Ministarstvo javne uprave odbacuje neutemeljene tvrdnje predsjednice SO Šavnik Nadežde Kotlice da se ovo Ministarstvo u tumačenju lokalnih dilema upravlja duplim aršinima - poručili su u tom resoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.3777%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkotlica-dukaju-zasto-se-u-tumacenju-lokalnih-dilema-upravlja-duplim-arsinima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni ističu da je mišljenje Glavnom gradu Podgorica dato povodom potpuno drugačije pravne situacije, u kojoj je primjena odredbi člana 14 Zakona o izboru odbornika i poslanika u potpunosti primjerena svrsi zbog koje je uspostavljena.
- Podsjećamo da je u konkretnoj situaciji izborni proces bio okončan, u smislu da je opštinska izborna komisija objavila rezultate izbora, a da je u periodu do potvrđivanja mandata nastala potreba za održavanjem sjednice Skupštine Glavnog grada - naveli su u MJU.&nbsp;
Naglašavaju da cilj i smisao primjene odredbe člana 14 Zakona o izboru odbornika i poslanika nije u obezbjeđivanju neograničenog trajanja mandata odbornika.
- Kako to tumači predsjednica SO Šavnik, već upravo da se stvore uslovi za nesmetano funkcionisanje lokalne samouprave u kratkom vremenskom periodu, kada to zahtijevaju konkretne okolnosti - dodali su u resoru kojim upravlja Maraš Dukaj.
U tom smislu je, dodaju, i dato mišljenje na zahtjev Glavnog grada.
- Što apsolutno nije ista situacija kao u opštini Šavnik, obzirom da je mandat odbornicima SO Šavnik počeo još 2018. godine i da u 2025. godini sigurno nema izborni legitimitet za donošenje odluka - istakli su oni.
Ministarstvo javne uprave se, u davanju mišljenja i tumačenju propisa, rukovodi, tvrde oni, isključivo principima ustavnosti, zakonitosti, demokratske odgovornosti.
- Što toplo preporučujemo i odbornicima SO Šavnik, a u cilju očuvanja Ustavom zajemčenog prava građana na lokalnu samoupravu - zaključili su u MJU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MJU: Mišljenje za Podgoricu dato povodom potpuno drugačije pravne situacije u odnosu na Šavnik

Nacrt zakona o Vladi poslat je danas na mišljenje Evropskoj komisiji (EK), saznaje Portal RTCG.&nbsp;
Ukoliko se ovaj zakon usvoji, Crna Gora će po prvi put riješiti ovo važno sistemsko pitanje, saopšteno je Portalu RTCG iz Vlade.
Zakon o Vladi je već duže tema u crnogorskoj javnosti i brojne partije i organizacije civilnog društva apelovale su da što prije bude usvojen.
Ranije je iz Ministarstva saopšteno da je Crna Gora jedina država u regionu koja nema zakon o Vladi.
- Donošenjem tog zakona sistemski će se urediti sva pitanja značajna za sastav, mandat, način rada i odlučivanja Vlade, kao i za odnos sa drugim organima i druga pitanja od značaja za rad Vlade - kazali su iz ranije iz MJU.
To će, kako su tada dodali, biti osnov i svakoj budućoj izvršnoj vlasti da, u skladu sa najboljim praksama i principima dobrog upravljanja, vrši svoju funkciju.
Iz Ministarstva su poručili da kontinuirano rade na pripremi Predloga zakona o Vladi.
Oni su podsjetili da je radno tijelo za pripremu Predloga zakona o Vladi, koje je formirano sredinom juna 2022. godine, pripremilo Nacrt zakona.
- MJU je krajem jula 2022. dostavilo Vladi Nacrt zakona s kojim se Vlada upoznala - naveli su ranije iz tog Vladinog resora.
Prema njihovim riječima, Nacrt zakona u septembru 2022. godine stavljen na javnu raspravu i da je sačinjen izvještaj sa javne rasprave koji je objavljen.
- Nacrt zakona o Vladi dostavljen je i SIGMA-i na uvid i komentare, a nakon određenih usaglašavanja sa komentarima dobijenim od njihovih predstavnika, tekst ovog zakona dostavljen i EK, a zatim Venecijanskoj komisiji (VK) - rekli su iz MJU.
VK je, kako su naveli, na plenarnom zasijedanju u oktobru 2023. godine usvojila mišljenje o Nacrtu zakona, u kojem je taj zakonski tekst dobio pozitivnu ocjenu sa određenim sugestijama i preporukama za dalje poboljšanje.
Iz Ministarstva su podsjetili i da su u decembru 2023. godine organizovali okrugli sto pod nazivom „Zakon o Vladi – otvorena pitanja”.
- Nacrt zakona dalje je unaprijeđen nakon dobijenih komentara sa okruglog stola, kao i sa mišljenjem VK koja ukazuje na optimalan broj ministarstava - naveli su iz MJU.
Kako su kazali, imajući u vidu da tekst zakona potrebno uskladiti sa GRECO preporukama, u saradnji sa Kancelarijom Savjeta Evrope (SE) u Crnoj Gori pripremljen je dokument u okviru Horizontalnog programa Evropske unije i SE za Zapadni Balkan i Tursku, pod nazivom „Vodič za MJU za formulisanje članova Zakona o Vladi koji se tiču provjere integriteta i kodeksa ponašanja“.
- Nacrt zakona je inoviran u skladu sa preporukama iz tog dokumenta, i trenutno je u fazi usaglašavanja sa nadležnim Sekretarijatom za zakonodavstvo, nakon čega će se, u skladu sa procedurama, dostaviti EK na mišljenje - rekli su iz Ministarstva.

1250x600

Nacrt zakona o Vladi poslat na mišljenje EK

Ministarka evropskih integracija Maida Gorčević kaže da je pravo pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Dragane Đuranović, kakva god ta odluka bila.
Poslanici opozicije više od mjesec blokiraju rad parlamenta jer smatraju da je skupštinski Ustavni odbor, usvojenom konstatacijom o prestanku mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, prekršio najviši pravni akt zemlje. Brojni zakoni su sada na čekanju, među njima i predlog budžeta za tekuću godinu. Mnogi smatraju da krizu jedino može da riješi Venecijanska komisija kao što se to dešavalo u prošlosti kada je Crna Gora u pitanju.
Ministarka Maida Gorčević smatra da nije pravo pitanje ko će toj instituciji poslati upit, već hoće li ta odluka biti prihvaćena od svih.
- Ali ukoliko će i to mišljenje koje dođe biti upitno opoziciji, onda smo samo gubili vrijeme i nismo riješili ništa - rekla je Gorčević za Radio Crne Gore.
Gorčević smatra da blokada parlamenta od strane opozicije šteti državi Crnoj Gori i da je neophodno što prije riješiti krizu.
- Vjerujem da nikom ne odgovara parlament koji ne radi i ovo zaista smatram da ne odgovara ni opoziciji, ni parlamentarnoj većini. Ono što je najbitnije, ne odgovara građanima - kaže ona.
Gorčević navodi da je Ustavni sud, uprkos svim kritikama, funkcionalan.
- Da je i nakon odlaska u penziju Đuranović taj sud je donosio odluke - kazala je ona.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč izjavila je juče da je opozicija spremna da sasluša mišljenje Venecijanske komisije, ali i da je izvršnoj vlasti ponudila platformu za razgovor. Poručila je i da će DPS blokirati rad svih lokalnih skupština ukoliko vlast u Budvi ne bude formirana do 12. februara.

Gorčević: Nije pitanje ko će VK poslati upit, već hoće li opozicija prihvatiti mišljenje

Tokom ponovljenog suđenja za silovanje po tužbi pokreta MeToo advokati bivšeg holivudskog producenta Harvija Vajnstina, osuđenog za silovanje i seksualno zlostavljanje, zatražili su danas od sudije da njihovom branjeniku dozvoli da zbog bolesti noći provodi u bolnici u Njujorku umjesto u zatvoru.
Nekadašnji filmski mogul Harvi Vajnstin (73) stigao je u sud u invalidskim kolicima, kao što je to činio i na svim dosadašnjim pojavljivanjima pred sudom, prenosi AP.
Vajnstinovi advokati su u svom pismenom zahtjevu naveli da boravak njihovog branjenika u ozloglašenom zatvorskom kompleksu Rajkers Ajlend u Njujorku pogoršava njegove zdravstvene probleme i da bi mu zbog toga bio potreban noćni boravak u zatvorskom odjeljenju bolnice Belvju.
- U posljednjih nekoliko mjeseci Vajnstin je više puta premještan u Belvju na liječenje zbog različitih bolesti, uključujući hroničnu mijeloidnu leukemiju, srčane probleme, dijabetes, opstruktivnu apneju tokom spavanja i ozbiljna ograničenja u sposobnosti hodanja - rekao je njegov advokat Imran Ansari.

Harvi Vajnstin na ponovljeno suđenje stigao u kolicima: Advokati traže da noću bude u bolnici

Dokle god deklarativni građanisti zarad bilo kakvih interesa - bilo ideoloških, bilo foteljaških, bilo nekih funkcionerskijh apanaža - ostaju u koalicijama sa krajnje desnim opcijama, mi nemamo vrijednosnu šansu da se zaista istinski okrenemo ka Evropi - ocijenila je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, politikološkinja i kolumnistkinja Analitike Nevena Kovačević.
Osvrt Evrope na Crnu Goru, ali i na region, prema njenim riječima, nije objektivan, jer vjerovatno gledaju iz neke druge perspektive - i više kroz ružičaste naočare.
- Sporazum koji je (p. a. premijer Milojko) Spajić potpisao sa opozicijom je prije, čini mi se, prekršen nego što je potpisan, jer se odmah nakon potpisivanja tog Sporazuma počelo opet sa potenciranjem istih tema, apsolutno se bije odstupilo od one agende koju parlamentarna većina zastupa, a premijer Spajić nema snage da se suprotstavi. Sa druge strane, vi imate ono što je politički pametno kada je riječ o italijanskoj premijerki, ako se sjećate ona je došla na vlast kao neko ko je bio predstavljen kao predstavnik ekstremne desnice, međutim ona je napravila politički pametno jedan dobar balans da se ne zamjera previše velikim silama, odnosno onima koji su nekakva kontra teža Evropi, a da sa druge strane ne radi ni ono što je suprotno državnim interesima Italije, tako da ona vodi jednu vrlo pragmatičnu politiku, i u tom smislu evropski lideri možda i ove naše regionalne posmatraju na isti način, da i oni umiju da tako balansiraju, da i oni negdje mogu da nađu te strateške politike, koje ne bi nužno bile ideološki obojene, nego bi ipak na kraju bile suštinski okrenute ka Evropi - rekla je Kovačević.
Sagovornica emisije Na kraju dana podsjeća na izjavu poslanika građanskog Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića da oni teže da budu korektiv predsjedniku Opštine Nikšić Marku Kovačević, te dodaje da se ne može biti korektiv nekome ko ima fašističke stavove.
- Sa (p. a. predsjednikom Skupštine Andrijom) Mandićem znamo na čemu smo, sa (liderom Novse srpske demokratije Milanom) Kneževićem i sa Kovačevićem mi znamo, ali možda neupućeni i onaj mali broj naivnih građana i građanki Crne Gore još vaga na čemu smo sa PES-om i Demokratama, iako ja mislim da je to vrlo jasno. Kod PES-a je dobar dio ideološki obojen upravo shodno ovoj parlamentarnoj većini sa kojom su, a onaj drugi dio ostaje u toj koaliciji, odnosno u tom aranžmanu zarad nekih ličnih interesa i pozadina u suštini dođe na isto. Ja bih voljela da sve ove poruke koje mi čujemo iz Evrope se primjenjuju u praksi i da mi zaista imamo nekakva praktična uvjerenja da će do ulaska u Evropsku uniju zaista doći, a ta praktična uvjerenja nama ne može da da Evropa, može podrškom koju nam daje i ocjenom našeg napretka zasnovanog na zaslugama, ali ako se naš napredak bude ocjenjivao shodno zaslugama, bez poklanjanja poput onoga kakav smo imali darivanjem IBAR-a, onda nećemo.dobro proći i onda nećemo otići dalje od Ibarske magistrale, to sam davno rekla, nažalost - zaključila je Kovačević.&nbsp;
Smatra da je "sve ovo lijepo i ambiciozno, da ima jedan optimističan prizvuk", ali da ona to mora da posmatram sa dozom realnog skepticizma.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZTKt4_bfwjo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Dokle god deklarativni građanisti ostaju u koalicijama sa krajnje desnim opcijama, mi nemamo vrijednosnu šansu da se okrenemo Evropi

Zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko izjavila je da je ostvaren "znatan napredak" u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama o sveobuhvatnom ekonomskom sporazumu o partnerstvu, koji uključuje i dogovor o rijetkim zemnim mineralima.
U objavi na platformi Iks Sviridenko je navela da će timovi s obje strane nastaviti raditi na konkretnim tačkama sporazuma, ali da je "mnogo toga već dogovoreno".
- Sada smo se složili s američkom stranom da taj napredak zabilježimo kroz relevantni memorandum o namjeri. Pripremamo se da uskoro završimo formalizaciju sporazuma - napisala je Sviridenko, ne navodeći detalje.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa je osiguranje lanaca snabdijevanja rijetkim zemnim mineralima odredila kao strateški prioritet, posebno kako globalna konkurencija s Kinom postaje sve oštrija. Sporazum s Ukrajinom u Vašingtonu se vidi kao način da se diverzifikuju izvori ključnih minerala i smanji američka zavisnost od kineskog izvoza.
Takođe se smatra da Tramp ovaj sporazum vidi i kao način nadoknade za milijarde dolara pomoći koju je Vašington pružio Ukrajini u njenom ratu s Rusijom, započetim nakon ruske invazije u februaru 2022. godine.
Pregovori o prekidu vatre odvijaju se paralelno s razgovorima o ekonomskom partnerstvu.
Sviridenko je izjavila da će, kada nacrt sporazuma bude završen, biti potrebna njegova ratifikacija u ukrajinskom parlamentu kako bi se osiguralo da je u skladu s dugoročnim nacionalnim interesima Ukrajine.
- Taj sporazum će stvoriti prilike za ulaganja i razvoj u Ukrajini te postaviti temelje za stvarni ekonomski rast i za Ukrajinu i za Sjedinjene Države - rekla je ona.
Izjava Julije Sviridenko dolazi dan nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski nedavne razgovore između SAD i Ukrajine ocijenio kao "pozitivne", posebno u kontekstu paralelnih i važnih pregovora o strateškim mineralima - resursima ključnim za savremene tehnologije i nacionalnu sigurnost.
Zelenski je potvrdio da se održava više sastanaka i pozvao javnost da nastavi pratiti razvoj situacije.
Međutim, pregovori se odvijaju u sjeni dugotrajnih tenzija između Trampa i Zelenskog.
Tramp je 30. marta javno optužio Zelenskog da pokušava odustati od sporazuma o strateško važnim mineralima, upozorivši da bi takav potez mogao izazvati "ozbiljne posljedice".
Optužba je uslijedila nakon izvještaja Blumberg njuza da se Ukrajina priprema predložiti ključne izmjene nacrta sporazuma, posebno u vezi s rijetkim zemnim mineralima - resursima vitalnim za elektroniku, odbrambene sisteme i tehnologije obnovljivih izvora energije. Navodne izmjene uključuju i povećanje američkih ulaganja u ukrajinski rudarski sektor.
Prema pisanju Fajnenšel tajmsa i Blumberga, Sjedinjene Države zagovaraju novi strateški okvir koji bi im osigurao pristup ukrajinskim energetskim resursima i produbio bilateralnu saradnju u ključnim sektorima.
Kako se Kijev i Vašington približavaju formalizaciji šireg ekonomskog partnerstva i sporazuma o strateškim mineralima, ovi razgovori bi mogli oblikovati ukrajinsku poslijeratnu ekonomiju i promijeniti geopolitičku ravnotežu u lancima snabdijevanja energijom i tehnologijom u Evropi i šire.

Ukrajina bilježi napredak u pregovorima sa SAD o partnerstvu i mineralima

Fudbaleri londonskog Arsenala i Intera iz Milana igraće u polufinalu Lige evropskih šampiona.
Arsenal je u Madridu, u revanš meču četvrtfinala, savladao Real 2:1 i sa dva trijumfa, nakon 16 godina, izborio polufinale.
Prvi duel u Londonu dobio je 3:0.
Londonski tim do pobjede vodili su Bukajo Saka u 65. i Gabrijel Martineli u trećem minutu sudijske nadoknade.
Jedini pogodak za Real, koji je branio trofej, postigao je Vinisijus u 67. minutu.
Inter i Bajern igrali su u Milanu neriješeno 2:2, ali je italijanski tim slavio zahvaljujući pobjedi u Minhenu od 2:1.
Bajern je poveo golom Herija Kejna u 52. minutu.
Izjednačio je Lautaro Martinez u 58, a potpuni preokret donio je Benžamin Pavar u 61. minutu.
Konačan rezultat postavio je Erik Dajer u 76. minutu.
Arsenal će u polufinalu igrati protiv Pari Sen Žermena, dok će rival Intera biti Barselona.
Prvi mečevi polufinala na programu su 29. i 30. aprila, dok su revanši sedam dana kasnije.

Arsenal i Inter u polufinalu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: misljenje