Nepostupanjem Višeg suda u Podgorici po zahtjevu za liječenje u Turskoj bivšeg direktora Uprave policije (UP) Veselina Veljovića može doći do povrede njegovog prava na život - ocijenjeno je u mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) koji je utvrdio da je u ovom slučaju došlo do povrede prava na pristup sudu.
U mišljenju je konstatovano da po Veljovićevom zahtjevu nije odlučivano osam mjeseci, odnosno od 31. januara, piše Dan.
Zahtjev za liječenje Veljovića u inostranstvu podnijet je 31. januara, a Viši sud i Apelacioni sud, kako je konstatovano, nisu odgovarali na zahtjeve i urgencije koje je potom slao njegov advokat zbog nerazmatranja i neodlučivanja u tom slučaju.
Veljović je dio grupe okrivljenih kojima se sudi pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici zbog sumnje da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja.
Nakon boravka u istražnom zatvoru, njemu je u julu prošle godine izrečena mjera nadzora - zabrana napuštanja stana, zbog koje ne može, i pored odluka konzilijuma ljekara Kliničkog centra Crne Gore i uputa Fonda za zdravstveno osiguranje, da liječenje nastavi u klinici u Istanbulu na koju je upućen zbog, kako je navedeno, teškog zdravstvenog stanja i zbog nemogućnosti daljeg adekvatnog liječenja u Crnoj Gori.
U pritužbi bivšeg direktora policije navedeno je da sudovi nepostupanjem po njegovim zahtjevima, osim što zanemaruju dužnost da donesu adekvatnu odluku u razumnom roku, krše pravo na život i pravo na pravično suđenje, uz ocjenu da sprečavanje njegovog hitnog liječenja nesporno poprima karakter mučenja i nečovječnog postupanja.
Viši sud u Podgorici obavijestio je Zaštitnika da je vijeće tog suda 18. jula 2024. godine ukinulo pritvor Veljoviću i odredilo mjeru nadzora - zabrana napuštanja stana, te da je to rješenje ukinuto rješenjem Apelacionog suda Crne Gore 10. septembra 2024. godine i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Ukazano je da je taj sud i dalje istog stanovišta - da se svrha pritvora u odnosu na Veljovića ostvaruje i blažom mjerom, odnosno zabranom napuštanja stana, ali su takva rješenja šest puta ukidana odlukama Apelacionog suda.
- Kako rješenje kojim je okrivljenom ukinut pritvor i određena mjera nadzora zabrana napuštanja stana do danas nije postalo pravosnažno, to predsjednica sudećeg vijeća nije bila u mogućnosti da razmatra mogućnost ukidanja mjere nadzora zabrana napuštanja stana, uz eventualno izricanje neke druge alternativne mjere - objasnili su iz Višeg suda.
Iz Apelacionog suda su obavijestili ombudsmana da nije u nadležnosti tog suda da odlučuje o eventualnom izricanju mjera iz člana 167 Zakona o krivičnom postupku, zbog čega navode pritužbe u tom pravcu cijene neutemeljenim, dok je u odnosu na podnesak podnosioca pritužbe iz aprila odgovoreno da sud blagovremeno preduzima radnje iz svoje nadležnosti, pa i u tom dijelu navode pritužbe cijeni neosnovanim.
U mišljenju zamjenice ombudsmana Tatjane Radović Todorović navodi se da, kako rješenje o zabrani napuštanja stana još nije pravosnažno, Zaštitnik ne može postupiti na način što će sudu preporučiti donošenje odluke kojom će navedenu mjeru nadzora za određeno vrijeme ukinuti, jer bi na taj način prekoračio svoja ovlašćenja.
- Činjenica da sudsko vijeće Višeg suda u Podgorici nije bilo u mogućnosti da razmotri ukidanje mjere nadzora - zabrana napuštanja stana i eventualno izrekne neku drugu alternativnu mjeru, po ocjeni Zaštitnika, nije razlog da se u potpunosti skoro osam mjeseci ignoriše zahtjev podnosioca pritužbe za obezbjeđivanje uslova za liječenje optuženog od 31. januara, odnosno da se isti ne razmotri i podnosiocu dostavi odgovor. Ovo posebno kada se ima u vidu zdravstveno stanje optuženog, sa kojom činjenicom je podnosilac pritužbe i upoznao postupajući sud, dostavljajući medicinsku dokumentaciju - ocijenila je Radović Todorović.
Ona smatra da je sud bio obavezan da odluči o zahtjevu podnosioca (za liječenje u inostranstvu) od 31. januara, kao i o kasnijim urgencijama.
- Nepostupanjem i nedostavljanjem bilo kakvog odgovora, Viši sud u Podgorici je onemogućio podnosioca da ostvari svoje pravo na sudsku zaštitu. Dakle, ovakvo nepostupanje znači da podnosilac nije imao stvarni i efektivan pristup sudu u pogledu zaštite svojih prava, čime je optuženi ostavljen u pravnoj nesigurnosti i faktički lišen pristupa sudu u pogledu zaštite zdravlja. Zaštitnik takođe konstatuje i pasivan odnos Apelacionog suda Crne Gore, koji nije odgovorio na podnesak podnosioca pritužbe od 4. aprila, naslovljen kao "kontrolni zahtjev", ne dajući Zaštitniku jasne razloge takvog nepostupanja, osim tvrdnji da blagovremeno preduzima radnje iz svoje nadležnosti, te da pritužbu smatra neosnovanom - navodi se u mišljenju.
Zaštitnik smatra da je u interesu zaštite života i zdravlja optuženog neophodno djelovati na način da se ubrza i u što kraćem roku okonča postupak odlučivanja po podnijetom zahtjevu, nalazeći da se radi o izuzetnim okolnostima koje nalažu sveobuhvatnu procjenu od strane suda, pritom se ne upuštajući u potencijalnu odluku suda tim povodom.
Ocijenjeno je i da višestruko ukidanje odluka prvostepenog suda od strane instanciono višeg suda ima obilježja tzv. ping-pong prakse koju je Evropski sud za ljudska prava ocijenio kao sistemski problem, jer dovodi do pravne nesigurnosti i odugovlačenja sudskih postupaka, budući da okrivljenog onemogućava da zna status svoje slobode.
Zaštitnik je Višem sudu u Podgorici preporučio da bez odlaganja razmotri zahtjev za obezbjeđenje uslova za liječenje Veljovića i o tome donese odluku. Apelacionom sudu je preporučeno da odgovori na podnesak - kontrolni zahtjev podnosioca pritužbe od 4. aprila.
Sudovima je preporučeno da u daljem toku postupka, budući da Zakonik o krivičnom postupku ne propisuje koliko puta se rješenje o ukidanju pritvora može ukidati i vraćati na ponovno odlučivanje, preduzmu sve radnje i mjere kako bi se postupak koji se odnosi na ukidanje pritvora i određivanje mjere nadzora - zabrana napuštanja stana prema okrivljenom Veljoviću pravosnažno okončao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ombudsman: Veljoviću može biti ugrožen život, povrijeđeno pravo na pristup sudu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da se do kraja septembra čeka mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine o izgradnji kolektora u Botunu i ako ono bude negativno, odustaće se od izgradnje.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić najavio je juče da bi nadležna komisija trebalo da završi inoviranu procjenu uticaja izgradnje kolektora u Botunu na životnu sredinu za dvadesetak dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fepa-zavrsava-procjenu-uticaja-kolektora-u-botunu-na-zivotnu-sredinu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Mujović je jutros u emisiji "Link" na RTCG-u kazao da mu je važno da mišljenje bude utemeljeno, ali da ako bude pozitivno, ne vidi racionalan razlog da se od toga odustaje.
Istakao je da mu je jako važno da se dođe do odgovora da li je taj projekat opasan i u kojoj mjeri. 
- Tokom septembra trebalo bi da dobijemo mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine. Važno mi je da ono bude utemeljeno. Ako se dokaže da je to štetno za građane, sva priča o gradnji prestaje. Ako je stav suprotan, ne vidim racionalan razlog za to - kazao je Mujović. 
Predložio je mještanima Botuna, ukoliko nemaju povjerenja u Agenciju da sami angažuju nezavisnog procjenitelja iz inostranstva i to mišljenje će biti uvaženo. 
- Ako bilo koja studija pokaže da je to štetno neću uraditi ništa pritiv svoje savjesti i mještana Botuna - kazao je gradonačelnik. 
Naglasio je spreman za dijalog sa mještanima Botuna oko izgradnje kolektora, ali da je zdravlje građana, koje je u značajnoj mjeri ugroženo, na prvom mjestu.
Komentarišući napade DNP-a zbog izgradnje kolektora u Botunu, Mujović je rekao da nema ništa protiv da mu se sudi prema njegovim djelima.
- Ako bilo ko smatra da radim bilo šta protiv druge opštine, smatram nisam dostojan gradonačelnik i da mi treba uskratiti povjerenje. Smatram da je kolektor za dobro i Podgorice i Zete, da nam je na pragu ekološka katastrofa i da to treba spriječiti. Dao sam 100 posto sebe i uvažio stav mještana Botuna, našao alternativnu lokaciju, nažalost, u tome se nije uspjelo - kazao je gradonačelnik.
Istakao je da imamo rokove koji se tiču ulaska u EU.
- Ali sve to po strani, po strani grantovi, zdravlje građana nema cijenu, a ono je u značajnoj mjeri ugroženo - kazao je on.
Kad sumira prethodnih osam mjeseci rada, kaže da su ucrtane jasne smjernice i da uz podršku Vlade može napraviti bolju Podgoricu. 
On je rekao da je koalicija na nivou Glavnog grada do sada funkcionisala dobro i kvalitetno iako svako od političkih subjekata koji je čine ima različite strategije.
- Dokle god je zajednički cilj bolja Podgorica mi ćemo funkcionisati tako, ako dođe do toga da partijski interesi budu iznad tog cilja, svako može krenuti svojim putem. Ja se nadam da do toga neće doći - kazao je Mujović.

Mujović: Ako mišljenje Agencije bude negativno, odustajemo od gradnje kolektora

Istekao je rok koji je Sporazumom između premijera Milojka Spajića i više opozicionih partija bio određen kao krajnji datum do kog je trebalo postupiti u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije u vezi s izborom sudija Ustavnog suda i pojedinim odlukama parlamenta.
Taj rok, utvrđen kao 1. jul 2025. godine, istekao je bez javnog oglašavanja Vlade ili predstavnika opozicije o tome da li je mišljenje Komisije uvaženo i da li će biti osnov za eventualne političke ili institucionalne korake.
"Danu" je nezvanično potvrđeno u Delegaciji Evropske unije u Podgorici, da će ambasador Johan Satler naredne sedmice učestvovati u razgovorima predstavnika vlasti i opozicije u vezi s realizacijom preporuka Venecijanske komisije. Ta najava znači da je Johan Satler, koji je u martu posredovao u postizanju sporazuma između premijera Milojka Spajića i opozicionih partija, sada odlučio da se više ne oslanja na obećanja crnogorskih političara i da će na predstojećim sastancima zahtijevati hitnu primjenu preporuka Komisije.
Slučajno ili ne, ali juče je ambasador Satler, povodom Dana Udruženja pravnika Crne Gore i obilježavanja 92 godine djelovanja najstarije strukovne organizacije crnogorskih pravnika, organizovao sastanak s delegacijom Udruženja.
Delegaciju su činili prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika, advokat Ana Stanković Mugoša, potpredsjednica Udruženja, prof. dr Gordana Pavić Jeknić, advokat Ibrahim Smailović i Ivan Medenica, predsjednik Komiteta mladih pravnika.
Na pitanje "Dana" da li je razgovarano o izvještaju Venecijanske komisije Branislav Radulović istakao je da je potpuno sprovođenje preporuka Venecijanske komisije pitanje suštinskog ostvarenja vladavine prava i ispunjenja međunarodnih obaveza, preuzetih potpisivanjem Sporazuma.
– Bila je to prilika da ukažemo da nije došlo do njihove realizacije i pored protoka dogovorenog vremena i hitnosti njihove implementacije. Udruženje pravnika Crne Gore, koje je u posljednjih 20 godina imalo više profesionalnih kontakata s predstavnicima Venecijanske komisije, posebno u oblasti ustavno-pravne materije, izrazilo je spremnost da u okvirima svojih stručnih i profesionalnih kompentencija pomogne procesu implementacije preporuka komisije – kazao je Radulović.
Prema nezvaničnim informacijama, Satler će, najvjerovatnije, od stranaka tražiti jasan vremenski okvir i konkretne korake koji će voditi ka primjeni mišljenja Venecijanske komisije, koje je zvanično dostavljeno institucijama Crne Gore 17. juna. Iako ta mišljenja formalno nemaju obavezujući karakter, u ovom slučaju dobijaju težinu jer su se potpisnici martovskog sporazuma – među kojima su premijer i više opozicionih partija – saglasili da će stavovi Venecijanske komisije biti osnov za rješavanje spornih ustavno-pravnih pitanja, uključujući izbor sudija Ustavnog suda.

Satler vraća Spajića i opoziciju za pregovarački sto

Nema te Venecijanske, ni Evropske komisije koja će ovu vlast dovesti "k poznaniju prava", poručio je Ivan Vujović, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza.
Venecijanska komisija stava je da je Skupština Crne Gore trebalo da ispoštuje proceduru koja podrazumijeva zvanično obavještenje od strane Ustavnog suda o prestanku funkcije Dragani Đuranović. VK je u nacrtu mišljenja, u koji je Portal ETV imao uvid, upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvk-skupstina-morala-da-postuje-proceduru-u-slucaju-duranovic-ne-smije-imati-diskreciono-pravo-u-odlucivanju-o-prestanku-mandata-sudija&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Uzalud non pejper i stav Venecijanske komisije - oni će po starom - smatra Vujović.
Prema njegovim riječima Crna Gora mora da istrpi još jednu ekipu slučajnih, da iživi svoj minut slave.
- Nije to što piše već kako oni čitaju - neznanje i brzobrazluk u akciji - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1933512190499172411%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Uzalud non pejper i stav Venecijanske komisije - oni će po starom

Venecijanska komisija (VK) je u nacrtu mišljenja rekla ono što smo znali da će reći – parlamentarna većina prekršila je Ustav kad je bez obavještenja Ustavnog suda penzionisala sutkinju tog suda Draganu Đuranović, saopštio je šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Andrija Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvk-skupstina-morala-da-postuje-proceduru-u-slucaju-duranovic-ne-smije-imati-diskreciono-pravo-u-odlucivanju-o-prestanku-mandata-sudija&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- To implicira da je opozicija s potpunim pravom blokirala rad Skupštine, braneći Ustav - naveo je Nikolić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijamnikolic%2Fstatus%2F1933512954718392445%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
VK je u nacrtu mišljenja, u koji je Portal ETV imao uvid, upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.
Komisija podsjeća na princip lojalne saradnje među državnim institucijama i dodaje da starosna granica za odlazak u penziju sudija treba da bude jasno utvrđena u zakonu. Takođe, u Nacrtu mišljenja se ističe da sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, imajući u vidu potrebu za očuvanje integriteta i nesmetanog funkcionisanje Suda kao temeljnog garanta Ustava i demokratskog poretka.

Nikolić: VK u nacrtu mišljenja rekla ono što smo znali, opozicija sa potpunim pravom blokirala rad Skupštine

Venecijanska komisija stava je da je Skupština Crne Gore trebalo da ispoštuje proceduru koja podrazumijeva zvanično obavještenje od strane Ustavnog suda o prestanku funkcije Dragani Đuranović. VK je u nacrtu mišljenja, u koji je Portal ETV imao uvid, upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.
Komisija podsjeća na princip lojalne saradnje među državnim institucijama i dodaje da starosna granica za odlazak u penziju sudija treba da bude jasno utvrđena u zakonu. Takođe, u Nacrtu mišljenja se ističe da sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, imajući u vidu potrebu za očuvanje integriteta i nesmetanog funkcionisanje Suda kao temeljnog garanta Ustava i demokratskog poretka.
<h2>Kontroverze i tumačenja</h2>
Venecijanskoj komisiji je krajem marta upućen zahtjev za mišljenje povodom konstatovanja prestanka funkcije sutkinji Dragani Đuranović u kontroverznoj proceduri sredinom decembra prošle godine kada je Ustavni odbor donio zaključak bez prethodnog obavještenja sjednice Ustavnog suda o sticanju uslova za odlazak u penziju.
Tako je kreirana još jedna politička kriza, parlament je bio u blokadi do postizanja konsenzusa vladajuće većine i opozicije da se privremeno obustavi izbor njenog nasljednika dok o tom problemu mišljenje ne da VK.
U međuvremenu, Ustavnom sudu ponovo prijeti blokada jer je ostao sa četvoro, od sedam sudija, nakon što je 31. maja Budimir Šćepanović stekao uslove za penziju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.5845%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkvorum-na-klimavim-nogama-politicka-igra-sa-sudbinom-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Venecijanska komisija danasrazmatra Nacrt mišljenjakoji su kreirali &nbsp;Marta Kartabija (Italija), Majkl Frend (Malta), kao i dvojica delegata koji su posjetili Crnu Goru Erik Holmojvik (Norveška) i ekspert i bivši član VK Filip Dimitrov (Bugarska).
- Zahtjev za ovo mišljenje proističe iz događaja koji su se odigrali od juna 2024. godine i koji su rezultirali prestankom mandata sudije Ustavnog suda zbog starosne granice. Pojavila se kontroverza u vezi sa primjenom Zakona o radu, propisuje starosnu granicu za odlazak u penziju od 66 godina, ili Zakona o PIO, koji od 2024. godine predviđa starosnu granicu od 65 godina. Venecijanska komisija naglašava da nije u njenoj nadležnosti tumačenje nacionalnih ustavnih normi i spornih odredbi domaćeg zakonodavstva ili da procenjuje ustavnost određenih akcija koje preduzimaju parlament i Ustavni sud. Njen zadatak je ograničen na ocjenjivanje predmetnih pitanja u svjetlu evropskih i međunarodnih standarda i prakse i davanja preporuka sa ciljem izbjegavanja sličnih situacija u budućnosti - navedeno je u Nacrtu mišljenja VK u koji je naš portal imao uvid.
VK podsjeća da je sigurnost mandata do obavezne starosne granice za penzionisanje ili do isteka mandata, osnovna garancija nezavisnosti pravosuđa, a da je to još važnije u slučaju sudija Ustavnog suda jer ova institucija igra najvažniju ulogu u funkcionisanju demokratije kao konačni arbitar o pitanjima ustavnog prava, poštovanja vladavine prava i zaštite ljudskih prava.&nbsp;
<h2>Izbjeći sumnje i dvosmislenosti</h2>
- Iako je starosna granica, u principu, objektivan osnov za prestanak mandata i na demokratskom zakonodavcu je da definiše starosnu granicu za odlazak u penziju sudija, Komisija je kritikovala promjene starosne granice za odlazak u penziju ili trajanja mandata sudija, čak i kao dio opšte reforme pravosuđa, kada su te promjene bile ishitrene, nisu potkrijepljene ubjedljivim razlozima ili su retroaktivne, jer mogu uticati na nezavisnost i efikasnost Suda. Takođe, radi pravne sigurnosti, starosna granica za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda treba da bude jasno utvrđena u zakonu, izbjegavajući svaku sumnju ili dvosmislenost i svaku diskreciju tijela koje donosi odluke o penzionisanju, posebno ako je to političko tijelo kao što je parlament - napominje se u mišljenju.&nbsp;
Postojanje osnova za prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda, napominju, treba da ocijeni sam Ustavni sud, kao element organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprječava bilo kakav neprimjeren spoljašnji uticaj.
Kako dodaju, vrhovni državni interes za funkcionisanje Ustavnog suda s jedne strane podrazumijeva da treba da postoje mehanizmi koji sprječavaju kašnjenja u obnavljanju sastava Ustavnog suda, a s druge da nijedna državna institucija, uključujući i sam Ustavni sud, ne bi trebalo da ima moć da blokira proces nominovanja.&nbsp;
- Pored toga, ako dođe do blokiranja ili odlaganja obnove sastava, trebalo bi da se uspostave mehanizmi kako bi Ustavni sud mogao da nastavi sa funkcionisanjem - konstatuje VK.
Podsjećaju da član 154 Ustava Crne Gore utvrđuje tri osnova za prijevremeni prestanak mandata sudija Ustavnog suda: na lični zahtjev sudije, kada sudija ispunjava uslove za starosnu penziju i ako je sudija osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.&nbsp;
- Ustavni sud je dužan da preduzme dvije radnje u postupku koji se odnosi na prijevremeni prestanak mandata svojih sudija radi ispunjenja uslova za starosnu penziju: prvo, da na sjednici utvrdi činjenice o ispunjenju uslova za starosnu penziju. Drugo da obavijesti predlagača o ispunjenju uslova za starosnu penziju, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za starosnu penziju. Zakon o Ustavnom sudu ne reguliše oblik takvog „utvrđivanja“, koje, čini se, &nbsp;nemaju formu ni „odluke“, ni „rješenja“ - ističe se u Nacrtu mišljenja.
Dalje se navodi da se čini da je Ustavni sud protumačio član 154 Ustava kao zahtjev za donošenje „odluke“, koja zauzvrat zahtijeva većinu glasova.&nbsp;
- Međutim, Ustavni sud, umjesto da konkretno odluči o postojanju uslova za prestanak mandata, donio je odluke samo o tome da li da pošalje obavještenje predlagaču ili ne. Kao posljedica ovog tumačenja, kada Sud nije postigao većinu za slanje obavještenja, nije donio nikakvu formalnu odluku, i postoji samo zapisnik o glasanju, koji ponekad, ali ne uvijek, sadrži i upućivanje na zakon koji je Sud uzeo u obzir. U većini slučajeva, stav Ustavnog suda o primjenljivosti Zakona o radu može se zaključiti samo "a contrario" (razlog suprotnosti), iz nepostizanja većine potrebne za slanje obavještenja predlagaču. Čak i kada je Ustavni sud naveo zakon koji smatra primjenljivim, nije naveo nikakvo obrazloženje - dodaje se u Nacrtu mišljenja.
<h2>Poštovati procedure</h2>
VK je izrazila žaljenje što su nedostatak jasnih zakonskih odredbi o starosnoj granici i propust Ustavnog suda da, kroz formalne, obrazložene odluke, razjasni koji je zakon po ovom pitanju mjerodavan, doveo do pravne nesigurnosti.
Ipak, Venecijanska komisija smatra da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru propisanu Zakonom o Ustavnom sudu, koji zahtijeva formalno obavještenje od strane Ustavnog suda i podsjeća na obavezu lojalne saradnje među državnim institucijama u skladu s principima vladavine prava.
Komisija takođe smatra da, čak i ako važeće zakonodavstvo ne predviđa opsežna pravila o sukobu interesa i samoizuzeću, sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, vodeći računa o potrebi da se osigura da Ustavni sud, kao garant Ustava, može da funkcioniše kao demokratska institucija.
Venecijanska komisija je pozdravila saglasje da je potrebna zakonska reforma kako bi se osiguralo da se slična situacija ne ponovi.&nbsp;
- Ovo mišljenje se odnosi na elemente koji bi mogli postati dio takvih reformi. Da bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, Venecijanska komisija preporučuje razmatranje sljedećih predloga: usvajanje jasnog zakonskog okvira koji se izričito odnosi na starosnu granicu za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog mehanizma u vezi sa obavještavanjem o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda; usvajanje odredbe kojom se sudiji dozvoljava da nastavi da obavlja svoju funkciju dok novi sudija ne preuzme dužnost, kako bi se izbjegla situacija u kojoj su sudijske pozicije upražnjene zbog činjenice da novi sudije nisu imenovani; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, uz dužno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanja funkcionisanja Ustavnog suda - zaključuje se u Nacrtu mišljenja, uz poruku da VK ostaje na raspolaganju vlastima u Crnoj Gori za bilo kakvu dalju pomoć u ovom pitanju.

Tamara Klikovac

VK: Skupština morala da poštuje proceduru u slučaju Đuranović, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija

Riječi crnogorskog mudraca i člana “Kuluka” (prve sudske instance u Crnoj Gori) Sule Radova “Ne po zagonu, no po zakonu”, koje su danas uklesane na ploči postavljenoj na Pravnom fakultetu UCG, trebalo bi uklesati na ulazu u Skupštinu Crne Gore.
<h2>Blaga forma – snažan sadržaj </h2>
Mišljenje Venecijanske komisije – Evropske komisije za demokratiju putem prava (tijelo Savjeta Evrope) iako nijesu obavezujuća – snagom svog stručnog autoriteta predstavljaju snažan mehanizam za uspostavu vladavine prava, posebno u državama sa “hramajućom” demokratijom i slabim institucionalnim mehanizmima zaštite vladavine prava.
Crna Gora ima bogato iskustvo saradnje sa ovim respektabilnim tijelom Savjeta Evrope koje okuplja 60 država - sve evropske države osim Bjelorusije i Rusije (zvanično isključena 18.03.2022. godine nakon agresije na Ukrajnu) i druge van evropske države poput Kanade, Izraela, Brazila itd.
Ukoliko se na plenarnoj sjednici VK potvrdi “preliminarno mišljenje” da je Skupština Crne Gore bila dužna da “poštuje proceduru prilikom penzinosanja sudije Ustavnog suda” to –pored blage forme u kojoj se saopštava bi značilo – prekršen je Ustav!
To bi bila profesionalna, stručna i lična satisfakcija za sve koji su upozoravali da se – Ustav u dijelu člana 154 stav 3 morao poštovati i teška “diskvalifikacija” svih koji su to pitanje relativizovali, prećutali ili na kršenju Ustava insistirali.
Što se tiče političara – oni su “neuka stranka” i oni se uvijek mogu, za savaku svoju grešku, pozvati na “imunitet.” Pravnici – ne. 
<h2>Vlada bez “mišljenja”</h2>
Saradnja Crne Gore sa Venecijanskom komisijom traje još od pred-referendumskog perioda kada je od strane Vojislava Koštunice i njegovih istomišljenika u Crnoj Gori dovođeno u pitanje ko ima biračko pravo na referendumu. Od tada do danas VK je dala na desetine mišljenja, a samo u prvoj polovini 2024. godine dala je najmanje pet za Crnu Goru i to povodom zakona koji uređuju rad Sudskog savjeta i sudija, o državom tužilaštvu, o specijalnom državnom tužiocu … Tu je i mišljenje o zakonu koji uređuje pitanje zapljene i konfiskacije imovine pribavljene kriminalnom radnjom (139 plenarna sjednica VK 21/22.06.2024. godine).
Nažalost, Crna Gora, ipored zahtjeva za mišljenjem, ista nije u svim prilikama uvažila (slučaj sa izmjenama Zakona o predsjednika) a dodatan problem sa “Venecijancima” može biti i Zakon o Vladi iz oktobra 2023. godine. Naime, Ministarstvo javne uprave je zatražilo mišljenje na nacrt Zakona koje je razmatrano na 6-7 oktobra 2023. godine, a prijedloga ovog Zakona još nema u proceduri.
Tek slijedi zahtjev za mišljenje vezano za – izborno zakonodavstvo.
Dakle, svi putevi i dalje vode u – Veneciju.
<h2>Ustavni sud – samo (stalan)</h2>
U “nacrtu mišljenja” Venecijanske komisije se navodi da “postojanje osnova za privremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda treba da ocijeni sam Ustavni sud, kao elemenat organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprečava bilo kakav neprimjeren spoljašnji uticaj”. Šteta što nijesu dodali – bivših predsjednika…
Posebno treba obratiti pažnu, kada se objavi konačno mišljenje, na dio koji govori o – pravnoj sigurnosti.
VK konstatuje: “I ako primjenjivost Zakona o radu nije bila nedvosmisleno i eksplicitno utvrđena, procedura propisana Zakonom o Ustavnom sudu, koja zahtjeva formalno obavještenje Ustavnog suda, ipak je trebala da bude poštovana od strane parlamenta.” 
Možda, sada neki od kandidata za sudije Ustavnog suda nauče da neznanje demonstrirano na Odboru nije “prekršaj” već ozbilja profesionalna diskvalifikacija.
Ali, i za to ima lijeka ako se poslušaju riječi Aristotela - ”Prvi korak ka znanju je priznanje neznanja.”
<h2>EK – VK</h2>
U pogledu ozbiljnih implikacija koje će proizvesti mišljenje VK, posebno u budućim izvještajima EK vezanim za vladavinu prava, ne treba zanemariti da je prije neki dan u “non – pejperu” Evropske komisije, između ostalog, navedeno da je prethodni period od godinu dana: “obilježila duboka institucionalna i politička kriza nakon odluke Skupštine da jednostrano konstatuje da je sutkinja Ustavnog suda stekla uslov za penziju”. 
Dodatno, eksplicitno je zaključuno da ova: “odluka nije bila u skladu sa procedurom predviđenom Ustavom koja zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda”. 
EK je dalje, polazeći od ovog stava, zaključila: “Ovakvi događaji izazvali su veliku zabrinutost u pogledu poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti sadržanih u Ustavu"!
Pritom, EK upozorava da dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica “što je procedura parlamenta za izbor novog sudije Ustavnog suda nastavljena i nije zaustavljena do dobijanja mišljenja Venecijanske komisije”. 
<h2>Tumači zagondžije</h2>
Sada slijedi serija domaćih “tumačenja” šta je VK mislila, kazala, protumačila ….
Što se Udruženja pravnika tiče mi smo svoje kazali kada je trebalo, koliko je trebalo i kako je trebalo. 
Stoga, sada ovim zagondžijama što im je “zagon ispred zakona” kao ih opisa Sula, ostavljamo – naknadnu pamet.
Što se Vlade tiče, bolje je pamet u glavu, jer potpis premijera na dokument koji je sačinjen u prisustvu ambasadora EU u Crnoj Gori ozbiljno obavezuje i nije se igrati sa “našim najvažnijim spoljno-političkim partnerom”.
Treba li podsjetiti da je EK u “non-pjeperu” upozorila da će "od suštinskog značaja biti da se mišljenje Venecijanske komisije u potpunosti primijeni i da se poštuju uslovi političkog sporazuma, kako je dogovoreno između Vlade (uključujući i parlamentarnu većinu) i opozicije.

Zagon i zakon

Poslanik Demokratske partije socijalista (DP) Ivan Vuković kazao je da je Venecijanska komicija potvrdila ispravnost stava parlamentarne opozicije u vezi sa decembarskom odlukom Ustavnog odbora.
Vijesti, koje su imale u uvid u mišljenje Venecijanske komisije, pišu da je Skupština Crne Gore trebalo da poštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje od Ustavnog suda (US) o sticanju uslova za prestanak funkcije Dragani Đuranović u toj sudskoj instituciji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvenecijanska-komisija-danas-o-prijevremenom-prestanku-mandata-sutkinje-dragane-duranovic-i-nacrtu-zakona-o-vladi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Venecijanska komisija potvrdila je ispravnost stava parlamentarne opozicije u vezi sa decembarskom odlukom Ustavnog odbora kada je, protivno Ustavom propisanoj proceduri, penzionisana sutkinja Ustavnog suda - naveo je Vuković na mreži X.
On je naveo da bi bilo lijepo ovim povodom čuti, kako je rekao, pravne "stručnjake" iz vladajuće većine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1933431245779734674%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: VK potvrdila stav opozicije, lijepo bi bilo čuti pravne stručnjake većine

Učenički parlament Gimnazije Cetinje obratio se direktorice te ustanove Sanji Jelić žaleći se na ponašanje nove profesorice hemije Stanice Nedović koja se, kako tvrde, obraća učenicima na način koji nije u skladu sa profesionalnim i pedagoškim standardima.
U mišljenju dostavljenom direktoci Jelić, Učenički parlament obavještava da su na sastanku 31. januara ove godine ustanovili mnogo problema u ophođenju profesorice Nedović prema učenicima.&nbsp;
- Smatramo da svojim izjavama i stavovima stvara neprijatnu atmosferu u učionici, narušava dostojanstvo učenika i postavlja neprimjerene zahtjeve. Profesorica Stanica Nedović se obraća učenicima na način koji nije u skladu sa profesionalnim i pedagoškim standardima, koristeći izraze poput: “imam veću titulu i poziciju od vas”, “zamoli me”, “želim da mi ustajete vojnički”, “sa obrazovanjem dobijaš dostojanstvo”, “nedostojni ste gimnaziji”, “ treba da imate veće strahopoštovanje prema nekome sa visočijim obrazovanjem“ i “drago mi je da vidim strahopoštovanje kod tebe” – navedeno je u obraćanju Učeničkog parlamenta Gimnazije Cetinje u koji Portal ETV imao uvid.
Napominju da u demokratskom društvu termin “strahopoštovanje” ne postoji, da ga je sprovodio Adolf Hitler i da ga sprovode diktatori po svijetu.
- A u Crnoj Gori vlada demokratija pa taj primjer ne postoji ni na jednom nivou – konstatuju u Učeničkom parlamentu.
Dodaju da se profesorica Nedović upoređuje sa Petrom II Petrovićem Njegošem, ističe da ima „umni vid“ i insistira na tome da joj se učenici obraćaju sa posebnom vrstom poštovanja koje prevazilazi uobičajene norme odnosa između profesora i učenika.
Ovakav način komunikacije, napominju, nije u skladu sa osnovnim pravima učenika i principima obrazovanja.&nbsp;
U Učeničkom parlamentu Gimnazije smatraju da Nedović ovim krši više odredbi Ustava, među kojima član 8 - Zabrana izazivanja i podsticanja mržnje i diskriminacije, član 17 - Zaštita dostojanstva i prava učenika, član 19 - Pravo na slobodu i ličnu sigurnost i član 74 - Pravo na obrazovanje.
- Smatramo da profesor u srednjoj školi treba da se ponaša profesionalno, sa poštovanjem prema učenicima, bez nametanja osjećaja hijerarhijske nadmoći. Iako je prirodno da nastavnik ima autoritet u učionici, mislimo da treba da se temelji na znanju, poštovanju i sposobnosti da inspiriše učenike, a ne na zahtjevima za strahopoštovanje ili vojničko ustajanje. Izrazi poput „imam veću titulu i poziciju od vas“ ili „želim da mi ustajete vojnički“ djeluju neprimjereno u obrazovnom kontekstu, jer ne doprinose zdravoj komunikaciji i učenju. Koristeći ovakav ton, profesorica, prelazi granice profesionalnog ponašanja. Ovakvo ponašanje u nastavi stvara neprijatnu atmosferu, pa Vam se shodno tome i obraćamo – napomenuli su u Učeničkom parlamentu.
Kao dodatan problem ističu to što profesorica ima poteškoća sa korišćenjem crnogorskog jezika u nastavi.&nbsp;
- Umjesto da se koristi službenim jezikom, često koristi stručne izraze na drugom jeziku, koji učenicima nijesu poznati. Ovo otežava praćenje nastave i razumijevanje gradiva, čime se krši član 11 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji jasno propisuje da se nastava izvodi na službenom crnogorskom jeziku. Osim toga profesorica govori pretiho, uz obrazloženje da “sa većim obrazovanjem postaješ tiši” – navedeno je u obraćanju Učeničkok parlamenta.
Smatraju da je, u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, odnosno članom 111, prema kojem nastavniku prestaje radni odnos ukoliko ponižava ili vrijeđa učenika, potrebno preduzeti odgovarajuće mjere.&nbsp;
- Profesorica je svojim postupcima, navedenim u prethodnim primjerima, prekršila ove principe. Smatramo da je takva reakcija neophodna kako bismo kao učenici mogli ostvariti svoje pravo na obrazovanje u okruženju međusobnog poštovanja i u skladu sa profesionalnim pedagoškim standardima. Očekujemo Vaš odgovor i preduzimanje adekvatnih koraka kako bi se ovakvo ponašanje sankcionisalo – poučili su direktorici Jelić iz Učeničkog parlamenta Gimnazije Cetinje.
<h2>CGP pisao ministarki Jakšić-Stojanović: Ko štiti direktoricu Jelić i drži je po svaku cijenu na čelu cetinjske Gimnazije</h2>
Povodom ovog slučaja nevladina organizacija CGP obratila se danas otvorenim pismom ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović, upozoravajući na, kako navode, alarmantno stanje u Gimnaziji na Cetinju i direktno urušavanje obrazovnog sistema u toj ustanovi.
Pismo je upućeno nakon brojnih pritužbi roditelja i profesora, a u njemu se insistira na hitnom reagovanju Ministarstva u skladu sa već utvrđenim zakonskim nepravilnostima.
“Srozavanje ugleda cetinjske Gimnazije je nešto što ne smijemo i nećemo dozvoliti, poručuju iz CGP, pozivajući se na zapisnik Uprave za inspekcijske poslove br. UP IN 01-749/25 - 338/3, koji je sastavljen nakon inspekcijskog nadzora obavljenog 27. maja 2025.
Prema tvrdnjama iz pisma, inspektorka Grbavčević je pred Savjetom roditelja usmeno iznijela preporuku za razrješenje direktorice Snežane Jelić, navodeći brojne povrede zakona i procedura.
U dopisu se podsjeća da su problemi u upravljanju Gimnazijom dokumentovani još krajem prošle godine, kada je Prosvjetna inspekcija, po prijavi profesora Milorada Tomića, donijela rješenje 12. decembra 2023. godine (UP IN- 0401-741/23-47064/5), kojim je takođe potvrđena povreda zakona.
- Pored brojnih inicijativa koje su ukazivale na nezakonitosti u radu direktorice, posebno zabrinjava ignorisanje obraćanja Đačkog parlamenta, koji je 4. februara 2025. uputio zahtjev Prosvjetnoj inspekciji, navodeći konkretne probleme u funkcionisanju škole - navodi se u obraćanju CGP.
Iz ove NVO upozoravaju da se već duže vrijeme sprovodi sistematsko urušavanje nastavnog kadra, kroz smjene kvalifikovanih i iskusnih profesora i njihovu zamjenu osobama čije su kompetencije upitne, pa i onima koje po zakonu ne bi smjele obavljati nastavničke funkcije.
- Direktorica zapošljava po sopstvenim aršinima, ignorišući zakon, i uporno tvrdi da to "nije ništa strašno". To stvara osnovanu sumnju da uživa političku ili institucionalnu zaštitu. Zato pitamo ko štiti direktoricu Jelić i nepoštovanjem zakona je drži po svaku cijenu na čelu nekada ugledne cetinjske Gimnazije - ističe se u dopisu.
CGP poziva MPNI da postupi u skladu s nalazima inspekcije i preduzme hitne mjere.
- Nečinjenjem se šalje poruka da su institucije slabe, a da je partijska ili ideološka lojalnost važnija od stručnosti, obrazovanja i dobrobiti đece - zaključuje se u otvorenom pismu koje potpisuje ovlašćena predstavnica ove organizacije Svetlana Pajović-Musić.

Učenički parlament Gimnazije Cetinje žali se na ponašanje profesorice hemije: Narušava dostojantsvo đaka, upoređuje se sa Njegošem, slabo govori crnogorski…

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević očekuje da će sjednica Skupštine, na kojoj će se poslanici ponovo izjasniti o Sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), biti održana prije Dana nezavisnosti i uvjerena je da će ponovo dobiti većinsku podršku.
- Nemamo još tačan datum nove sjednice. Naravno, to će biti što prije, nastoji se da bude održana prije praznika. Da li će to biti 19. ili 20. maj - odlučiće predsjednik Skupštine i o tome obavijestiti poslanike - kazala je Gorčević u emisiji "Iznova" na Televiziji Nova M.
Crnogorski parlament je 23. aprila, po hitnom postupku, usvojio zakone o potvrđivanju dva sporazuma koja je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je šest dana kasnije proglasio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji, dok je drugi koji se odnosi na Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina vratio poslanicima na ponovno odlučivanje.
Prethodno je zatražio mišljenje komesarke za proširenje Marte Kos koja je u odgovoru Milatoviću konstatovala da ovaj dokument na prvi pogled nije suprotan pravu Evropske unije (EU), niti Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU (SSP), ali upozorava da bi nepravilna primjena i tumačenje nekih njegovih odredbi mogli dovesti do kršenja ovih propisa u oblasti javnih nabavki i diskriminacije evropskih i crnogorskih kompanija u korist potencijalnih investitore iz UAE.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dok predsjednik države, opozicija i NVO sektor smatraju da je Kos potvrdila ono na šta sve vrijeme upozoravaju, odnosno ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma koji odudaraju od pravne tekovine EU, a tiču se javnih nabavki, tendera i konkurencije, u vlasti su zadovoljni stavom iz EK i tumače ga kao zeleno svjetlo postojećoj sadržini dokumenta.
Na tom stanovištu je i ministarka Gorčević koja tvrdi da se mišljenje evropske komesarke ne kosi ni sa jednom izjavom iz Vlade.
- Jasna poruka koju smo dobili iz ovog mišljenja je da Sporazum sa UAE nije protivan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, nikakvim odredbama koje se kose sa evropskim pravom, niti na bilo koji način može ugroziti naš evropski put. Međutim, s obzirom da je EK naš partner i prijatelj u cjelokupnom procesu, oni nam nude podršku i pomoć kako bi na najbolji način išli ka implementaciji i potpisivanju ugovora koji će i dalje biti usklađen sa pravom EU - istakla je Gorčević.
Vjeruje, kako je rekla, da su mišljenjem komesarke Kos odagnate dileme oko Sporazuma, ali i da su postavljena neka nova pitanja vezana za ugovor.&nbsp;
Komentarišući glavne primjedbe da Sporazum ne poštuje princip konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu i da bi se mogla prekrišti pravila EU o javnim nabavkama, Gorčević je rekla da svaki međudržavni ugovor koji proističe iz sporazuma mora dobiti mišljenje Evropske komisije prije potpisivanja.
- U slučajevima da neki nacrt ugovora ne bude dobro napisan i predat, EK će nam skrenuti pažnju prije njegovog potpisivanja. To smo u obavezi, posebno u završnoj fazi zatvaranja poglavlja, i niko neće dozvoliti da neka tehnička procedura ugrozi naš vanjskopolitički cilj - uvjerava Gorčević.
Stoga je uvjerena da poslanici sada definitivno mogu glasati kao i prije nekoliko nedjelja.
Podršku Sporazumu sa UAE prvi put su dali Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, a Gorčević je uvjerena da će poslanici iz tih partija ponovo pritisnuti zeleni taster.
- Na osnovu informacije koju sada imam i razgovora sa političkim partijama vjerujem da će biti isti ishod kao i prvi put - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Skupština će ponovo o Sporazumu prije praznika, očekujem isti ishod

Sastanak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i specijalnog američkog izaslanika Stiva Vitkofa završen je poslije gotovo pet sati. Kiril Dimitrijev se kratko oglasio nakon sastanka na društvenoj mreži "X".
Uz Putina, rusku delegaciju činili su i njegovi savjetnici Kiril Dimitrijev i Jurij Ušakov, dok je uz Vitkofa član američke delegacije zet američkog predsjednika Donalda Trampa Džared Kušner.
Prema najavama svjetskih medija, američka delegacija trebalo je da predstavi Putinu izmijenjen mirovni plan, koji je sa 28 sveden na 19 tačaka, a sastanak u Moskvi održan je nakon dvije nedjelje intenzivne dimplomatije oko Trampovog plana, uključujući dvije runde pregovora između SAD i Ukrajine.
Za sada nema zvaničnih saopštenja o rezultatima razgovora. Samo je Putinov savjetnik Kiril Dimitrijev objavio fotografiju sa sastanka i uz nju napisao "produktivno", uz stiker goluba sa maslinovom grančicom koji simbolizuje mir.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkadmitriev%2Fstatus%2F1995970863326527559%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995970863326527559%7Ctwgr%5E2e5a58dafdd017f1aa307e113ab880f983eb0196%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Završen sastanak Putina i Vitkofa, Dimitrijev objavio da su razgovori bili produktivni

Prema pisanju izraelskih medija, tokom telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjaahua razgovaralo se o potrebi da izraelska strana bude bolji partner.
Netanjahu je zatražio od Trampa da mu nastavi pomagati u obezbjeđivanju pomilovanja od predsjednika Isaaca Herzoga tokom telefonskog razgovora.
Tramp je, s druge strane, rekao Netanjahuu da vjeruje da će se pitanje pomilovanja riješiti, ali se nije obavezao na dalje akcije. Neimenovani američki zvaničnik kaže da se Netanyahu nadao dodatnoj intervenciji, ali da Trump smatra da je već učinio sve što je mogao.
Drugi izraelski zvaničnik izjavio je da je Tramp prvi pokrenuo pitanje pomilovanja tokom razgovora i da su se oba lidera složila da ponovo razmotre ovo pitanje u budućim pozivima ili sastancima.
Kanal 12 izvještava da se razgovor brzo prebacio na osjetljive političke teme, kao i da, što se tiče Gaze, Tramp traži od Netanyahua da bude „bolji partner“ u napredovanju u narednim fazama sporazuma, dok je Netanyahu odgovorio da „čini sve što može“.
Tramp je takođe vršio pritisak na Netanyahua u vezi s operativcima Hamasa zarobljenim u tunelima Rafaha, pitajući „zašto su ubijani umjesto da im se dozvoli da se predaju“, prema američkim zvaničnicima. Netanyahu je navodno odgovorio da su ubijeni bili naoružani i opasni, te da su zbog toga eliminisani.

Novi detalji razgovora Trampa i Netanjahua: Od Izraela se traži promjena politike u Pojasu Gaze

Američki državni sekretar Mark Rubio izjavio je danas, nakon sastanka kabineta u Bijeloj kući da rat u Ukrajini nije američki rat, prenijeli su američki mediji.
- To nije naš rat, to nije predsjednikov rat. To se nikada ne bi dogodilo da je Donald Tramp bio predsjednik. On je jedini lider na svijetu koji može da pomogne da se to okonča - rekao je Rubio, prenosi Sky News.
Tramp je ranije danas na sjednici kabineta rekao da SAD više ne učestvuju finansijski u ratu u Ukrajini i da se njegova administracija fokusira na diplomatsko okončanje rata.
On je optužio bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena da je "dijelio milijarde dolara kao bombone", navodeći da je "ogroman dio" pomoći bio isporučen u gotovini, a ostatak u opremi.
Tramp je naglasio da njegova administracija ne daje besplatnu vojnu pomoć.

Rubio: Rat u Ukrajini nije američki rat

Željko Obradović oglasio se, kako je ranije i najavio, povodom odlaska iz Partizana, čime je stavio tačku na dane neizvjesnosti nakon podnošenja ostavke. Nakon kratkog obraćanja koje je objavljeno ranije tokom dana, klub je večeras predstavio i njegov kompletan oproštajni video.
Obradović je na početku istakao da je odluka o napuštanju klupe Partizana bila izuzetno teška.
- Prošlu srijedu odlučio sam da preuzmem odgovornost za sve što se loše dogodilo ove sezone i ostao sam pri toj odluci. Dobio sam nebrojeno poziva i poruka od svih vas kojima je Partizan u srcu, kao i meni. Razlog što se obraćam danas jeste taj što ste to vi željeli. Odluka koju sam donio je veoma teška - započeo je Obradović.
Naglasio je da u potpunosti stoji iza svega što je napisao u prvom saopštenju.
- Obraćanje u srijedu bilo je kratko, ali sam iza svake riječi i dalje. Ono što se kasnije dešavalo nisam želio da se dogodi. U utorak uveče, nakon teške utakmice, rekao sam stručnom štabu da donosim odluku za koju sam bio siguran da je dobra za klub i ekipu. Sjutradan sam je saopštio predsjedniku, koji je razumio moje razloge. Dogovor je bio da se ja obratim javnosti, ali informacije kruže i teško ih je kontrolisati - objasnio je trener.
Potom je otvoreno progovorio o problemima koji su, kako kaže, kulminirali još tokom ljeta.
- Neke stvari nisu funkcionisale. Zoran Savić nije imao ugovor, a prelazni rok je tekao. Bio sam iznenađen informacijom da Brendon Dejvis napušta klub, a da treba da dovedemo Osetkovskog, za kojeg sam rekao da nije igrač za nas. Ostoja mi je tada rekao: ‘Već smo ga potpisali’. To nije bio moj potpis, iako se momak ponašao maksimalno profesionalno. Ali istine radi - to nije bila moja odluka - istakao je Obradović.
Dotakao se i turneje u Australiji, koja je donijela brojne komplikacije.
- Podržao sam odlazak jer je klub imao potrebu, ali su se igrači povređivali. Ostali smo gotovo bez visokih igrača. Molio sam da se riješi ugovor sa Savićem i da dovedemo centra. Bruno je stigao pred kraj priprema, a da bismo ga doveli morali smo otpustiti Frenka Nilikinu, što je bila vrlo teška odluka. Nakon toga povrijedili su se Karkik i Milton, ostali smo bez plejmejkera. Teška situacija za mene kao trenera.“&nbsp;
Dodao je da su ga kontaktirali članovi uprave koji su napuštali klub, te apelovao na jedinstvo.
- Ti ljudi su mnogo dali Partizanu. Molim ih da razmisle ponovo. Apelujem i na navijače da ostanu jedinstveni i da ne bude incidenata. Toliko smo se borili da se vratimo u Evroligu.“
U emotivnom završetku, Obradović je istakao koliko mu je Partizan značio.
- Da sam ovakvu situaciju imao u bilo kom drugom klubu, davno bih otišao. Ali Partizan nisam mogao napustiti - to je moja najveća ljubav. Hvala vam na četiri i po predivne godine. Nadam se da ovo nije posljednji put da sam u Partizanu. Vrijeme će pokazati. Navijači su snaga Partizana. Molim sve ljude u klubu da još jednom razmisle o ostavkama - zaključio je Obradović.&nbsp;

Željko Obradović objasnio odlazak iz Partizana: Ovo je bila najteža odluka u mojoj karijeri

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.

Tag: misljenje