loading="lazy" alt="PRIJAVE PROTIV INICIJATORA MOBINGA: Milovan Pavićević"> <figcaption>PRIJAVE PROTIV INICIJATORA MOBINGA: Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Priča o disciplinskom postupku protiv Milovana Pavićevića daleko je od završetka. A svakog dana na vidjelo isplivavaju falsifikati i konstrukcije koje su činili čelni ljudi u policiji. &nbsp; (NE)VOLJNI SAUČESNICI Poput Gorana Jokića: osim što je nezakonito predložio pokretanje disciplisnkog postupka, Jokić je bio u obavezi da provjeri činjenice. &nbsp; Biće nadalje zanimljivo sagledati i uloge Velimira Mića Furtule, kao i Ivana Jokića koji su – u ime Sektora za borbu protiv kriminala – pripremili izvještaj i dostavili Komisiji za bezbjendosne provjere. &nbsp; Da li je Komisija povjerovala na riječ, bez provjere, to će se utvrditi saslušavanjem članova Komisije. A sastav je zanimljiv: predsjednik Komisije je bio, sad već smijenjeni, Darko Vujović, dok su članovi Lazar Šćepanović, Đorđije Peković, Ljiljana Zejak i Dejan Filipović. &nbsp; Pavićević u izjavi za Televiziju E ističe da su u njegovom slučaju prekršena tri propisa: Zakon o unutrašnjim poslovima, Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o upravnom postupku. Zato je podnio državnim organima prijavu i tužbu za mobing i taj postupak je u toku. Njegov advokat je već podnio krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju i falsifikate službene dokumentacije. &nbsp; Sve to ukazuje da će se, kroz sudske postupke, saznati prava pozadina monsztruoznog političkog progona Milovana Pavićevića, ali i kazniti svi oni koji su svoj položaj koristili za uništavanje života svojih kolega. &nbsp; &nbsp;

,,Veting namještaljka” za Milovana Pavićevića

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: intervju