Nepostupanjem Višeg suda u Podgorici po zahtjevu za liječenje u Turskoj bivšeg direktora Uprave policije (UP) Veselina Veljovića može doći do povrede njegovog prava na život - ocijenjeno je u mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) koji je utvrdio da je u ovom slučaju došlo do povrede prava na pristup sudu.
U mišljenju je konstatovano da po Veljovićevom zahtjevu nije odlučivano osam mjeseci, odnosno od 31. januara, piše Dan.
Zahtjev za liječenje Veljovića u inostranstvu podnijet je 31. januara, a Viši sud i Apelacioni sud, kako je konstatovano, nisu odgovarali na zahtjeve i urgencije koje je potom slao njegov advokat zbog nerazmatranja i neodlučivanja u tom slučaju.
Veljović je dio grupe okrivljenih kojima se sudi pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici zbog sumnje da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja.
Nakon boravka u istražnom zatvoru, njemu je u julu prošle godine izrečena mjera nadzora - zabrana napuštanja stana, zbog koje ne može, i pored odluka konzilijuma ljekara Kliničkog centra Crne Gore i uputa Fonda za zdravstveno osiguranje, da liječenje nastavi u klinici u Istanbulu na koju je upućen zbog, kako je navedeno, teškog zdravstvenog stanja i zbog nemogućnosti daljeg adekvatnog liječenja u Crnoj Gori.
U pritužbi bivšeg direktora policije navedeno je da sudovi nepostupanjem po njegovim zahtjevima, osim što zanemaruju dužnost da donesu adekvatnu odluku u razumnom roku, krše pravo na život i pravo na pravično suđenje, uz ocjenu da sprečavanje njegovog hitnog liječenja nesporno poprima karakter mučenja i nečovječnog postupanja.
Viši sud u Podgorici obavijestio je Zaštitnika da je vijeće tog suda 18. jula 2024. godine ukinulo pritvor Veljoviću i odredilo mjeru nadzora - zabrana napuštanja stana, te da je to rješenje ukinuto rješenjem Apelacionog suda Crne Gore 10. septembra 2024. godine i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Ukazano je da je taj sud i dalje istog stanovišta - da se svrha pritvora u odnosu na Veljovića ostvaruje i blažom mjerom, odnosno zabranom napuštanja stana, ali su takva rješenja šest puta ukidana odlukama Apelacionog suda.
- Kako rješenje kojim je okrivljenom ukinut pritvor i određena mjera nadzora zabrana napuštanja stana do danas nije postalo pravosnažno, to predsjednica sudećeg vijeća nije bila u mogućnosti da razmatra mogućnost ukidanja mjere nadzora zabrana napuštanja stana, uz eventualno izricanje neke druge alternativne mjere - objasnili su iz Višeg suda.
Iz Apelacionog suda su obavijestili ombudsmana da nije u nadležnosti tog suda da odlučuje o eventualnom izricanju mjera iz člana 167 Zakona o krivičnom postupku, zbog čega navode pritužbe u tom pravcu cijene neutemeljenim, dok je u odnosu na podnesak podnosioca pritužbe iz aprila odgovoreno da sud blagovremeno preduzima radnje iz svoje nadležnosti, pa i u tom dijelu navode pritužbe cijeni neosnovanim.
U mišljenju zamjenice ombudsmana Tatjane Radović Todorović navodi se da, kako rješenje o zabrani napuštanja stana još nije pravosnažno, Zaštitnik ne može postupiti na način što će sudu preporučiti donošenje odluke kojom će navedenu mjeru nadzora za određeno vrijeme ukinuti, jer bi na taj način prekoračio svoja ovlašćenja.
- Činjenica da sudsko vijeće Višeg suda u Podgorici nije bilo u mogućnosti da razmotri ukidanje mjere nadzora - zabrana napuštanja stana i eventualno izrekne neku drugu alternativnu mjeru, po ocjeni Zaštitnika, nije razlog da se u potpunosti skoro osam mjeseci ignoriše zahtjev podnosioca pritužbe za obezbjeđivanje uslova za liječenje optuženog od 31. januara, odnosno da se isti ne razmotri i podnosiocu dostavi odgovor. Ovo posebno kada se ima u vidu zdravstveno stanje optuženog, sa kojom činjenicom je podnosilac pritužbe i upoznao postupajući sud, dostavljajući medicinsku dokumentaciju - ocijenila je Radović Todorović.
Ona smatra da je sud bio obavezan da odluči o zahtjevu podnosioca (za liječenje u inostranstvu) od 31. januara, kao i o kasnijim urgencijama.
- Nepostupanjem i nedostavljanjem bilo kakvog odgovora, Viši sud u Podgorici je onemogućio podnosioca da ostvari svoje pravo na sudsku zaštitu. Dakle, ovakvo nepostupanje znači da podnosilac nije imao stvarni i efektivan pristup sudu u pogledu zaštite svojih prava, čime je optuženi ostavljen u pravnoj nesigurnosti i faktički lišen pristupa sudu u pogledu zaštite zdravlja. Zaštitnik takođe konstatuje i pasivan odnos Apelacionog suda Crne Gore, koji nije odgovorio na podnesak podnosioca pritužbe od 4. aprila, naslovljen kao "kontrolni zahtjev", ne dajući Zaštitniku jasne razloge takvog nepostupanja, osim tvrdnji da blagovremeno preduzima radnje iz svoje nadležnosti, te da pritužbu smatra neosnovanom - navodi se u mišljenju.
Zaštitnik smatra da je u interesu zaštite života i zdravlja optuženog neophodno djelovati na način da se ubrza i u što kraćem roku okonča postupak odlučivanja po podnijetom zahtjevu, nalazeći da se radi o izuzetnim okolnostima koje nalažu sveobuhvatnu procjenu od strane suda, pritom se ne upuštajući u potencijalnu odluku suda tim povodom.
Ocijenjeno je i da višestruko ukidanje odluka prvostepenog suda od strane instanciono višeg suda ima obilježja tzv. ping-pong prakse koju je Evropski sud za ljudska prava ocijenio kao sistemski problem, jer dovodi do pravne nesigurnosti i odugovlačenja sudskih postupaka, budući da okrivljenog onemogućava da zna status svoje slobode.
Zaštitnik je Višem sudu u Podgorici preporučio da bez odlaganja razmotri zahtjev za obezbjeđenje uslova za liječenje Veljovića i o tome donese odluku. Apelacionom sudu je preporučeno da odgovori na podnesak - kontrolni zahtjev podnosioca pritužbe od 4. aprila.
Sudovima je preporučeno da u daljem toku postupka, budući da Zakonik o krivičnom postupku ne propisuje koliko puta se rješenje o ukidanju pritvora može ukidati i vraćati na ponovno odlučivanje, preduzmu sve radnje i mjere kako bi se postupak koji se odnosi na ukidanje pritvora i određivanje mjere nadzora - zabrana napuštanja stana prema okrivljenom Veljoviću pravosnažno okončao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ombudsman: Veljoviću može biti ugrožen život, povrijeđeno pravo na pristup sudu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da se do kraja septembra čeka mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine o izgradnji kolektora u Botunu i ako ono bude negativno, odustaće se od izgradnje.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić najavio je juče da bi nadležna komisija trebalo da završi inoviranu procjenu uticaja izgradnje kolektora u Botunu na životnu sredinu za dvadesetak dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fepa-zavrsava-procjenu-uticaja-kolektora-u-botunu-na-zivotnu-sredinu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Mujović je jutros u emisiji "Link" na RTCG-u kazao da mu je važno da mišljenje bude utemeljeno, ali da ako bude pozitivno, ne vidi racionalan razlog da se od toga odustaje.
Istakao je da mu je jako važno da se dođe do odgovora da li je taj projekat opasan i u kojoj mjeri. 
- Tokom septembra trebalo bi da dobijemo mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine. Važno mi je da ono bude utemeljeno. Ako se dokaže da je to štetno za građane, sva priča o gradnji prestaje. Ako je stav suprotan, ne vidim racionalan razlog za to - kazao je Mujović. 
Predložio je mještanima Botuna, ukoliko nemaju povjerenja u Agenciju da sami angažuju nezavisnog procjenitelja iz inostranstva i to mišljenje će biti uvaženo. 
- Ako bilo koja studija pokaže da je to štetno neću uraditi ništa pritiv svoje savjesti i mještana Botuna - kazao je gradonačelnik. 
Naglasio je spreman za dijalog sa mještanima Botuna oko izgradnje kolektora, ali da je zdravlje građana, koje je u značajnoj mjeri ugroženo, na prvom mjestu.
Komentarišući napade DNP-a zbog izgradnje kolektora u Botunu, Mujović je rekao da nema ništa protiv da mu se sudi prema njegovim djelima.
- Ako bilo ko smatra da radim bilo šta protiv druge opštine, smatram nisam dostojan gradonačelnik i da mi treba uskratiti povjerenje. Smatram da je kolektor za dobro i Podgorice i Zete, da nam je na pragu ekološka katastrofa i da to treba spriječiti. Dao sam 100 posto sebe i uvažio stav mještana Botuna, našao alternativnu lokaciju, nažalost, u tome se nije uspjelo - kazao je gradonačelnik.
Istakao je da imamo rokove koji se tiču ulaska u EU.
- Ali sve to po strani, po strani grantovi, zdravlje građana nema cijenu, a ono je u značajnoj mjeri ugroženo - kazao je on.
Kad sumira prethodnih osam mjeseci rada, kaže da su ucrtane jasne smjernice i da uz podršku Vlade može napraviti bolju Podgoricu. 
On je rekao da je koalicija na nivou Glavnog grada do sada funkcionisala dobro i kvalitetno iako svako od političkih subjekata koji je čine ima različite strategije.
- Dokle god je zajednički cilj bolja Podgorica mi ćemo funkcionisati tako, ako dođe do toga da partijski interesi budu iznad tog cilja, svako može krenuti svojim putem. Ja se nadam da do toga neće doći - kazao je Mujović.

Mujović: Ako mišljenje Agencije bude negativno, odustajemo od gradnje kolektora

Istekao je rok koji je Sporazumom između premijera Milojka Spajića i više opozicionih partija bio određen kao krajnji datum do kog je trebalo postupiti u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije u vezi s izborom sudija Ustavnog suda i pojedinim odlukama parlamenta.
Taj rok, utvrđen kao 1. jul 2025. godine, istekao je bez javnog oglašavanja Vlade ili predstavnika opozicije o tome da li je mišljenje Komisije uvaženo i da li će biti osnov za eventualne političke ili institucionalne korake.
"Danu" je nezvanično potvrđeno u Delegaciji Evropske unije u Podgorici, da će ambasador Johan Satler naredne sedmice učestvovati u razgovorima predstavnika vlasti i opozicije u vezi s realizacijom preporuka Venecijanske komisije. Ta najava znači da je Johan Satler, koji je u martu posredovao u postizanju sporazuma između premijera Milojka Spajića i opozicionih partija, sada odlučio da se više ne oslanja na obećanja crnogorskih političara i da će na predstojećim sastancima zahtijevati hitnu primjenu preporuka Komisije.
Slučajno ili ne, ali juče je ambasador Satler, povodom Dana Udruženja pravnika Crne Gore i obilježavanja 92 godine djelovanja najstarije strukovne organizacije crnogorskih pravnika, organizovao sastanak s delegacijom Udruženja.
Delegaciju su činili prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika, advokat Ana Stanković Mugoša, potpredsjednica Udruženja, prof. dr Gordana Pavić Jeknić, advokat Ibrahim Smailović i Ivan Medenica, predsjednik Komiteta mladih pravnika.
Na pitanje "Dana" da li je razgovarano o izvještaju Venecijanske komisije Branislav Radulović istakao je da je potpuno sprovođenje preporuka Venecijanske komisije pitanje suštinskog ostvarenja vladavine prava i ispunjenja međunarodnih obaveza, preuzetih potpisivanjem Sporazuma.
– Bila je to prilika da ukažemo da nije došlo do njihove realizacije i pored protoka dogovorenog vremena i hitnosti njihove implementacije. Udruženje pravnika Crne Gore, koje je u posljednjih 20 godina imalo više profesionalnih kontakata s predstavnicima Venecijanske komisije, posebno u oblasti ustavno-pravne materije, izrazilo je spremnost da u okvirima svojih stručnih i profesionalnih kompentencija pomogne procesu implementacije preporuka komisije – kazao je Radulović.
Prema nezvaničnim informacijama, Satler će, najvjerovatnije, od stranaka tražiti jasan vremenski okvir i konkretne korake koji će voditi ka primjeni mišljenja Venecijanske komisije, koje je zvanično dostavljeno institucijama Crne Gore 17. juna. Iako ta mišljenja formalno nemaju obavezujući karakter, u ovom slučaju dobijaju težinu jer su se potpisnici martovskog sporazuma – među kojima su premijer i više opozicionih partija – saglasili da će stavovi Venecijanske komisije biti osnov za rješavanje spornih ustavno-pravnih pitanja, uključujući izbor sudija Ustavnog suda.

Satler vraća Spajića i opoziciju za pregovarački sto

Nema te Venecijanske, ni Evropske komisije koja će ovu vlast dovesti "k poznaniju prava", poručio je Ivan Vujović, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza.
Venecijanska komisija stava je da je Skupština Crne Gore trebalo da ispoštuje proceduru koja podrazumijeva zvanično obavještenje od strane Ustavnog suda o prestanku funkcije Dragani Đuranović. VK je u nacrtu mišljenja, u koji je Portal ETV imao uvid, upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvk-skupstina-morala-da-postuje-proceduru-u-slucaju-duranovic-ne-smije-imati-diskreciono-pravo-u-odlucivanju-o-prestanku-mandata-sudija&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Uzalud non pejper i stav Venecijanske komisije - oni će po starom - smatra Vujović.
Prema njegovim riječima Crna Gora mora da istrpi još jednu ekipu slučajnih, da iživi svoj minut slave.
- Nije to što piše već kako oni čitaju - neznanje i brzobrazluk u akciji - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1933512190499172411%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Uzalud non pejper i stav Venecijanske komisije - oni će po starom

Venecijanska komisija (VK) je u nacrtu mišljenja rekla ono što smo znali da će reći – parlamentarna većina prekršila je Ustav kad je bez obavještenja Ustavnog suda penzionisala sutkinju tog suda Draganu Đuranović, saopštio je šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Andrija Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvk-skupstina-morala-da-postuje-proceduru-u-slucaju-duranovic-ne-smije-imati-diskreciono-pravo-u-odlucivanju-o-prestanku-mandata-sudija&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- To implicira da je opozicija s potpunim pravom blokirala rad Skupštine, braneći Ustav - naveo je Nikolić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijamnikolic%2Fstatus%2F1933512954718392445%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
VK je u nacrtu mišljenja, u koji je Portal ETV imao uvid, upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.
Komisija podsjeća na princip lojalne saradnje među državnim institucijama i dodaje da starosna granica za odlazak u penziju sudija treba da bude jasno utvrđena u zakonu. Takođe, u Nacrtu mišljenja se ističe da sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, imajući u vidu potrebu za očuvanje integriteta i nesmetanog funkcionisanje Suda kao temeljnog garanta Ustava i demokratskog poretka.

Nikolić: VK u nacrtu mišljenja rekla ono što smo znali, opozicija sa potpunim pravom blokirala rad Skupštine

Venecijanska komisija stava je da je Skupština Crne Gore trebalo da ispoštuje proceduru koja podrazumijeva zvanično obavještenje od strane Ustavnog suda o prestanku funkcije Dragani Đuranović. VK je u nacrtu mišljenja, u koji je Portal ETV imao uvid, upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.
Komisija podsjeća na princip lojalne saradnje među državnim institucijama i dodaje da starosna granica za odlazak u penziju sudija treba da bude jasno utvrđena u zakonu. Takođe, u Nacrtu mišljenja se ističe da sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, imajući u vidu potrebu za očuvanje integriteta i nesmetanog funkcionisanje Suda kao temeljnog garanta Ustava i demokratskog poretka.
<h2>Kontroverze i tumačenja</h2>
Venecijanskoj komisiji je krajem marta upućen zahtjev za mišljenje povodom konstatovanja prestanka funkcije sutkinji Dragani Đuranović u kontroverznoj proceduri sredinom decembra prošle godine kada je Ustavni odbor donio zaključak bez prethodnog obavještenja sjednice Ustavnog suda o sticanju uslova za odlazak u penziju.
Tako je kreirana još jedna politička kriza, parlament je bio u blokadi do postizanja konsenzusa vladajuće većine i opozicije da se privremeno obustavi izbor njenog nasljednika dok o tom problemu mišljenje ne da VK.
U međuvremenu, Ustavnom sudu ponovo prijeti blokada jer je ostao sa četvoro, od sedam sudija, nakon što je 31. maja Budimir Šćepanović stekao uslove za penziju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.5845%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkvorum-na-klimavim-nogama-politicka-igra-sa-sudbinom-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Venecijanska komisija danasrazmatra Nacrt mišljenjakoji su kreirali &nbsp;Marta Kartabija (Italija), Majkl Frend (Malta), kao i dvojica delegata koji su posjetili Crnu Goru Erik Holmojvik (Norveška) i ekspert i bivši član VK Filip Dimitrov (Bugarska).
- Zahtjev za ovo mišljenje proističe iz događaja koji su se odigrali od juna 2024. godine i koji su rezultirali prestankom mandata sudije Ustavnog suda zbog starosne granice. Pojavila se kontroverza u vezi sa primjenom Zakona o radu, propisuje starosnu granicu za odlazak u penziju od 66 godina, ili Zakona o PIO, koji od 2024. godine predviđa starosnu granicu od 65 godina. Venecijanska komisija naglašava da nije u njenoj nadležnosti tumačenje nacionalnih ustavnih normi i spornih odredbi domaćeg zakonodavstva ili da procenjuje ustavnost određenih akcija koje preduzimaju parlament i Ustavni sud. Njen zadatak je ograničen na ocjenjivanje predmetnih pitanja u svjetlu evropskih i međunarodnih standarda i prakse i davanja preporuka sa ciljem izbjegavanja sličnih situacija u budućnosti - navedeno je u Nacrtu mišljenja VK u koji je naš portal imao uvid.
VK podsjeća da je sigurnost mandata do obavezne starosne granice za penzionisanje ili do isteka mandata, osnovna garancija nezavisnosti pravosuđa, a da je to još važnije u slučaju sudija Ustavnog suda jer ova institucija igra najvažniju ulogu u funkcionisanju demokratije kao konačni arbitar o pitanjima ustavnog prava, poštovanja vladavine prava i zaštite ljudskih prava.&nbsp;
<h2>Izbjeći sumnje i dvosmislenosti</h2>
- Iako je starosna granica, u principu, objektivan osnov za prestanak mandata i na demokratskom zakonodavcu je da definiše starosnu granicu za odlazak u penziju sudija, Komisija je kritikovala promjene starosne granice za odlazak u penziju ili trajanja mandata sudija, čak i kao dio opšte reforme pravosuđa, kada su te promjene bile ishitrene, nisu potkrijepljene ubjedljivim razlozima ili su retroaktivne, jer mogu uticati na nezavisnost i efikasnost Suda. Takođe, radi pravne sigurnosti, starosna granica za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda treba da bude jasno utvrđena u zakonu, izbjegavajući svaku sumnju ili dvosmislenost i svaku diskreciju tijela koje donosi odluke o penzionisanju, posebno ako je to političko tijelo kao što je parlament - napominje se u mišljenju.&nbsp;
Postojanje osnova za prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda, napominju, treba da ocijeni sam Ustavni sud, kao element organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprječava bilo kakav neprimjeren spoljašnji uticaj.
Kako dodaju, vrhovni državni interes za funkcionisanje Ustavnog suda s jedne strane podrazumijeva da treba da postoje mehanizmi koji sprječavaju kašnjenja u obnavljanju sastava Ustavnog suda, a s druge da nijedna državna institucija, uključujući i sam Ustavni sud, ne bi trebalo da ima moć da blokira proces nominovanja.&nbsp;
- Pored toga, ako dođe do blokiranja ili odlaganja obnove sastava, trebalo bi da se uspostave mehanizmi kako bi Ustavni sud mogao da nastavi sa funkcionisanjem - konstatuje VK.
Podsjećaju da član 154 Ustava Crne Gore utvrđuje tri osnova za prijevremeni prestanak mandata sudija Ustavnog suda: na lični zahtjev sudije, kada sudija ispunjava uslove za starosnu penziju i ako je sudija osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.&nbsp;
- Ustavni sud je dužan da preduzme dvije radnje u postupku koji se odnosi na prijevremeni prestanak mandata svojih sudija radi ispunjenja uslova za starosnu penziju: prvo, da na sjednici utvrdi činjenice o ispunjenju uslova za starosnu penziju. Drugo da obavijesti predlagača o ispunjenju uslova za starosnu penziju, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za starosnu penziju. Zakon o Ustavnom sudu ne reguliše oblik takvog „utvrđivanja“, koje, čini se, &nbsp;nemaju formu ni „odluke“, ni „rješenja“ - ističe se u Nacrtu mišljenja.
Dalje se navodi da se čini da je Ustavni sud protumačio član 154 Ustava kao zahtjev za donošenje „odluke“, koja zauzvrat zahtijeva većinu glasova.&nbsp;
- Međutim, Ustavni sud, umjesto da konkretno odluči o postojanju uslova za prestanak mandata, donio je odluke samo o tome da li da pošalje obavještenje predlagaču ili ne. Kao posljedica ovog tumačenja, kada Sud nije postigao većinu za slanje obavještenja, nije donio nikakvu formalnu odluku, i postoji samo zapisnik o glasanju, koji ponekad, ali ne uvijek, sadrži i upućivanje na zakon koji je Sud uzeo u obzir. U većini slučajeva, stav Ustavnog suda o primjenljivosti Zakona o radu može se zaključiti samo "a contrario" (razlog suprotnosti), iz nepostizanja većine potrebne za slanje obavještenja predlagaču. Čak i kada je Ustavni sud naveo zakon koji smatra primjenljivim, nije naveo nikakvo obrazloženje - dodaje se u Nacrtu mišljenja.
<h2>Poštovati procedure</h2>
VK je izrazila žaljenje što su nedostatak jasnih zakonskih odredbi o starosnoj granici i propust Ustavnog suda da, kroz formalne, obrazložene odluke, razjasni koji je zakon po ovom pitanju mjerodavan, doveo do pravne nesigurnosti.
Ipak, Venecijanska komisija smatra da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru propisanu Zakonom o Ustavnom sudu, koji zahtijeva formalno obavještenje od strane Ustavnog suda i podsjeća na obavezu lojalne saradnje među državnim institucijama u skladu s principima vladavine prava.
Komisija takođe smatra da, čak i ako važeće zakonodavstvo ne predviđa opsežna pravila o sukobu interesa i samoizuzeću, sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, vodeći računa o potrebi da se osigura da Ustavni sud, kao garant Ustava, može da funkcioniše kao demokratska institucija.
Venecijanska komisija je pozdravila saglasje da je potrebna zakonska reforma kako bi se osiguralo da se slična situacija ne ponovi.&nbsp;
- Ovo mišljenje se odnosi na elemente koji bi mogli postati dio takvih reformi. Da bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, Venecijanska komisija preporučuje razmatranje sljedećih predloga: usvajanje jasnog zakonskog okvira koji se izričito odnosi na starosnu granicu za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog mehanizma u vezi sa obavještavanjem o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda; usvajanje odredbe kojom se sudiji dozvoljava da nastavi da obavlja svoju funkciju dok novi sudija ne preuzme dužnost, kako bi se izbjegla situacija u kojoj su sudijske pozicije upražnjene zbog činjenice da novi sudije nisu imenovani; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, uz dužno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanja funkcionisanja Ustavnog suda - zaključuje se u Nacrtu mišljenja, uz poruku da VK ostaje na raspolaganju vlastima u Crnoj Gori za bilo kakvu dalju pomoć u ovom pitanju.

Tamara Klikovac

VK: Skupština morala da poštuje proceduru u slučaju Đuranović, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija

Riječi crnogorskog mudraca i člana “Kuluka” (prve sudske instance u Crnoj Gori) Sule Radova “Ne po zagonu, no po zakonu”, koje su danas uklesane na ploči postavljenoj na Pravnom fakultetu UCG, trebalo bi uklesati na ulazu u Skupštinu Crne Gore.
<h2>Blaga forma – snažan sadržaj </h2>
Mišljenje Venecijanske komisije – Evropske komisije za demokratiju putem prava (tijelo Savjeta Evrope) iako nijesu obavezujuća – snagom svog stručnog autoriteta predstavljaju snažan mehanizam za uspostavu vladavine prava, posebno u državama sa “hramajućom” demokratijom i slabim institucionalnim mehanizmima zaštite vladavine prava.
Crna Gora ima bogato iskustvo saradnje sa ovim respektabilnim tijelom Savjeta Evrope koje okuplja 60 država - sve evropske države osim Bjelorusije i Rusije (zvanično isključena 18.03.2022. godine nakon agresije na Ukrajnu) i druge van evropske države poput Kanade, Izraela, Brazila itd.
Ukoliko se na plenarnoj sjednici VK potvrdi “preliminarno mišljenje” da je Skupština Crne Gore bila dužna da “poštuje proceduru prilikom penzinosanja sudije Ustavnog suda” to –pored blage forme u kojoj se saopštava bi značilo – prekršen je Ustav!
To bi bila profesionalna, stručna i lična satisfakcija za sve koji su upozoravali da se – Ustav u dijelu člana 154 stav 3 morao poštovati i teška “diskvalifikacija” svih koji su to pitanje relativizovali, prećutali ili na kršenju Ustava insistirali.
Što se tiče političara – oni su “neuka stranka” i oni se uvijek mogu, za savaku svoju grešku, pozvati na “imunitet.” Pravnici – ne. 
<h2>Vlada bez “mišljenja”</h2>
Saradnja Crne Gore sa Venecijanskom komisijom traje još od pred-referendumskog perioda kada je od strane Vojislava Koštunice i njegovih istomišljenika u Crnoj Gori dovođeno u pitanje ko ima biračko pravo na referendumu. Od tada do danas VK je dala na desetine mišljenja, a samo u prvoj polovini 2024. godine dala je najmanje pet za Crnu Goru i to povodom zakona koji uređuju rad Sudskog savjeta i sudija, o državom tužilaštvu, o specijalnom državnom tužiocu … Tu je i mišljenje o zakonu koji uređuje pitanje zapljene i konfiskacije imovine pribavljene kriminalnom radnjom (139 plenarna sjednica VK 21/22.06.2024. godine).
Nažalost, Crna Gora, ipored zahtjeva za mišljenjem, ista nije u svim prilikama uvažila (slučaj sa izmjenama Zakona o predsjednika) a dodatan problem sa “Venecijancima” može biti i Zakon o Vladi iz oktobra 2023. godine. Naime, Ministarstvo javne uprave je zatražilo mišljenje na nacrt Zakona koje je razmatrano na 6-7 oktobra 2023. godine, a prijedloga ovog Zakona još nema u proceduri.
Tek slijedi zahtjev za mišljenje vezano za – izborno zakonodavstvo.
Dakle, svi putevi i dalje vode u – Veneciju.
<h2>Ustavni sud – samo (stalan)</h2>
U “nacrtu mišljenja” Venecijanske komisije se navodi da “postojanje osnova za privremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda treba da ocijeni sam Ustavni sud, kao elemenat organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprečava bilo kakav neprimjeren spoljašnji uticaj”. Šteta što nijesu dodali – bivših predsjednika…
Posebno treba obratiti pažnu, kada se objavi konačno mišljenje, na dio koji govori o – pravnoj sigurnosti.
VK konstatuje: “I ako primjenjivost Zakona o radu nije bila nedvosmisleno i eksplicitno utvrđena, procedura propisana Zakonom o Ustavnom sudu, koja zahtjeva formalno obavještenje Ustavnog suda, ipak je trebala da bude poštovana od strane parlamenta.” 
Možda, sada neki od kandidata za sudije Ustavnog suda nauče da neznanje demonstrirano na Odboru nije “prekršaj” već ozbilja profesionalna diskvalifikacija.
Ali, i za to ima lijeka ako se poslušaju riječi Aristotela - ”Prvi korak ka znanju je priznanje neznanja.”
<h2>EK – VK</h2>
U pogledu ozbiljnih implikacija koje će proizvesti mišljenje VK, posebno u budućim izvještajima EK vezanim za vladavinu prava, ne treba zanemariti da je prije neki dan u “non – pejperu” Evropske komisije, između ostalog, navedeno da je prethodni period od godinu dana: “obilježila duboka institucionalna i politička kriza nakon odluke Skupštine da jednostrano konstatuje da je sutkinja Ustavnog suda stekla uslov za penziju”. 
Dodatno, eksplicitno je zaključuno da ova: “odluka nije bila u skladu sa procedurom predviđenom Ustavom koja zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda”. 
EK je dalje, polazeći od ovog stava, zaključila: “Ovakvi događaji izazvali su veliku zabrinutost u pogledu poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti sadržanih u Ustavu"!
Pritom, EK upozorava da dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica “što je procedura parlamenta za izbor novog sudije Ustavnog suda nastavljena i nije zaustavljena do dobijanja mišljenja Venecijanske komisije”. 
<h2>Tumači zagondžije</h2>
Sada slijedi serija domaćih “tumačenja” šta je VK mislila, kazala, protumačila ….
Što se Udruženja pravnika tiče mi smo svoje kazali kada je trebalo, koliko je trebalo i kako je trebalo. 
Stoga, sada ovim zagondžijama što im je “zagon ispred zakona” kao ih opisa Sula, ostavljamo – naknadnu pamet.
Što se Vlade tiče, bolje je pamet u glavu, jer potpis premijera na dokument koji je sačinjen u prisustvu ambasadora EU u Crnoj Gori ozbiljno obavezuje i nije se igrati sa “našim najvažnijim spoljno-političkim partnerom”.
Treba li podsjetiti da je EK u “non-pjeperu” upozorila da će "od suštinskog značaja biti da se mišljenje Venecijanske komisije u potpunosti primijeni i da se poštuju uslovi političkog sporazuma, kako je dogovoreno između Vlade (uključujući i parlamentarnu većinu) i opozicije.

Zagon i zakon

Poslanik Demokratske partije socijalista (DP) Ivan Vuković kazao je da je Venecijanska komicija potvrdila ispravnost stava parlamentarne opozicije u vezi sa decembarskom odlukom Ustavnog odbora.
Vijesti, koje su imale u uvid u mišljenje Venecijanske komisije, pišu da je Skupština Crne Gore trebalo da poštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje od Ustavnog suda (US) o sticanju uslova za prestanak funkcije Dragani Đuranović u toj sudskoj instituciji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvenecijanska-komisija-danas-o-prijevremenom-prestanku-mandata-sutkinje-dragane-duranovic-i-nacrtu-zakona-o-vladi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Venecijanska komisija potvrdila je ispravnost stava parlamentarne opozicije u vezi sa decembarskom odlukom Ustavnog odbora kada je, protivno Ustavom propisanoj proceduri, penzionisana sutkinja Ustavnog suda - naveo je Vuković na mreži X.
On je naveo da bi bilo lijepo ovim povodom čuti, kako je rekao, pravne "stručnjake" iz vladajuće većine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1933431245779734674%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: VK potvrdila stav opozicije, lijepo bi bilo čuti pravne stručnjake većine

Učenički parlament Gimnazije Cetinje obratio se direktorice te ustanove Sanji Jelić žaleći se na ponašanje nove profesorice hemije Stanice Nedović koja se, kako tvrde, obraća učenicima na način koji nije u skladu sa profesionalnim i pedagoškim standardima.
U mišljenju dostavljenom direktoci Jelić, Učenički parlament obavještava da su na sastanku 31. januara ove godine ustanovili mnogo problema u ophođenju profesorice Nedović prema učenicima.&nbsp;
- Smatramo da svojim izjavama i stavovima stvara neprijatnu atmosferu u učionici, narušava dostojanstvo učenika i postavlja neprimjerene zahtjeve. Profesorica Stanica Nedović se obraća učenicima na način koji nije u skladu sa profesionalnim i pedagoškim standardima, koristeći izraze poput: “imam veću titulu i poziciju od vas”, “zamoli me”, “želim da mi ustajete vojnički”, “sa obrazovanjem dobijaš dostojanstvo”, “nedostojni ste gimnaziji”, “ treba da imate veće strahopoštovanje prema nekome sa visočijim obrazovanjem“ i “drago mi je da vidim strahopoštovanje kod tebe” – navedeno je u obraćanju Učeničkog parlamenta Gimnazije Cetinje u koji Portal ETV imao uvid.
Napominju da u demokratskom društvu termin “strahopoštovanje” ne postoji, da ga je sprovodio Adolf Hitler i da ga sprovode diktatori po svijetu.
- A u Crnoj Gori vlada demokratija pa taj primjer ne postoji ni na jednom nivou – konstatuju u Učeničkom parlamentu.
Dodaju da se profesorica Nedović upoređuje sa Petrom II Petrovićem Njegošem, ističe da ima „umni vid“ i insistira na tome da joj se učenici obraćaju sa posebnom vrstom poštovanja koje prevazilazi uobičajene norme odnosa između profesora i učenika.
Ovakav način komunikacije, napominju, nije u skladu sa osnovnim pravima učenika i principima obrazovanja.&nbsp;
U Učeničkom parlamentu Gimnazije smatraju da Nedović ovim krši više odredbi Ustava, među kojima član 8 - Zabrana izazivanja i podsticanja mržnje i diskriminacije, član 17 - Zaštita dostojanstva i prava učenika, član 19 - Pravo na slobodu i ličnu sigurnost i član 74 - Pravo na obrazovanje.
- Smatramo da profesor u srednjoj školi treba da se ponaša profesionalno, sa poštovanjem prema učenicima, bez nametanja osjećaja hijerarhijske nadmoći. Iako je prirodno da nastavnik ima autoritet u učionici, mislimo da treba da se temelji na znanju, poštovanju i sposobnosti da inspiriše učenike, a ne na zahtjevima za strahopoštovanje ili vojničko ustajanje. Izrazi poput „imam veću titulu i poziciju od vas“ ili „želim da mi ustajete vojnički“ djeluju neprimjereno u obrazovnom kontekstu, jer ne doprinose zdravoj komunikaciji i učenju. Koristeći ovakav ton, profesorica, prelazi granice profesionalnog ponašanja. Ovakvo ponašanje u nastavi stvara neprijatnu atmosferu, pa Vam se shodno tome i obraćamo – napomenuli su u Učeničkom parlamentu.
Kao dodatan problem ističu to što profesorica ima poteškoća sa korišćenjem crnogorskog jezika u nastavi.&nbsp;
- Umjesto da se koristi službenim jezikom, često koristi stručne izraze na drugom jeziku, koji učenicima nijesu poznati. Ovo otežava praćenje nastave i razumijevanje gradiva, čime se krši član 11 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji jasno propisuje da se nastava izvodi na službenom crnogorskom jeziku. Osim toga profesorica govori pretiho, uz obrazloženje da “sa većim obrazovanjem postaješ tiši” – navedeno je u obraćanju Učeničkok parlamenta.
Smatraju da je, u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, odnosno članom 111, prema kojem nastavniku prestaje radni odnos ukoliko ponižava ili vrijeđa učenika, potrebno preduzeti odgovarajuće mjere.&nbsp;
- Profesorica je svojim postupcima, navedenim u prethodnim primjerima, prekršila ove principe. Smatramo da je takva reakcija neophodna kako bismo kao učenici mogli ostvariti svoje pravo na obrazovanje u okruženju međusobnog poštovanja i u skladu sa profesionalnim pedagoškim standardima. Očekujemo Vaš odgovor i preduzimanje adekvatnih koraka kako bi se ovakvo ponašanje sankcionisalo – poučili su direktorici Jelić iz Učeničkog parlamenta Gimnazije Cetinje.
<h2>CGP pisao ministarki Jakšić-Stojanović: Ko štiti direktoricu Jelić i drži je po svaku cijenu na čelu cetinjske Gimnazije</h2>
Povodom ovog slučaja nevladina organizacija CGP obratila se danas otvorenim pismom ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović, upozoravajući na, kako navode, alarmantno stanje u Gimnaziji na Cetinju i direktno urušavanje obrazovnog sistema u toj ustanovi.
Pismo je upućeno nakon brojnih pritužbi roditelja i profesora, a u njemu se insistira na hitnom reagovanju Ministarstva u skladu sa već utvrđenim zakonskim nepravilnostima.
“Srozavanje ugleda cetinjske Gimnazije je nešto što ne smijemo i nećemo dozvoliti, poručuju iz CGP, pozivajući se na zapisnik Uprave za inspekcijske poslove br. UP IN 01-749/25 - 338/3, koji je sastavljen nakon inspekcijskog nadzora obavljenog 27. maja 2025.
Prema tvrdnjama iz pisma, inspektorka Grbavčević je pred Savjetom roditelja usmeno iznijela preporuku za razrješenje direktorice Snežane Jelić, navodeći brojne povrede zakona i procedura.
U dopisu se podsjeća da su problemi u upravljanju Gimnazijom dokumentovani još krajem prošle godine, kada je Prosvjetna inspekcija, po prijavi profesora Milorada Tomića, donijela rješenje 12. decembra 2023. godine (UP IN- 0401-741/23-47064/5), kojim je takođe potvrđena povreda zakona.
- Pored brojnih inicijativa koje su ukazivale na nezakonitosti u radu direktorice, posebno zabrinjava ignorisanje obraćanja Đačkog parlamenta, koji je 4. februara 2025. uputio zahtjev Prosvjetnoj inspekciji, navodeći konkretne probleme u funkcionisanju škole - navodi se u obraćanju CGP.
Iz ove NVO upozoravaju da se već duže vrijeme sprovodi sistematsko urušavanje nastavnog kadra, kroz smjene kvalifikovanih i iskusnih profesora i njihovu zamjenu osobama čije su kompetencije upitne, pa i onima koje po zakonu ne bi smjele obavljati nastavničke funkcije.
- Direktorica zapošljava po sopstvenim aršinima, ignorišući zakon, i uporno tvrdi da to "nije ništa strašno". To stvara osnovanu sumnju da uživa političku ili institucionalnu zaštitu. Zato pitamo ko štiti direktoricu Jelić i nepoštovanjem zakona je drži po svaku cijenu na čelu nekada ugledne cetinjske Gimnazije - ističe se u dopisu.
CGP poziva MPNI da postupi u skladu s nalazima inspekcije i preduzme hitne mjere.
- Nečinjenjem se šalje poruka da su institucije slabe, a da je partijska ili ideološka lojalnost važnija od stručnosti, obrazovanja i dobrobiti đece - zaključuje se u otvorenom pismu koje potpisuje ovlašćena predstavnica ove organizacije Svetlana Pajović-Musić.

Učenički parlament Gimnazije Cetinje žali se na ponašanje profesorice hemije: Narušava dostojantsvo đaka, upoređuje se sa Njegošem, slabo govori crnogorski…

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević očekuje da će sjednica Skupštine, na kojoj će se poslanici ponovo izjasniti o Sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), biti održana prije Dana nezavisnosti i uvjerena je da će ponovo dobiti većinsku podršku.
- Nemamo još tačan datum nove sjednice. Naravno, to će biti što prije, nastoji se da bude održana prije praznika. Da li će to biti 19. ili 20. maj - odlučiće predsjednik Skupštine i o tome obavijestiti poslanike - kazala je Gorčević u emisiji "Iznova" na Televiziji Nova M.
Crnogorski parlament je 23. aprila, po hitnom postupku, usvojio zakone o potvrđivanju dva sporazuma koja je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je šest dana kasnije proglasio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji, dok je drugi koji se odnosi na Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina vratio poslanicima na ponovno odlučivanje.
Prethodno je zatražio mišljenje komesarke za proširenje Marte Kos koja je u odgovoru Milatoviću konstatovala da ovaj dokument na prvi pogled nije suprotan pravu Evropske unije (EU), niti Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU (SSP), ali upozorava da bi nepravilna primjena i tumačenje nekih njegovih odredbi mogli dovesti do kršenja ovih propisa u oblasti javnih nabavki i diskriminacije evropskih i crnogorskih kompanija u korist potencijalnih investitore iz UAE.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dok predsjednik države, opozicija i NVO sektor smatraju da je Kos potvrdila ono na šta sve vrijeme upozoravaju, odnosno ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma koji odudaraju od pravne tekovine EU, a tiču se javnih nabavki, tendera i konkurencije, u vlasti su zadovoljni stavom iz EK i tumače ga kao zeleno svjetlo postojećoj sadržini dokumenta.
Na tom stanovištu je i ministarka Gorčević koja tvrdi da se mišljenje evropske komesarke ne kosi ni sa jednom izjavom iz Vlade.
- Jasna poruka koju smo dobili iz ovog mišljenja je da Sporazum sa UAE nije protivan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, nikakvim odredbama koje se kose sa evropskim pravom, niti na bilo koji način može ugroziti naš evropski put. Međutim, s obzirom da je EK naš partner i prijatelj u cjelokupnom procesu, oni nam nude podršku i pomoć kako bi na najbolji način išli ka implementaciji i potpisivanju ugovora koji će i dalje biti usklađen sa pravom EU - istakla je Gorčević.
Vjeruje, kako je rekla, da su mišljenjem komesarke Kos odagnate dileme oko Sporazuma, ali i da su postavljena neka nova pitanja vezana za ugovor.&nbsp;
Komentarišući glavne primjedbe da Sporazum ne poštuje princip konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu i da bi se mogla prekrišti pravila EU o javnim nabavkama, Gorčević je rekla da svaki međudržavni ugovor koji proističe iz sporazuma mora dobiti mišljenje Evropske komisije prije potpisivanja.
- U slučajevima da neki nacrt ugovora ne bude dobro napisan i predat, EK će nam skrenuti pažnju prije njegovog potpisivanja. To smo u obavezi, posebno u završnoj fazi zatvaranja poglavlja, i niko neće dozvoliti da neka tehnička procedura ugrozi naš vanjskopolitički cilj - uvjerava Gorčević.
Stoga je uvjerena da poslanici sada definitivno mogu glasati kao i prije nekoliko nedjelja.
Podršku Sporazumu sa UAE prvi put su dali Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, a Gorčević je uvjerena da će poslanici iz tih partija ponovo pritisnuti zeleni taster.
- Na osnovu informacije koju sada imam i razgovora sa političkim partijama vjerujem da će biti isti ishod kao i prvi put - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Skupština će ponovo o Sporazumu prije praznika, očekujem isti ishod

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković poručio je da ta stranka nije promijenila svoj kritički odnos prema djelovanju Srpske pravoslavne crkve, koje već godinama izlazi iz okvira djelovanja primjerenog ustavnom i sekularnom uređenju.&nbsp;
Živković je <a href="https://standard.co.me/politika/zivkovic-za-standard-dps-nije-promijenio-kurs-prema-spc-podrska-budzetu-u-budvi-nije-ustupak-crkvi-vec-potez-u-interesu-grada">u intervjuu za Portal Standard</a> objasnio razloge odluke da DPS podrži budžet Opštine Budva, odbacujući optužbe o promjeni političkog kursa, uz poruku da DPS ostaje dosljedan građanskom, sekularnom i državotvornom karakteru Crne Gore.
U razgovoru za ovaj medij, Živković govori i o širem političkom kontekstu u kojem je donesena odluka u Budvi, odnosu DPS-a prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, izazovima koalicionog upravljanja, ali i o aktuelnim krizama vlasti u Podgorici, Botunu i Bijelom Polju. Poseban fokus stavlja na sve izraženija identitetska pitanja, spoljne političke uticaje na Crnu Goru, evropske integracije i poziciju DPS-a u slučaju mogućih promjena vlasti na lokalnom i državnom nivou, uz poruku da je stabilna, proevropska i državnički odgovorna politika jedini izlaz iz dugotrajne političke nestabilnosti.
Kako komentarišete odluku DPS-a u Budvi da odbornici te partije podrže budžet grada koji predviđa i donaciju od milion eura Srpskoj pravoslavnoj crkvi, imajući u vidu da je SPC više puta okarakterisana kao faktor koji djeluje protiv interesa države Crne Gore? Da li je ta odluka u Budvi u suprotnosti sa ranijim političkim stavovima DPS-a kada je riječ o ulozi SPC u Crnoj Gori, i kako to objašnjavate biračima?
ŽIVKOVIĆ: Podsjetiću vas da su u Budvi lokalni izbori održani 2024. godine, nakon kojih je koalicija okupljena oko DF, poslije deset godina vršenja neuspješne i nefunkcionalne vladavine, poslata u opoziciju.
DPS je dala ključan doprinos smjeni te i takve vlasti, i kao što vidimo danas – godinu dana kasnije, imamo funkcionalu lokalnu samoupravu i stabilne političke prilike koje omogućavaju povratak Budve na one pozicije koje joj pripadaju kao metropoli crnogorskog turizma.
Glasanje za ovogodišnji budžet izazvalo je dileme u jednom dijelu građanske javnosti koja je, s pravom, postavila pitanje – da li je DPS promijenila kurs u svom političkom djelovanju. Odgovor je precizan i jasan, ne.
Podsjetiću vas da je upravo Demokratska partija socijalista pokrenula pitanje izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, vrlo svjesno kalkulišući rizik gubitka vlasti koji se i desio – 30. avgusta 2020. godine. Takođe, podsjetiću vas da je DPS srušio Vladu Dritana Abazovića koju smo manjinski podržali nakon samo 100 dana, jer smo smatrali da je potpisani Temeljni ugovor izdajnički i suprotan državnim interesima. Vjerujem, dakle da se slažemo – iako je javnost sklona brzom zaboravljanju, u situaciji kada smo svjesno rizikovali gubitak vlasti, i napustili Vladu nakon povratka na vlast poslije samo godinu dana, da nema osnova sumnjičenju Demokratske partije socijalista kada je u pitanju odnos prema SPC ili odnos prema vrijednostima koji su temelj naše politike – antifašizam, građanski koncept i evropska budućnost naše zemlje.
Dozvolite da sada nešto direktnije odgovorim vezano za odluku o podršci budvanskom budžetu.
Demokratska partija socijalista nije saglasna sa dijelom budžeta koji je, po našem mišljenju, neprimjereno izdašan prema jednoj vjerskoj zajednici, jer mislimo da to nijesu ni nadležnosti lokalne samouprave niti pitanja kojima ona treba da se bavi. Vjerujemo da je taj novac mogao i da se bolje potroši – za ono što su konkretne potrebe građana u vidu saobraćajne, obrazovne ili zdravstvene infrastrukture.
Ipak, ono što je stvarno pitanje u konkretnoj situaciji je sljedeće – da li je zbog te budžetske stavke bilo vrijedno rušiti započeto partnerstvo sa liderom srpskog nacionalnog predznaka, koji je prvi u posljednjih nekoliko decenija, pokazao rezistentnost u odnosu na političko-obavještajno-kriminalni uticaj zvaničnog Beograda i od kog otvoreno, po prvi put kada je u pitanju taj pol političke scene, možemo čuti da je Crna Gora njegova kuća?
Smatrali smo da nije.
<h3>"NIJESMO ŽELJELI VANREDNE IZBORE ILI RUŠENJE PARTNERSTVA KOJE ZVANIČNI BEOGRAD NIJE USPIO DA ” REŠI”"</h3>
Dodatno, Demokratska partija socijalista je dio koalicione vlasti koja o mnogim pitanjima ima različite stavove, koji su i prirodni s obzirom na to da je ovakvo partnerstvo prvo takve prirode na političkoj sceni Crne Gore. Ne bi se ipak bilo loše podsjetiti da je zbog tog partnerstva Budva po prvi put nakon 10 godina proslavila obnovu crnogorske nazavisnosti i najviše državne praznike, a da umjesto ambijenta Guče koji se bio uselio u metropolu crnogorskog turizma sa redovnim trubačkim predstavama, danas ponovo ima povratak kulture i obrise modernog, savremenog i crnogorskog grada.
U finalu, sa tim razlikama koje jesu krupne odlučeno je da ova koalicija nastavi sa radom do vanrednih lokalnih izbora u 2027. godini. Nijesmo željeli vanredne izbore ili rušenje partnerstva koje zvanični Beograd nije uspio da ,,reši” svjestan da bi ovaj primjer, ukoliko bi se u perspektivi preslikao na državni nivo, bio trajni kraj snova o tretiranju Srba u Crnoj Gori kao dijaspore i uticaja preko poslušnih i instaliranih vlasti što je slučaj od 2020. godine do danas.
Svjesni smo, dakle, da ova odluka jeste izazovna i da će jedini sud o njoj dati test vremena. Ipak, uvjereni smo u njenu ispravnost. Sigurno je i da će se koalicija u Budvi i u narednom periodu nalaziti pred određenim izazovima koji će se, vjerujem, uz međusobno razumijevanje i mudrost, prevazilaziti.
Na kraju, ovakva odluka nije skopčana sa potrebom da se bude vlast po svaku cijenu kako nam se želi pripisati, već da se obezbijedi mogućnost uspostavljanja dugoročnije stabilnosti i saradnje koja će počivati na poštovanju Crne Gore kao nezavisne i samostalne države sa evropskom perspektivom. Dakle, svjesni smo i rizika ovakve odluke, ali vjerujemo da možda može i da otvori šansu da se pomjerimo iz rovova koji traju decenijama i pokušamo kroz politički napor da prevladamo crnogorsko-srpski jaz koji istorijski okiva Crnu Goru nepremostivim podjelama i obesmišljavanju dometa svakog pokušaja jačanja njenog demokratskog i ekonomskog napretka. Vjerujemo da vrijedi pokušati. Vrijeme će svakako suditi o dometima tog pokušaja. &nbsp;
<h2>"BOTUN I EKOLOŠKI IZAZOVI: KAKO IDENTITETSKA PITANJA POSTAJU IZGOVOR ZA BLOKADE"</h2>
Kako komentarišete aktuelnu situaciju oko izgradnje kolektora u Botunu i postupke lokalne i državne vlasti u tom procesu? Kakav je vaš komentar da se sa ekoloških tema preko noći prešlo na identitetska pitanja i da li su upravo ova identitetska pitanja DNP-a glavni razlog njihove opstrukcije u Botunu?
ŽIVKOVIĆ: Rekao bih da je situacija u Botunu očekivana. Naime, više puta smo ukazivali da u Crnoj Gori i na državnom, i na lokalnom nivou, imamo nefunkcionalnu i neodrživu parlamentarnu većinu koja prirodno porađa probleme u praksi. Nekada su ti problemi na lokalnom nivou, zbog čega smo imali više vanrednih lokalnih izbora i zbog čega danas u nekoliko Opština imamo nefunkcionalnu lokalnu vlast. Nekada su ti problemi i na državnom nivou. Ovo je vlada blokada, koja u kontinuitetu proizvodi štete na svim nivoima i unosi nesigurnost u život građana. Trenutno u fokusu je, kao posljedica tih okolnosti, pitanje Botuna. Što se tiče dodatnih zahtjeva DNP-a, vjerujem da oni imaju cilj da kupe određeno vrijeme Milanu Kneževiću za realizaciju odluke o napuštanju vlasti sa jedne strane, a da sa druge kroz tkz. srpsko pitanje otežaju ostanak toj vlasti Kneževićevim koalicionim partnerima. Sve u svemu, politikantski, jeftino i već viđeno. Ipak, to je pitanje za premijera Spajića i za one koji participiraju u ovakvoj nesrećnoj većini.
Kako mislite da će dešavanja oko kolektora u Botunu uticati na vlast u Podgorici, ali i na vlast na državnom nivou i kako komentarišete da uprkos prijetnjama DNP-a da će napustiti vlast na lokalnom i državnom nivou, oni to i dalje ne čine?
ŽIVKOVIĆ: Crnom Gorom trenutno upravlja dualitet populizma i nacionalizma. Iz našeg ugla svaki dan trajanja ovakvog savezništva poguban je i za Crnu Goru i za sve lokalne samouprave u kojima je on dominantan. Mi vjerujemo da je Crnoj Gori na svim nivoima potrebna ozbiljna proevropska i stabilna vlast koja će završiti pregovore sa EU, ubrzati ekonomski rast, stabilizovati javne finansije i nastaviti borbu za unapređenje vladavine prava. Apsolutno je jasno da takve vlasti nema bez DPS-a. Spremni smo u smislu postizanja ovih ciljeva na tu temu da razgovaramo ukoliko se pokaže ozbiljnost i druge strane političke scene. Ono na šta nijesmo spremni jesu bilo kakvi truli kompromisi, kratkoročni dogovori i neprincipijelni savezi, koji ne počivaju na viziji i dugoročnosti saradnje. Što se tiče prijetnji o izlasku iz vlasti, vrlo brzo ćemo vidjeti koliko ko drži do riječi, a na osnovu prethodnih iskustava ni zaklinjanje u parlamentu nije obezbjeđivalo poštovanje onoga što se obeća.
<h3>IDENTITETSKA PITANJA I STRANI UTICAJI: CRNA GORA MORA SAMA DA ODLUČUJE</h3>
Kako vidite ovo novo potenciranje identitetskih pitanja i da li se ono radi po političkim instrukcijama koje dolaze van Crne Gore? Da li je ovo primjer hibridnog uticaja drugih država?
ŽIVKOVIĆ: U trenutku kad Brisel pokazuje interesovaanje da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU i kad bi Crna Gora s jednakim entuzijazmom trebalo da odgovori kroz brz hodogram aktivnosti na planu zatvaranja poglavlja, očigledna je namjera dijela političkih partija vlasti da zaustave evropski put po instrukciji prvo skoči pa reci hop. &nbsp;NIje ni prvi ni posljednji put da nam se sa trećih adresa sugeriše kako nijesmo sposobni da sami upravljamo svojom sudbinom a kamo li postanemo članica EU. Vjerujem da zbog toga sami moramo pokazati otpornost na pokušaje takve destrukcije. Ne smijemo imati očekivanja da će uticaj Beograda, u prvom redu, ili nekih trećih strana prestati. Prirodno je da će svako nastojati da ostvaruje svoj interes. Tim prije je i veća odgovornost na političkoj eliti u Crnoj Gori da artikuliše crnogorski interes i da se za te interese zajednički beskompromisno borimo. Nekad to može biti i kroz saradnju koja znači vlast, a nekad to znači i kroz djelovanje na suprotstavljenim političkim pozicijama. Ali, i u jednom, i u drugom slučaju, vjerujem da je naša obaveza da te dogovore gradimo unutar Crne Gore. Nažalost, djeluje da u ovom trenutku fali zrelosti i partnera za takav dijalog. Što se DPS-a tiče, mi smo svojim pristupom tu zrelost i pokazali. Ne samo da smo u parlamentu pretpostavili državni interes partijskom, zbog čega smo i često kritikovani od strane dijela javnosti, već smo na svim krupnim pitanjima u proteklih nekoliko godina, počevši od popisa, preko IBAR zakona, izbornog zakonodavstva, pa do brojnih drugih pokazali da nam je državni interes prioritet, da smo spremni da donosimo teške odluke za čije potvrđivanje je potrebno određeno vrijeme i da smo spremni da kratkoročno žrtvujemo nekoliko procenata podrške kako bi ostvarivali viziju. Mi smo otvorili evropsku perspektivu Crnoj Gori nakon obnove nezavisnosti, otvorili sva pregovaračka poglavlja i tri privremeno zatvorili, čime smo završili najveći dio posla kako bi naredna vlast nastavila započeto. Naš rukopis što se tiče evropskog puta vidi se iz opozicije, kroz otvorenu spremnost za podršku u parlamentu u nastavku integracionog procesa. &nbsp;Nažalost ne vidim takvu odgovornost i državničku zrelost na strani vlasti. &nbsp;
<h3>"STIČE SE UTISAK DA SMO POD STALNIM PATRONATOM"</h3>
U kojoj mjeri, po vašem mišljenju, postoje uticaji drugih zemalja na političke procese u Crnoj Gori danas, da li ti spoljni uticaji predstavljaju opstrukciju evropskih integracija Crne Gore i iz kojih centara, odnosno država, ti uticaji dominantno dolaze?
ŽIVKOVIĆ: Uticaji drugih država na oblikovanje političke situacije u Crnoj Gori učestali su, snažni i mnogo izraženiji nego prije 2020. godine. &nbsp;I ti uticaji u značajnoj mjeri prevazilaze okvire regiona. Stiče se utisak da smo pod stalnim patronatom, bez sposobnosti da sami realizujemo strateške ciljeve i ono što vidimo kao prioritete u državnoj politici. To je prvi znak nedostatka državnog dostojanstva, hrabrosti i odlučnosti da se ne mora po svaku cijenu slijediti svaka sugestija koja ne odgovara onome što je naš državni interes. Tipično za ovu vlast, servilnost i snishodljivost su odlike koje ne idu ruku pod ruku sa onim na šta se često pozivaju, razboritost i hrabrost predaka i našu hiljadugodišnju istoriju borbe za slobodu. Kada nemate upravljanje državom koje je odgovorno, treće strane na prvom mjestu Rusija će uraditi sve da nanese štetu EU i spriječi širenje na Zapadni Balkan smatrajući ovaj prostor njenom legitimnom zonom interesa. Nažalost, ne može se očekivati drugačiji pristup od ove vlasti kada u njoj i dalje imamo političke subjekte koji Crnu Goru ne smatraju državom i one koji bi nas u skladu sa religijskim dogmama rado vratili u srednji vijek. Trećim stranama je to dovoljan signal da ostvare svoje naume, jer će im iznutra biti otvorena vrata da umarširaju bez ikakve borbe. Zbog toga ponavljamo tezu o neophodnoj proevropskoj vladi koje će biti spremna da pruži otpor svakom pokušaju destrukcije ili zaustavljanja evropskog puta. Za sada ne prepoznajem smjelost na drugoj strani da se obavi bilo kakav ozbiljan razgovor ili osim stalne kalkulacije i straha od povratka DPS na vlast. &nbsp;&nbsp;
<h3>"KRIZA VLASTI U PODGORICI: DPS SPREMAN DA ZAŠTITI STABILNOST DRŽAVE"</h3>
U slučaju krize vlasti u Podgorici, kao i na državnom nivou kakav bi stav i poziciju zauzeo DPS?
ŽIVKOVIĆ: Čini mi se da smo više puta odgovarali na ovo i slična pitanja. DPS je partner za ozbiljne razgovore koji bi rezultirali stabilnom vlašću i njenom dugoročnom održivošću. Ne interesuju nas partikularni, privremeni, jednokratni dogovori koji nemaju nikakvu perspektivu i koji služe ostvarivanju ličnih ambicija. Partnere za takav razgovor za sada smo imali u Budvi. Da li će to biti slučaj i u Podgorici ili u nekim drugim sredinama, i na državnom nivou, ostaje da se vidi. U ovom trenutku ne bih licitirao dalje od toga.
<h3>BIJELO POLJE: DUGOGODIŠNJE PARTNERSTVO DPS-A I BOŠNJAČKE STRANKE NA TESTU</h3>
Povodom krize vlasti u Bijelom Polju, gdje je DPS dio lokalne vlasti – da li ste vodili razgovore sa Bošnjačkom strankom i kakvi su rezultati te komunikacije?
ŽIVKOVIĆ: Znate da DPS i BS imaju tradicionalno političko partnerstvo i savezništvo na gotovo svim nivoima koje traje već skoro 20 godina. Čini mi se da je to partnerstvo posebno bilo uspješno u Bijelom Polju. Prirodno je da povremeno dođe do određenih razlika ili neslaganja, ali ipak vjerujem da sa Bošnjačkom strankom i dalje imamo saglasnost oko onoga što su ključne vrijednosti na kojima treba da počiva vlast u Bijelom Polju. Prema tome, vjerujem da će se trenutni nesporazumi prevazići i da će postojeća koalicija nastaviti uspješno da upravlja najvećom opštinom na sjeveru i da bude primjer kako jedna uspješna i funkcionalna lokalna samouprava treba da izgleda
I pored brojnih političkih izazova, rejting DPS-a ostaje stabilan i pokazuje da ste i dalje najjača politička partija u Crnoj Gori. Kako komentarišete tu činjenicu i šta je, po vašem mišljenju, ključ opstanka i stabilnosti DPS-a i kako ste uspjeli da zadržite povjerenje birača uprkos promjeni vlasti i snažnim političkim pritiscima?
ŽIVKOVIĆ: Vjerujem da se to povjerenje zasniva na činjenici da je Demokratska partija socijalista pokazala i potvrdila viziju razvoja Crne Gore, kao i spremnost da donosi teške odluke u skladu sa državnim interesima koje su izdržale test vremena. Nikada u fokusu našeg djelovanja nije bio populizam niti smo se vodili linijom manjeg otpora. Donosili smo teške, ali ispravne odluke i vjerujem da to građani prepoznaju. Stabilnost, ozbiljnost i odgovornost, sinonimi su Demokratske partije socijalista. Period iza nas i proteklih 5 godina djelovanja u opoziciji, potvrdili su da DPS nije klijentelistička stranka, već stranka ideje koju aktivno zastupa, brani i podržava gotovo 100 hiljada građana Crne Gore. I u pravu ste, naš rejting je u porastu. Podsjetiću vas da smo na parlamentarnim izborima 2023. godine u koaliciji sa Socijaldemokratama, Liberalnom partijom i Demokratskom unijom Albanaca ostvarili rezultat od 23%. Možemo, dakle, reći da je rezultat DPS na tim izborima iznosio oko 20% podrške. Danas, i po najkonzervativnijim procjenama koje su nedavno javno prezentovane uprkos djelovanju iz opozicije, vidite da je naš rejting iznad 25%. Vjerujem da to dovoljno govori o povjerenju građana. Razlog za to jeste aktivna komunikacija sa građanima, sa članstvom i biračima – onim ljudima, koji su u jednom trenutku bili nepravedno zanemareni i zaboravljeni, dok su neki drugi, koji su u DPS-u vidjeli samo i isključivo šansu da ostvare svoje lične ambicije, svoje interese dobili priliku da budu u prvom planu. I s ove tačke gledišta – razumijem i što su se ljudi koji istinski žive za politiku DPS-a, koji su mnogo propatili u periodu od smjene vlasti do danas, trpjeli pritiske i revanšizam, ljutili na Demokratsku partiju socijalista. Ti iskreni, dobronamjerni podržavaoci naše politike su danas u fokusu naše pažnje, zbog njih vjerujem da se za Crnu Goru, bez obzira na svu hajku koja se vodi protiv nas vrijedi pregorno i još jače boriti. I zbog njih nećemo stati, ni prestati, dok god Crnu Goru ne vratimo sebi, dok ne zaustavimo njeno političko, kulturno, pa i moralno propadanje. Trend rasta povjerenja će se nastaviti, a naša obaveza je da opravdamo povjerenje i obezbijedimo sprovođenje ciljeva sa pozicija vlasti.

Živković: Artikulisati crnogorski interes i dogovore graditi unutar države, nijesmo saglasni sa izdašnom donacijom za SPC, ali vjerujemo u započeto partnerstvo u Budvi

Crna Gora bi danas, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, trebalo da zatvori Poglavlje 32 – Finansijski nadzor.
Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, ranije je kazala da je to više nego dobra vijest za Crnu Goru.
- Sa snažnim vjetrom u leđa ulazimo u najvažniju godinu na našem integracionom putu - poručila je Gorčević.
Poglavlje 32 - Finansijski nadzor odnosi se na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.
Iz Vlade je saopšteno da zatvaranje Poglavlja 32 – Finansijski nadzor predstavlja važan iskorak Crne Gore na putu ka članstvu u EU i jasan signal povjerenja koje Unija ima u sposobnost crngorskih institucija da štite finansijske interese države i EU, te da odgovorno i transparentno upravljaju javnim sredstvima.
Zatvaranjem Poglavlja 32 Crna Gora pravi važan korak dalje ka ispunjavanju završnih kriterijuma za zatvaranje Klastera 1, u kojem se nalaze i ključna poglavlja 23 i 24, kao i poglavlje statistike, koja predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa.

Crna Gora danas zatvara Poglavlje 32

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim i klizavim putevima i vidljivost je smanjena, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Oni su upozorili da na putevima na sjeveru ima snijega i susnježice a na dionicama kroz usjeke i doline sitnijih odrona i vozačima savjetovali da voze oprezno.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog na sanacije kosina na dionici puta izmedju raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi mokri i klizavi, vidljivost smanjena

Gotovo trećina novca opredijeljenog Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara završila je kod jedne vjerske zajednice. Prema odluci Ministarstva kulture i medija o raspodjeli sredstava za 2025. godinu, organizacione jedinice Srpske pravoslavne crkve (SPC) – Mitropolija crnogorsko-primorska i dvije eparhije – dobile su ukupno 250.000 eura od 917.000, koliko iznosi budžet konkursa za 64 prihvaćena projekta, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/za-radove-i-projekte-spc-opredijeljeno-250000-eura">piše Pobjeda</a>.
Time je SPC i pred kraj 2025. godine postala pojedinačno najveći dobitnik državnog novca za zaštitu kulturne baštine, ispred svih opština, javnih ustanova i ostalih vjerskih zajednica, nastavljajući obrazac raspodjele koji je i ranijih godina izazivao ozbiljna pitanja o kriterijumima, prioritetima i uvažavanju stručnih procjena u oblasti zaštite kulturnih dobara.
<h2>DVANAEST PROJEKATA</h2>
Najviše novca dodijeljeno je Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, kojoj je kroz osam projekata opredijeljeno ukupno 155.000 eura. Sredstva su raspoređena na sanacije, konzervatorske i restauratorske radove na više crkava i manastira na teritoriji Crne Gore.&nbsp;
Najveći pojedinačni iznosi odnose se na Crkvu Uspenja Presvete Bogorodice u Manastiru Savina u Herceg Novom, za koju je izdvojeno 35.000 eura, te Manastir Morača (konzervatorske mjere na živopisu), koji je dobio 30.000 eura. Za sanaciju Crkve Rođenja Presvete Bogorodice u Perastu opredijeljeno je 20.000 eura, dok je za radove na Preobraženskoj crkvi na Ivanovim Koritima izdvojeno 15.000 eura. Po 15.000 eura dobile su i Crkva Svetog Đorđa u Podgorici, kao i dvije crkve na teritoriji Zete – u Grbavcima i Vukovcima. Za sprovođenje konzervatorskih mjera na zvoniku Crkve Rođenja Presvete Bogorodice Cetinjskog manastira opredijeljeno je dodatnih 10.000 eura.
Eparhiji budimljansko-nikšićkoj dodijeljeno je ukupno 45.000 eura za tri projekta. Najveći iznos, 18.000 eura, opredijeljen je za sanaciju Crkve Svetog Spasa u Dragovoljićima, na teritoriji opštine Nikšić. Za konzervatorski tretman starih knjiga, ikona i arhivske građe Eparhije budimljansko-nikšićke izdvojeno je 12.000 eura, dok je za konzervaciju ikona iz Crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću opredijeljeno 15.000 eura.
Treća organizaciona jedinica SPC u Crnoj Gori, Eparhija mileševska, dobila je ukupno 50.000 eura. Sredstva su namijenjena radovima na manastirskoj Crkvi Svete Trojice u Pljevljima, i to za izradu drenažnog sistema oko objekta, kao i za sanaciju krovnog pokrivača, čime se zaokružuje još jedan višegodišnji ciklus ulaganja u sakralne objekte ove eparhije.
<h2>DRUGE VJERSKE ZAJEDNICE</h2>
Pored organizacionih jedinica Srpske pravoslavne crkve, sredstva iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2025. godinu dodijeljena su i drugim vjerskim zajednicama, ali u znatno manjim iznosima i kroz ograničen broj projekata.
Najviše sredstava među njima dobio je Biskupski ordinarijat Kotor, kojem je za četiri projekta opredijeljeno ukupno 57.000 eura. Riječ je o konzervatorskim mjerama na Crkvi Porođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju, za koje je izdvojeno 15.000 eura, zatim o rekonstrukciji Crkve Svetog Franja u Starom gradu Kotoru, u svrhu smještaja bibliotečke građe Kotorske biskupije, takođe u iznosu od 15.000 eura, kao i o nastavku konzervatorskog tretmana Moscatelijevih orgulja iz BDM crkve Pomoćnice Kršćana na Mulu, za što je izdvojeno 15.000 eura. Takođe, za konzervatorski tretman ikona i slika iz više katoličkih crkava na području Kotora, Herceg Novog i Perasta Biskupskom ordinarijatu je opredijeljeno dodatnih 12.000 eura.
Islamskoj zajednici u Crnoj Gori, odnosno Mešihatu Islamske zajednice, dodijeljeno je 25.000 eura za izradu konzervatorskog projekta i sprovođenje prve faze konzervatorskih mjera na Kučanskoj džamiji u Rožajama. To je jedini projekat iz Programa za 2025. godinu koji se odnosi na islamsku sakralnu baštinu. Osim ovih sredstava, u odluci se ne navode drugi projekti čiji su nosioci vjerske zajednice mimo SPC, što znači da se finansijska podrška države ostalim konfesijama u okviru ovog konkursa svodi na ukupno 82.000 eura. U poređenju sa ukupnim iznosom od oko 250.000 eura, koliko je kroz tri organizacione jedinice dodijeljeno Srpskoj pravoslavnoj crkvi, jasno je da su ostale vjerske zajednice višestruko manje zastupljene u raspodjeli sredstava. Dok SPC dobija oko 27 odsto ukupnog budžeta Programa, Katolička crkva i Islamska zajednica zajedno učestvuju sa nešto manje od devet odsto ukupno opredijeljenog novca.&nbsp;
<h2>OPŠTINE I USTANOVE</h2>
Kada se iz ovogodišnje raspodjele sredstava iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara izdvoje isključivo opštine kao organi vlasti, te javne ustanove i institucije koje djeluju u njihovom sastavu, a izuzmu vjerske zajednice i drugi subjekti, dobija se znatno drugačija slika raspodjele državnog novca.
Najviše sredstava među opštinama i njihovim institucijama dobila je Opština Bar, odnosno JU Kulturni centar Bar, kojoj je za dva projekta sanacije i konzervacije objekata u Starom gradu opredijeljeno ukupno 75.000 eura. Riječ je o nastavku radova na objektima 112 (ulazna kula sa crkvom) i 160 (vojna zgrada, 15-19. vijek).
Na drugom mjestu nalazi se Opština Ulcinj, kojoj je opredijeljeno ukupno 60.000 eura, najvećim dijelom za izradu konzervatorskog projekta i sprovođenje hitnih mjera zaštite na srednjovjekovnom gradu Svaču (30.000 eura). Nešto manje novca, 25.000 eura, izdvojeno je za konzervatorski projekat sanacije krova objekta Crkve-Džamije i Carinarnice, u sklopu Zavičajnom muzeja u Ulcinju, a 5.000 će otići na snimanje stanja i oštećenja bedema Starog grada.&nbsp;
Slijedi Prijestonica Cetinje sa ukupno 55.000 eura za tri projekta, među kojima se izdvajaju mjere zaštite bedema i objekata na lokalitetu Žabljak Crnojevića, kao i adaptacija objekta u neposrednom okruženju bivšeg Austrougarskog poslanstva. Dio sredstava opredijeljen je i za nastavak aktivnosti na Crkvi Svetog Đorđa na Predišu, pri čemu je korisnik Prijestonica Cetinje, a ne vjerska zajednica.
Glavni grad Podgorica dobio je ukupno 54.000 eura, dominantno za arheološka istraživanja i konzervatorske radove na dva značajna lokaliteta – Medunu i Duklji.
U sredini rang liste nalazi se Opština Nikšić, kojoj je zajedno sa JU Muzeji i galerije Nikšić opredijeljeno ukupno 36.000 eura. Najveći dio odnosi se na nastavak arheoloških istraživanja praistorijskih lokaliteta Vrbička pećina i Crvena stijena, dok je manji iznos dodijeljen za konzervatorski tretman muzejskih predmeta.
Slijedi Opština Danilovgrad sa 35.000 eura za sanaciju Adžijinog mosta i konzervatorski tretman muzejskih predmeta u Zavičajnom muzeju, dok je Bijelom Polju kroz projekte JU Zavičajni muzej opredijeljeno ukupno 32.000 eura, uglavnom za arheološka istraživanja i sanaciju Crkve Svetih Petra i Pavla. Među tim programima je i izrada konzervatorskog projekta sanacije i prezentacije arheološkog lokaliteta Samograd (12.000 eura), u kojem je Eparhija budimljansko-nikšićka, na temeljima stare crkve, bespravno započela izgradnju novog objekta krajem 2023. godine. Radove je razotkrila Pobjeda, te je Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela Rješenje o prethodnoj zaštiti i u roku od godinu proglasila Manastir Samograd novim kulturnim dobrom Crne Gore.&nbsp;
Opština Kotor dobila je ukupno 26.000 eura, što samostalno što kroz projekte opštinskih ustanova, dok su Pljevlja sa 25.000 eura i Mojkovac sa 24.000 eura svrstani u donji dio srednjeg ranga dobitnika. Među opštinama sa manjim iznosima nalaze se Berane i Herceg Novi, čije su javne ustanove dobile po 19.000 eura, zatim Žabljak sa 13.000 eura, te Zeta i Andrijevica sa po 10.000 eura.
Najmanje sredstava opredijeljeno je za Petnjicu, Rožaje i Tivat, kojima je dodijeljeno po 5.000 eura, što jasno ukazuje na neravnomjernu teritorijalnu raspodjelu sredstava i ograničen domet Programa u manjim sredinama. Ovakav presjek pokazuje da su, čak i kada se iz raspodjele izuzmu vjerske zajednice, sredstva snažno koncentrisana u manjem broju opština i ustanova, dok je veći dio lokalnih samouprava ostao na simboličnim iznosima, nedovoljnim za ozbiljnije zahvate na ugroženim kulturnim dobrima. Sa druge strane, ovakva raspodjela svjedoči i manjem interesovanju vlasnika/držalaca kulturnih dobara iz pomenutih opština da iskoriste mogućnosti na konkursu Progama zaštite i očuvanja.&nbsp;
<h2>PREZENTACIJA&nbsp;</h2>
Za projekte prezentacije i popularizacije kulturne baštine Ministarstvo kulture i medija je u 2025. godini opredijelilo ukupno 109.000 eura, što je znatno manje u odnosu na sredstva namijenjena arheološkim istraživanjima i konzervatorskim mjerama. U ovom segmentu podržano je 13 projekata, koji se odnose na muzejske postavke, nematerijalnu baštinu, izdavaštvo, edukativne programe i savremene oblike interpretacije kulturnog nasljeđa.
Najveći pojedinačni iznos u ovoj kategoriji dodijeljen je Hrvatskom nacionalnom vijeću Crne Gore, kojem je opredijeljeno 25.000 eura za projekat „Istorija crkve“. Slijedi Univerzitet Crne Gore – Fakultet likovnih umjetnosti, koji je za projekat „Obrazovanje i kulturna baština – savremene metode u konzervaciji i restauraciji i njihova primjena“ dobio 16.000 eura. Znatan dio sredstava usmjeren je na projekte vezane za nematerijalnu kulturnu baštinu. Za očuvanje i promociju tradicionalnog načina prerade i bojenja vune u Opštini Žabljak izdvojeno je 13.000 eura, dok je za projekat „Kolo Bokeljske mornarice – odore i oružje Bokeljske mornarice“ opredijeljeno 10.000 eura, a korisnik sredstava je nosilac, odnosno čuvar ovog nematerijalnog kulturnog dobra. U istom iznosu od 10.000 eura finansirana je i „Vještina izrade čunova“ Janka Brnovića. Za izdavačke i izložbene projekte opredijeljeni su manji iznosi. JU Zavičajni muzej Pljevlja dobio je 5.000 eura za nastavak aktivnosti na izradi muzejskih kopija narodnih nošnji, dok je Opština Rožaje dobila 5.000 eura za izložbu 3D Zavičajnog muzeja „Ganića kula i arheološki lokalitet ‘Izlit’“.
Među projektima sa manjim budžetima su i edukativni televizijski program „Tvrđave su naše blago“, za koji je produkcijskoj kući „Media lab“ iz Podgorice opredijeljeno 7.000 eura, zatim zaštita arhivske građe i rijetkih knjiga Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore, za što je izdvojeno 7.000 eura, te OJU Muzeji Kotor, kojima je za unapređenje savremenih pristupa u prezentaciji opredijeljeno 4.000 eura.
Najmanje novca u ovoj kategoriji dobili su „Uvodni kulturni predjeli Crne Gore“, projekat Univerziteta Crne Gore, finansiran sa 2.000 eura, zatim JU Muzeji i galerije Nikšić, kojima je za prezentaciju arheološke zbirke „Sjaj oštrice“ dodijeljeno takođe 2.000 eura.&nbsp;

Tag: misljenje