Iz kolektiva neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ saopštili su da će se priključiti večerašnjem plenumu cetinjskih prosvjetnih i kulturnih radnika koji se organizuje kako bi se iskazala podrška njihovim zahtjevima, među kojima je prvi smjena ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića zbog tragedije na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi.&nbsp;
Oni su podsjetili da će plenum poćeti ispred spomenika Lovćenska vila u 17:26h, te da će odatle građani i građanke započeti povorku tišine do stanice policije.&nbsp;
Incijatori današnjeg plenuma, njih oko 40, pozvali su sve cetinjske prosvjetne i kulturne radnike i radnice da im se pridruže održavanju Plenuma. &nbsp;
- Mi, prosvjetni i kulturni djelatnici i djelatnice s Cetinja, svjesni težine trenutka u kojemu se naš grad nalazi nakon dva masovna ubistva u kojima je život izgubilo dvadeset troje naših sugrađana i sugrađanki, od čega četvoro đece, smatramo da svi zajedno kao društvo moramo preduzeti ozbiljnije korake i uticati na institucije sistema da preuzmu odgovornost kako se pomenuti zločini nikad ne bi ponovili. Stoga smo odlučni podržati zahtjeve studentske grupe "Kamo śutra" - navodi se u saopštenju.&nbsp;
U znak solidarnosti sa studentima i studentkinjama, kako se dodaje, pozivaju sve cetinjske prosvjetne i kulturne radnike i radnice da im se pridruže na Plenumu koji će održati u utorak u 17.26h ispred spomenika Vila.&nbsp;
- Takođe, pozivamo sve stanovnike i stanovnice Prijestonice koji saośećaju sa žrtvama zločina da prisustvuju Plenumu, kako bismo svi zajedno donijeli odluku o načinu na koji ćemo podržati naše studentkinje i studente u njihovoj građanskoj neposlušnosti. Mirno, dostojanstveno, cetinjski, radi žrtava, i da se nikad ne ponovi! - navodi se u saopštenju.
Inicijalni potpisnici i potpisnice:&nbsp;
Prof. dr Aleksandar Čilikov, akademik CANU
Prof. dr Veselin N. Ivanović, Univerzitet Crne Gore
Doc. mr Aleksandar Radunović - Popaj, FDU, Univerzitet Crne Gore
Tatjana Tanja Jović, etnološkinja
Jelena Lela Milošević, direktorica Centra za kulturu Prijestonice Cetinje
Maja Dragićević Roganović, etnološkinja / antropološkinja
Anđe Kapičić, istoričarka umjetnosti
Žana Lekić, redovni profesor kamerne muzike na Fakultetu muzičke umjetnosti Univerziteta Crne Gore
Prof. dr Olivera Kusovac, Filološki fakultet Univerziteta Crne Gore
Prof. dr Adnan Čirgić, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, predśednik Crnogorskoga PEN centra
Mr Vukota Vukotić, Državni arhiv Crne Gore
Mr Ivana Mitrović, profesorica, JU
Srednja stručna škola
Prof. dr Jasna Tatar Anđelić, redovna profesorica Filološkoga fakulteta Univerziteta Crne Gore
Slađana Sjekloća, Nacionalna biblioteka Crne Gore "Đurđe Crnojević"
Petar Špadijer,
profesor biologije u JU Gimnazija, član UO NVO Prosvjetna zajednica Crne Gore
Doc. dr Jelena Šušanj, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Mr Bojan Martinović, redovni profesor klavira na Fakultetu muzičke umjetnosti Univerziteta Crne Gore
Prof. mr Oleksij Molčanov, redovni profesor korepeticije, Fakultet muzičkih umjetnosti UCG
Prof. mr Suzana Pajović, Fakultet likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore
Mr Ljiljana Perišić, Osnovna škola "Njegoš"
Petar Glendža, Narodni muzej Crne Gore
Srđan Pejović, arhivski savjetnik, Državni arhiv Crne Gore
Nataša Stanojević, profesorica Gimnazije
Prof. dr Jelena Martinović Bogojević, muzički pedagog, Muzička akademija UCG
Prof. dr Boban Batrićević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Ana Pejović, arhivistica, Državni arhiv Crne Gore
Doc. dr Deja Piletić, Filološki fakultet Univerziteta Crne Gore
Svetlana Ivanović, profesorica u Gimnaziji
Dejana Dizdar, Osnovna škola "Lovćenski partizanski odred"
Branka Kaluđerović, Nacionalna biblioteka Crne Gore "Đurđe Crnojević"
Danijela Bokan, mr obrazovne politike
Doc. dr Aleksandar Radoman, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Mr Irena Delja, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Mr Stefan Todorović, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Zoran Vulević, pisac
Mr Jakov Marković, Narodni muzej Crne Gore
Mr Dejan Batrićević, grafički dizajner
Željko Vušurović, dramski pisac
Balša Vulević, pjesnik
Rajko Radulović, dramaturg i publicist
Izabela Radunović, profesorica talijanskoga jezika
Luka Radović, muzičar i vizuelni umjetnik
Sreten Vujović, pisac i prevodilac
Mr Sanja Orlandić, FCJK - Cetinje
Radmila Kovačević, slikar
doc. dr Milan Marković, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Radmila Kovacevic, slikar
Borilović Anuška, profesor engleskog jezika i književnosti, OŠ "Njegoš"
Jovanović Maja, profesorica likovne kulture, OŠ " Njegoš"
Đukanović Vesna, profesorica c- s,b,h jezika i književnosti, OŠ Njegoš
Darinka Peras, OŠ "Njegos", Cetinje
Jovanka Popovic Pavlović, nastavnik razredne nastave OŠ "Njegos"
Popović Dobrila, profesorica engleskog jezika i književnosti, OŠ " Njegoš"
Božo Zuber, glumac
Jokić Ljiljana, profesorica hemije i biologije, diplomirani komunikolog OŠ " Njegoš"
Danijela Radulović, bibliotekar savjetnik
Branko Mrdak, prof likovne grupe predmeta, srednja likovna škola "Petar Lubarda"
Lada Perović, profesorica likovne grupe predmeta Srednja likovna Petar Lubarda
Ana Pejović, profesorica dizajnerske grupe predmeta, Srednja likovna Petar Lubarda
Ana Lompar, magistar grafike
Vukan Lompar, profesor dizajnerske grupe predmeta
Andrea Stankovic, profesorica muzičke kulture OŠ "Njegoš"
Vesna Knežević, profesor, OŠ "Njegoš"
Irena Vujošević, prof. razredne nastave,OŠ "Njegoš",
Jokić Ljiljana, profesorica hemije i biologije, diplomirani komunikolog, OŠ " Njegoš"
Jelena Vujović, profesor razredne nastave OŠ "Njegoš"
Lidija Balšić, nastavnik razredne nastave OŠ "Njegos"
Branislava Jovićević, nastavnik razredne nastave OŠ "Njegoš"
Biljana Kavaja, nastavnik razredne nastave, Osnovna škola "Njegoš"
Svetlana Marković , profesor razredne nastave, Osnovna škola " Njegoš"
Ana Kokotović, profesor razredne nastave, Osnovna škola "Njegoš"
Mr Mirjana Marković, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Vladimir Marković, profesor engleskog jezika i književnosti-JU Srednja stručna škola

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

„Kamo śutra“ se priključuje današnjem plenumu cetinjskih prosvjetnih i kulturnih radnika: Ispred spomenika Lovćenska vila u 17.26 sati

Paljenje svijeća za nevino stradale građane u jučerašnjem masakru na Cetinju biće organizovano u 17 sati kod spomenika Lovćenska vila, a u 19 sati na Trgu nezavisnosti u Podgorici.
- Zapalimo svijeće za svaki nevino stradali život. Za dvije i po godine izgubili smo 22 sugrađana, od kojih četvoro djece. Pitam vas kad je dosta? - navodi se u objavi Markov i Mašanov zakon na Instagramu.
Oni su isprva pozvali građane da se okupe i zapale svijeće na ulaz u Cetinje, kod kružnog toka, ali je lokacija sada promijenjena.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da će večeras u 19 sati na Trgu nezavisnosti građani zapaliti svijeće stradalima u masakru na Cetinju.
- Još jednom svjedočimo nepredvidivosti života i kako za tili čas sjaj i radost ustupaju mjesto bolu i žalosti. Podgorica je uvijek bila i biće uz Prijestonicu, rane našeg Cetinja i nas podjednako bole. Zato vas molim da danas u 19 sati na Trgu nezavisnosti, tamo gdje smo slavili, sada pokažemo bratsku ljubav i solidarnost i zapalimo svijeće za nastaradale u našem Cetinju - naveo je Mujović.
Neka, kaže, naše zajedništvo, suze i molitva daju snagu onima kojima je u ovom teškom trenutku najpotrebnija.

Paljenje svijeća na Cetinju u 17 sati kod spomenika Lovćenska vila, u Podgorici na Trgu nezavisnosti u 19

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić tokom prvog dana zvanične posjete Italiji sastao se sa predsjednicom Savjeta ministara Italije Đorđom Meloni, a potom je razgovarao i sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom, koji je tom prilikom poručio da Italija pružna snažnu podršku Crnoj Gori u evropskim integracijama i prepoznaje njen napredak, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Iz Vlade ističu da su intenzitet kontakata na najvišem nivou, te nedavna posjeta predsjednika Matarele Crnoj Gori i posjeta premijera Spajića Rimu jasan signal da dobri bilateralni odnosi idu uzlaznom putanjom.
- Već vas posmatramo kao članicu Evropske unije. Uz sve što ste učinili u ovako kratkom periodu Crna Gora sa punim pravom očekuje skoriji prijem u punopravno članstvo- kazao je Matarela.
 On je poželio dobrodošlicu premijeru Spajiću i kazao da Italija ostaje snažno posvećena dobrobiti zemalja Zapadnog Balkana.
- Evropska unija je faktor stabilizacije prilika na Zapadnom Balkanu, a Crna Gora predvodnica procesa pomirenja i napretka u čemu imate snažnu podršku Italije- poručio je Matarela. 
 Premijer Spajić je upoznao predsjednika Italije sa aktivnostima Vlade na intenziviranju evropske agende i ponovio očekivanje da će se do kraja 2026. završiti pregovori kako bi se članstvo moglo dogoditi tokom italijanskog predsjedavanja 2028. godine. 
- Ambiciozni smo i predano radimo. Za nas evropska integracija nije cilj po sebi, već transformativni proces koji naše društvo čini uređenijim i otpornijim. Kadri smo da odgovorimo svim izazovima- istakao je Spajić.
 Sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnim izazovima i saglasili se da je u cilju snaženja otpornosti na nepredvidivost globalnih ekonomskih prilika, dobre političke relacije Crne Gore i Italije potrebno ojačati snažnijom privrednom saradnjom dvije zemlje. 
 Na toj liniji će predstojeći biznis forum koji je dogovoren sa premijerkom Meloni dati dodatni impuls saradnjih velikih ali i malih i srednjih preduzeća koje, kako su istakli, u ovome mogu imati svoju šansu. 
 Tokom susreta je bilo riječi i o saradnji u oblasti kulture i prosvjete te ukazano na potrebu bolje saradnje među univerzitetima.
 - Sastanke sa najvišim državnim vrhom Italije premijer Spajić nastaviće sjutra prijemom kod predsjednika Predstavničkog doma Lorenca Fontane, a u planu posjete Rimu je i sastanak sa potpredsjednikom Vlade Italije i šefom italijanske diplomatije Antoniom Tajanijem- poručili su iz Vlade.

Spajić sa Matarelom: Crna Gora predvodnica procesa pomirenja, imate snažnu podršku Italije

U nedjelji od 7. do 14. aprila 2025. godine, Uprava policije je sprovela niz aktivnosti, zbog čega je procesuirano više lica koja se sumnjiče za nanošenje štete od preko 33 miliona eura državnom budžetu, kazali su iz Uprave policije.
Službenici policije su u tom periodu podnijeli 76 krivičnih prijava, na osnovu kojih su procesuirana 84 fizička i dva pravna lica, zbog sumnje da su počinili 92 krivičnih djela.
- U odnosu na strukturu krivičnih djela, u oblasti opšteg kriminala registrovano je 61 krivično djelo, u oblasti droga 4, dok je u oblasti ekonomskog kriminala registrovano 27 krivičnih djela. Podnijeto je sedam krivičnih i 11 prekršajnih prijava protiv dva člana organizovanih kriminalnih grupa i 16 operativno – interesantnih i sa njima povezanih lica od strane regionalnih centara bezbjednosti Centar, Jug, Sjever i Zapad- ističe se u saopštenju policije.
Višem državnom tužilaštvu su podnijete četiri krivične prijave protiv četiri lica zbog izvršenih krivičnih djela u vezi sa opojnim drogama. Podnijeto je i 15 prekršajnih prijava protiv 15 lica, zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga.
U izvještajnom periodu je zaplijenjeno oko 35 kg opojne droge marihuana i preko 33 grama kokaina.
- Specijalnom državnom tužilaštvu je podnijeta jedna krivična prijava protiv šest lica za koja se sumnja da su u periodu od kraja 2019. godine do kraja februara 2021.godine, djelovali u okviru kriminalne organizacije radi vršenja krivičnih djela krijumčarenja marihuane iz Albanije preko teritorije Crne Gore ka zemljama u regionu i dalje ka zemljama EU- kazali su iz policije.
Iz policije su poručili da su u cilju održavanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta preduzete proaktivne mjere i radnje u odnosu na članove organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantna i sa njima povezana lica, kao i aktivnosti sa fokusom na pronalazak oružja u ilegalnom posjedu građana, na osnovu kojih je izvršeno ukupno 24 pretresa od čega pet kod operativno interesantnih lica, na 24 lokacije širom Crne Gore, kojom prilikom je pronađeno 22 komada oružja i 2610 komada municije.

U prethodnih sedam dana procesuirano više lica, oštetili budžet za preko 33 miliona eura

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, sa najvišom dnevnom temperaturom do 26 stepeni, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
&nbsp;U popodnevnim satima moguće je &nbsp;povećanje oblačnosti, a ponegdje će biti uslova za slabu kišu. 
 
Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura kretaće se od šest do 15, najviša dnevna od 17 do 26 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 26 stepeni

Bivše sovjetske republike i balkanske zemlje su glavna meta ruske kampanje dezinformisanja, a Srbija je na četvrtom mjestu po broju objavljenih članaka u odnosu na broj stanovnika, pokazalo istraživanje Centra za informacije, demokratiju i građanstvo na Američkom univerzitetu u Bugarskoj.
Analizom 643.600 članaka objavljenim na sajtovima mreže "Pravda" u 45 zemalja od decembra 2024. do marta ove godine, utvrđeno je da je više od polovine (52 odsto) sadržaja namijenjeno bivšim sovjetskim republikama i balkanskim državama, saopštio je Centar za informacije, demokratiju i građanstvo koji je sproveo istraživanje sa kompanijom Sensika tehnolodžis, prenosi agencija Beta.
Mreža Pravda se pojavila kada su ruski državni mediji Russia Today (Rusija danas) i Sputnjik zabranjeni širom EU poslije invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine, navodi se u istraživanju.
Do početka 2025. postala je "globalni dezinformacioni ekosistem" koji čini oko 190 sajtova u 83 zemlje, prenoseći rusku propagandu na desetine drugih jezika, navodi se u saopštenju Centra.
- Analiza pokazuje sofisticiranu operaciju strateški ciljanih informacija koncentrisanih na bivše sovjetske države i balkanske zemlje- navodi se u izveštaju i dodaje da je koncentracija članaka po stanovniku u tim regionima više od 50 puta veća nego u zapadnim demokratijama.
To pokazuje, ocjenjuje se u izveštaju, da je cilj oblikovanje narativa i korišćenje informacija kao alata za širenje uticaja "u regionima od strateške geopolitičke vrijednosti za Kremlj, sa potencijalnim implikacijama na demokratske procese, socijalnu koheziju i regionalnu stabilnost".
- U suštini, dezinformacije Pravde nastoje da potkopaju evroatlantsku orijentaciju regiona produbljivanjem unutrašnjih podjela i podsticanjem nepovjerenja u demokratske institucije- saopštio je Centar.
Moldavija je glavni cilj ruskih dezinformacija, sa 56 puta većim brojem objavljenih članaka po stanovniku nego u zapadnoj Evropi.
Slijede Letonija i Estonija, a na četvrtom mjestu je Srbija, gdje je broj članaka 31 puta veći.
Balkanske zemlje (Srbija, Bugarska, Slovenija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Grčka) čine 3,2 odsto stanovništva, a dobijaju 16,2 odsto sadržaja.
Nasuprot tome, zapadna Evropa (Danska, Portugal, Španija, Francuska, Norveška, Kipar, Holandija, Nemačka, Italija, Švedska, Belgija, Velika Britanija, Švajcarska, Irska) prima samo 21,3 odsto sadržaja iako čini 43,7 odsto populacije.
Autori analize su takođe ukazali na značaj Radija Slobodna Evropa kao "glavnog glasa demokratije u regionu" i "ključne protivteže" ruskoj propagandi, ocjenjujući da je odluka američke administracije da obustavi njegovo finansiranje "strateška greška" u trenutku kada Kremlj pojačava kampanju dezinformisanja.
Izvršnom naredbom koju je 15. marta potpisao američki predsednik Donald Tramp, smanjena je veličina Američke agencije za globalne medije (USAGM), tijela koje nadgleda Radio Slobodna Evropa.
Nekoliko sati nakon što je izvršna naredba potpisana, USAGM je objavio da je prekinuo finansiranje RSE koje je dodijelio Kongres za budžetsku godinu 2025. koja se završava 30. septembra.
RSE je taj potez nazvao nezakonitim i trenutno vodi tužbu protiv USAGM-a zbog tog poteza.

Srbija među zemljama sa najviše ruskih dezinformacija

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.