Nepostupanjem Višeg suda u Podgorici po zahtjevu za liječenje u Turskoj bivšeg direktora Uprave policije (UP) Veselina Veljovića može doći do povrede njegovog prava na život - ocijenjeno je u mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) koji je utvrdio da je u ovom slučaju došlo do povrede prava na pristup sudu.
U mišljenju je konstatovano da po Veljovićevom zahtjevu nije odlučivano osam mjeseci, odnosno od 31. januara, piše Dan.
Zahtjev za liječenje Veljovića u inostranstvu podnijet je 31. januara, a Viši sud i Apelacioni sud, kako je konstatovano, nisu odgovarali na zahtjeve i urgencije koje je potom slao njegov advokat zbog nerazmatranja i neodlučivanja u tom slučaju.
Veljović je dio grupe okrivljenih kojima se sudi pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici zbog sumnje da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja.
Nakon boravka u istražnom zatvoru, njemu je u julu prošle godine izrečena mjera nadzora - zabrana napuštanja stana, zbog koje ne može, i pored odluka konzilijuma ljekara Kliničkog centra Crne Gore i uputa Fonda za zdravstveno osiguranje, da liječenje nastavi u klinici u Istanbulu na koju je upućen zbog, kako je navedeno, teškog zdravstvenog stanja i zbog nemogućnosti daljeg adekvatnog liječenja u Crnoj Gori.
U pritužbi bivšeg direktora policije navedeno je da sudovi nepostupanjem po njegovim zahtjevima, osim što zanemaruju dužnost da donesu adekvatnu odluku u razumnom roku, krše pravo na život i pravo na pravično suđenje, uz ocjenu da sprečavanje njegovog hitnog liječenja nesporno poprima karakter mučenja i nečovječnog postupanja.
Viši sud u Podgorici obavijestio je Zaštitnika da je vijeće tog suda 18. jula 2024. godine ukinulo pritvor Veljoviću i odredilo mjeru nadzora - zabrana napuštanja stana, te da je to rješenje ukinuto rješenjem Apelacionog suda Crne Gore 10. septembra 2024. godine i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Ukazano je da je taj sud i dalje istog stanovišta - da se svrha pritvora u odnosu na Veljovića ostvaruje i blažom mjerom, odnosno zabranom napuštanja stana, ali su takva rješenja šest puta ukidana odlukama Apelacionog suda.
- Kako rješenje kojim je okrivljenom ukinut pritvor i određena mjera nadzora zabrana napuštanja stana do danas nije postalo pravosnažno, to predsjednica sudećeg vijeća nije bila u mogućnosti da razmatra mogućnost ukidanja mjere nadzora zabrana napuštanja stana, uz eventualno izricanje neke druge alternativne mjere - objasnili su iz Višeg suda.
Iz Apelacionog suda su obavijestili ombudsmana da nije u nadležnosti tog suda da odlučuje o eventualnom izricanju mjera iz člana 167 Zakona o krivičnom postupku, zbog čega navode pritužbe u tom pravcu cijene neutemeljenim, dok je u odnosu na podnesak podnosioca pritužbe iz aprila odgovoreno da sud blagovremeno preduzima radnje iz svoje nadležnosti, pa i u tom dijelu navode pritužbe cijeni neosnovanim.
U mišljenju zamjenice ombudsmana Tatjane Radović Todorović navodi se da, kako rješenje o zabrani napuštanja stana još nije pravosnažno, Zaštitnik ne može postupiti na način što će sudu preporučiti donošenje odluke kojom će navedenu mjeru nadzora za određeno vrijeme ukinuti, jer bi na taj način prekoračio svoja ovlašćenja.
- Činjenica da sudsko vijeće Višeg suda u Podgorici nije bilo u mogućnosti da razmotri ukidanje mjere nadzora - zabrana napuštanja stana i eventualno izrekne neku drugu alternativnu mjeru, po ocjeni Zaštitnika, nije razlog da se u potpunosti skoro osam mjeseci ignoriše zahtjev podnosioca pritužbe za obezbjeđivanje uslova za liječenje optuženog od 31. januara, odnosno da se isti ne razmotri i podnosiocu dostavi odgovor. Ovo posebno kada se ima u vidu zdravstveno stanje optuženog, sa kojom činjenicom je podnosilac pritužbe i upoznao postupajući sud, dostavljajući medicinsku dokumentaciju - ocijenila je Radović Todorović.
Ona smatra da je sud bio obavezan da odluči o zahtjevu podnosioca (za liječenje u inostranstvu) od 31. januara, kao i o kasnijim urgencijama.
- Nepostupanjem i nedostavljanjem bilo kakvog odgovora, Viši sud u Podgorici je onemogućio podnosioca da ostvari svoje pravo na sudsku zaštitu. Dakle, ovakvo nepostupanje znači da podnosilac nije imao stvarni i efektivan pristup sudu u pogledu zaštite svojih prava, čime je optuženi ostavljen u pravnoj nesigurnosti i faktički lišen pristupa sudu u pogledu zaštite zdravlja. Zaštitnik takođe konstatuje i pasivan odnos Apelacionog suda Crne Gore, koji nije odgovorio na podnesak podnosioca pritužbe od 4. aprila, naslovljen kao "kontrolni zahtjev", ne dajući Zaštitniku jasne razloge takvog nepostupanja, osim tvrdnji da blagovremeno preduzima radnje iz svoje nadležnosti, te da pritužbu smatra neosnovanom - navodi se u mišljenju.
Zaštitnik smatra da je u interesu zaštite života i zdravlja optuženog neophodno djelovati na način da se ubrza i u što kraćem roku okonča postupak odlučivanja po podnijetom zahtjevu, nalazeći da se radi o izuzetnim okolnostima koje nalažu sveobuhvatnu procjenu od strane suda, pritom se ne upuštajući u potencijalnu odluku suda tim povodom.
Ocijenjeno je i da višestruko ukidanje odluka prvostepenog suda od strane instanciono višeg suda ima obilježja tzv. ping-pong prakse koju je Evropski sud za ljudska prava ocijenio kao sistemski problem, jer dovodi do pravne nesigurnosti i odugovlačenja sudskih postupaka, budući da okrivljenog onemogućava da zna status svoje slobode.
Zaštitnik je Višem sudu u Podgorici preporučio da bez odlaganja razmotri zahtjev za obezbjeđenje uslova za liječenje Veljovića i o tome donese odluku. Apelacionom sudu je preporučeno da odgovori na podnesak - kontrolni zahtjev podnosioca pritužbe od 4. aprila.
Sudovima je preporučeno da u daljem toku postupka, budući da Zakonik o krivičnom postupku ne propisuje koliko puta se rješenje o ukidanju pritvora može ukidati i vraćati na ponovno odlučivanje, preduzmu sve radnje i mjere kako bi se postupak koji se odnosi na ukidanje pritvora i određivanje mjere nadzora - zabrana napuštanja stana prema okrivljenom Veljoviću pravosnažno okončao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ombudsman: Veljoviću može biti ugrožen život, povrijeđeno pravo na pristup sudu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da se do kraja septembra čeka mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine o izgradnji kolektora u Botunu i ako ono bude negativno, odustaće se od izgradnje.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić najavio je juče da bi nadležna komisija trebalo da završi inoviranu procjenu uticaja izgradnje kolektora u Botunu na životnu sredinu za dvadesetak dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fepa-zavrsava-procjenu-uticaja-kolektora-u-botunu-na-zivotnu-sredinu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Mujović je jutros u emisiji "Link" na RTCG-u kazao da mu je važno da mišljenje bude utemeljeno, ali da ako bude pozitivno, ne vidi racionalan razlog da se od toga odustaje.
Istakao je da mu je jako važno da se dođe do odgovora da li je taj projekat opasan i u kojoj mjeri. 
- Tokom septembra trebalo bi da dobijemo mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine. Važno mi je da ono bude utemeljeno. Ako se dokaže da je to štetno za građane, sva priča o gradnji prestaje. Ako je stav suprotan, ne vidim racionalan razlog za to - kazao je Mujović. 
Predložio je mještanima Botuna, ukoliko nemaju povjerenja u Agenciju da sami angažuju nezavisnog procjenitelja iz inostranstva i to mišljenje će biti uvaženo. 
- Ako bilo koja studija pokaže da je to štetno neću uraditi ništa pritiv svoje savjesti i mještana Botuna - kazao je gradonačelnik. 
Naglasio je spreman za dijalog sa mještanima Botuna oko izgradnje kolektora, ali da je zdravlje građana, koje je u značajnoj mjeri ugroženo, na prvom mjestu.
Komentarišući napade DNP-a zbog izgradnje kolektora u Botunu, Mujović je rekao da nema ništa protiv da mu se sudi prema njegovim djelima.
- Ako bilo ko smatra da radim bilo šta protiv druge opštine, smatram nisam dostojan gradonačelnik i da mi treba uskratiti povjerenje. Smatram da je kolektor za dobro i Podgorice i Zete, da nam je na pragu ekološka katastrofa i da to treba spriječiti. Dao sam 100 posto sebe i uvažio stav mještana Botuna, našao alternativnu lokaciju, nažalost, u tome se nije uspjelo - kazao je gradonačelnik.
Istakao je da imamo rokove koji se tiču ulaska u EU.
- Ali sve to po strani, po strani grantovi, zdravlje građana nema cijenu, a ono je u značajnoj mjeri ugroženo - kazao je on.
Kad sumira prethodnih osam mjeseci rada, kaže da su ucrtane jasne smjernice i da uz podršku Vlade može napraviti bolju Podgoricu. 
On je rekao da je koalicija na nivou Glavnog grada do sada funkcionisala dobro i kvalitetno iako svako od političkih subjekata koji je čine ima različite strategije.
- Dokle god je zajednički cilj bolja Podgorica mi ćemo funkcionisati tako, ako dođe do toga da partijski interesi budu iznad tog cilja, svako može krenuti svojim putem. Ja se nadam da do toga neće doći - kazao je Mujović.

Mujović: Ako mišljenje Agencije bude negativno, odustajemo od gradnje kolektora

Istekao je rok koji je Sporazumom između premijera Milojka Spajića i više opozicionih partija bio određen kao krajnji datum do kog je trebalo postupiti u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije u vezi s izborom sudija Ustavnog suda i pojedinim odlukama parlamenta.
Taj rok, utvrđen kao 1. jul 2025. godine, istekao je bez javnog oglašavanja Vlade ili predstavnika opozicije o tome da li je mišljenje Komisije uvaženo i da li će biti osnov za eventualne političke ili institucionalne korake.
"Danu" je nezvanično potvrđeno u Delegaciji Evropske unije u Podgorici, da će ambasador Johan Satler naredne sedmice učestvovati u razgovorima predstavnika vlasti i opozicije u vezi s realizacijom preporuka Venecijanske komisije. Ta najava znači da je Johan Satler, koji je u martu posredovao u postizanju sporazuma između premijera Milojka Spajića i opozicionih partija, sada odlučio da se više ne oslanja na obećanja crnogorskih političara i da će na predstojećim sastancima zahtijevati hitnu primjenu preporuka Komisije.
Slučajno ili ne, ali juče je ambasador Satler, povodom Dana Udruženja pravnika Crne Gore i obilježavanja 92 godine djelovanja najstarije strukovne organizacije crnogorskih pravnika, organizovao sastanak s delegacijom Udruženja.
Delegaciju su činili prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika, advokat Ana Stanković Mugoša, potpredsjednica Udruženja, prof. dr Gordana Pavić Jeknić, advokat Ibrahim Smailović i Ivan Medenica, predsjednik Komiteta mladih pravnika.
Na pitanje "Dana" da li je razgovarano o izvještaju Venecijanske komisije Branislav Radulović istakao je da je potpuno sprovođenje preporuka Venecijanske komisije pitanje suštinskog ostvarenja vladavine prava i ispunjenja međunarodnih obaveza, preuzetih potpisivanjem Sporazuma.
– Bila je to prilika da ukažemo da nije došlo do njihove realizacije i pored protoka dogovorenog vremena i hitnosti njihove implementacije. Udruženje pravnika Crne Gore, koje je u posljednjih 20 godina imalo više profesionalnih kontakata s predstavnicima Venecijanske komisije, posebno u oblasti ustavno-pravne materije, izrazilo je spremnost da u okvirima svojih stručnih i profesionalnih kompentencija pomogne procesu implementacije preporuka komisije – kazao je Radulović.
Prema nezvaničnim informacijama, Satler će, najvjerovatnije, od stranaka tražiti jasan vremenski okvir i konkretne korake koji će voditi ka primjeni mišljenja Venecijanske komisije, koje je zvanično dostavljeno institucijama Crne Gore 17. juna. Iako ta mišljenja formalno nemaju obavezujući karakter, u ovom slučaju dobijaju težinu jer su se potpisnici martovskog sporazuma – među kojima su premijer i više opozicionih partija – saglasili da će stavovi Venecijanske komisije biti osnov za rješavanje spornih ustavno-pravnih pitanja, uključujući izbor sudija Ustavnog suda.

Satler vraća Spajića i opoziciju za pregovarački sto

Nema te Venecijanske, ni Evropske komisije koja će ovu vlast dovesti "k poznaniju prava", poručio je Ivan Vujović, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza.
Venecijanska komisija stava je da je Skupština Crne Gore trebalo da ispoštuje proceduru koja podrazumijeva zvanično obavještenje od strane Ustavnog suda o prestanku funkcije Dragani Đuranović. VK je u nacrtu mišljenja, u koji je Portal ETV imao uvid, upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvk-skupstina-morala-da-postuje-proceduru-u-slucaju-duranovic-ne-smije-imati-diskreciono-pravo-u-odlucivanju-o-prestanku-mandata-sudija&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Uzalud non pejper i stav Venecijanske komisije - oni će po starom - smatra Vujović.
Prema njegovim riječima Crna Gora mora da istrpi još jednu ekipu slučajnih, da iživi svoj minut slave.
- Nije to što piše već kako oni čitaju - neznanje i brzobrazluk u akciji - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1933512190499172411%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Uzalud non pejper i stav Venecijanske komisije - oni će po starom

Venecijanska komisija (VK) je u nacrtu mišljenja rekla ono što smo znali da će reći – parlamentarna većina prekršila je Ustav kad je bez obavještenja Ustavnog suda penzionisala sutkinju tog suda Draganu Đuranović, saopštio je šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Andrija Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvk-skupstina-morala-da-postuje-proceduru-u-slucaju-duranovic-ne-smije-imati-diskreciono-pravo-u-odlucivanju-o-prestanku-mandata-sudija&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- To implicira da je opozicija s potpunim pravom blokirala rad Skupštine, braneći Ustav - naveo je Nikolić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijamnikolic%2Fstatus%2F1933512954718392445%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
VK je u nacrtu mišljenja, u koji je Portal ETV imao uvid, upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.
Komisija podsjeća na princip lojalne saradnje među državnim institucijama i dodaje da starosna granica za odlazak u penziju sudija treba da bude jasno utvrđena u zakonu. Takođe, u Nacrtu mišljenja se ističe da sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, imajući u vidu potrebu za očuvanje integriteta i nesmetanog funkcionisanje Suda kao temeljnog garanta Ustava i demokratskog poretka.

Nikolić: VK u nacrtu mišljenja rekla ono što smo znali, opozicija sa potpunim pravom blokirala rad Skupštine

Venecijanska komisija stava je da je Skupština Crne Gore trebalo da ispoštuje proceduru koja podrazumijeva zvanično obavještenje od strane Ustavnog suda o prestanku funkcije Dragani Đuranović. VK je u nacrtu mišljenja, u koji je Portal ETV imao uvid, upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.
Komisija podsjeća na princip lojalne saradnje među državnim institucijama i dodaje da starosna granica za odlazak u penziju sudija treba da bude jasno utvrđena u zakonu. Takođe, u Nacrtu mišljenja se ističe da sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, imajući u vidu potrebu za očuvanje integriteta i nesmetanog funkcionisanje Suda kao temeljnog garanta Ustava i demokratskog poretka.
<h2>Kontroverze i tumačenja</h2>
Venecijanskoj komisiji je krajem marta upućen zahtjev za mišljenje povodom konstatovanja prestanka funkcije sutkinji Dragani Đuranović u kontroverznoj proceduri sredinom decembra prošle godine kada je Ustavni odbor donio zaključak bez prethodnog obavještenja sjednice Ustavnog suda o sticanju uslova za odlazak u penziju.
Tako je kreirana još jedna politička kriza, parlament je bio u blokadi do postizanja konsenzusa vladajuće većine i opozicije da se privremeno obustavi izbor njenog nasljednika dok o tom problemu mišljenje ne da VK.
U međuvremenu, Ustavnom sudu ponovo prijeti blokada jer je ostao sa četvoro, od sedam sudija, nakon što je 31. maja Budimir Šćepanović stekao uslove za penziju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.5845%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkvorum-na-klimavim-nogama-politicka-igra-sa-sudbinom-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Venecijanska komisija danasrazmatra Nacrt mišljenjakoji su kreirali &nbsp;Marta Kartabija (Italija), Majkl Frend (Malta), kao i dvojica delegata koji su posjetili Crnu Goru Erik Holmojvik (Norveška) i ekspert i bivši član VK Filip Dimitrov (Bugarska).
- Zahtjev za ovo mišljenje proističe iz događaja koji su se odigrali od juna 2024. godine i koji su rezultirali prestankom mandata sudije Ustavnog suda zbog starosne granice. Pojavila se kontroverza u vezi sa primjenom Zakona o radu, propisuje starosnu granicu za odlazak u penziju od 66 godina, ili Zakona o PIO, koji od 2024. godine predviđa starosnu granicu od 65 godina. Venecijanska komisija naglašava da nije u njenoj nadležnosti tumačenje nacionalnih ustavnih normi i spornih odredbi domaćeg zakonodavstva ili da procenjuje ustavnost određenih akcija koje preduzimaju parlament i Ustavni sud. Njen zadatak je ograničen na ocjenjivanje predmetnih pitanja u svjetlu evropskih i međunarodnih standarda i prakse i davanja preporuka sa ciljem izbjegavanja sličnih situacija u budućnosti - navedeno je u Nacrtu mišljenja VK u koji je naš portal imao uvid.
VK podsjeća da je sigurnost mandata do obavezne starosne granice za penzionisanje ili do isteka mandata, osnovna garancija nezavisnosti pravosuđa, a da je to još važnije u slučaju sudija Ustavnog suda jer ova institucija igra najvažniju ulogu u funkcionisanju demokratije kao konačni arbitar o pitanjima ustavnog prava, poštovanja vladavine prava i zaštite ljudskih prava.&nbsp;
<h2>Izbjeći sumnje i dvosmislenosti</h2>
- Iako je starosna granica, u principu, objektivan osnov za prestanak mandata i na demokratskom zakonodavcu je da definiše starosnu granicu za odlazak u penziju sudija, Komisija je kritikovala promjene starosne granice za odlazak u penziju ili trajanja mandata sudija, čak i kao dio opšte reforme pravosuđa, kada su te promjene bile ishitrene, nisu potkrijepljene ubjedljivim razlozima ili su retroaktivne, jer mogu uticati na nezavisnost i efikasnost Suda. Takođe, radi pravne sigurnosti, starosna granica za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda treba da bude jasno utvrđena u zakonu, izbjegavajući svaku sumnju ili dvosmislenost i svaku diskreciju tijela koje donosi odluke o penzionisanju, posebno ako je to političko tijelo kao što je parlament - napominje se u mišljenju.&nbsp;
Postojanje osnova za prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda, napominju, treba da ocijeni sam Ustavni sud, kao element organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprječava bilo kakav neprimjeren spoljašnji uticaj.
Kako dodaju, vrhovni državni interes za funkcionisanje Ustavnog suda s jedne strane podrazumijeva da treba da postoje mehanizmi koji sprječavaju kašnjenja u obnavljanju sastava Ustavnog suda, a s druge da nijedna državna institucija, uključujući i sam Ustavni sud, ne bi trebalo da ima moć da blokira proces nominovanja.&nbsp;
- Pored toga, ako dođe do blokiranja ili odlaganja obnove sastava, trebalo bi da se uspostave mehanizmi kako bi Ustavni sud mogao da nastavi sa funkcionisanjem - konstatuje VK.
Podsjećaju da član 154 Ustava Crne Gore utvrđuje tri osnova za prijevremeni prestanak mandata sudija Ustavnog suda: na lični zahtjev sudije, kada sudija ispunjava uslove za starosnu penziju i ako je sudija osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.&nbsp;
- Ustavni sud je dužan da preduzme dvije radnje u postupku koji se odnosi na prijevremeni prestanak mandata svojih sudija radi ispunjenja uslova za starosnu penziju: prvo, da na sjednici utvrdi činjenice o ispunjenju uslova za starosnu penziju. Drugo da obavijesti predlagača o ispunjenju uslova za starosnu penziju, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za starosnu penziju. Zakon o Ustavnom sudu ne reguliše oblik takvog „utvrđivanja“, koje, čini se, &nbsp;nemaju formu ni „odluke“, ni „rješenja“ - ističe se u Nacrtu mišljenja.
Dalje se navodi da se čini da je Ustavni sud protumačio član 154 Ustava kao zahtjev za donošenje „odluke“, koja zauzvrat zahtijeva većinu glasova.&nbsp;
- Međutim, Ustavni sud, umjesto da konkretno odluči o postojanju uslova za prestanak mandata, donio je odluke samo o tome da li da pošalje obavještenje predlagaču ili ne. Kao posljedica ovog tumačenja, kada Sud nije postigao većinu za slanje obavještenja, nije donio nikakvu formalnu odluku, i postoji samo zapisnik o glasanju, koji ponekad, ali ne uvijek, sadrži i upućivanje na zakon koji je Sud uzeo u obzir. U većini slučajeva, stav Ustavnog suda o primjenljivosti Zakona o radu može se zaključiti samo "a contrario" (razlog suprotnosti), iz nepostizanja većine potrebne za slanje obavještenja predlagaču. Čak i kada je Ustavni sud naveo zakon koji smatra primjenljivim, nije naveo nikakvo obrazloženje - dodaje se u Nacrtu mišljenja.
<h2>Poštovati procedure</h2>
VK je izrazila žaljenje što su nedostatak jasnih zakonskih odredbi o starosnoj granici i propust Ustavnog suda da, kroz formalne, obrazložene odluke, razjasni koji je zakon po ovom pitanju mjerodavan, doveo do pravne nesigurnosti.
Ipak, Venecijanska komisija smatra da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru propisanu Zakonom o Ustavnom sudu, koji zahtijeva formalno obavještenje od strane Ustavnog suda i podsjeća na obavezu lojalne saradnje među državnim institucijama u skladu s principima vladavine prava.
Komisija takođe smatra da, čak i ako važeće zakonodavstvo ne predviđa opsežna pravila o sukobu interesa i samoizuzeću, sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, vodeći računa o potrebi da se osigura da Ustavni sud, kao garant Ustava, može da funkcioniše kao demokratska institucija.
Venecijanska komisija je pozdravila saglasje da je potrebna zakonska reforma kako bi se osiguralo da se slična situacija ne ponovi.&nbsp;
- Ovo mišljenje se odnosi na elemente koji bi mogli postati dio takvih reformi. Da bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, Venecijanska komisija preporučuje razmatranje sljedećih predloga: usvajanje jasnog zakonskog okvira koji se izričito odnosi na starosnu granicu za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog mehanizma u vezi sa obavještavanjem o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda; usvajanje odredbe kojom se sudiji dozvoljava da nastavi da obavlja svoju funkciju dok novi sudija ne preuzme dužnost, kako bi se izbjegla situacija u kojoj su sudijske pozicije upražnjene zbog činjenice da novi sudije nisu imenovani; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, uz dužno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanja funkcionisanja Ustavnog suda - zaključuje se u Nacrtu mišljenja, uz poruku da VK ostaje na raspolaganju vlastima u Crnoj Gori za bilo kakvu dalju pomoć u ovom pitanju.

Tamara Klikovac

VK: Skupština morala da poštuje proceduru u slučaju Đuranović, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija

Riječi crnogorskog mudraca i člana “Kuluka” (prve sudske instance u Crnoj Gori) Sule Radova “Ne po zagonu, no po zakonu”, koje su danas uklesane na ploči postavljenoj na Pravnom fakultetu UCG, trebalo bi uklesati na ulazu u Skupštinu Crne Gore.
<h2>Blaga forma – snažan sadržaj </h2>
Mišljenje Venecijanske komisije – Evropske komisije za demokratiju putem prava (tijelo Savjeta Evrope) iako nijesu obavezujuća – snagom svog stručnog autoriteta predstavljaju snažan mehanizam za uspostavu vladavine prava, posebno u državama sa “hramajućom” demokratijom i slabim institucionalnim mehanizmima zaštite vladavine prava.
Crna Gora ima bogato iskustvo saradnje sa ovim respektabilnim tijelom Savjeta Evrope koje okuplja 60 država - sve evropske države osim Bjelorusije i Rusije (zvanično isključena 18.03.2022. godine nakon agresije na Ukrajnu) i druge van evropske države poput Kanade, Izraela, Brazila itd.
Ukoliko se na plenarnoj sjednici VK potvrdi “preliminarno mišljenje” da je Skupština Crne Gore bila dužna da “poštuje proceduru prilikom penzinosanja sudije Ustavnog suda” to –pored blage forme u kojoj se saopštava bi značilo – prekršen je Ustav!
To bi bila profesionalna, stručna i lična satisfakcija za sve koji su upozoravali da se – Ustav u dijelu člana 154 stav 3 morao poštovati i teška “diskvalifikacija” svih koji su to pitanje relativizovali, prećutali ili na kršenju Ustava insistirali.
Što se tiče političara – oni su “neuka stranka” i oni se uvijek mogu, za savaku svoju grešku, pozvati na “imunitet.” Pravnici – ne. 
<h2>Vlada bez “mišljenja”</h2>
Saradnja Crne Gore sa Venecijanskom komisijom traje još od pred-referendumskog perioda kada je od strane Vojislava Koštunice i njegovih istomišljenika u Crnoj Gori dovođeno u pitanje ko ima biračko pravo na referendumu. Od tada do danas VK je dala na desetine mišljenja, a samo u prvoj polovini 2024. godine dala je najmanje pet za Crnu Goru i to povodom zakona koji uređuju rad Sudskog savjeta i sudija, o državom tužilaštvu, o specijalnom državnom tužiocu … Tu je i mišljenje o zakonu koji uređuje pitanje zapljene i konfiskacije imovine pribavljene kriminalnom radnjom (139 plenarna sjednica VK 21/22.06.2024. godine).
Nažalost, Crna Gora, ipored zahtjeva za mišljenjem, ista nije u svim prilikama uvažila (slučaj sa izmjenama Zakona o predsjednika) a dodatan problem sa “Venecijancima” može biti i Zakon o Vladi iz oktobra 2023. godine. Naime, Ministarstvo javne uprave je zatražilo mišljenje na nacrt Zakona koje je razmatrano na 6-7 oktobra 2023. godine, a prijedloga ovog Zakona još nema u proceduri.
Tek slijedi zahtjev za mišljenje vezano za – izborno zakonodavstvo.
Dakle, svi putevi i dalje vode u – Veneciju.
<h2>Ustavni sud – samo (stalan)</h2>
U “nacrtu mišljenja” Venecijanske komisije se navodi da “postojanje osnova za privremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda treba da ocijeni sam Ustavni sud, kao elemenat organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprečava bilo kakav neprimjeren spoljašnji uticaj”. Šteta što nijesu dodali – bivših predsjednika…
Posebno treba obratiti pažnu, kada se objavi konačno mišljenje, na dio koji govori o – pravnoj sigurnosti.
VK konstatuje: “I ako primjenjivost Zakona o radu nije bila nedvosmisleno i eksplicitno utvrđena, procedura propisana Zakonom o Ustavnom sudu, koja zahtjeva formalno obavještenje Ustavnog suda, ipak je trebala da bude poštovana od strane parlamenta.” 
Možda, sada neki od kandidata za sudije Ustavnog suda nauče da neznanje demonstrirano na Odboru nije “prekršaj” već ozbilja profesionalna diskvalifikacija.
Ali, i za to ima lijeka ako se poslušaju riječi Aristotela - ”Prvi korak ka znanju je priznanje neznanja.”
<h2>EK – VK</h2>
U pogledu ozbiljnih implikacija koje će proizvesti mišljenje VK, posebno u budućim izvještajima EK vezanim za vladavinu prava, ne treba zanemariti da je prije neki dan u “non – pejperu” Evropske komisije, između ostalog, navedeno da je prethodni period od godinu dana: “obilježila duboka institucionalna i politička kriza nakon odluke Skupštine da jednostrano konstatuje da je sutkinja Ustavnog suda stekla uslov za penziju”. 
Dodatno, eksplicitno je zaključuno da ova: “odluka nije bila u skladu sa procedurom predviđenom Ustavom koja zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda”. 
EK je dalje, polazeći od ovog stava, zaključila: “Ovakvi događaji izazvali su veliku zabrinutost u pogledu poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti sadržanih u Ustavu"!
Pritom, EK upozorava da dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica “što je procedura parlamenta za izbor novog sudije Ustavnog suda nastavljena i nije zaustavljena do dobijanja mišljenja Venecijanske komisije”. 
<h2>Tumači zagondžije</h2>
Sada slijedi serija domaćih “tumačenja” šta je VK mislila, kazala, protumačila ….
Što se Udruženja pravnika tiče mi smo svoje kazali kada je trebalo, koliko je trebalo i kako je trebalo. 
Stoga, sada ovim zagondžijama što im je “zagon ispred zakona” kao ih opisa Sula, ostavljamo – naknadnu pamet.
Što se Vlade tiče, bolje je pamet u glavu, jer potpis premijera na dokument koji je sačinjen u prisustvu ambasadora EU u Crnoj Gori ozbiljno obavezuje i nije se igrati sa “našim najvažnijim spoljno-političkim partnerom”.
Treba li podsjetiti da je EK u “non-pjeperu” upozorila da će "od suštinskog značaja biti da se mišljenje Venecijanske komisije u potpunosti primijeni i da se poštuju uslovi političkog sporazuma, kako je dogovoreno između Vlade (uključujući i parlamentarnu većinu) i opozicije.

Zagon i zakon

Poslanik Demokratske partije socijalista (DP) Ivan Vuković kazao je da je Venecijanska komicija potvrdila ispravnost stava parlamentarne opozicije u vezi sa decembarskom odlukom Ustavnog odbora.
Vijesti, koje su imale u uvid u mišljenje Venecijanske komisije, pišu da je Skupština Crne Gore trebalo da poštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje od Ustavnog suda (US) o sticanju uslova za prestanak funkcije Dragani Đuranović u toj sudskoj instituciji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvenecijanska-komisija-danas-o-prijevremenom-prestanku-mandata-sutkinje-dragane-duranovic-i-nacrtu-zakona-o-vladi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Venecijanska komisija potvrdila je ispravnost stava parlamentarne opozicije u vezi sa decembarskom odlukom Ustavnog odbora kada je, protivno Ustavom propisanoj proceduri, penzionisana sutkinja Ustavnog suda - naveo je Vuković na mreži X.
On je naveo da bi bilo lijepo ovim povodom čuti, kako je rekao, pravne "stručnjake" iz vladajuće većine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1933431245779734674%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: VK potvrdila stav opozicije, lijepo bi bilo čuti pravne stručnjake većine

Učenički parlament Gimnazije Cetinje obratio se direktorice te ustanove Sanji Jelić žaleći se na ponašanje nove profesorice hemije Stanice Nedović koja se, kako tvrde, obraća učenicima na način koji nije u skladu sa profesionalnim i pedagoškim standardima.
U mišljenju dostavljenom direktoci Jelić, Učenički parlament obavještava da su na sastanku 31. januara ove godine ustanovili mnogo problema u ophođenju profesorice Nedović prema učenicima.&nbsp;
- Smatramo da svojim izjavama i stavovima stvara neprijatnu atmosferu u učionici, narušava dostojanstvo učenika i postavlja neprimjerene zahtjeve. Profesorica Stanica Nedović se obraća učenicima na način koji nije u skladu sa profesionalnim i pedagoškim standardima, koristeći izraze poput: “imam veću titulu i poziciju od vas”, “zamoli me”, “želim da mi ustajete vojnički”, “sa obrazovanjem dobijaš dostojanstvo”, “nedostojni ste gimnaziji”, “ treba da imate veće strahopoštovanje prema nekome sa visočijim obrazovanjem“ i “drago mi je da vidim strahopoštovanje kod tebe” – navedeno je u obraćanju Učeničkog parlamenta Gimnazije Cetinje u koji Portal ETV imao uvid.
Napominju da u demokratskom društvu termin “strahopoštovanje” ne postoji, da ga je sprovodio Adolf Hitler i da ga sprovode diktatori po svijetu.
- A u Crnoj Gori vlada demokratija pa taj primjer ne postoji ni na jednom nivou – konstatuju u Učeničkom parlamentu.
Dodaju da se profesorica Nedović upoređuje sa Petrom II Petrovićem Njegošem, ističe da ima „umni vid“ i insistira na tome da joj se učenici obraćaju sa posebnom vrstom poštovanja koje prevazilazi uobičajene norme odnosa između profesora i učenika.
Ovakav način komunikacije, napominju, nije u skladu sa osnovnim pravima učenika i principima obrazovanja.&nbsp;
U Učeničkom parlamentu Gimnazije smatraju da Nedović ovim krši više odredbi Ustava, među kojima član 8 - Zabrana izazivanja i podsticanja mržnje i diskriminacije, član 17 - Zaštita dostojanstva i prava učenika, član 19 - Pravo na slobodu i ličnu sigurnost i član 74 - Pravo na obrazovanje.
- Smatramo da profesor u srednjoj školi treba da se ponaša profesionalno, sa poštovanjem prema učenicima, bez nametanja osjećaja hijerarhijske nadmoći. Iako je prirodno da nastavnik ima autoritet u učionici, mislimo da treba da se temelji na znanju, poštovanju i sposobnosti da inspiriše učenike, a ne na zahtjevima za strahopoštovanje ili vojničko ustajanje. Izrazi poput „imam veću titulu i poziciju od vas“ ili „želim da mi ustajete vojnički“ djeluju neprimjereno u obrazovnom kontekstu, jer ne doprinose zdravoj komunikaciji i učenju. Koristeći ovakav ton, profesorica, prelazi granice profesionalnog ponašanja. Ovakvo ponašanje u nastavi stvara neprijatnu atmosferu, pa Vam se shodno tome i obraćamo – napomenuli su u Učeničkom parlamentu.
Kao dodatan problem ističu to što profesorica ima poteškoća sa korišćenjem crnogorskog jezika u nastavi.&nbsp;
- Umjesto da se koristi službenim jezikom, često koristi stručne izraze na drugom jeziku, koji učenicima nijesu poznati. Ovo otežava praćenje nastave i razumijevanje gradiva, čime se krši član 11 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji jasno propisuje da se nastava izvodi na službenom crnogorskom jeziku. Osim toga profesorica govori pretiho, uz obrazloženje da “sa većim obrazovanjem postaješ tiši” – navedeno je u obraćanju Učeničkok parlamenta.
Smatraju da je, u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, odnosno članom 111, prema kojem nastavniku prestaje radni odnos ukoliko ponižava ili vrijeđa učenika, potrebno preduzeti odgovarajuće mjere.&nbsp;
- Profesorica je svojim postupcima, navedenim u prethodnim primjerima, prekršila ove principe. Smatramo da je takva reakcija neophodna kako bismo kao učenici mogli ostvariti svoje pravo na obrazovanje u okruženju međusobnog poštovanja i u skladu sa profesionalnim pedagoškim standardima. Očekujemo Vaš odgovor i preduzimanje adekvatnih koraka kako bi se ovakvo ponašanje sankcionisalo – poučili su direktorici Jelić iz Učeničkog parlamenta Gimnazije Cetinje.
<h2>CGP pisao ministarki Jakšić-Stojanović: Ko štiti direktoricu Jelić i drži je po svaku cijenu na čelu cetinjske Gimnazije</h2>
Povodom ovog slučaja nevladina organizacija CGP obratila se danas otvorenim pismom ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović, upozoravajući na, kako navode, alarmantno stanje u Gimnaziji na Cetinju i direktno urušavanje obrazovnog sistema u toj ustanovi.
Pismo je upućeno nakon brojnih pritužbi roditelja i profesora, a u njemu se insistira na hitnom reagovanju Ministarstva u skladu sa već utvrđenim zakonskim nepravilnostima.
“Srozavanje ugleda cetinjske Gimnazije je nešto što ne smijemo i nećemo dozvoliti, poručuju iz CGP, pozivajući se na zapisnik Uprave za inspekcijske poslove br. UP IN 01-749/25 - 338/3, koji je sastavljen nakon inspekcijskog nadzora obavljenog 27. maja 2025.
Prema tvrdnjama iz pisma, inspektorka Grbavčević je pred Savjetom roditelja usmeno iznijela preporuku za razrješenje direktorice Snežane Jelić, navodeći brojne povrede zakona i procedura.
U dopisu se podsjeća da su problemi u upravljanju Gimnazijom dokumentovani još krajem prošle godine, kada je Prosvjetna inspekcija, po prijavi profesora Milorada Tomića, donijela rješenje 12. decembra 2023. godine (UP IN- 0401-741/23-47064/5), kojim je takođe potvrđena povreda zakona.
- Pored brojnih inicijativa koje su ukazivale na nezakonitosti u radu direktorice, posebno zabrinjava ignorisanje obraćanja Đačkog parlamenta, koji je 4. februara 2025. uputio zahtjev Prosvjetnoj inspekciji, navodeći konkretne probleme u funkcionisanju škole - navodi se u obraćanju CGP.
Iz ove NVO upozoravaju da se već duže vrijeme sprovodi sistematsko urušavanje nastavnog kadra, kroz smjene kvalifikovanih i iskusnih profesora i njihovu zamjenu osobama čije su kompetencije upitne, pa i onima koje po zakonu ne bi smjele obavljati nastavničke funkcije.
- Direktorica zapošljava po sopstvenim aršinima, ignorišući zakon, i uporno tvrdi da to "nije ništa strašno". To stvara osnovanu sumnju da uživa političku ili institucionalnu zaštitu. Zato pitamo ko štiti direktoricu Jelić i nepoštovanjem zakona je drži po svaku cijenu na čelu nekada ugledne cetinjske Gimnazije - ističe se u dopisu.
CGP poziva MPNI da postupi u skladu s nalazima inspekcije i preduzme hitne mjere.
- Nečinjenjem se šalje poruka da su institucije slabe, a da je partijska ili ideološka lojalnost važnija od stručnosti, obrazovanja i dobrobiti đece - zaključuje se u otvorenom pismu koje potpisuje ovlašćena predstavnica ove organizacije Svetlana Pajović-Musić.

Učenički parlament Gimnazije Cetinje žali se na ponašanje profesorice hemije: Narušava dostojantsvo đaka, upoređuje se sa Njegošem, slabo govori crnogorski…

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević očekuje da će sjednica Skupštine, na kojoj će se poslanici ponovo izjasniti o Sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), biti održana prije Dana nezavisnosti i uvjerena je da će ponovo dobiti većinsku podršku.
- Nemamo još tačan datum nove sjednice. Naravno, to će biti što prije, nastoji se da bude održana prije praznika. Da li će to biti 19. ili 20. maj - odlučiće predsjednik Skupštine i o tome obavijestiti poslanike - kazala je Gorčević u emisiji "Iznova" na Televiziji Nova M.
Crnogorski parlament je 23. aprila, po hitnom postupku, usvojio zakone o potvrđivanju dva sporazuma koja je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je šest dana kasnije proglasio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji, dok je drugi koji se odnosi na Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina vratio poslanicima na ponovno odlučivanje.
Prethodno je zatražio mišljenje komesarke za proširenje Marte Kos koja je u odgovoru Milatoviću konstatovala da ovaj dokument na prvi pogled nije suprotan pravu Evropske unije (EU), niti Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU (SSP), ali upozorava da bi nepravilna primjena i tumačenje nekih njegovih odredbi mogli dovesti do kršenja ovih propisa u oblasti javnih nabavki i diskriminacije evropskih i crnogorskih kompanija u korist potencijalnih investitore iz UAE.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dok predsjednik države, opozicija i NVO sektor smatraju da je Kos potvrdila ono na šta sve vrijeme upozoravaju, odnosno ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma koji odudaraju od pravne tekovine EU, a tiču se javnih nabavki, tendera i konkurencije, u vlasti su zadovoljni stavom iz EK i tumače ga kao zeleno svjetlo postojećoj sadržini dokumenta.
Na tom stanovištu je i ministarka Gorčević koja tvrdi da se mišljenje evropske komesarke ne kosi ni sa jednom izjavom iz Vlade.
- Jasna poruka koju smo dobili iz ovog mišljenja je da Sporazum sa UAE nije protivan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, nikakvim odredbama koje se kose sa evropskim pravom, niti na bilo koji način može ugroziti naš evropski put. Međutim, s obzirom da je EK naš partner i prijatelj u cjelokupnom procesu, oni nam nude podršku i pomoć kako bi na najbolji način išli ka implementaciji i potpisivanju ugovora koji će i dalje biti usklađen sa pravom EU - istakla je Gorčević.
Vjeruje, kako je rekla, da su mišljenjem komesarke Kos odagnate dileme oko Sporazuma, ali i da su postavljena neka nova pitanja vezana za ugovor.&nbsp;
Komentarišući glavne primjedbe da Sporazum ne poštuje princip konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu i da bi se mogla prekrišti pravila EU o javnim nabavkama, Gorčević je rekla da svaki međudržavni ugovor koji proističe iz sporazuma mora dobiti mišljenje Evropske komisije prije potpisivanja.
- U slučajevima da neki nacrt ugovora ne bude dobro napisan i predat, EK će nam skrenuti pažnju prije njegovog potpisivanja. To smo u obavezi, posebno u završnoj fazi zatvaranja poglavlja, i niko neće dozvoliti da neka tehnička procedura ugrozi naš vanjskopolitički cilj - uvjerava Gorčević.
Stoga je uvjerena da poslanici sada definitivno mogu glasati kao i prije nekoliko nedjelja.
Podršku Sporazumu sa UAE prvi put su dali Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, a Gorčević je uvjerena da će poslanici iz tih partija ponovo pritisnuti zeleni taster.
- Na osnovu informacije koju sada imam i razgovora sa političkim partijama vjerujem da će biti isti ishod kao i prvi put - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Skupština će ponovo o Sporazumu prije praznika, očekujem isti ishod

Dolar je ove sedmice oslabio prema korpi valuta, najviše prema japanskom jenu, pa je na putu gubitka u ovoj godini više od devet odsto.
&nbsp;Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,7 odsto na 98,05 bodova.
&nbsp;Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,5 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1770 USD.
&nbsp;Američka valuta oslabila je i u odnosu na japansku, 0,8 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 156,55 jena (JPY), prenosi Hina.
&nbsp;Pad dolara prema jenu posljedica je prijetnji japanskih vlasti da će intervenisati na tržištu kako bi se zaustavilo slabljenje jena.
&nbsp;Naime, premda je japanska centralna banka nedavno povećala kamatne stope na najviši nivo u 30 godina i poručila da je naredne godine zbog visoke inflacije moguće dalje povećanje kamata, jen je bio pod pritiskom zbog najave izuzetno podsticajne fiskalne politike.
&nbsp;Kako bi podstakla rast privrede, Vlada premijerke Sanae Takaichi predložila je rekordnu budžetsku potrošnju u narednoj fiskalnoj godini, uz ograničavanje daljeg zaduživanja.
&nbsp;To je na tržištu izazvalo zabrinutost zbog previše ekspanzivne fiskalne politike, pa su jedino prijetnje intervencijom mogle zaustaviti pad jena.
&nbsp;S druge strane, dolar se našao pod pritiskom u odnosu na euro i još neke važne valute, jer se na tržištu procjenjuje da će američka centralna banka naredne godine još u dva navrata smanjiti kamatne stope.
&nbsp;A kako su evropska i neke druge centralne banke pri kraju ciklusa smanjenja kamata, tako će se smanjiti razlika između kamata u SAD-u i tim zemljama.
&nbsp;Kako su u ovoj godini Federalne rezerve (Fed) smanjile kamate u tri navrata za po 0,25 procentnih poena, dolar je već mjesecima pod pritiskom. Tim više što ulagače već duže vrijeme zabrinjava neizvjesna carinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa.
&nbsp;Zbog toga je od početka godine dolarov indeks pao više od devet odsto, što je njegov najveći godišnji gubitak od 2003.

Dolar na putu gubitka u ovoj godini više od devet odsto

Odlukom odbornika vladajuće većine u Kolašinu je, uz negativno mišljenje predsjednika Opštine Petka Bakića, odbijen svaki od 19 amandmana koje je naš odbornički klub podnio na Prijedlog odluke o budžetu za 2026. godinu. Ostavljamo građanima Kolašina da sami prosude koliko aktuelna vlast misli na njih - kazali su Kluba odbornika DPS-SD-Građani.
Ističu da se na juče održanoj sjednici Skupštine Opštine Kolašin raspravljalo o veoma važnim odlukama koje su trebale biti usvojene u interesu građana Kolašina.
- Juče je po ko zna koji put uklonjena maska kojom se vlast prikriva, a ispod koje se krije neozbiljnost, nestručnost, nemar i nerad. Kakva je ozbiljnost odbornika vlasti najbolje govori činjenica da su se za vrijeme rasprave koja je trajala skoro dvanaest (12) sati za diskusiju javila samo dva (2) odbornika vladajuće većine, uz po jednu izgovorenu rečenicu. Interesantno je da se na raspravu o budžetu nije javio ni jedan odbornik vlasti, pa je jasno koliko i oni sami vjeruju da je budžet u interesu grada i građana - istaknuto je u saopštenju.
Osim što je predložen van zakonskog roka, kako dodaju, budžet je urađen nekvalitetno.
- Naročito u kapitalnom dijelu pa je i stoga bila potrebna intervencija amandmanima, ali nažalost, odbornicima vlasti i predsjedniku Opštine to nije bilo dovoljno, uz njegovu nevjerovatnu konstataciju da su subvencije za članarine u sportskim klubovima, pomoć penzionerima za prevoz i lijekove populističke - navode u saopštenju.
Po konstataciji Bakića, kako su rekli, subvencije za đačke ekskurzije nijesu potrebne kolašinskoj djeci jer ekskurzije nijesu obavezne.&nbsp;
- Voljom odbornika vlasti građani Kolašina su ostali bez kapitalnih saobraćajnih projekata, a Fudbalski klub Gorštak bez sredstava za proslavu 100 godina kluba - dodali su u saopštenju.

Klub odbornika DPS-SD-Građani: Odbijeno 19 naših amandmana na budžet za 2026, građani da prosude koliko vlast misli na njih

Članica Budve Bojana Gojković i Tomislav Đinović iz Bokserskog kluba Zlatičanin najbolji su bokseri Crne Gore u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Bokserskog saveza.
Đinović je i prošle godine bio najbolji, dok je Gojković peti putuzastopno zaslužila to priznanje.
Za najboljeg pionira (U13) izabran je Matej Petrović iz BK Podgorica, dok je priznanje za najboljeg školarca (U15) dobio Nikola Ilić (BK Podgorica).
Pehar za najbolju školarku (U15) pripao je Eni Hot iz BK Feniks iz Bijelog Polja, najbolji u juniorskoj konkurenciji (U17) u 2025. godini je evropski šampion Matija Roganović iz BK Nikšić, dok je za najboljeg mladog boksera (U19) izabran Danilo Marković iz BK Power boksing.
Najbolji sudija je Blažo Jabučanin, dok je priznanje za najboljeg trenera pripalo Bošku Draškoviću iz BK Nikšić, koji je izabran i za najbolji bokserski klub u 2025. godini.
Saopšteno je da je Bokserski savez dodijelio priznanja &nbsp;na osnovu ostvarenih rezultata na domaćoj i međunarodnoj sceni, kao i ukupnog doprinosa razvoju crnogorskog boksa.
Predsjednik Aleksander Klemenko, koji je uručio pehare i priznanja najsupješnijim, kazao je da je crnogorski boks u proteklom periodu zabilježio snažan takmičarski i organizacioni napredak.
- Naš cilj je da nastavimo sa jačanjem baze, razvojem mladih talenata i unapređenjem uslova za rad, kako bi Crna Gora imala još više međunarodnih uspjeha u godinama koje dolaze - rekao je Klemenko.&nbsp;

Bojana Gojković i Tomislav Đinović ponovo najbolji

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad uhapsili su M. J. (45) iz tog grada zbog sumnje da je počinio naslje u porodici na štetu supruge, a kod njega je pronađen i 41 komad eksploziva - dinamita, saopšteno je iz Uprave policije.
Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici se izjasnio da se u njegovim radnjama stiču elementi krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici na štetu njegove supruge, te naložio da se uhapsi.
- Policija je izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi M. J. gdje je pronašla 41 komad eksploziva - dinamita, koji je oduzet i predat službeniku Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova - navodi se u saopštenju.
Sa događajem je povratno upoznat tužilac koji se izjasnio da je riječ o krivičnom djelu nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, za koje se takođe tereti M. J.

U Danilovgradu uhapšen osumnjičeni za nasilje u porodici: Kod njega pronađen dinamit

Zemljotres magnitude 7,0 pogodio je danas Tajvan, ali nije bilo veće štete, saopštila je meteorološka uprava tog ostrva.
Potres se dogodio na dubini od 73 kilometara i osjetio se širom sjevernog dijela ostrva, a zgrade su se tresle i u glavnom gradu Tajpeju, prenosi agencija Rojters.
U Tajpeju nije prijavljena veća šteta, dok je srtuja nestala u oko 3.000 domova u Jilanu na sjeveru ostrva.
Zemljotresi su česti na Tajvanu zato što se nalazi blizu spoja dvije tektonske ploče, a najsmrtonosniji na tom ostrvu se dogodio 2016. godine, kada je u potresu magnitude 7,3 poginulo više od 2.000 ljudi.

Snažan zemljotres na Tajvanu

Kancelarija Interpola u Parizu izdala je međunarodnu potjernicu za bivšim moldavskim premijerom Vladom Filatom, koji je u Francuskoj osuđen na dvije godine zatvora zbog optužbi za pranje novca povezanog sa korupcijom, saopštio je moldavski Generalni policijski inspektorat.
Sud u Francuskoj je Filatu izrekao i novčanu kaznu od 100.000 eura, prenosi danas moldavski portal Njuzmejker.
Prema istražiteljima, između 2012. i 2014. godine, Filat i njegova bivša supruga su kupili nekoliko nekretnina u Francuskoj, uključujući i u regionu Gornja Savoja, preko kompanija i posrednika, a vjeruje se da su za to koristili sredstva kanadske kompanije, kojoj je 2011. godine, kada je Filat bio premijer, dodijeljen ugovor za upravljanje Moldavskom nacionalnom lutrijom.
U sudskoj presudi se navodi da je Filat "namjerno prikrio porijeklo novca" dobijenog "kao rezultat korupcije, tokom perioda kada je bio na čelu vlade i trebalo je da djeluje u interesu društva".
Filat se nije pojavio na ročištu, pa je sud izdao nalog za njegovo hapšenje i kaznio ga novčanom kaznom, dok je njegova bivša supruga dobila uslovnu kaznu od 18 mjeseci i novčanu kaznu od 150.000 eura.
Sud im je takođe naložio da solidarno plate 10.000 eura naknade moralne štete državi Moldaviji.
Filat, koji je predsjednik Liberalno-demokratske partije Moldavije (LDPM), nazvao je odluku politički motivisanom, odbacio je optužbe i istakao da je podnio žalbu.
Prema Ustavu Moldavije, moldavski državljani ne mogu biti izručeni drugim zemljana ili protjerani iz Moldavije, navodi Njuzmejker.

Kancelarija Interpola u Parizu izdala potjernicu za bivšim moldavskim premijerom

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Moskva vidi da Kijev „ne žuri da okonča rat u Ukrajini mirnim putem“, objavila je danas agencija Interfaks.
Putin je rekao da bi Rusija, ako Ukrajina ne želi da riješi sukob mirnim putem, sve ratne ciljeve ostvarila silom, javila je ruska novinska agencija TASS.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je ranije danas da Moskva želi da nastavi rat, koji traje od februara 2022. godine, dok Kijev želi mir, prenosi agencija Rojters.
Kremlj je saopštio da je Putin primio izvještaje od komandanata vojske, koji su mu prenijeli da je Rusija zauzela gradove Mirnograd, Rodinske i Artemovku u Donjeckoj oblasti, kao i Guljajpolje i Stepnogorsk u Zaporoškoj oblasti, prenose ruske agencije.
Ukrajinska vojska je danas saopštila da se uspješno suprotstavila napredovanju ruske vojske u blizini Mirnograda i Guljajpolja.

Putin: Kijevu se ne žuri da okonča rat na miran način

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Tag: misljenje