Među brojnim falsifikatima koji se potonjih godina u Crnoj Gori uspostavljaju kao obnavljanje narodne tradicije nakon 70-godišnjega ropstva pod mrskim antifašizmom, uspostavljena je tobožnja razlika između Vaskrsa (najčešće s neistorijskim dugim a - bilo kao â bilo kao á) i Uskrsa. Onaj prvi navodno je pravoslavni termin, ovaj drugi navodno je katolička odlika. Na stranu to što se ovaj drugi (koji se nameće maltene kao strani) mogao uspostaviti još i prije hrišćanskoga raskola, što ga kao narodni oblik i oblik koji je korišćen u religijskome životu u Crnoj Gori potvrđuje nebrojena literatura o ovome prostoru, današnji zadrti tradicionalisti u Crnoj Gori - kao i u ostalome - i u ovome slučaju biraju netradicijski i nenarodni termin Vaskrs umjesto Uskrs. A između oblikâ Uskrs i Vaskrs razlika je jednaka kao između recimo uvući i vavući, ugađanje i vagađanje, ugnijezditi i vagnijezditi, ugodnik i vagodnik, uzbuditi i vazbuditi, uzdahnuti i vazdahnuti, uzglavnica i vazglavnica, uzlećeti i vazlećeti, uliti i valiti, unijeti i vanijeti, uspomena i vaspomena i tako redom. Ako vam ovi prvi zbilja djeluju kao odlika katolika a ovi drugi kao odlika pravoslavaca, ne čitajte dalje. Ako ste pak čuli koga i mimo katolika da kaže uznijeti umjesto vaznijeti, onda preispitajte koliko je naziv Vaskrs zbilja tradicionalan u Crnoj Gori, i to onoj pravoslavnoj, proruskoj, tradicionalnoj, petrovićevskoj, njegoševskoj. Ako je vjerovati našim neznavenim političarima, &nbsp;pravoslavne su vladike iz dinastije Petrović-Njegoš slavile katolički Uskrs jer ćete recimo baš kod Njegoša, i to u Gorskom vijencu, naći: "i šarajte uskrsova jaja" ili "uskrsnuli s kosovske grobnice". A onda se ta katolička njegoševska tradicija nastavila i nakon odvajanja svjetovne i duhovne vlasti, pa ćete u kalendaru "Orlić" za 1865. naći i Pashu i Uskrs, ali Vaskrs čak ni tu nećete naći. Ako pak pamtite da vam je baba posti zvala uskršnjima, da je mastila/šarala/farbala uskršnja jaja, da vam je za Vaskrs govorila: "Srećan Uskrs", onda je to sve rezultat uticaja bogoboračke antifašističke ideologije koja na crnogorskome tlu eto ne traje ni 75 godina, kako veli aktuelna vlast, no kontinuirano punih deset vjekova.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422110424_dfa242fe77a70e92c2ed4e0b5a546b56ca44af3dd5e01422ce4b48e806eb1e3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422110424_dfa242fe77a70e92c2ed4e0b5a546b56ca44af3dd5e01422ce4b48e806eb1e3a" data-rendition-name="original" width="1163" height="2048" loading="lazy" alt="uskrs"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Je li Njegoš bio katolik?

Nedopustivo i neprihvatljivo je da za vrijeme trajanja Njegoševog dana, državnog praznika, odnosno dana kulture, jedino u našem Kolašinu nije održana bilo koja javna kulturna manifestacija posvećena crnogorskom velikanu, pjesniku, vladiki, državniku, Petru II Petroviću Njegošu - poručio je predsjednik Opštinskog odbora DPS Kolašin Vladan Bulatović.
Izražavaju, kaže, javni protest jer se ,,propuštanje ispod radara" ovako ,,sitne stvari" ne daje na važnosti i edukaciji, naročito mladih generacija.
- I ne samo mladih. I potcjenjuje se istorijska, kulturna i milenijumska važnost trajanja Crne Gore. Demokratska partija socijalista će se u perspektivi jasno zalagati za kontinuiranu promociju Njegoševog djela u formatu književnih večeri, dramskog programa, a ustanovićemo i stalni nagradni konkurs za najbolju pjesmu i prozni tekst, Njegošu u čast, u našim školama - naveo je Bulatović.
Misle, podvlači on, da je praznik radi neradnih dana - obično jeftino licemjerno politikantstvo.

1250x600

1084x550

Bulatović: Nedopustivo što jedino u Kolašinu nije održana bilo kakva manifestacija posvećena Njegošu

Ideološki nasljednik bjelaškog teroriste Marka Dakovića i četničkog etnočistača Pavla Đurišića, Andrija Mandić, opet juriša na Lovćen i na Njegošev mauzolej. Umjesto izvorne velikosrpske ideje da se krampom oburda Njegošev mauzolej i da se na njegovo mjesto vrati kapela Karađorđevića iz 1925. godine, Mandić je „pomiriteljski“ predložio da se ta kapela sagradi uz mauzolej. Jasno je da iza ovog predloga stoji nadustavna uprava Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, dok je Mandić samo njen trbuhozborac. Ovaj plan se može ostvariti samo nasiljem, jer Njegošev mauzolej štite ogovarajući zakoni u kojima su propisane najstrože zabrane ugrožavanja ovog kulturnog dobra u široj zoni Jezerskog vrha, kao sastavnog dijela Nacionalnog parka „Lovćen“. Danas je to slaba zaštita, jer Mandić i saveznici, bez posljedica, svakodnevno gaze (ponekad i bukvalno) Ustav i zakone.
Osim što je protivzakonit, ovaj plan je bezuman. Teško je i zamisliti kako bi izgledalo da na Lovćenu pored mauzoleja stoji kopija kapele Karađorđevića iz 1925. godine. To bi bilo nadrealno. Jasno je da bi u toj gužvi na uskom prostoru Jezerskog vrha jedan od ovih objekata bio višak. Tada bi se postavilo pitanje: Đe je Njegošu mjesto – u kapeli ili u mauzoleju? S obzirom na to da Crkva Srbija upravlja politikom akutelne vlasti u Crnoj Gori očito je da bi Njegoša premjestili u tu kapelu koja bi, nesumnjivo, bila vlasništvo Crkve Srbije. Kakva bi tada bila funkcija mauzoleja? Nikakva. Njegošev mauzolej bez Njegoša nema smisla, kao što ni kapela na Lovćenu bez Njegoša nema smisla. Bjelaško-četnički planeri hoće da fazno uklone Njegošev mauzolej. U prvoj fazi bi, pod pomiriteljskom parolom, sagradili kopiju kapele iz 1925. godine. U drugoj fazi bi iselili Njegoša iz mauzoleja, da bi u završnoj fazi procijenili da prazan mauzolej na Lovćenu nema svrhu i da bi ga trebalo srušiti ili, kako je predlagala bivša ministarka Vesna Bratić, pomjeriti „neđe niže“. Tako bi, po zamisli bjelaško-četničke klike, na Lovćenu ostala samo replika kapele Karađorđevića sa Njegošem. Tada bi SPC ostvarila cilj da je vrh Lovćena sa kapelom Karađorđevića i Njegošem u njenom vlasništvu. To je suština bjelaško-četničkog „pomiriteljskog“ plana. Cilj je isti kao početkom 1990-ih, samo je sada put drugačiji, što je Mandićeva novoproklamovana taktika.
Andrija Mandić i njegovi crkveni naredbodavci ističu da bi tako obnovili Njegoševu kapelu i zavjet. Potcjenjuju pamet i znanje građana Crne Gore. Cijeloj Crnoj Gori je poznato da su lako oštećenu autentičnu Njegoševu kapelu srušili kralj Aleksandar Karađorđević i SPC 1925. godine. Oni su pogazili Njegošev zavjet i trajno uništili njegovu kapelu. Tada je kralj Aleksandar Karađorđević u čast rođenja svog sina i prestolonasljednika Petra sagradio novu kapelu i u nju je smjestio Njegoša. To je urađeno kako bi se simbolički demonstriralo pokoravanje Crne Gore od strane Srbije i poniženje dinastije Petrović–Njegoš od strane dinastije Karađorđevića. Crkva Srbije i Andrija Mandić hoće da to ponove baš na 100. godišnjicu (1925–2025) rušenja autentične Njegoševe kapele.
Obesmišljavanjem, rušenjem ili premještanjem Njegoševog mauzoleja i izgradnjom kopije kapele Karađorđevića opet bi ponizili Crnu Goru i Crnogorce.
Ovo je dokaz da SPC i Andrija Mandić nemaju ništa zajedničko sa tradicionalnom i Njegoševom Crnom Gorom. Oni su zapravo ljuti protivnici te Crne Gore. Mandić je to potvrdio i izborom siluete pročelja zgrade Zetske banovine za logo Skupštine Crne Gore. Da Mandić zaista cijeni Njegošev državotvorni rad on bi za logo Skupštine predložio grafički izgled Biljarde – prve svjetovne rezidencije Crne Gore nakon Crnojevića. Njegoš je 1838. godine sagradio Biljardu kao svoju rezidenciju i tu je smjestio najznačajniju državnu instituciju – Senat, koji je objedinio izvršnu, sudsku i zakonodavnu vlast. Iz Senata su se razvile sve državne institucije, pa i crnogorska Skupština. Umjesto Njegoševe Biljarde, Mandić je izabrao zgradu banovine Karađorđevića, koja je simbol tiranske i okupacione velikosrpske vladavine u Crnoj Gori. Iz zgrade banovine je stiglo naređenje da se puca na demonstrante na Belvederu 26. juna 1936. godine. Tada su žandari ubili 6, a ranili veći broj Crnogoraca samo zato što su nosili crnogorski krstaš barjak (prvi put nakon 1918.) sa natpisom „Crnogorski narodni front slobode“ i „Revolucionarni narodni front“. Andrija Mandić, njegova Nova srpska demokratija i SPC su ideološki sljedbenici režima Karađorđevića. Izvorište tog režima u Crnoj Gori je tzv. Podgorička skupština iz 1918. godine koja nije zbacila samo kralja Nikolu nego i dinastiju Petrović-Njegoš. Jasno je da između Njegoša i onih koji slave zbacivanje njegove dinastije i okupaciju Crne Gore ne može biti nikakve veze. Jasno je da između Njegoša i onih koji slave i imitiraju četničke vojvode ne može biti nikakve veze. Zato Andrija Mandić, dok dijeli najviše odlikovanje svoje partije – povelju „Marko Daković“ i dok nosi titulu četničkog vojvode ne može predstavljati ni Njegoša ni tradicionalnu Crnu Goru. Njegoš i tradicionalna Crna Gora su se (iz)borili protiv takvog tirjanstva. Uz to, Skupština Prijestonice Cetinje je jednoglasno proglasila Mandića za nepoželjnu osobu na Cetinju. Tako se Stara Njegoševa Crna Gora brani od Mandićeve politike.

Papović: Bjelaško–četnički napad na Njegoša

Ona (Slavica Ilinčić, direktorica NB “Radosav Ljumović”) koja je kovid 
liječi duvanskim dimom, koja pripadnike albanskog naroda naziva 
šiptarima, i kojoj je zaštitni znak spaljena NATO zastava, od prvog dana 
svog mandata radi na podrivanju crnogorske kulture i identiteta - ocijenio je predstavnik Evropskog saveza i odbornik Socijaldemokrata u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković. 
 
Na skupu u okviru manifestacije “Dani Njegoševi”, kako je naveo u objavi na društvenoj mreži Iks (X), pozivalo se na promjenu Ustava kako bi srpski bio jedini službeni jezik, uz tvrdnje da crnogorski jezik nema perspektivu.&nbsp;
- Ovo su institucije Glavnog grada, krojene po mjeri Pokreta Evropa sad i Demokratskog fronta. E to je ono čemu su se građani i građanke 
Podgorice jasno usprotivili na nedavno održanim izborima - istakao je Mašković. 
 
Dodaje da kao najbliža saradnica (nekadašnje ministarke prosvjete) Vesne Bratić, u otpuštanju nekoliko stotina direktora javnih ustanova, "ispoljava ono najgore u posljednjim danima svog mandata".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosmaskovic%2Fstatus%2F1856305962992206229%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mašković: Ilinčić nastavlja da radi na podrivanju crnogorske kulture i identiteta

Tribina „Njegošev okean besmrtnosti“, koja je održana sinoć u Matici crnogorskoj u susret Njegoševom danu, bila je posvećena refleksivnom opusu najvažnijeg crnogorskog autora 19. vijeka.
Književnica i kolumnistkinja Lidija Vukčević-Vučurović istakla je da je „Gorski vijenac“ Biblija za Crnogorce svih stepena obrazovanja i svih dobi.
- U Njegoša je toliko bogatstva, on je takva jedna riznica, jezička, misaona, strukturalna, filozofska, poetička, da gdje god zagrabite svojim novim tumačenjenjima i vašim novim čitanjima, to se samo multiplikuje i ne možete oteti od Njegoša, a da ne preuzmete stvaralački. Ako srpska kultura nađe u Njegošu bilo koji motiv, bilo koji lik, bilo koji arhetip, bilo koju ideju koja je na fonu srpske kulture, osim „Posvete prahu oca Srbije“ za koju mislim da je Njegoš napisao pod pritiskom, onda neka proglase Njegoša srpskim, međutim teško će odbraniti sve teze, bez obzira što su najugledniji srpski pisci crnogorskog porijekla, a to mi je teško reći, to pokušavali. Ako je Njegoš crnogorski pisac, ako je jugoslovenski, jedan od najmoćnijih, ako je evropski, i ako u tom fundusu pripada i svjetskoj književnosti, neka bude i srpski. Samo uzimajte, ali ništa nećete oteti - rekla je Vukčević-Vučurović.
Osvrnula se i na Njegoševe manje proučavane i manje poznate kraće forme.
- Njegova filozofska poezija, misaona poezija je naizgled mutnija zato što je u većem dijelu pisana starocrkvenoslovenskom jeziku i manje je raspoznatljiv savremenom čitaocu, međutim zaista je fascinantna ta poezija. Treba reći da se Njegoš bavio filozofijom na jedan amaterski način, ali i prevodilaštvom - istakla je Vukčević-Vučurović i dodala da je „svladao duh svoga vremena i kulturu svoga vremena“.&nbsp;
Književnik Nikola Nikolić je više puta istakao da Njegoša moramo sagledati kao čovjeka.
- Mi smo mitologizovali Njegoša kroz sve ove decenije i zaboravljamo da je on jedan malo neobičniji čovjek, jedan genije koji je iznikao kao cvijet iz bunjišta, iz ovog crnogorskog ljutog krša i iz siromaštva i stalne ugroženosti koji je morao da na svoja pleća uprti sudbinu svoga naroda, da ga usmjerava, da izražava svoje biće i kroz duhovno i kroz svjetovno. On je bio takav da ga imate u čitankama i lektiri, u istoriji, a što je najgore danas ga imate i u politici gdje služi za sitna potkusurivanja - rekao je Nikolić.
Iz ugla književnika smatra da je Njegoš dio kolektivnog nesvjesnog kod crnogorskih autora.
- On nam je jako kulturno zaleđe stvaralačko; kad imate Njegoša iza sebe već imate neko polazište, nijeste u stvaralačkom smislu neko bez korijena, imate jednog grandioznog pjesnika - istakao je Nikolić. 
Odlomke iz Njegoševih pjesama „Misao“, „Crnogorac k svemogućem Bogu“ i „Oda suncu“ govorila je glumica Crnogorskog narodnog pozorišta Julija Milačić-Petrović Njegoš.

Tribina u čast Njegoša: Mogu ga uzimati, ali neće ga oteti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je na konferenciji sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu ponovio da Crna Gora ima cilj da postane 28. članica EU do 2028. Istakao je da Crna Gora nema vremena za gubljenje i da su potrebne odgovorne i ozbiljne politike koje neće skretati zemlju s evropskog puta. Ukoliko ne dođe do ubrzanja procesa, smatra da treba podvući crtu i da neko mora preuzeti političku odgovornost zbog loše dinamike.
- Često govorim o dinamici, posebno u kontekstu reformske agende na ovom unutrašnjem planu. Ja mislim da je ta dinamika poprililčno spora. Mislim da smo u prethodne dvije godine mogli zatvoriti puno više od tri pregovaračka poglavlja. Mislim da bismo sredinom ove godine, nakon naredne međuvladine konferencije morali da podvučemo crtu i ukoliko dinamika ne bude bila dobra, mislim da bi neko morao da snosi političku odgovornost - rekao je predsjednik Milatović odgovarajući na pitanja novinara.
Istakao je da Crna Gora nema vremena za gubljenje, za politiku koja nije dovoljno odgovorna i ozbiljna, i da crnogorski građani nemaju vremena za stvari koje skreću našu zemlju sa evropskog puta.
- U tom smislu, moja očekivanja su da se stvari ubrzaju, a ukoliko se stvari ne budu ubrzale, a vidjećemo na narednoj međuvladinoj konferenciji, opet ponavljam, mislim da se mora podvući crta, i da zaista neko mora crnogorskom društvu da da odgovor i da na kraju zbog loše dinamike snosi poilitičku odgovornost - saopštio je predsjednik Milatović.
Istakao je da Crna Gora kao najnapredniji kandidat za članstvo mora da uradi više na unutrašnjem planu.
- Jer mi se čini trenutno da bi puno više Evropljani željeli da vide Crnu Goru kao dio EU, nego što se mi, ovdje u Crnoj Gori trudimo da isporučimo određene reforme. Ja ne vidim da se išta uradilo kada je u pitanju Zakon o Skupštini, kada je u pitanju Zakon o Vladi, kada je u pitanju zahtjev za reformu izbornog zakonodavstva, kada su u pitanju mnoge važne stvari koje su dio reformskog paketa. I ja mislim da fokus mora da bude zaista na tome - rekao je Milatović.
Istakao je da se Crna Gora raduje svakom napretku ostalih zemalja kandidata, uključujući i Moldaviju.
- Želim da ovom prilikom čestitam predsjednici Sandu na svemu što je Moldavija uradila, u jednoj vrlo teškoj situaciji, kada je u pitanju evropski put te zemlje. I ne samo Moldaviji, nego i predsjednici lično, koja je, kao što svi znate, šampion evropskog puta u Moldaviji i koja može da bude na taj način primjer mnogima širom Evrope, kada je u pitanju reformski poduhvat i evropski put - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Ako dinamika ulaska u EU u junu ne bude dobra, neko bi morao da snosi odgovornost

Islamska zajednica u Crnoj Gori uputila je zvaničan dopis Glavnom gradu – Sekretarijatu za kulturu i sport – povodom idejnog rješenja revitalizacije lokaliteta Depedogen u Staroj Varoši. Dopis je potpisao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Podgorica, Džemo ef. Redžematović, a u njemu se izražava duboka zabrinutost zbog izostavljanja ključnih elemenata islamske i kulturne baštine sa ovog značajnog istorijskog lokaliteta. U saopštenju se ističe da je Islamska zajednica sa interesovanjem ispratila najave revitalizacije ovog prostora koji se nalazi u srcu istorijske Podgorice, ali da sadržaj objavljenog idejnog rješenja, kako se navodi, “pokazuje selektivnost u tumačenju kulturnih slojeva” i “ignoriše postojanje džamije sultana Mehmeda Fatiha sa munarom”, iako je njeno postojanje jasno dokumentovano u brojnim istorijskim, arhivskim i kartografskim izvorima. - Još je ozbiljnije to što se ovakvim pristupom stvara utisak institucionalnog prećutkivanja jednog čitavog segmenta kulturno-vjerske baštine, i to na prostoru koji je bio simbol zajedničkog života i identiteta Podgorice - navodi se u dopisu. <h2>Autentični izvori se zanemaruju</h2> U dokumentaciji koja je dostupna javnosti lokalitet se netačno naziva “Tvrđava na Ribnici”, čime se zanemaruje autentičan naziv Depedogen, koji je potvrđen u brojnim osmanskim i evropskim dokumentima. Dodatno, autor idejnog rješenja u jednom dijelu se poziva na poznatu sliku iz Marubijeve kolekcije, a istovremeno izostavlja sadržaje koji su na toj istoj slici jasno prikazani – džamiju i njenu munaru, koje su ucrtane i numerisane kao objekti 9 i 10 na zvaničnom planu tvrđave, prenosi Radio Fatih. - Selektivni pristup u procesu revitalizacije nudi pogrešnu sliku i nije u cilju realnog predstavljanja nekadašnjeg stanja, pa se s pravom postavlja pitanje – s kojim ciljem se revitalizacija sprovodi - kaže se u dopisu. Islamska zajednica podsjeća i da je u ranijem periodu podnosila zahtjev za izvođenje arheoloških istraživanja radi identifikacije temelja džamije i munare, ali taj zahtjev tada nije bio odobren. U aktuelnim okolnostima, kada se lokalitet tretira kao prostor kulturne i turističke prezentacije, iz Zajednice poručuju da “više ne postoji samo mogućnost, već i zakonska i moralna obaveza da svi slojevi prošlosti budu vidljivi i ravnopravno predstavljeni.” <h2>Tri konkretna zahtjeva Islamske zajednice</h2> U dopisu se iznose tri jasna zahtjeva Glavnom gradu: Ispravna identifikacija lokaliteta kao Depedogen, utemeljena u istorijskim i stručnim izvorima; Uvrštavanje džamije Mehmeda Fatiha sa munarom u idejno rješenje revitalizacije, na osnovu postojećih kartografskih i arhivskih podataka; Odobrenje za izvođenje arheoloških istraživanja, koja bi se sprovela u saradnji sa relevantnim institucijama i pod stručnim nadzorom. U prilogu dopisa Glavnom gradu dostavljeni su: Fotografija iz Marubijeve kolekcije; Originalni katastarski crtež lokaliteta iz perioda Osmanske imperije, sa jasno ucrtanom džamijom i munarom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519150512_32b9bff404ce48a12865448f942cd00e79939cd884b3fe4be625743d0e973dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250519150512_32b9bff404ce48a12865448f942cd00e79939cd884b3fe4be625743d0e973dc9" data-rendition-name="original" width="1279" height="792" loading="lazy" alt="Osmanski nacrt "> </figure>  <h2>Neprihvatljivo brisanje slojeva identiteta</h2> Iz Islamske zajednice upozoravaju da se ovakvim načinom tretiranja kulturne baštine šalje opasna poruka – da segmenti identiteta jedne zajednice mogu biti uklonjeni iz kolektivnog sjećanja i institucionalne prezentacije. “Ispravno predstavljanje prošlosti nije stvar izbora, već odgovornosti. Istorija ne može biti vlasništvo jedne vizije – ona pripada svima i traži istinu, a ne selekciju.”, zaključuje se u obraćanju Islamske zajednice Glavnom gradu. U prilogu ove vijesti dostavljamo integralni tekst dopisa Islamske zajednice, kao i arhivsku fotografiju i nacrt lokaliteta koji potvrđuju istorijsko prisustvo džamije na prostoru Depedogena. Očekuje se da će nadležni organi Glavnog grada preispitati idejno rješenje i uvažiti sve legitimne i stručno potkrijepljene zahtjeve, kako bi revitalizacija Depedogena postala primjer inkluzivne i autentične kulturne obnove.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519150512_0b49ac813a6eb39ae0b5b8c86374474b5808f3f88fc30509a2ea4ed97eedc28d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250519150512_0b49ac813a6eb39ae0b5b8c86374474b5808f3f88fc30509a2ea4ed97eedc28d" data-rendition-name="original" width="696" height="1491" loading="lazy" alt="Depedogen"> </figure>

Islamska zajednica: Revitalizacija Depedogena mora uključivati i džamiju

Beranska policija oduzela je od državljanina Srbije N.M. (41) preko 27 hiljada eura i aparat vrijedan više od deset hiljada eura, saopšteno je iz Uprave policije. 
 
Iz policije su rekli da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane, sprovodeći pojačane aktivnosti u cilju suzbijanja sive ekonomije, kontrolisali teretno vozilo rožajskih registarskih oznaka kojim je upravljao N.M. iz Srbije sa privremenim boravkom u Crnoj Gori. 
 
- Pregledom vozila u tovarnom dijelu pronađeno je 27.505 eura u različitim apoenima i aparat za pružanje kozmetičkih usluga vrijedan preko deset hiljada eura, bez prateće dokumentacije- kaže se u saopštenju. 
 
Iz policije su naveli da su novac i aparat privremeno oduzeti. 
 
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je naložio odgovarajuće provjere i vještačenja, nakon čega će se izjasniti o pravnoj kvalifikaciji krivičnog djela- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da će ciljane kontrole u borbi protiv sive ekonomije i drugih oblika kriminala i dalje biti prioritet u radu službenika Regionalnog centra bezbjednosti Sjever, u cilju jačanja vladavine prava i stvaranja sigurnijeg i uređenijeg društvenog ambijenta.

Berane: Od državljanina Srbije oduzela preko 27 hiljada eura i aparat za kozmetičke usluge vrijedan više desetina hiljada eura

Jaka kiša koja pada satima na Crnogorskom primorju poplavila je saobraćajnice u barskim naseljima.
Kako piše Primorski portal teško je proći kroz centar grada ne samo pješke, nego i vozilima. Građani na društvenim mrežama dijele fotografije na kojima se može vidjeti nivo vode na kolovozima u Makedonskom naselju.
U Baru je od 7 do 14 sati palo 62 litra kiše po kvadratnom metru, naveli su iz Hidrometeorlošoke stanice Bar.

Ulice barskih naselja pod vodom, za nekoliko sati palo 62 litra po kvadratnom metru

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: njegos