Ništa od ovoga što se danas dešava me ne iznenađuje – predvidio sam to još prije 30 godina. I ne samo da sam imao to u glavi, već sam i napisao i objavio. Možete to pronaći u mojim tekstovima, intervjuima... Sve je zapisano.
Ovim riječima akademik, profesor dr Radovan Radonjić, jedan od najistaknutijih crnogorskih intelektualaca i osnivač prve Škole demokratije i Škole retorike u Crnoj Gori, za Portal ETV započinje priču o turbulentnim odnosima Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, identitetskoj borbi naroda, ali i institucionalnim greškama koje su, kako kaže, dovele do gubitka kontrole nad sopstvenim identitetom.
- Kod nas su, u vlasti i opoziciji, ali i kod građana, uglavnom razvijena uvjerenja da su svi problemi počeli 30. avgusta 2020 promjenom vlasti poslije vladavine DPS-a 30-ak godina. Ali, moglo bi se reći da je upravo to kraj problema, tačnije kraj Crne Gore. Kada su 'pobjednici' tog 30. avgusta konstatovali, preko sadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore nekom vrstom raporta mitropolitu Amfilohiju, kako je na tim izborima pobijedila Petrovićka Crna Gora - to je bio kraj Crne Gore kakvu smo imali, kakvu smo željeli i za koju se sve manje bore i oni kojima je ona jedina država, koju vole kao majku i za koju su stvarno spremni da se žrtvuju - ocjenjuje profesor Radonjić.
Sve poslije toga je, kako kaže, dokusurivanje ili dokrajčivanje Crne Gore.
- Bilo preko SPC ili preko prosrpski orjentisanih partija koju su nju prihvatili kao duhovnu organizaciju na koju su prenijeli mnoge poslove koje su trebali da odrade i to se pokazalo kao dobitna kombinacija. Zato što se ratovanje oružjem protiv Crne Gore nikada nikome do sada nije isplatilo – podsjeća Radonjić.
<h2>Zaboravljena istorija i izgubljeni identitet</h2>
Crna Gora, prema riječima profesora Radonjića, ne samo da se povinovala crkveno-političkoj moći SPC, već je zaboravila i sopstvenu antifašističku istoriju.
Podsjeća da je mala Crna Gora, teritorijalno i po broju stanovnika, s pjesmom išla u rat protiv fašizma i velikih svjetskih sila, sa obećanjem da će se vratiti sa pobjedom - što je i činila.
- Tako je i engleski premijer Vinston Čerčil, u februaru 1944. godine u Donjem domu, na zaprepašćenje svojih torijevaca, priznao da je dvadeset pet neđelja zadržavanja Hitlerovih snaga određenih za istočni front - a tada su na Balkanu samo Crnogorci stvarno ratovali sa silama Osovine - odlučilo bitku za Moskvu, odnosno odredilo ishod Drugog svjetskog rata. Tako da je i Čerčil, pored Sartra, odao sva priznanja crnogorskom narodu i njegovoj borbi protiv fašizma, ali mi toga danas nekako nijesmo svjesni, niti nam to nešto znači, niti se prema tome identifikujemo - sa žaljenjem konstatuje Radonjić.
<h2>Dva šokantna podatka: Belveder i imperijalna presuda</h2>
Profesor izdvaja dva podatka koji, kako kaže, najbolje oslikavaju dubinu duhovne i državne potčinjenosti.
Prvi se odnosi na proteste na Belvederu 2021. godine.
- Mi smo 05. septembra 2021. pošli na Belveder sa parolom da branimo tron sv. Petra, i to je bio zvaničan pristup svih koji su tamo bili. Mi tada nijesmo branili ni Cetinje, ni Cetinjski manastir, ni Crnu Goru. Sve su te stvari bile odsutne, a naša je misao vezana za tron sv. Petra, kao što je i misao onih što su išli, sa crnogorske strane, na izbore 30. avgusta 2020. bila vezana za ispunjenje posljednje želje kralja Nikole iz egzila, a ne za odbranu rezultata demokratskog referenduma definisanog pod najtežim evropskim zahtjevima i pobjednički završenog - kaže Radonjić.
Drugi šokantan podatak, u čiji je posjed, kako navodi, slučajno došao, odnosi se na servilnost Crne Gore Srbiji.
- Ruski car, 20. decembra 1905. godine, na tajnoj sjednici svog kabineta, presudio je, diktirajući u pero zapisničaru, da se sa Crnom Gorom ne može više tako, iznijevši nekoliko rečenica o ponašanju vladara, i zaključio: „Od ovog trenutka se Crna Gora priključuje Srbiji i ima da izvršava zadatke koje joj ona naredi“ - objašnjava Radonjić.
Ističe da taj podatak zna veoma mali broj ljudi u Crnoj Gori, iako je objavljen u knjizi profesora Andrijaševića (Živko) iz 2022. godine u Podgorici, u kojoj postoji originalan izvod iz tog dokumenta.
<h2>Evropska unija – cilj koji maskira servilnost</h2>
Profesor Radonjić smatra da je ovakva postavka i konstelacija vlasti, od premijera do predsjednika Skupštine, unaprijed dogovorena, te da su sve eventualne čarke među njima konstruisane kako bi se spriječio ulazak u Evropsku uniju.
- A sve uz povike: „EU, EU!“. Ako ikada u nju i uđemo, stići ćemo kao prvi organizovani srpski prostor, bez obzira što ćemo se zvati Crna Gora i što će vjerovatno ostati ovaj organizacioni dio - ukoliko se ne dese neke zaista velike promjene na međunarodnoj političkoj sceni, u sudarima velikih sila. Tako ćemo ponovo dobrovoljno ići u ropstvo – kaže Radonjić.
Naglašava da Crnogorci vrlo slabo poznaju svoju istoriju, što je osnovni uzrok problema.
- Mi ne znamo tačno kad je počeo raskol Crne Gore, na čemu se zasniva, niti kako to da sve tako lako ide u korist onima koji žele da je dokusure, jer nema ko da se pobuni. A, ne možete planirati nešto prije nego ustanovite uzroke i nađete ljekove - kazao je Radonjić.
Takođe, dodaje da danas nema nikoga na vidiku ko razmišlja o očuvanju slobode i nezavisnosti.
- Nijesam nikoga čuo posljednje tri godine da je kazao da se bori za nezavisnu Crnu Goru – već samo za Evropsku uniju. I tamo nas čeka isto, potpuna potčinjenost nekoj velikoj sili. Sudbina Crne Gore u potpunosti zavisi od ishoda rusko-ukrajinskog rata. Strana koja tu pobijedi imaće Crnu Goru na svojoj strani – tvrdi profesor.
<h2>Cetinje – ponižena duša Crne Gore</h2>
Naša je nevolja, poručuje profesor, što ne možemo da shvatimo da je vrijeme Crne Gore, sa jednom ogromnom slavom koju nikad neće i ne može istorija pomutiti, prošlo - došli su neki novi ljudi koji određuju dalje tokove i mijenjaju sve ono nekada ukorijenjeno, duboko ljudsko i pošteno.
- Vidite što se danas radi. Međusobno se ubijamo... Pogledajte Cetinje... Ispada da se onaj Martinović, što je ubio 13 ljudi, sa pravnog stanovišta ne može proglasiti krivcem jer je ubio i sebe. I sada ispada da Cetinjani izlaze na onu raskrsnucu tek tako... A kada bi razgovarali o Cetinju, zaista bi morali razgovarati drugačije. Nije Cetinje ovo što misle danas u Crnoj Gori - i ovi najpametniji i oni koji najčešće o njemu govore i kao govore sa razumijevanjem i željom da mu pomognu. Nije Cetinje zaostala psihotična kasaba! Cetinje je i dalje duša Crne Gore. Ali, Cetinje je gaženo i zgaženo još od 1946. pa nadalje – navodi profesor.
Dodaje da se zaboravljaju se sve stvari iz novije istorije.
- Zaboravljamo da je tamo 1991. godine bio pohod Narodne stranke, na čelu sa njihovim pokojnim predsjednikom, koji su pošli da postave srpsku zastavu na manastir. Pred njih su stali neki cetinjski momci, da im ne dozvole. Ovi su izvadili pištolje i pucali na te momke, trojicu su prenijeli u Danilovu bolnicu – ranjene. Nikad niko nije pokrenuo to pitanje. To je bio odnos prema Cetinju stalno – pojašnjava profesor Radonjić.
Podsjeća i na dešavanja u Medovini.
- Uvijek ispred manastira ima po dvoje policijskih kola. Oni čuvaju manastir - od koga, od Cetinjana?! I kad se dogodilo ono na Medovini, nema odatle pedeset metara, da su gađali praćkom morali su čuti, a ne kad puca. A pomakli se nijesu. I sad kažu ostavka je pitanje ličnog opredjeljenja. To znači da je nikada niko u svijetu, kad bi mu moglo biti, ne bi podnio. Ali u Crnoj Gori im može biti – kaže sa žaljenjem profesor Radonjić.
<h2>Istorija se ponavlja</h2>
Profesor je uvjerenja da su poblemi Crne Gore počeli 14. aprila 1712. godine činom potpisivanja, kako navodi, fatalnog ugovora na Cetinju o saradnji Crne Gore sa Rusijom na vojnom planu i prihvatanjem ruskog pokroviteljstva, iako je to tada u ime Crne Gore učinila mala grupica ljudi na čelu sa mitropolitom Danilom Šćepčevićem, a iza leđa Opšteg crnogorskog zbora u ime Cetinjske mitropolije.&nbsp;
- Tada su faktički predali Crnu Goru Rusima u ruke, uz dogovor da Rusija pomaže Crnu Goru materijalno i kako mogne u datim okolnostima, a da Crna Gora zauzvrat šalje u carsku vojsku sav svoj vojni, što znači i radni, potencijal koji je imala. To je trebalo da bude pravedna nadoknada s obje strane za pružene usluge, iako se sve svelo na „zmijsko gospodarenje“ Rusije - od tada do nestanka Crne Gore 1918. i služenje Crnogoraca svemu što im se naredi sa ruskog političkog, državnog, crkvenog i vojnog vrha - objašnjava Radonjić.
Dodaje da su od toga, sa crnogorske strane, profitirali jedino mitropoliti iz čuvene njeguške porodice Petrović Njegoš, koji su napredovali u nekim činovima i zvanjima i materijalno bitno ojačali primanjem ruskih penzija i poslovima koji dolaze u datim ratnim okolnostima.
Od tada je, kako kaže, ruski uticaj i vezanost Crne Gore za Rusiju samo rastao, uz manje prekide sa formiranjem komunističkih partija.
<h2>Antibirokratska revolucija i ideja „Velike Srbije“</h2>
Profesor Radonjić podsjeća da je već početkom devedesetih godina govorio o tome što će se danas dešavati u Crnoj Gori.
- U intervjuu iz oktobra 1992. godine, koji je objavio list Liberal, tačno sam predvidio zaoštravanje odnosa između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve. Tada sam rekao da će se odnosi dodatno usložnjavati i da će završiti ili osnivanjem nezavisne crkve, ili potpunom dominacijom SPC nad crnogorskim vjerskim prostorom – podsjeća profesor.
U istom intervjuu, Radonjić je upozorio da će crkveni prostor Crne Gore biti poprište političkih borbi, ukoliko država ne zauzme jasan stav. I tada je, kaže, znao da će se razvijati scenario iz takozvane antibirokratske revolucije.
Profesor podsjeća da su vođe te revolucije bile iste one političke snage koje će kasnije pokušati da Srpsku pravoslavnu crkvu iskoriste kao alat u realizaciji velikodržavnih ambicija.
- Sve je to bilo dio šireg plana – oživljavanja ili rekonstrukcije tzv. Velike Srbije. Nije to bila samo politika. Bio je to dobro osmišljen projekat, u kojem je crkva imala jasno određeno mjesto - kaže Radonjić.
<h2>Srpska pravoslavna crkva – ime koje nije postojalo</h2>
On se prisjeća sjednice Svetog sinoda SPC iz 1996. godine, na kojoj je, kako navodi, zaključeno: „Prva Jugoslavija se raspala, i nje više nema. SFRJ se raspala, i nje više nema. Sva imovina SPC prelazi u naše vlasništvo“.
- To je bio jasan znak – Srpska pravoslavna crkva je preuzela svu imovinu, uključujući i onu u Crnoj Gori, i nastavila da djeluje kao da je sve to oduvijek bilo isključivo njeno - ističe Radonjić.
Profesor podsjeća da naziv „Srpska pravoslavna crkva“ nije postojao prije 1920. godine, kada je dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića stvorena nova crkvena struktura u tadašnjoj Kraljevini SHS.
- Do tada nije postojala organizacija pod tim imenom. SPC je stvorena političkom odlukom, koja je bila funkcionalna za novu državu, a ime koje je preuzela odgovaralo je tadašnjoj ideologiji – naglašava on.
<h2>Crna Gora – država koja nije stala iza svoje crkve</h2>
Radonjić posebno kritikuje odnos crnogorskih vlasti kroz decenije prema sopstvenom crkvenom nasljeđu.
- Crna Gora nikada nije zvanično stala iza svoje pravoslavne crkve. Bilo je pokušaja, kao onaj iz 1945. godine, kada su 76 sveštenika partizanske orjentacije tražili formiranje crnogorske crkve, ali to je ignorisano - objašnjava Radonjić.
Jedan od značajnijih trenutaka bio je, kaže, i pokušaj da se ospori gradnja Mauzoleja na Lovćenu, kada je pravni zastupnik kraljevske porodice u ime SPC podnio tužbu.
- Skupština opštine Cetinje je tada reagovala, tražeći od Ustavnog suda Crne Gore da se očituje. Međutim, ni sud, ni institucije, nijesu adekvatno odgovorile. Umjesto ozbiljne pravne rasprave, imali smo samo jednu rečenicu tadašnjeg predsjednika: „Vlada Crne Gore odlučila je da gradi Mauzolej”. Tačka – navodi Radonjić.
Možda je to bila i ideološka greška tadašnje vlasti, kaže Radonjić, ali pravi državnik mora razmišljati o svakom elementu koji može uticati na razvoj i stabilnost države – a crkva to svakako jeste.
Radonjić zaključuje da bi današnji odnosi između države i crkve bili znatno drugačiji da je ranije postojala jasna državna strategija.

Danijela Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora je izgubila kontrolu nad sopstvenim identitetom

Nekadašnji direktor Montenegro Airlinesa, Vlastimir Ristić, govorio je za Portal ETV o gašenju nekadašnje nacionalne avio-kompanije kojom je rukovodio. Ristić, koji je već dugo preduzetnik i odnedavno funkcioner SEP-a, tvrdi da je MA ugašen zbog neznanja, uz primjese revanšizma tada novih vlasti. Za novu nacionalnu avio-kompaniju Air Montenegro kaže da za sada ne ostvaruje svoj društveni zadatak – ne povezuje Crnu Goru sa svijetom tokom cijele godine. Nada se da će AM znati da iskoristi najavljenu državnu pomoć i unaprijedi svoje letačke kapacitete u skladu s potrebama zemlje. Portal ETV: Zašto je ugašen Montenegro Airlines? Zbog čega su nove vlasti tada odbile da pomognu nacionalnu avio-kompaniju? RISTIĆ: Montenegro Airlines, u uslovima u kojima sam ja bio direktor, nije imao nikakve šanse da održi poslovanje. Naime, iako je neposredno prije mog dolaska Vlada Crne Gore odobrila 155 miliona eura pomoći za MA, situacija se početkom 2020. godine višestruko zakomplikovala. Pojavio se koronavirus, koji je zaustavio kretanje ljudi, pa time i avijaciju, a istovremeno se pojavio negativan stav nadležne agencije o dozvoljenosti vladine pomoći. Time je situacija u MA iz neizvjesne prešla u dramatičnu. Nove vlasti su odbile da spasu MA ponajviše iz neznanja. Mislili su i obećavali da će sa nula eura napraviti novu kompaniju. Time su stravično potcijenili sve nas koji smo tu firmu gradili od nule. Razumijem da je tada postojala velika kriza povjerenja. Za njih je MA bio partijski bastion DPS-a. Međutim, u stvarnosti nije bilo tako. Nijesu htjeli da čuju. I to im najviše zamjeram. Morali su da sagledaju – a upozoravali smo ih nebrojeno puta – šta su poslovne prakse u takvim situacijama, u kom pravcu treba raditi, šta sačuvati, a čega se osloboditi. Šta je JAT uradio dva puta, šta Swissair, Sabena, Alitalia... Uzalud. Nijesu morali da vjeruju nama – to mogu da razumijem – ali nijesu smjeli da postupaju impulsivno, a da ne pitaju makar nekoga kome vjeruju i ko o ovome zna dovoljno. <h2>ZLOUPOTRIJEBILI LOGO</h2> Portal ETV: Sa ove distance, da li je gašenje MA bila isključivo politička odluka i šta joj je bio cilj? RISTIĆ: Deficit znanja i razumijevanja avijacije, uz primjese političkog revanšizma – tako bih definisao tu odluku. Cilj je bio da se raskrinka "DPS bastion" i pokaže sav navodni javašluk koji su, prema mišljenju tadašnjih vlasti, vladali u Montenegro Airlinesu. I – šta je bilo? Upropastili su afirmisanu firmu i u novu preselili – koga drugoga nego, listom, kadrove MA. I ne samo kadrove, već i resurse. Neki su i zloupotrijebljeni. Logo, na primjer. A spisak je mnogo duži.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250607060656_a008aabe8bc5be0a7cf553f2582ad9a2fc8a63140c9e51ce5da021da08cf20ac.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250607060656_a008aabe8bc5be0a7cf553f2582ad9a2fc8a63140c9e51ce5da021da08cf20ac" data-rendition-name="original" width="679" height="679" loading="lazy" alt="Montenegro Airlines Air MOntenegro Logo"></figure>  Sve nas koji smo godinama gradili Montenegro Airlines boli nepravda koja je učinjena – ne nama, jer mi nijesmo važni – nego Kompaniji koja je na krilima nosila reputaciju Crne Gore, njeno društveno sazrijevanje, firmi koja je među prvima poslovala u evropskoj konkurenciji i bila naš ponos. Nije tajna, i niko to ne poriče – MA je imao ozbiljnih organizacionih slabosti. Nedostatak kadrovske obnove jer je firma izgubila reputaciju poželjnog poslodavca, hronična nelikvidnost, unutrašnji otpor restrukturiranju – samo su neki od problema. Najveći problem bio je imidž Kompanije u javnosti. Iako smo za to sami krivi, plaćena je previsoka cijena. Pokušao sam da se borim s tim u kratkom periodu svog mandata, ali mi okolnosti nijesu dale pravu priliku. <h2>MA LETIO KADA JE SAMO 25 ODSTO GRAĐANA IMALO PASOŠ I KADA SU NAM VIZE TREBALE I ZA SLOVENIJU</h2> Portal ETV: Smatrate li da je Montenegro Airlines trebalo restrukturirati, umjesto da ode u stečaj? Da li bi to bila bolja opcija nego osnivanje nove kompanije Air Montenegro? RISTIĆ: Ne mislim to ja, kao pojedinac – to je poslovna praksa svuda u svijetu. Daću vam primjer. Air Serbia danas leti na Heathrow i na aerodrom John F. Kennedy u Njujorku. Znate li na čije slotove? Na slotove Jugoslovenskog aerotransporta, tj. JAT-a. Da li bi ih imala da je uradila ono što smo mi uradili sa MA? Odgovor se sam nameće. Dakle, svaka avio-kompanija, a posebno nacionalna, posjeduje nematerijalna dobra – vrijednosti koje se ne nalaze u bilansima stanja i uspjeha. Tu spadaju kadrovi, tržišne pozicije, ugled u avio-industriji, prepoznatljivost vezana za zemlju čiji je nacionalni prevoznik, letačko-tehnička kondicija, iskustvo u održavanju bezbjednosnih standarda, i još mnogo drugih stvari. Čak ih je teško sve i pobrojati! Sve to je MA imao – i to u mjeri koja je značajno prevazilazila očekivanja za crnogorske prilike. Prisjetimo se, MA je letio kada je samo 25 odsto građana imalo pasoš, kada su nam vize bile potrebne čak i za Sloveniju, a da ne govorimo o drugim destinacijama. I – opstajao je. Pogledajte koliko to danas djeluje nezamislivo! Sve linije na kojima sada lete strani prevoznici, najprije je otvorio Montenegro Airlines. Ulagao je, razvijao tržište, pa su tek onda došli drugi. Najbolji primjer je Rusija – mi smo prvi poletjeli za Moskvu. I letjeli smo sami dvije-tri godine, sve dok se tržište nije probudilo do te mjere da smo u jednom trenutku, na linijama za Moskvu i Sankt Peterburg, imali konkurenciju od čak 17 ruskih avio-kompanija. Sedamnaest ruskih – na jednu našu i MA je i tada letio i opstajao. Portal ETV: Pokrenuta je nova avio-kompanija koja, reklo bi se, nije startovala od nule, već iz minusa. Koliki su njeni sadašnji dometi, s obzirom na veoma skromnu flotu i mali broj destinacija prema kojima leti? RISTIĆ: Nova kompanija je, želim da vjerujem, pokušaj da napravimo bolji Montenegro Airlines. I u nečemu zaista jeste bolji – sadašnje rukovodstvo Air Montenegra uspjelo je da eliminiše mnoge neprihvatljive poslovne prakse koje su postojale u MA, a skromnost promoviše kao vrlinu. Samim tim, i percepcija javnosti je drugačija – i za to im treba odati priznanje. Međutim, problem je dvojak. Prvo, moramo razumjeti da Air Montenegro ne treba da posluje isključivo sa ciljem ostvarivanja profita – baš kao što ni autoput ne mora da donosi direktnu dobit. Nacionalna avio-kompanija je saobraćajna infrastruktura. Ona postoji zbog šireg društvenog interesa i ljudi to moraju da shvate. Zamjerali su nam visoke plate. Ja sam kao izvršni direktor sa 20 godina iskustva bio tek 29. na platnoj listi. A plata mi je bila velika – i jeste morala biti. I sadašnji direktor i avio-kadar imaju velike plate – i tako treba. Avijacija drugačije ne funkcioniše. Dakle, ta teza "firma u minusu, a velike plate" jednostavno ne stoji. Avijacija je skupa, ali višestruko vraća ono što se u nju uloži. Drugi problem je što Air Montenegro trenutno ne ostvaruje svoju osnovnu misiju – a to je povezivanje Crne Gore sa svijetom tokom cijele godine. Nama u Montenegro Airlinesu nije bilo teško da izračunamo da linije ka Frankfurtu, Cirihu, Londonu, Beču, Rimu… donose gubitak, posebno zimi. Pa zašto smo letjeli? Zato što si iz bilo kog dijela Evrope mogao da dođeš u Crnu Goru, da te dočeka "parče tvog neba" i da te bezbjedno doveze kući.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250607060644_d19949f349d240326344b3fd7a21cba2232b3c4dd962ba873db65a67296b4d10.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250607060644_d19949f349d240326344b3fd7a21cba2232b3c4dd962ba873db65a67296b4d10" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Montenegro Airlines"></figure>  Samo su dvije linije tokom cijele godine bile profitabilne – Beograd i Moskva. Ali letjeli smo i sve druge jer smo znali da nam nije cilj profit, već povezanost zemlje. Turisti, poslovni ljudi, dijaspora i naši građani letjeli su širom Evrope zahvaljujući Montenegro Airlinesu. To u posljednjih pet godina nije slučaj. Air Montenegro mora tu da napravi iskorak. Vidimo da su isti oni koji su ranije kritikovali pomoć Montenegro Airlinesu sada izglasali zakon koji omogućava tu istu pomoć Air Montenegru. I to je dobro – jer bez toga kompanija ne bi opstala. Vjerujem da će Air Montenegro iskoristiti ovu priliku da unaprijedi svoje kapacitete u skladu s potrebama zemlje. <h2>CRNU GORU RAZVIJATI KAO CJELOGODIŠNJU TURISTIČKU DESTINACIJU</h2> Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu avio-dostupnost Crne Gore? Kako se to odražava na turizam? RISTIĆ: Avio-dostupnost je ispod nivoa potreba društva, a posebno turizma. Zarada Air Montenegra po prodatom mjestu u avionu nije ni približno važna kao ono što taj turista donosi – plaća smještaj, jede našu hranu, pije našu vodu, kupuje suvenire, posjećuje nacionalne parkove, koristi plaže, vozi se brodovima… U svemu tome država ubira PDV, preduzeća ostvaruju prihod, zaposleni plate, a država doprinose. Zarada lanca ponude – to je ono što je važno. A tog lanca ne bi bilo da gost nije došao. A kako dolazi? Avionom. Zato je važno da avionski dolasci ne budu ograničeni na dva ljetnja mjeseca. Sezone su sve duže i Crnu Goru treba razvijati kao cjelogodišnju turističku destinaciju. To nije moguće bez dobre nacionalne avio-kompanije koja će kroz sve pomenute ekonomske tokove vratiti ono što je u nju uloženo. Dolaze i poslovni ljudi – ali oni dolaze samo ako mogu da putuju brzo i komforno. A to znači letove tokom cijele godine. I to opet može samo nacionalna kompanija. Ako sve ovo sažmem u jednu poruku, ona glasi: Male zemlje, posebno turističke poput Crne Gore, moraju same finansirati svoju avio-dostupnost. A ako već plaćamo – bolje da plaćamo sopstvenu kompaniju nego stranu. Tako gradimo reputaciju, zapošljavamo naše ljude, dajemo im dobre plate koje ostaju ovdje, a ne odlaze van zemlje, i na kraju – jačamo sopstvenu ekonomiju. Evo gramatički i stilski ispravljenog dijela, uz očuvanje izgovornog tona i stila sagovornika: <h2>TIVTU POTREBNI NOĆNI LETOVI</h2> Portal ETV: Možete li dati kratak osvrt na potencijalnu koncesiju Aerodroma Crne Gore? RISTIĆ: Koncesija ne mora nužno biti ni loša ni dobra – sve zavisi od načina na koji se pripremi. A tu je naš ključni problem: mi se nijesmo dobro pripremili. Preduzeće Aerodromi Crne Gore nije uradilo ono što je moglo da uradi samostalno, i za šta je imalo priliku. Pošto sam tri godine bio u Odboru direktora te firme, imam i neka bliža saznanja. Podijeliću sa vama ono što je najmarkantnije – nemamo noćno letenje u Tivtu. A uz dovoljno volje, malo znanja i truda, možemo aerodrom Tivat osposobiti za tu vrstu saobraćaja. Dok sam bio u Odboru, uz pomoć NavBlue – ćerke firme velikog Erbasa – uradili smo studiju izvodljivosti koja je pokazala da je noćno letenje u Tivtu moguće, i jasno definisala preduslove za to. Dakle, samo treba da se radi. A kakav bi bio efekat? Noćni start u Tivtu drastično povećava profitabilnost naših aerodroma! Donosi ogroman rast broja avio-operacija i putnika. Praktično bismo dobili još jedan aerodrom, koristeći postojeće kapacitete i sredstva koja, vjerujem, to preduzeće već ima na računu. Dakle, šta nam fali? Vizija razvoja – toga nemamo. I ako nam za nešto treba koncesionar, onda je to upravo za ovakve projekte. U aerodromima je sada svima komforno i dobro. Firma je finansijski stabilna kao tvrđava. Zašto izlaziti iz zone komfora? Nema potrebe. I tu je suština problema. Moramo imati bolje poslovno liderstvo, jasnije planiranje i više rada da bismo došli do rezultata. Montenegro Airlines je, ne tako davno, u Tirani bio učitelj avijacije lokalnim kompanijama. Pogledajte gdje su oni danas, a gdje smo mi. Dakle: vizija, kadrovi, rad. Prvo uradimo ono što možemo sami – pa tek onda pričajmo o koncesiji.

Miraš Dušević

Ristić: Montenegro Airlines ugašen zbog neznanja i revanšizma – upropastili firmu koja je na krilima nosila reputaciju Crne Gore

Da bi se integritet službe urušio, najednostavnije je postaviti podobne i poslušne koji će upravo kroz različite neutemeljene postupke degradirati one koji su stručni, kazao je u intervjuu za Portal ETV profesor kriminalističke psihologije i stručnjak za bezbjednost Sandi Dizdarević.&nbsp;
On smatra da glavni uticaj na crnogorske imaju Ruske službe sigurnosti, prevashodno Vanjska služba, a sve svoje ciljeve nastoji ostvariti preko proksi službi. Kao proksi služba javljaju se, kako objašnjava, pojedinci i grupe koji se vezuju za srpsku obavještajnu i vojno obavještajnu službu, na način da igraju veoma značajnu ulogu u kreiranju političkih platformi.&nbsp;
- Takve političke platforme usmjerene su na raskol između identiteta, a on se opet vezuje za vjersku opredijeljenost. Time je napravljen antagonizam unutar službe na one koji podržavaju srpski identitet i one koji se osjećaju kao Crnogorci – kazao je Dizdarević.
PORTAL ETV: Na Svjetski dan slobode medija poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković je Televiziju E, Portalal Analitiku, M Portal i Antenu M označio kao „sluge i zaštitnike mafije“. Razlog za to je izvještavanje i ukazivanje na katastroflno loše stanje u bezbjednosnom sektoru kojim upravlja njegova partija. Kako komentarišete targetiranje medija i novinara i koliko je po Vama ova retorika opasna?
DIZDAREVIĆ: Izjave bilo kojeg političara ne zaslužuju da im se posvećuje dužna pažnja, osobito zbog činjenice da su kao takvi potpuno irelevantni sa aspekta nauke i struke, osim kada su njihove izjave usmjerene s jedne strane na odbranu vlastitih neuspjeha i pokušaja da odbrane nešto što se sa aspekta nauke i struke ne slaže.&nbsp;
Sa druge strane, takve izjave u svom sadržajnom opusu satkane su od veoma opasnih elemenata koji mogu imati nepopravljive posljedice po sigurnost novinara i medija.&nbsp;
Izjave političara kojima se nastoji napraviti kauzalitet između, kako ste u pitanju naveli, „mafije“ i pojedinih medija, je potpuno irelevantna, a time se pokazuje i irelevantnost one persone koja takvu izjavu šalje u etar. Vezu kriminalnih grupa i pojedinaca, pa i iz medija, utvrđuju policijske agencije i nadležna tužilaštva, a ne političari koji su sebi uzeli za pravo da se bave ovakvim spekulacijama. Na kraju, puno je više političara u sadržaju konkretnih transkripata i komunikacije između kriminalnih grupa nego samih pojedinaca iz medijskog prostora.&nbsp;
PORTAL ETV: Televizija E i Portal ETV dva mjesa izvještavaju i otkrivaju kako su čelni ljudi u Upravi policije, Ministarstvu unutrašjih poslova osmislili akciju kodnog naziva „Značka“ uz podršku nekadašnjeg direktora ANB Bata Milića (davanjem negativnih procjena) kako bi službenike polcije sa višegodišnjim karijerama, a koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, istisnuli iz bezbjednosnog sektora kroz frizirane disciplinske postupke i tako stvorili partijsku vojsku za rukovodeće pozicije. Vaš stav o degradiranju nepodobnih policijskih starješina?
DIZDAREVIĆ: Nažalost živimo u vremenu političke partokratije kada su se pojedinci koji se deklariraju kao profesionalci i stručnjaci prodali pojedinim političkim platformama za određene pozicije ili benefite. To pokazuje i dokazuje tezu koju propagiram godinama u okviru kriminalističkih nauka i struke, a to je da ne postoji više pora društvene sfere, pa tako i policijskog posla, koja nije protkana dubokim političkim vezama, nepotizmom, neprofesionalizmom... Moj stav, kada je u pitanju odgovornost bilo koga, je da se ona mora dokazati.&nbsp;
No, odgovornost se ne utvrđuje kroz fingirane postupke koji se poduzimaju zarad nekih viših politika, a ovdje da budem iskren i direktan - politike Srbije, koja vodi veoma ofanzivne hibridne, političke, obavještajne i druge aktivnosti s ciljem održavanja neizvjesnosti. Ne radi se naravno tu o ideologiji kao što je kroz narativne žele propagirati, već o zaštiti vlastitih kriminalnih djela.&nbsp;
Jedan od načina jeste upravo onemogućavanje onih koji svoj posao rade časno i profesionalno, a nadasve stručno, da budu na pozicijama jer su kao takvi smetnje ostvarivanju njihovih ciljeva. Usmjeravanje disciplinskih prijava protiv policijskih službenika koji se osjećaju i izjašnjavaju kao Crnogorci poprima dodatni element koji može imati višestruke posljedice.&nbsp;
Prvo, to jasan znak da se radi o političkom projektu čiji izvođači radova su neprofesionalni policajci, jer kao takvi nijesu imali snage i profesionalne mudrosti, kao ni hrabrosti, da kažu ne - nema postupaka zato što je neko Crnogorac, ili Bošnjak, i Srbin, ili Hrvat. S druge strane, usmjeravati fokus disciplinskih postupaka isključivo protiv policijskih službenika zbog opredjeljenja pod paravanom kršenja određenih normi ukazuje na ofanzivno djelovanje vanjskih službi susjednih država.&nbsp;
Međutim, s obzirom da veoma dobro znam kroz šta kolege prolaze, jedino što im mogu poručiti jeste da svaki postupak ima svoj početak, proces i kraj, da je nužno i neophodno da se izbore za pravdu i istinu, koja će doći. Naravno takve procese treba izdržati, ali ukoliko se udruže izvjesnost je lakša.&nbsp;
PORTAL ETV: Kako gledata na bezbjednosni sektor u Crnoj Gori i ko sve ima uticaj na javnu i tajnu polciju?
DIZDAREVIĆ: Sigurnosni sektor u Crnoj Gori je devastiran kao i mnogi sektori zemalja koji su nastali raspadom SFRJ. Naravno, neke od tih država su napravile zaista veliki iskorak, ali mišljenja sam da se kod njih prije svega uskladilo nekoliko faktora. Crna Gora i njen sigurnosni sektor se nažalost suočavaju s nekoliko veoma bitnih problema. Postoji antagonizam unutar obavještajne službe, ali i policije, koji su prevashodno produkt vanjskih uticaja. Naime, Crna Gora je članica NATO saveza i sa jedne strane službe su morale biti svjesne da će njihove djelatnost biti predmet rada i pokušaja prodora velikih suprotstavljenih sila, poput Ruske Federacije i njenih službi.&nbsp;
Naravno, da bude veoma jasno sve aktivnosti se odvijaju kroz nekoliko pravaca, od kojih je jedan i izučavanje vulnerabilnih tačaka službe i vrbovanje, te postavljanje pojedinaca koji će raditi na urušavanju integriteta same službe. Da bi se integritet službe urušio, najednostavnije je postaviti podobne i poslušne koji će upravo kroz različite neutemeljene postupke degradirati one koji su stručni.&nbsp;
Glavni uticaj na vaše službe, kao i na mnoge u regionu, imaju Ruske službe sigurnosti. Prevashodno Vanjska služba, nekadašnji RISI (Ruski institut za strateška istraživanja) koji je djelovao u okviru SVR (Vanjske obavještajne službe), a sve svoje ciljeve nastoji ostvariti preko proksi alužbi. Kao proksi službe javljaju se pojedinci i grupe koji se vezuju za srpsku obavještajnu i vojno obavještajnu službu, na način da igraju veoma značajnu ulogu u kreiranju političkih platformi.&nbsp;
Takve političke platforme usmjerene su na raskol između identiteta, a on se opet vezuje za vjersku opredijeljenost. Time je napravljen antagonizam unutar službe na one koji podržavaju srpski identitet i one koji se osjećaju kao Crnogorci.
PORTAL ETV: U Crnoj Gori za dvije i po godine dogodila su se dva masakra na Cetinju u kojima su ubijene 23 osobe, među njima i četvoro djece. Niko nije podnio ostavku makar zbog moralne odgovornosti, javnosti saopšatavaju da je bezbjednosna situacija stabilana i pod kontrolom. Što Vi mislite kao stručnjak za bezbjednost?
DIZDAREVIĆ: Koliko je meni poznato, a smatram se obavještenim, oba slučaja koja spominjete imaju svoju etiologiju upravo u antagonizmima koje sam u prethodnom odgovoru spomenuo. Govoriti o odgovornosti, pa i moralnoj, a osobito krivičnoj, teško je jer nisam imao uvid u spis i cjelokupan predmet. Policijski organi su represivni organi, i u većini slučajeva postupa se post deliktno.&nbsp;
Da li se neki događaj mogao spriječiti, neophodno je napraviti detaljnu analizu sa više različitih naučnih pristupa i uvidjeti takve mogućnosti. U ranijem period sam u više navrata pisao na upravo ovu temu.&nbsp;
Na temelju ovih događaja i provedene analize (ako je provedena) može se osmisliti cjelokupan set mjera i radnji različitih subjekata, jer nema samo policija odgovornost već i mnogi drugi organi države, poput centara za socijalni rad, zdravstvenih ustanova, škola, pa i medija. S obzirom da znam mnoge kolege iz crnogorske policije koji su stručni, kao i mnoge kolege profesore za koje smatram da su izuzetni naučnici, a koji nijesu uključeni u ove analize, smatram da ćemo i ubuduće samo govoriti kroz medije, bez konkretnog operativnog djelovanja državnih subjekata.
PORTAL ETV: Po Vašem mišljenju, koliko će trebati vremena da se oporavi bezbjednosni sistem koji je evidento urušen?
DIZDAREVIĆ: Onoliko koliko je neophodno da dođe prevashodno do političkih promjena u Crnoj Gori. Nažalost, policijske rukovodice postavlja politika bilo na direktan ili indirektan način. U jednu ruku, to je prisutno i u mnogim demokratskim zemljama jer suštinski policijski direktori/komesari za svoj rad odgovaraju politici države. Da ne bi bilo zabune, policija ne odgovora političkoj stranci ili pojedincu, već vladama države koje sačinjavaju različite politike. E, onog trenutka kada dođe do faze da policijski direktori odgovaraju Vladi Crne Gore, a ne političkim pojedincima koji su imali uticaj na njihovo postavljanje, tada može doći do prve faze promjena.&nbsp;
Međutim, postoji puno drugih faktora o kojim bih mogao puno govoriti, a koji su veoma bitni - poput stručnog i iskusnog kadra. Nažalost, u jednom od svojih naučnih radova sam napisao da mi danas imamo najmanje kriminalista u policiji, ali zato imamo puno više političara i onih kojih su došli u policijske strukture preko kriminalnih grupa.
PORTAL ETV: Kako komentarišite postupanje vrha polciije u slučaju njihovog kolege, nekadašnjeg načelnka Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića, koji je nedavno iz medija saznao da su članovi jednog mafijaškog klana iz Crne Gore u Skaj komunikacijama dogovaraili da na njegovu kuću iz drona bace 10 kilograma eksploziva. Kako komentarišete ovakve propuste policije i da li zbog ovoga neko treba da odgovara?
DIZDAREVIĆ: Neprofesionalno i nestručno. Bez obzira da li se radi o osobi s kojom se neko u smislu njegovog profesionalnog stajališta i aktiviteta slaže ili ne, u slučaju pojave takvih operativnih podataka, jedna od prvih mjera intervencije koje moraju poduzeti jeste osmisliti set mjera i radnji da se sačuva sigurnost takve osobe i njegove porodice.&nbsp;
Jedna od mjera jeste i upoznavanje te osobe o informacijama operativnog karaktera i sačinjavanje hitnih procjena o mjerama i radnjama. Nažalost, takvi propusti govore o nestručnosti i neprofesionalnosti, koji potvrđuju tezu koju sam iznio u prethodnom odgovoru, a to je da u policijskim strukturama danas imate podobne, nestručne, korumpirane, i policajce koji su produžena ruka kriminalnih grupa.&nbsp;
Znate, nekada u sistemu sigurnosti nije bio problem kada neko ne zna. Rukovodioci su takve osobe procjenjivali i postavljali na određena mjesta gdje se ne donose bitne sigurnosne odluke. Danas je puno veći problem neznanje u akciji, jer oni koji ne znaju ubijeđeni su, zbog svoje nestručnosti i nedovoljne educiranosti, da su njihovi postupci jedino ispravni. E, danas živimo i živite u paradigmi „neznanja u akciji“.

Marija Žižić

Crnogorski bezbjednosni sistem je paradigma „neznanja u akciji“

Švedska ministarka evropskih poslova Džesika Rozenkranc ocijenila je u intervjuu za Portal ETV i Televiziju E da će Rusija biti prijetnja Evropi u doglednoj budućnosti, te da nema prostora da bude naivna.
- Ako ne iskoračimo u podršci Ukrajini i u ulaganju u sopstvenu odbranu - sigurna sam da Putinove ambicije neće stati na Ukrajini. Zato uvijek govorim da se ukrajinski narod ne bori samo za svoju slobodu - već da se ultimativno bore za cijeli kontinent i čitav slobodni svijet - poručila je Rozenkranc tokom razgovora koji je vođen u Podgorici.
PORTAL ETV: Je li nakon sastanka u Ovalnoj sobi jasno da SAD pod Trampom izdaju Ukrajinu? Što ovakav Trampov pristup znači za budućnost Ukrajine, Evropske unije, same Amerike, ali i NATO-a? Kako komentarišete činjenicu da je Tramp privremeno ukinuo pomoć Ukrajini?
ROZENKRANC: Mislim da je zaista važno da Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropa nastave da rade zajedno i stvaraju mir na našem kontinentu i podržavaju Ukrajinu. Naravno, u dijalogu koji vodimo sa američkom administracijom zaista radimo na kontinuiranom angažovanju SAD, ali se takođe fokusiramo i na ono što sami možemo da uradimo.
Evropa treba da poveća ulaganje u odbranu, mnoge zemlje jesu, ali ima prostora da se učini više.
Mnogo država, poput Švedske, snažno su podržale Ukrajinu, ali takođe postoji prostor za još zemalja da urade više... Mislim i ovdje.
Dosta toga se vraća na ono što je u našim rukama: a kada povećavamo sopstvena ulaganja u odbranu, kada povećavamo sopstvenu podršku Ukrajini - istovremeno pokazujemo američkoj administraciji da ozbiljno preuzimamo svoj dio odgovornosti i da možemo da im budemo pouzdaniji partner - a to, nadajmo se, znači i nastavak američkog angažovanja.
To je ono na što se fokusiramo.
PORTAL ETV: Je li jasno da je ruska propaganda pronašla direktan put do Zapada kroz Trampa? Što glas većine građana zemlje „lidera slobodnog svijeta“ za Trampa znači za ostatak svijeta? Sa druge strane, ruski uticaj u Crnoj Gori je prilično jak. Mislite li da je Crna Gora sposobna da se sa tim nosi? Što to znači za našu budućnost?
ROZENKRANC: Da budem jasna: Putin je započeo ovaj rat. On je pokrenuo invaziju na Ukrajinu i on može da završi ovaj rat povlačenjem svojih trupa. Naš fokus je da osiguramo da Ukrajina potencijalnim pregovorima pristupi sa pozicije snage. Zato moramo da nastavimo da podržavamo Ukrajinu.
Takođe mislim da je sastanak evropskih lidera prošle sedmice u Briselu jako važan: i da smo ujedinjeni u poruci da moramo da povećamo ulaganje u odbranu i da nastavimo da podržavamo Ukrajinu. Takođe je veoma jasno da Rusija ne djeluje samo vojno, nego i drugim sredstvima. Vidimo hibridne prijetnje u mnogim našim zemljama. Vidimo kampanje dezinformacija koje pokušavaju da utiču na rezultate izbora...&nbsp;
Mislim da je jako važno da sa „kutijom alata“ na kojoj EU radi kako bi imala različite mjere da se suprotstavi ovome, a u taj proces takođe moramo da uključimo zemlje kandidate. Skoro sam imala veoma dobar sastanak na kojem su takođe bili predstavnici zemalja kandidata, na kojem se raspravljalo upravo o ovome.
Upoređivale su se bilješke, davali primjeri što se dešava u kojoj zemlji - uključujući i Crnu Goru. To je jako korisno kako bismo dobili širu sliku i radili zajedno - jer Rusija nije samo vojna prijetnja - nego prijeti i drugim sredstvima. Rusija će biti prijetnja u doglednoj budućnosti. Zato zaista moramo da radimo zajedno.
PORTAL ETV: Ima li sada više bojazni da će Rusija ta „sredstva“ ostaviti sa strane i uraditi nešto konkretno kao u Ukrajini?
ROZENKRANC: Mislite da započne novi rat? Vratiću se na moju raniju poentu: Rusija će biti prijetnja Evropi u doglednoj budućnosti, nema prostora za Evropu da bude naivna.&nbsp;
Ako ne iskoračimo u podršci Ukrajini i u ulaganju u sopstvenu odbranu - sigurna sam da Putinove ambicije neće stati na Ukrajini.&nbsp;
Zato uvijek govorim da se ukrajinski narod ne bori samo za svoju slobodu - već da se ultimativno bore za cijeli kontinent i čitav slobodni svijet.
PORTAL ETV: Odnosi li se sve što kažete za EU i na Crnu Goru i naš region? Kako smo se pokazali u tom pogledu? Radimo li dovoljno?
ROZENKRANC: Mislim da je ovo zajednički problem za sve evropske zemlje - da se suočavamo sa dezinformacijama, hibridnim prijetnjama, prijetnjama po sajber bezbjednost... Važno je da radimo zajedno jer to sve jesu zajednički problemi.&nbsp;
I radimo - ali možemo više s obzirom na to da sad imamo digitalizaciju. Zato EU kreira „kutiju alata“ sa različitim mjerama. Moramo da mislimo i kako će agencije i javna uprava da se bore sa ovim problemom - i to radeći zajedno.
PORTAL ETV: Kako percipirate evropski put Crne Gore? Je li stvarno realno da postanemo članica EU do 2028. godine, ako imamo lidere koji su prosrpski, tj. proruski orjentisani? Naprimjer predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Kako vidite situaciju u kojoj on ide u Republiku Srpsku kako bi podržao Milorada Dodika koji je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Kristijana Šmita? Imamo li zaista perspektivu da uđemo u EU dok nas ovakvi ljudi vode?
ROZENKRANC: Dakle, ono što vidim u Crnoj Gori je veoma aktivan rad na sprovođenju reformi koje su neophodne za članstvo u EU.&nbsp;
To je ono na što se sve svodi: mi to zovemo „pristup baziran na zaslugama“ na „jeziku EU“ - ali to u suštini znači da se sprovode neophodne reforme u pravosuđu, antikorupciji, ekološkim zakonima, usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom. U tome vidim veliki napredak Crne Gore - da je u potpunosti u skladu sa spoljnom i bezbjednosnom politikom, da radi na reformama na mnogo načina.
Moja glavna poruka Crnoj Gori je da se drži ovog puta. Podržavamo veoma ambiciozan cilj da postane član EU u bliskoj budućnosti.&nbsp;
Takođe su nam potrebni predvodnici za cijeli region. Moramo da pokažemo primjer u zemljama koje vode put. Skoro sam bila u Albaniji, sad sam u Crnoj Gori - to su dva dobra primjera predvodnika.&nbsp;
Pokušavamo da podržimo reformski rad tako da bude dobar i ubrzan. Što se tiče Vašeg posljednjeg pitanja: Švedska Vlada i ja nemamo drugačije mišljenje od onoga što je Evropska unija već vrlo jasno rekla: apelujemo na rukovodstvo bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska da se uzdrži od retorike i akcija koje izazivaju podjele.
To je vrlo jasno i podržavamo ovu izjavu EU.
Ja sam ovdje da se fokusiram na neophodne reforme koje je potrebno sprovesti u Crnoj Gori i kako Švedska to može podržati. Na to se svodi proces pridruživanja EU.

Anja Ivanović

Rozenkranc za ETV: Rusija će biti prijetnja Evropi, nema prostora da budemo naivni - mora se ulagati u odbranu i podršku Ukrajini

Mantra „samo da se DPS ne vrati“ i „nikad sa DPS-om“ je najveći mogući pokazatelj neposjedovanja ama baš nikakvog programa niti bilo kojih rezultata kojima bi se naša politička konkurencija mogla preporučiti građanima - ocijenio je u intervjuu za Portal ETV poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza (ES) Nikola Zirojević.
On je ukazao da aktuelna vlast i dalje nije svjesna da su upravo oni ti koji bi trebalo da se reformišu i odviknu od loših praksi.
- I dok oni govore da neće sa DPS-om, neki od njih i da neće sa Evropskim savezom - recimo Demokrate u Budvi, nakon što smo u državnom Parlamentu počeli da do kraja razobličavamo njihov kriminal i nezajažljivost za foteljama, hranom, pićem i gorivom, nijesu svjesni da mi zapravo nećemo sa njima ni po koju cijenu i da su sada oni ti koji moraju da se reformišu i ograde od nekih ljudi ogrezlih u kriminalu - da bismo uopšte i prihvatili da sa njima razgovaramo - podvukao je Zirojević u intervjuu za Portal ETV.
Izričit je da će njihovi politički protivnici to shvatiti na teži način.
- U onom trenutku kada oni budu na našim pozicijama, a mi u prilici da formiramo novu vlast. Procjenjujem da taj trenutak nije tako daleko kao što misle - dodao je Zirojević.
Sa njim smo razgovarali o kontroverznom formiranju vlasti u Podgorici, (ne)poštovanju „izborne volje“, političkim priscima i ucjenama, ustavnom puču, ali i o tome koliko blagi pristup Evrope prema unutrašnjim problemima u Crnoj Gori može biti poguban.
PORTAL ETV: Iako su odbornici Pokreta „Za bolju Podgoricu“, na čelu sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem, isprva napustili vladajući Pokret „Evropa sad“ i oburdali lokalnu vlast u Podgorici, ukazivali da vlast krši Ustav i zloupotrebljava poziciju moći – sa njima su, tek nakon dva sastanka, ponovo sastavili koaliciju i formirali novu-staru upravu. Smatrate li da je ovim potezom PzPG napravljem politički presedan, a izborni proces u potpunosti obesmišljen? Mislite li da je ovo rezultat ucjene ili političke korupcije?
ZIROJEVIĆ: Jedina mogućnost kako se ovaj potez PzPG može opisati jeste - vrhunac političke gluposti. Imali smo zaista jednu tragikomičnu situaciju u kojoj predstavnici PzPG, na čelu sa predsjednikom države Milatovićem, prvo fazno napuštaju Pokret Evropa sad insistirajući da partije tadašnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“ trebaju da budu dio državne vlasti u punom kapacitetu.
Sjećamo se tada brojnih opstrukcija koje su postojale kada se pokušavala formirati državna vlast u kojoj ne bi bili ni ZBCG, niti DPS, u sadejstvu sa Demokratama. Nakon toga, poslije nekog vremena, PES napušta i jedan od „lidera“ ovog pokreta, tada već izabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Počinje sukob u Podgorici koji je, sada je već sasvim jasno, bio zasnovan isključivo na želji za foteljama, dok je interes građana Podgorice bio na posljednjem mjestu.
Sa pozicija vlasti na lokalnom nivou, PzPG, zajedno sa Građanskim pokretom URA i opozicionim političkim subjektima, ruši podgoričku vlast i bivaju raspisani vanredni lokalni izbori. Mislim da je suvišno govoriti u kakvom stanju je Podgorica ostavljena i kako su se, u tom periodu, ponašali lokalni funkcioneri, počev od gradonačelnice Injac, pa dalje. I kako su, u toku kampanje, sijevale najžešće uvrede i najoštrije optužbe među dojučerašnjim partijskim drugovima i saborcima, Jakov Milatović se, zajedno sa svojim pokretom, na lokalnom i na državnom nivou, približavao opoziciji.
Epizodu u kojoj su nekad koaliciji ZBCG bili bliskiji i od samog premijera Spajića, te činjenicu da su podržali izbor Andrije Mandića za predsjednika Parlamenta, nijesmo zaboravili.&nbsp;
Podsjetiću da su se dvije Milatoviću bliske nezavisne poslanice zajedno sa nama suprostavljale ustavnom puču u Parlamentu, da je poslanici Pejović nepravedno oduzeta riječ na sjednici, da su joj upućivane najgore psovke u plenarnoj sali - do dana nakon potpisivanja koalicionog sporazuma u Podgorici.
Nakon toga, kabinet predsjednika Skupštine se poslanici Pejović izvinio, a ona se nije pojavila na sjednici Skupštine niti je učestvovala na zajedničkoj pres konferenciji opozicije. Narod bi rekao: izgubismo je ka' na karte.
U Podgorici, u međuvremenu, opozicioni politički subjekti osvajaju 60 odsto glasova, dok partije lokalne vlasti ostaju u manjini, sa osvojenih oko 40 procenata.
Da li je konačan rezultat pregovora za lokalnu vlast u Glavnom gradu rezultat ucjene ili političke korupcije, pokazaće vrijeme (a sklon sam da vjerujem da je rezultat i jednog i drugog), ali jedno je sigurno - konačan ishod pregovora i ponašanje PzPG jedna je od najvećih prevara birača u ovoj državi.
Uvjeren sam da će građani ovakvo obesmišljavanje izbora i ovakvu prevaru adekvatno kazniti i da Jakov Milatović, zajedno sa svojim saradnicima, u političkom smislu počinje da broji svoje posljednje dane.
PORTAL ETV: Je li izvjesno da se ovakvim postupcima stvara još jedna „generacija“ apstinenata u Crnoj Gori u kojoj izlaznost na izborima svakako nije na zavidno nivou? Zašto bi građani izlazili na izbore - glasali za promjene, postigli rezultat - ako do promjena uporno ne dolazi... Imaju li Socijaldemokrate i Evropski savez odgovor na ovu malignu pojavu - kako stati na kraj samovolji političkih frakcija?
ZIROJEVIĆ: Ne nužno. Upravo ovakvi postupci mogu dodatno motivisati jedan dio glasača u Crnoj Gori da se, uprkos tome što su generalno nezadovoljni političkom ponudom, suprotstave onima koji na ovaj način, klasičnom prevarom birača, obesmišljavaju izborni proces. Mislim i da je pitanje trenutka kada će se to dogoditi.
Ono što, nažalost, jeste trend kojem svjedočimo u posljednje nešto više od četiri godine jeste značajan pad izlaznosti na svim izborima - što je najbolji pokazatelj činjenice da velika većina građana nije zadovoljna učincima vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine. Pa ipak, jedan dio njih još nije spreman da pređe preko zamjerki koje su imali kada su u pitanju partije bivše vlasti (prije 30. avgusta), ili je jednostavno ideološki toliko daleko od nas da, uprkos nagomilanom nezadovoljstvu, prije bira da ostane kući.
Iz moje perspektive, rješenje je vrlo jednostavno: građani koji žele promjene u Crnoj Gori trebaju da glasaju provjerene opozicione, građanski opredijeljene, političke subjekte - kakav je upravo Evropski savez. Jer, svaki put do sad kada smo se uzdali u tzv. „tridesetoavgustovce“, pokazalo se, prije ili kasnije, da je riječ o nekoj velikoj prevari i da na kraju ceh plaćaju građani i država Crna Gora.
PORTAL ETV: Upravo su partije koje su nastavile vladavinu u Podgorici godinama unazad docirale o poštovanju „izborne volje“ - a sad ponovo uspostavile vlast - i to uprkos gorem izbornom rezultatu od opozicije. Kako tumačite to pozivanje na „izbornu volju“ - ako svoj pojedinačni učinak uporno zbrajaju, i i dalje se - poslije četiri godine od pada Demokratske partije socijalista - pozivaju na dobro poznatu mantru „samo da se DPS ne vrati“?
ZIROJEVIĆ: To je ironija njihove vlasti i politike koju sprovode. U vremenu kada su oni bili opozicija, konstantno su se pozivali na nekakvo poštovanje „izborne volje“.
Sjetimo se samo scena u Budvi kada je jedan odbornik vlasti promijenio mišljenje i podržao tamošnju opoziciju - taj čovjek je na najgori mogući način čak i fizički napadan, vrijeđan, svaku noć uznemiravan ispred kuće u kojoj stanuju on i njegova porodica i tome slično. Zašto? Jer je neko iz tadašnje opozicije na državnom nivou procijenio da nije ispoštovana „izborna volja“.
Danas, kada se dešavaju ovakve stvari kakve se dešavaju, kada se pojedini odbornici privode u kabinet predsjednika Skupštine, gdje se na njih vrši neprimjeren pritisak, i ko zna šta još, nemamo neku značajniju reakciju javnosti, osim opozicionih političkih subjekata.
Svi oni kojima su do 2020. godine bila puna usta demokratije, sada ćute. Čak se, izuzev rijetkih izuzetaka, ne čuje ni nevladin sektor - koji bi svojevremeno figurativno rečeno „zapalio Crnu Goru“ u ovakvim situacijama. Neko je upao u neko državno tijelo, neko je član nekog borda, neko je zaposlio nekog iz porodice i sada svi oni koji su bili najglasniji funkcionišu po principu - ćuti, dobro je to.
Rezultat ovog privođenja i raznih „ponuda koje se ne odbijaju“ je jasan - PzPG je, nakon svega izrečenog, formirao vlast sa partijama vlasti u Glavnom gradu.
Mantra „samo da se DPS ne vrati“ i „nikad sa DPS-om“ je najveći mogući pokazatelj neposjedovanja ama baš nikakvog programa niti bilo kojih rezultata kojima bi se naša politička konkurencija mogla preporučiti građanima. I dok oni govore da neće sa DPS-om, neki od njih i da neće sa ES-om (recimo Demokrate u Budvi, nakon što smo u državnom Parlamentu počeli da do kraja razobličavamo njihov kriminal i nezajažljivost za foteljama, hranom, pićem i gorivom), nijesu svjesni da mi zapravo nećemo sa njima ni po koju cijenu i da su sada oni ti koji moraju da se reformišu, odviknu od nekih loših praksi, ograde od nekih ljudi ogrezlih u kriminalu, da bismo uopšte i prihvatili da sa njima razgovaramo.
Shvatiće to na teži način, u onom trenutku kada oni budu na našim pozicijama, a mi u prilici da formiramo novu vlast. Procjenjujem da taj trenutak nije tako daleko kao što misle.
PORTAL ETV: Koliko su pritisci i ucjene „ko s kim može i smije“ uopšte utemeljeni na postulatima izborne demokratije? Treba li to da privuče pažnju nadležnih organa - a pogotovo uzevši u obzir linč, upozorenja i prijetnje pojedincima na društvenim mrežama - na primjer u slučaju predsjednika Jakova Milatovića kojem su prijetili litijama - za slučaj da se usudi da formira koaliciju sa opozicijom? Jesu li nadležni uopšte vispreni da reaguju u ovakvim slučajevima?
ZIROJEVIĆ: Nema to nikakve veze sa demokratijom. Radi se o primitivnom načinu funkcionisanja jednog režima koji, pokušajem totalne izolacije jednog političkog subjekta, pokušava da se održi uprkos sve češćim i sve intenzivnijim porukama građana da žele promjene. No, sve to nije dugog vijeka, imajući u vidu da što više oni govorili da se sa opozicijom „ne smije“, opozicija je sve jača.
Dakle, bliži se dan kada opoziciji neće trebati ama baš niko sa te strane za formiranje vlasti i kada će Crna Gora dobiti odgovornu, demokratsku, proevropsku Vladu.
Da je sreće, sva ova dešavanja kojima svjedočimo i te kako bi trebalo da upale alarm kod nadležnih organa, jer smo u više navrata imali čak i otvorene prijetnje onome ko bi eventualno sa opozicijom pomislio da formira vlast.
No, kako imamo politički poslušno tužilaštvo, to se ne dešava. Naprotiv, VDT se javi samo kada se nađe pod kritikama opozicije, da nam tada objasni da neće dozvoliti uticaj politike na rad institucije kojom rukovodi. To što je izabran u kabinetu predsjednika Vlade i to što mu se optužnice nerijetko pišu u plenarnoj sali Parlamenta, od strane poslanika i lidera parlamentarne većine, to nema veze.
PORTAL ETV: Kako tumačite činjenicu da se predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, i ujedno predvodnik PzPG, danima ne oglašava povodom formiranja vlasti u Podgorici? Što nam to govori o njegovom političkoj zrelosti? Mislite li da je ovim potezom afirmisao agendu neformalnog vođe parlamentarne većine (predsjednika Skupštine) Andrije Mandića koji istrajava u samovolji, ponižavanju Crne Gore i obesmišljavanju svega što ne ide na ruku napretku naše države u demokratskom pogledu?
ZIROJEVIĆ: Mi smo danas u potpunosti svjesni da imamo posla sa potpuno politički nezrelom ličnošću, sa političarom bez stava, hrabrosti i bez kičme da sve ono što je javno govorio i obećavao sprovede u djelo. Dakle, predsjednik Crne Gore je, nažalost, jedna najobičnija politička marioneta i igračka u rukama Andrije Mandića i Milojka Spajića koji ga, u svakom trenutku kada procijene da se previše otrgao iz njihovih ruku, mogu vratiti tamo gdje mu je mjesto. Ili, kako to reče premijer Spajić, „otrgnuti iz zagrljaja opozicije“.
Dakle, i ako jeste postojao plan u određenoj situaciji da se u Parlamentu pokrene smjena predsjednika države ukoliko ne bude poslušan, Jakov Milatović nam je svima pokazao da bi tako nešto bilo u potpunosti nepotrebno. U suštini, potpuno je svejedno da li u fotelji predsjednika Crne Gore sjedi Jakov Milatović, ili tu funkciju, nakon njegove smjene obavlja Andrija Mandić - razlika ne postoji.
<blockquote>Da je sreće, sva ova dešavanja kojima svjedočimo i te kako bi trebalo da upale alarm kod nadležnih organa, jer smo u više navrata imali čak i otvorene prijetnje onome ko bi eventualno sa opozicijom pomislio da formira vlast. No, kako imamo politički poslušno tužilaštvo, to se ne dešava. Naprotiv, VDT se javi samo kada se nađe pod kritikama opozicije, da nam tada objasni da neće dozvoliti uticaj politike na rad institucije kojom rukovodi. To što je izabran u kabinetu predsjednika Vlade i to što mu se optužnice nerijetko pišu u plenarnoj sali Parlamenta, od strane poslanika i lidera parlamentarne većine, to nema veze</blockquote>
PORTAL ETV: Zajedno sa kolegama iz opozicije ne dozvoljavate održavanje sjednica parlamenta zbog ustavnog puča - kada je sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović nezakonito i neustavno razriješena na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda, a čije je zaključke usvojio predsjednik parlamenta Andrija Mandić. Saopštili ste što konkretno tražite kako bi se zakonodavni dom vratio u redovno stanje. Ispunjenje Vaših zahtjeva se ne nazire. Imate li plan na duže staze?
ZIROJEVIĆ: Činjenice su jasne i neumoljive, a potvrdio ih je upravo Ustavni sud na posljednjoj sjednici poslavši, shodno jasno propisanoj proceduri, obavještenje da sudija Šćepanović ispunjava uslove za odlazak u penziju.
Time je ova institucija jasno stavila do znanja svima koja je jedino moguća procedura za penzionisanje sudija, kao i da na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore jeste, kako smo i kazali mi u opoziciji, sproveden klasičan ustavni puč.
Naši zahtjevi su sasvim jasno saopšteni, a na parlamentarnoj većini je, ako želi pozitivan ishod ove situacije, da se vrati k poznaniju prava i te uslove, koji ne podrazumijevaju ništa do poštovanje Ustava i zakona Crne Gore, ispuni.
Ukoliko to ne urade, neka ne brinu - mi plan na duže staze imamo. Pravo pitanje je - što će onda oni?
<blockquote>Kabinet predsjednika Skupštine se poslanici (Jevrosimi) Pejović izvinio, a ona se nije pojavila na sjednici Skupštine niti je učestvovala na zajedničkoj pres konferenciji opozicije. Narod bi rekao: izgubismo je ka' na karte</blockquote>
PORTAL ETV: Mislite li da je Evropa previše blaga prema Crnoj Gori u kojoj sami Ustavni sud krši Ustav - u kojoj se demonstrira sprega izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, u kojoj izborni rezultat ne znači ništa; u kojoj vlast udaljava državu od susjeda i koja u savezu sa klerikalnim snagama i crkvom mijenja politički pejzaž zemlje, namjerava da izmijeni Zakon o državljanstvu i čiji je kranji cilj izmjene identiteta Crne Gore, i čiji funkcioneri ne baštine antifašističke vrijednosti - već podržavaju režime poput Vučićevog i Putinovog? Je li dovoljno da samo usmjeravaju određene procese i poručuju da samo od nas zavisi kako ćemo iznutra definisati stanje u društvu?
ZIROJEVIĆ: Mislim da jeste i mislim da se odnos zvanične EU prema Crnoj Gori, čast izuzecima, sveo na formalno ispunjavanje nekih uslova i, kako to kolokvijalno kažemo, dobijanje štrikova. Međutim, djeluje kao da se odavno niko ne bavi suštinom.
Dakle, mi imamo sasvim jasnu situaciju u državi - parlamentarna većina vrši neviđene i krajnje neprimjerene pritiske na bilo koga ko bi se potencijalno otrgao i prešao na stranu opozicije, u međuvremenu se u izvršnoj vlasti i državnim preduzećima sprovodi brutalan kriminal, jasno je vidljiva sprega izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, namjerno se narušavaju odnosi sa susjedima, među kojima i našim jedinim EU susjedom (Hrvatskom) itd, dok crnogorske političke elite (vladajuće) izvještaj podnose Vučićevom režimu u Beogradu.
Mi danas imamo državne funkcionere koji u Brisel, Berlin, Pariz i na druge evropske destinacije odlaze da prodaju šarene laže dok neko sve to tamo oduševljeno sluša i sačini pozitivan izvještaj, a oni se nakon toga vrate u Podgoricu gdje negiraju genocid, ne priznaju nezavisnost susjednih država, veličaju ratne zločince, razaraju institucije, uništavaju bezbjednosni sektor i sprovode u potpunosti antievropsku politiku.&nbsp;
Analizirajući ono što se u istoriji dešavalo na ovim prostorima, ne bi bio prvi put da međunarodna zajednica gleda kroz prste nekim retrogradnim političkim snagama, zanemarujući brojne aspekte njihove vladavine.
Posljednji put kad smo imali takvu situaciju, kada su se osvijestili, Balkan je gorio u plamenu rata i bilo je kasno.&nbsp;
Ne želim da vjerujem da danas, u 21. vijeku možemo da doživimo takvu sudbinu, ali se plašim da prećutno odobravanje onoga što danas u Crnoj Gori, ali i u regionu, rade nasljednici tih mračnih ideologija, može da izazove ozbiljne probleme, kako u Crnoj Gori, tako i na cijelom Balkanu.

Zirojević: Aktuelna vlast nije svjesna da zapravo mi sa njima nećemo ni po koju cijenu i da oni moraju da se reformišu

Partitokratija i nepotizam vladajućih partija ne jenjavaju i to bez ikakvog ustručavanja. Institucije su apsolutno politizovane i niko nema iluziju da će postupati po zakonu - a ne po diktatu političkih partija. To znači da nema pravne sigurnosti i da su ljudska prava svakoga ko nema vezu ili politička leđa neizvjesna, ocijenila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Ona je za Antenu M u intervjuu o tome šta je obilježilo 2024. godinu, kazala i da je poslije svega što su građani i građanke vidjeli tokom pregovora za Podgoricu, politika postala još odbojnija za pristojan svijet nego što je bila.
“Stranački brlog je potopio mnogo „novih“ ljudi tokom posljednjih pet godina, a Crna Gora ima ograničene ljudske kapacitete. Međutim, prepuštanje javne sfere beskrupuloznima košta jako mnogo, ima dugoročne posljedice i cjelokupno stanovništvo ispašta zbog nekvalitetnog upravljanja”, kazala je Bajrmaspahić.
Da li se napredak u pregovorima odražava na našu svakodnevicu?
- Nažalost, iako formalnog napretka jeste bilo, proces evropske integracije ne uspijeva da proizvede bilo kakav opipljiv kvalitet i ne dolazi do prelivanja vrijednosti i pozitivne društvene transformacije. Današnja Crna Gora kvalitativno nije bolja nego što je bila. Naprotiv, borba za moć je ogoljena do koske, koriste se najprljavija sredstva, a politička ravan je potpuno lišena dostojanstva i uljudnosti.
Zatvorena su tri poglavlja, što je pozitivno, ali svi dobro znamo da u Crnoj Gori ne cvjetaju ruže ni u jednoj od tri oblasti u kojima smo „položili ispit“. Crna Gora nije država u kojoj je zavidno stanje kada je u pitanju intelektualna svojina, još manje kada su u pitanju digitalizacija i mediji, a tek je izuzetno loše kada je u pitanju industrija, koju jednostavno nemamo.
Koliko je po Vama zaista vidljiva partitokratija i partijski pritisci na koju skreću pažnju rijetki kritičari vlasti i kakav je ambijent za javni dijalog?
- Partitokratija i nepotizam vladajućih partija ne jenjavaju i to bez ikakvog ustručavanja. Institucije su apsolutno politizovane i niko nema iluziju da će postupati po zakonu - a ne po diktatu političkih partija. To znači da nema pravne sigurnosti i da su ljudska prava svakoga ko nema vezu ili politička leđa neizvjesna.
Učesnici u političkom životu su neslobodni i zastrašeni od dežurnih siledžija i portala koji ne poštuju medijske standarde. Gotovo cijela politička scena je otišla u desno, neki svjesno, neki po inerciji, mnogi usljed svoje nesposobnosti da se odupru partnerima. Teokratizacija i klerikalizacija su nastavljeni, sa jednom vjerskom zajednicom koja upravlja državnim organima i diktira odluke širom uprave, upravlja državnim i lokalnim budžetima i prostornim planom.
Kako gledate na činjenicu da se iz dana u dan intenzivira akcija revizije istorije i rehabilitacije četničkog pokreta, koji je, da se podsjetimo, bio u saradnji sa fašistima i koji je sprovodio akcije zločinačkog etničkog čišenja tokom II svetskog rata? Da li su uzdrmani odnosi sa susjedima i da li je bilo nekog pozitivnog poteza vlasti ove godine u toj oblasti?
- Rehabilitizacija četništva je nastavljena tokom ove godine, sa anemičnim reakcijama koje više liče na podsmijavanje žrtvama četnika nego na ozbiljan protest. Negiranje genocida i ratnih zločina, što je krivično djelo, se iznosi kao politički stav, usljed pasivnosti tužilaštva da radi svoj posao i procesuira počinioce.
Pogoršani su odnosi sa skoro svim susjedima aktivnim provociranjem i neodgovornošću vlasti. Tri lidera vladajuće većine su postali persone non grate u članici Evropske unije. Lansiran je Barometar 26 koji sami kreatori krše svakodnevno.
Međutim, uprkos nezapamćenoj kampanji mržnje, predstavnik države je na sjednici Ujedinjenih nacija glasao za Rezoluciju Generalne skupštine UN o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici i građansku Crnu Goru učinio ponosnom, barem na jedan dan.
Šta znači statistika iz 2024. godine koja ukazuje na povećan broj femicida, vršnjačkog nasilja, a otkriveni su i nastavnici pedofili koji su bez ograda pušteni da se “bave” djecom? Da li se napredovalo u ljudskim pravima ove godine?
- Nasilje je eskaliralo u svim sferama društva, a posebno nad ženama i djecom, sa svakodnevnim primjerima jezivih slučajeva, čak tri femicida ove godine i erupcijom vršnjačkog nasilja, uključujući ranjavanje djeteta nožem. Sve to je praćeno široko rasprostranjenim govorom mržnje, mizoginijom, nacionalističkom retorikom. Razotkrivena je lavina slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika i učenica i institucionalnog zataškavanja.
Takozvane „građanske“ partije su podlegle pritisku svojih desničarskih koalicionih partera i nisu stavile prijedlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja na dnevni red Vlade.
Po Vama, šta je vlast još uspjela da unazadi ove godine? U kakvoj je stanju javna uprava?
- Diplomatska mreža je i dalje nepopunjena. Rad Savjeta za odbranu i bezbjednost je ponovo u blokadi. Ustavni sud je u istoj godini odblokiran pa ponovo blokiran, sa namjerom da bude politički preuzet.
Izabrana je predsjednica Vrhovnog suda, od koje se mnogo očekuje i koja ima veliku odgovornost da vrati povjerenje u vladavinu prava. Bez povjerenja u institucije nastaviće se razaranje društvenog tkiva.
Upravni sud nastavio da obara Vladina nezakonita postavljenja i razrješenja, budući da se Vlada i ministarstva ne obaziru na propisane procedure kad god im ne odgovara.
Reforma javne uprave, koja je godinama bila mrtvo slovo na papiru, sada galopirajućim korakom nazaduje, uključujući najave totalnog derogiranja službeničkog sistema. Novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama nije usvojen četiri i po godine nakon političkih promjena. Nisu usvojeni Zakon o Vladi i Zakon o Skupštini.
Optimizacija javne uprave se pretvorila u parodiju, sa hiljadama i hiljadama novih partijskih vojnika udomljenih na teret budžeta, tačnije na račun javnog duga koji je dostigao nezamislive visine.
Vladajuća većina je faktički onemogućila pravo manjinske inicijative opozicije na kontrolna saslušanja i „kidnapovala“ pravo na iniciranje parlamentarne istrage i preuzela ga za sebe.
U ovoj godini je dramatično unazađen Zakon o unutrašnjim poslovima i stvorene pretpostavke za masovno zapošljavanje po političkoj osnovi, dok se generacije akademaca ne primaju u službu.
Ideja vladajuće partije o usvajanju Zakona o agentima stranog uticaja čiji je cilj gušenje civilnog društva trenutno nema potrebnu većinu za usvajanje.
Gdje je po vama danas Crna Gora u reformama?
- Izvještaj Evropske komisije je za 0.03 bio bolji od izvještaja u doba stare vlasti. Dvanaest IBAR zakona je usvojeno bez javne rasprave, kao i Reformska agenda. Ocjena Freedom House-a je i u 2024. da je Crna Gora i dalje hibridni režim. GRECO je dao izrazio kritički izvještaj o sprovođenju antikorupcijskih preporuka.
Savjet za vladavinu prava nije održao ni jednu sjednicu. Javna rasprava o nacrtima Akcionih planova za poglavlja 23 i 24 nije sprovedena šest mjeseci nakon dobijanja IBAR-a. Nacrti treba da budu poslati Evropskoj komisiji prije praznika, što znači da za sprovođenje ostaje manje od dvije godine.
Šta možemo ocijeniti kao dobru stvar koja se desila i šta su prioriteti za narednu?
- Ono što je bilo dobro u 2024. godini je da su razlike između DF, Demokrata i PES-a izblijedjele do te mjere da su i najnaivnijima sve zablude raspršene. Nema razlika ni u pristupu zapošljavanju, napredovanju, zloupotrebama, netransparentnosti, neodgovornosti, samovolji, bahaćenju, načinu javne komunikacije, odnosu prema ideološkim pitanjima. Najjači akter je obojio cijeli „paket“, nametnuo ritam i dinamiku, ostali su se prepustili udobnosti svojih funkcija.
U najglomaznijoj Vladi svih vremena, koja odlučuje na WhatsApp sjednicama bez ikakve stručne rasprave, svi su namireni, dovoljno da zažmure na sve.
Počinje trka sa vremenom oko daljeg zatvaranja poglavlja. Nominovana poglavlja za prvu polovinu godine su poglavlje 5 „Javne nabavke“ i poglavlje 4 „Sloboda kretanja kapitala“, a iz ove godine prenosimo dalje poglavlje 31 „Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika“.

Portal ETV

Bajramspahić: Borba za moć je ogoljena do koske

Identifikovali smo veliki broj birača koji ostvaruju duplo biračko pravo, ti birači glasaju u Srbiji i Republici Srpskoj, a takođe se nalaze i na biračkom spisku u Crnoj Gori, a mi ćemo se svim zakonskim sredstvima boriti protiv prekrajanja izborne volje građana - kazao je u emisiji Na kraju dana Televizije E, nosilac liste “I riječju i djelom” dr Nermin Abdić.
- Smatramo da se u Podgorici moraju pitati svi stanovnici, odnosno građani Podgorice, koji žele da odlučuju o sudbini njihovoga grada. Ne želimo da &nbsp;nam turistički birači prekrajaju &nbsp;izbornu volju i da odlučuju &nbsp;o sudbini našega grada, i da oni se predstavljaju da bolje misle našem gradu i našim stanovnicima Podgorice, bolje nego mi sami koji smo ođe cijeli život. Tako da ćemo zaista iskoristiti sva sredstva koja su u okvirima zakona, da spriječimo izborni inženjering - poručio &nbsp;je Abdić.
Sagovornik Televizije E potcrtava da će se oni, sa liste i riječju i djelom, boriti svim zakonskim sredstvima, a na nadležnim državnim organima je da reaguju.
Građani nijesu zasićeni politikom, smatra Abdić, već je to zasićenje od jeftinih, populističkih i primitivnih obećanja i bombastičnih obećanja kojima se najavljuju megalomanske infrastrukturne investicije.
- Ja sam stao kao nosilac liste - prvi među jednakima na ovoj sjajnoj listi, gdje je 50 posto žena. To je lista sjajnih pojedinaca, koji su ostvareni i u profesionalnom i u privatnom životu, koji su dali doprinos razvoju Podgorice i Crne Gore, i ostavili neizbrisiv trag na svakom mjestu gdje su nešto radili - istakao je Abdić.
Za sve što je lista "I riječju i djelom" predstavila u izbornom programu, sagovornik TV E garantuje da je moguće sprovesti u naredne četiri godine, jer su te projekte planirali njegovi najbliži saradnici, kako każe, ljudi od struke i povjerenja.
U Podgorici je mnogo problema, podsjeća Abdić, a u tome prednjače komunalni: mini deponije na svakom koraku, ali su i &nbsp;veliki problemi, dodaje on, u sportu, kulturi, turizmu.
- Ti ljudi koji su sad vlastodršci trenutno u lokalnoj samoupravi su se potpuno drugačije predstavili građanima Podgorice - da će od grada napraviti preporod, da će od Podgorice napraviti čudo, da će Podgorica sijati i tako dalje. Šta vidite vi u tome? 2020. godine su rekli: DPS sa svojim satelitima, kako oni kažu, ostavio je sprženu zemlju. E, najbolji dokaz kako su oni radili je sprženi stadion "Pod Goricom" - naglasio je Abdić.
Nosilac liste "I riječju i djelom" se osvrnuo i na poruke političkih oponenata da se DPS nije reformisao, te da nije poželjan politički partner u perspektivi za formiranje nekih postizbornih koalicija.
- Određeni politički konstituenti kažu DPS se nije reformisao, mi sa njima ne vidimo saradnju. U redu! Hvala vam lijepa na komplimentima, nećemo ni mi sa vama. Nama je kompliment to što vi o nama govorite, nećemo ni mi sa vama, odmah sad da vam poručimo. Što je razlog? Nije se DPS reformisao? Ma nemoj! Njima bi bilo dovoljno da DPS bude ispod pet odsto, ili da DPS nestane - onda bi bili svi srećni. E, toga filma neće gledati, odmah da vam kažem. DPS će ostati najjači politički konstituent: i Podgorice i Crne Gore &nbsp;- zaključio je Abdić.
Cijelo gostovanje pogledajte na našem You Tube kanalu
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNIOrwSiKeMk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Abdić: DPS će ostati najjači politički konstituent i Podgorice i Crne Gore

Antena M: Kako biste u osnovnim crtama predstavili E portal?
ĐURANOVIĆ: Portal ETV biće dio medijske grupacije sa Televizijom E i ubijeđen sam da će se već od starta vidjeti i osjetiti snažna sinergija, što će se, vrlo brzo, odraziti i na jačanje uticaja.
Naša namjera, kada smo koncpirali portal, bila je da čitalac ne dobije samo odgovore na ona osnovna novinarska pitanja – ko, što, gdje, kada i kako – već i da pokušamo da odgonetnemo zašto se nešto dešava, koji su motivi skriveni u pozadini...
Zato je poseban segment Portala ETV nazvan V.I.P. i tu će biti objavljivane velike novinarske istraživačke priče. Sve je to zahtjevno, znam da nekima izgleda i pretenciozno, ali smo sebi svjesno nametnuli ozbiljan izazov – svakodnevno novinarsko istraživanje, traganje za skrivenim istinama, razobličavanje propagandnih kulisa u politici, društvu, ekonomiji, sportu...
Antena M: U kojoj je mjeri nastanak E portala posljedica dobro poznatih, nedavnih desavanja u Pobjedi!
ĐURANOVIĆ: Direktna i zakonomjerna! Nakon deset godina napornog truda i iskrene posvećenosti radu na opstanku najstarijeg dnevnog lista u Crnoj Gori; nakon razotkrivanja skrivenih veza, brojnih nezakonitosti, zloupotreba i raskrinkavanja šema uticaja, poslije rušenja nekih tabua; kada je Pobjeda postala veoma uticajna, postao sam, kao čelni čovjek, nepoželjan, smetnja, čovjek kojeg treba ukloniti sa tog mjesta.
Iskren da budem: da li sam bio razočaran – jesam; da li sam očekivao ovakav epilog – nijesam; jesam li mogao zamisliti da će neki ljudi iz bliskog poslovnog okruženja pokazati da nemaju ni časti ni obraza – ni primisli... Ali, i to je život iz kojeg se uči - jedna se vrata zatvore, druga se otvore i od nas zavisi koliko smo jaki da opstanemo. Ja jesam opstao, jesam spreman za novinarsku borbu i biće mnogo neprospavanih noći za sve one koji su zaslužili da uz bojazan očekuju vijesti o njihovim nepočinstvima. Nije to nikakav krstaški rat, to je, prosto, svakodnevna obaveza novinara – da istrajno tragaju za istinom. Bez obzira na to koliko ta istina može biti neprijatne za neke moćne ljude...
Antena M: Ako je dobar utisak da gro redakcije E portala čini ekipa koja je radila sa Vama u Pobjedi, je li ispravan zaključak da će važan segment E portala činiti istraživački tekstovi i teme o anomalijama u pravosudnom sistemu i vladavini prava uopšte?
ĐURANOVIĆ: Ne vara Vas utisak, novinarke i novinari koji su bili ključni dio istraživačkog tima Pobjede i portala Pobjede, sada su opet zajedno u Portalu ETV. Ti su ljudi pokazali da misle svojom glavom, da imaju moralni kodeks koji im niko ne može nametnuti, još manje oduzeti. Bilo bi nepošteno da se kaže da su oni danas sa mnom - mi smo zajedno na istom novinarskom poslu jer mislimo na sličan način i dijelimo iste etičke i profesionalne norme. Dakle: oni su u Portalu ETV po svom izboru i to se mora poštovati jer su izabrali teži put, uvijek je lakše sagnuti glavu...
Drago mi je što će sa nekima nastaviti profesionalne rasprave, ponekad i žustre, oko načina na koji se obrađuju novinarske teme. To je izazov, ali i ljepši dio ovog našeg posla jer se kroz razmjenu argumenata često dolazi do zajedničkog stava.
Kao što sam i rekao, poseban segment portala biće istraživačke priče. Vjerujem da će se to i sjutra, prvog radnog dana moći vidjeti. Ova ekipa ima snagu da traga, da postavlja pitanja i istražuje odgovore...
Antena M: Da li biste komentarisali paradoks koji uglavnom izmiče oku posmatrača, a pogotovo ozbiljnoj analizi: odomaćila se konstatacija da je Crna Gora medijska kolonija, no kao sa se zaboravlja da su se i u vrijeme stare vlasti gotovo isključivo gasile crnogorske medijske kuće (In, Montena, Blue Moon, Republika...). Imate li objašnjenje tog fenomena?
ĐURANOVIĆ: Teško je to objasniti, to gašenje i gaženje medija koji su doprinosili uzdizanju građanske Crne Gore, medija koji su značajno doprinijeli pluralizaciji crnogorske medijske scene... Jedini, logičan, zaključak je da crnogorske političke elite gledaju na medije samo kao na uslužni partijski servis, bez razumijevanja da je za budućnost Crne Gore od vitalnog značaja opstanak kritičkih, nezavinsih medija.
Antena M: Kako vidite današnju poziciju nekoliko preostalih crnogorskih glasila- crnogorskih u vlasničkom i vrijednosnom-uređivačkom značenju?
ĐURANOVIĆ: Ti mediji koji su (pre)ostali, istinska su zaštita crnogorskih nacionalnih interesa, oni su osnov opstajanja građanskog društva u Crnoj Gori. Znam da ovo nekima zvuči patetično, ali je to zaista tačno.
Antena M: Za kraj, imate li komentar na način izbora generalnog direktora RTCG, ali i na posljedice njegovog upravljanja tom kućom po crnogorsko društvo i medijsku scenu?
ĐURANOVIĆ: Trostruki nezakoniti izbor Borisa Raonića jedno je od onih temeljnih obilježja, prava slika postavgustovske Crne Gore. Društva u kojom je laž postala zvanična istina, a obmana i prevara način napredovanja u društvenoj hijerarhiji. Kako drugačije objasniti činjenicu da čovjek koji ne ispunjava zakonom propisane uslove, koji je tokom prethodne tri, četiri godine zgazio sve moralne norme, bude i predložen – a ne izabran - za čelnika RTCG?
Uspon ljudi kao što je Boris Raonić je svjedočanstvo moralnog sunovrata današnje Crne Gore. Ali, kako pjesnik reče: "nisu krivci primitivci/ što su pokupili mast/ Korov nikne digod stigne/ ma svaka njima čast..."
Bojim se da je Balašević davno negdje predvidio Crnu Goru u kojoj danas živimo, sada je došlo njihovo vrijeme. Srećom, svemu pod kapom nebeskom jednom dođe kraj.

Đuranović: Mnogi će zbog E portala provoditi neprospavane noći

Osmoro kandidata za poziciju generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore, nakon, po svemu sudeći, još jednog nezakonitog izbora Borisa Raonića na tu poziciju, saopštili su danas da neće prihvatiti taj izbor kao transparentan i praveden, već će iskoristiti sve pravne mehanizme da dokažu svoje tvrdnje.
&nbsp;- O svemu što se događa u RTCG I jučerašnjoj farsi u narednim danima ćemo informisati domaće zvaničnike, te predstavnike ambasada i međunarodnih organizacija. Jučerašnji &nbsp;izbor Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG samo je potvrda da je on bio već ranije projektovani direktor zbog kojeg se nedavno mijenjao Zakon i umanjivali kriterijumi, kako bi uopšte mogao aplicirati na konkurs – piše u saopštenju.
&nbsp;Oni podsjećaju da se u prethodnom trogodišnjem periodu, zbog Raonićeve podobnosti određjenim strukturama, nijesu sprovodile sudske odluke, a tužilaštvo nije nalazilo vremena da razmatra krivične prijave.
&nbsp;- Ali, zato je Savjet RTCG imao i „znanja i sposobnosti“ da ga bira i bira, i biraće ga, kako je krenulo, sve dok Raonić bude htio. Zašto? Zato što je ovo dogovoreni ,namješteni i nezakoniti konkurs na kojem je izabran kandidat koji ne ispunjava uslove. Da pojasnimo. Postoji samo jedna dilema. Ili je Raonić tri puta imenovan na ovu funkciju što Zakon o Javnom servisu RTCG ne dozvoljava, ili nema ni tih pet godina traženog iskustva – ističu oni.
&nbsp;Poručuju i da upućuju iskrene čestitke na izboru ako je državi Crnoj Gori na njenom evropskom putu potreban ovakav izbor u Javnom servisu i ako su malverzacije i politička trgovina preporučeni model ponašanja.
&nbsp;- O kakvom je Savjetu Javnog servisa riječ najbolje ilustruje primjer da su juče tokom živog prenosa sjednice obmanjivali javnost da su svi prijavljeni kandidati, izuzev Raonića, odustali od intervjua, bez riječi objašnjenja da se osam kandidata obratilo i njima i javnosti sa zahtjevom da se intevjui odgode dok se ne provjeri da li svi kandidati ispunjavaju konkursom tražene uslove – poručuju kandidati.
&nbsp;Prema njihovim riječima, RTCG ne može ostvariti svoje ciljeve kao medijski javni servis ukoliko se na ovakav način obavlja izbor prvog čovjeka te kuće.&nbsp;
&nbsp;- Upravo suprotno, RTCG sa ovakvim zloupotrebama, nema kredibilitet da kritikuje rad drugih javnih institucija, te podstiče I traži odgovornost javnih funkcionera, već postaje pokrovitelj negativnih pojava protiv kojih treba da se bori – uaključuju u saopštenju kandidati za generalnog direktora RTCG Andrijana Kadija, Snežana Burzan-Vuksanović, Slaven Knezović, Sabrija Vulić, Vladimir Maraš, Žarko Božović, Časlav Vujotić i Srđan Čović.

Kandidati za generalnog direktora RTCG najavljuju pravnu borbu

Košarkaši Budućnosti Volija večeras su srušili Partizan rezultatom 84:73 (16:16, 15:25, 25:10, 28:22) i izjednačili u finalnoj seriji plej-ofa ABA lige na 1:1.
Tako ćemo u finalnoj seriji, koja će biti u Beogradu, pratiti još najmanje dvije utakmice.
U drugom poluvremenu „plavi“ su zaustavili Partizan - pošto su na odmor otišli uz 10 poena prednosti (31:41).
Podsjećamo, u prvom duelu, odigranom takođe u Podgorici, Partizan je trijumfovao nakon produžetaka, rezultatom 88:94.

„Plavi“ razbili Partizan za izjednačenje

Potpredsjednik kineske vlade He Lifeng sastaće se sa delegacijom SAD u Velikoj Britaniji naredne sedmice na trgovinskim pregovorima, saopštilo je večeras kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
He će boraviti u Velikoj Britaniji od 8. do 13. juna na poziv britanske vlade, navodi se u saopštenju kineskog ministarstva.
Potpredsjednik kineske vlade će, zajedno sa američkim predstavnicima, kopredsjedavati prvom sastanku Mehanizma za ekonomske i trgovinske konsultacije između Kine i SAD.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u petak da će kinesko-američki trgovinski pregovori biti održani u Londonu u ponedjeljak, u nastojanju da se postigne dogovor dvije sile u sporu oko carina.
Tramp je na svojoj društvenoj mreži „Truth Social“ napisao da će američku delegaciju činiti ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent), ministar trgovine Hauard Lutnik (Howard Lutnick) i predstavnik za trgovinu Bele kuće Džejmison Grir (Jamieson Greer).
Ovo će biti drugi sastanak između kineskih i američkih predstavnika od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Prvi, održan sredinom maja u Ženevi, privremeno je smirio trgovinski spor između dvije vodeće svjetske ekonomije zbog novih carinskih mjera SAD.
Međutim, Tramp je potom optužio Peking da ne poštuje uslove tog sporazuma o smirivanju tenzija.
U aprilu je Tramp povećao carine na kinesku robu na 145 odsto, na šta je Kina odgovorila povećanjem carina na uvoz američke robe na 125 odsto.

Trgovinski pregovori Kine i SAD naredne sedmice u Londonu

Velika Britanija i Francuska odustale su od planova da priznaju palestinsku državu na predstojećoj konferenciji u Njujorku, koja će biti održana između 17. i 20. juna, prenose svjetski mediji.
Francuska je ranije lobirala kod Velike Britanije i ostalih evropskih saveznika da priznaju palestinsku državu upravo na toj konferenciji. Predsjednik Emanuel Makron opisao je ovaj potez kao „moralnu obavezu i politički zahtjev“, sugerišući da bi priznanje Palestine moglo doći kao dio šireg dogovora u kojem bi Saudijska Arabija priznala Izrael.
Ipak, prema pisanju The Guardiana, francuski zvaničnici su ove sedmice obavijestili svoje izraelske kolege da priznanje neće biti predmet ove konferencije. Umjesto toga, fokus će biti na definisanju koraka ka budućem priznanju, uslovljenih nizom konkretnih mjera i ustupaka koje bi Palestinci trebalo da sprovedu.
Ti koraci uključuju: trajni prekid vatre u Gazi, oslobađanje izraelskih talaca, reformu Palestinske uprave, ekonomsku obnovu i kraj vlasti Hamasa u Gazi.
Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro izjavio je u petak da bi eventualno priznanje palestinske države na konferenciji imalo više simbolički karakter, te naglasio da Francuska kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a ima posebnu odgovornost da ne preduzima taj korak bez podrške svojih saveznika.
Bivši izvršni direktor Human Rights Watcha Kenet Rot izrazio je zabrinutost da bi uslovljavanje priznanja moglo odgoditi taj čin unedogled.
- Ti koraci ne bi smjeli postati još jedan beskonačni "mirovni proces", već bi trebalo služiti kao pritisak na Izrael da prestane da opstruiše uspostavljanje palestinske države - napisao je Rot na mreži X.
Iako 147 zemalja već priznaje državu Palestinu, mnoge evropske zemlje su bile uzdržane, držeći stav da priznanje treba da dođe tek uz izraelsku saglasnost i recipročne poteze arapskih zemalja.
Irska, Španija i Norveška priznale su palestinsku državu prošle godine, a sve veći broj evropskih lidera smatra da priznanje treba da se dogodi jednostrano, kao politički pritisak na Izrael da promijeni svoj kurs.
Prošle sedmice, izraelski diplomata Alon Pinkas izjavio je za Middle East Eye da je francuski pritisak za priznanje Palestine „ozbiljan“ i da ima podršku većine država članica Evropske unije i Saudijske Arabije.
<h2>Pritisak iz SAD-a</h2>
Velika Britanija i Francuska, međutim, našle su se pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država zbog najavljenih planova, dok je Izrael najavio da će kao odgovor proširiti svoja naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac saopštio je da planovi o izgradnji dodatnih 22 naselja predstavljaju „strateški potez kojim se onemogućava uspostavljanje palestinske države“.
U julu prošle godine izraelski parlament je velikom većinom glasova odbacio mogućnost formiranja palestinske države.

Velika Britanija i Francuska odustale od planova da priznaju Palestinu na junskoj konferenciji

Premijer Milojko Spajić je za sjutra zakazao vanrednu sjednicu Vlade zbog dešavanja Tenderskom komisijom i vrednovanjem ponuda za davanje u koncesiju crnogorskih aerodroma, saznaje Portal ETV.&nbsp;
Kako je Portal ETV objavio ranije danas, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem Niku Đeljošaju, premijeru Milojku Spajiću, potpredsjednicima Vlade Momu Koprivici, Filipu Ivanoviću, Aleksi Bečiću, Evrinu Ibrahimoviću, ministru finansija Novici Vukoviću i ministarki evropskih poslova Majdi Gorčević, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije. Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.
Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.
- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.
Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdeljosaj-velika-vecina-tenderske-komisije-ne-vjeruje-u-postupke-ifc-a-necu-prihvatiti-da-podnosim-izvjestaj-konsultantima-koje-mi-placamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ukoliko IFC smatra da članovi Tenderske komisije treba da budu samo figure i statisti da potvrde šta god proslijedi IFC odnosno partner Inčona Bodin Bulatović, mislim da su nas pogrešno procijenili - poručio je on.
U objavi na Fejsbuku je napisao da je svaki član Tenderske komisije radio profesionalno i zakonito, poštovao svaku proceduru i postupao u skladu sa zakonskim mogućnostima.&nbsp;
- Svaki član Tenderske komisije, na osnovu prava koje im je dao zakon, su izvršili svoju zakonsku obavezu i izvršili bodovanje. Svaki član komisije je bodovao, a ja sam kako poslovnik nalaže samo predstavio pred svim članovima komisije kako su bodovani - naveo je on.
Dodao je da je i najmanje još devet članova komisije pokazalo profesionalnost.
- Što se mene tiče, i najmanje još devet članova komisije koji su pokazali profesionalnost i nijesu prihvatili da Bodin i IFC upravlja sa njima, pozivamo kabinet PV da što prije izmijenite komisiju sa ljudima koji misle da treba da prihvate sve što dolazi od IFC-a i nećemo biti smetnja - naveo je Đeljošaj.
Legitimno je, kaže, pravo da neko vjeruje više IFC-u.
- Ali želimo upoznati javnost da velika većina tenderske komisije ne vjeruje u većinu postupaka IFC-a - saopštio je Đeljošaj.
Oni nemaju, kaže, ni favorita ni obaveza.
- Jedina obaveza nam je pred našom državom i bez dodatne riječi ćemo dobrovoljno prihvatiti da nas zamijenite. Ali, neka niko ne očekuje da ono što smo vidjeli na djelu a šta su djelovanje konsultanta i Bodina a koje nijesu u interesu države Crne Gore nego pojedinaca da aminujemo i isključimo mozak - podvukao je Đeljošaj.
On kaže da nikada neće prihvatiti da ponizi Vladu i državu Crnu Goru.
- Da podnosim izvještaj konsultantima koje mi plaćamo, nego treba suprotno, da oni podnesu račune za svoje djelovanje i postupke, a za sve što su i kako radili, imamo u zapisnicima i e-mail komunikaciji - dodao je Đeljošaj.&nbsp;
Koliko su dobronamjerni i stručni pokazuje, navodi on, njihov zvanični stav iz početka aprila da neće nijedna kompanija aplicirati za koncesiju.
- A aplicirale su dvije od tri, da ne idem dalje za sada - zaključio je Đeljošaj.

Spajić za sjutra zakazao vanrednu sjednicu Vlade zbog odluke o koncesiji aerodroma

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

Tag: intervju