Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da neće ići u Brisel na Samit EU-Zapadni Balkan, odnosno da Srbija neće imati svog predstavnika.
- Prvi put u posljednjih 13 ili 14 godina ni ja, ni bilo ko drugi, nećemo otići na tu međuvladinu konferenciju. Niko neće predstavljati Republiku Srbiju, tako da će Zapadni Balkan biti bez Republike Srbije- rekao je predsjednik za RTS.
Naveo je da je takvu odluku donio da niko drugi ne bude kriv i da Vlada ne trpi bilo kakve pritiske.
Rekao je da je u prethodna 24 sata razgovarao sa velikim brojem evropskih lidera.
- Iskreno sam zahvalan na poštovanju koje su prema Srbiji pokazali Ursula fon der Lajen i Antonio Kosta. Zahvalan sam i predsjedniku Makronu, sa kojim sam sinoć razgovarao. Smatram da sve što radim, radim zbog građana Srbije. Bez obzira na to što znam da će ova odluka izazvati kritike, kako u Briselu, tako i od onih koji uvek kritikuju, i onda kada ne znaju šta tačno kritikuju. Verujem da ovim štitim Republiku Srbiju i njene interese, jer moramo da pokažemo šta smo uradili- rekao je Vučić.
Ponovio je da će Srbija nastaviti evropski put dok ja on predsjednik, a poslije ćemo, kako je rekao, videti, piše RTS. &nbsp;
Podsjećamo, u srijedu se u Briselu održava samit EU - Zapadni Balkan.
"- rbija neće otvoriti Klaster 3, i to je četvrta godina zaredom kako nismo napravili nikakav pomak", rekla je Sofija Popović sa portala EWB.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Samit EU-Zapadni Balkan bez Srbije: Vučić poručio da niko neće ići u Brisel

Samit Evropska unija-Zapadni Balkan i dolazak svih evropskih lidera u Crnu Goru biće poruka povjerenja u državnu stabilnost, u institucije i rezultate našeg svakodnevnog rada, ali i podrška građanima, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana, čiji će domaćin biti Milatović, biće održan 1. juna 2026. godine u Crnoj Gori i okupiće sve lidere država članica Evropske unije u našoj zemlji.
Kako je ocijenio Milatović, biće to jedan od najvećih diplomatskih događaja u Evropi sljedeće godine.&nbsp;
- Odluka Evropskog savjeta da se Samit održi u Crnoj Gori snažna je politička poruka, ali i priznanje za napredak u promjenama koje su građanke i građani Crne Gore ostvarili na evropskom putu. To je ujedno potvrda da Zapadni Balkan ima svoje mjesto u evropskoj budućnosti i da je Crna Gora kredibilan partner koji preuzima odgovornost za stabilnost i razvoj regiona - naveo je Milatović u obraćanju javnosti.
Prema njegovim riječima, najnoviji Izvještaj Evropske komisije zvanična je potvrda da Crna Gora može postati članica Evropske unije do 2028. godine.&nbsp;
- Naš strateški cilj je da gradimo evropsku, modernu i snažnu državu koja radi u interesu svih svojih građana. - poručio je on.
Ciljevi koji sada stoje pred institucijama, kako ističe, moraju biti ostvareni, a sav fokus usmjeren na sprovođenje reformi i radne akcije na izgradnji modernog društva sa jakom ekonomijom.
- Ostvarivanje tih ciljeva vodi nas ka dobijanju ugovora o pristupanju do Samita EU-Zapadni Balkan, kada će naša zemlja još jednom predstaviti rezultate i ući u završnu fazu procesa pristupanja - kazao je Milatović.
On je dodao da organizacija Samita u Crnoj Gori ima i simboličan značaj.&nbsp;
- U godini kada obilježavamo 20 godina obnove nezavisnosti, naša država biće domaćin događaja na kojem će se govoriti o budućnosti proširenja, novom investicionom planu Evropske unije i integraciji regiona u jedinstveno evropsko tržište. To je trenutak da Crna Gora dobije i definitivnu potvrdu da do 2028. godine postaje punopravna članica Evropske unije i da dodatno ojača političke, ekonomske i bezbjednosne veze sa državama članicama - ocijenio je Milatović.
Naša obaveza je, ističe Milatović, da završimo posao.
- Da svakoga dana radimo na izgradnji modernog društva i snažne ekonomije - poručio je Milatović.

1250x600

1084x550

Milatović: Samit EU-Zapadni Balkan 2026. poruka povjerenja u državnu stabilnost, naša obaveza da završimo posao

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas u Briselu sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, gdje je dogovoreno da se Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana održi u Crnoj Gori 1. juna 2026. godine, što predstavlja važnu prekretnicu na evropskom putu naše zemlje i potvrdu snažne podrške EU.
- Naredne godine kada proslavljamo 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti dobijamo snažnu podršku naših evropskih partnera u organizaciji Samita Evropska unija- Zapadni Balkan 1. juna naredne godine. To je veliki vjetar u leđa. To je znak velikog povjerenja i sasvim sigurno još jedna velika podrška, koja dolazi od strane Evropske unije, kada je u pitanju završetak našeg pristupanja EU. Tako da, prvog juna naredne godine, istorijski trenutak za Crnu Goru - svih 27 lidera zemalja EU, zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta, gospodinom Koštom, gospođom Fon der Lajen, predsjednicom Komisije, i naravno našim prijateljima iz zemalja Zapadnog Balkana- svi ćemo se zajedno okupiti u našoj državi na istorijskom samitu Crna Gora- Zapadni Balkan - poručio je predsjednik Milatović.
On je podsjetio da je na nedavnom Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu vrlo jasno i glasno pozvao evropske lidere da počnu sa izradom Nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore EU.
- O tome smo i danas ovdje razgovarali. Ukoliko sve bude teklo planiranim tokom, i ukoliko zatvorimo ovih 5-6 poglavlja, koliko je planirano do kraja ove godine, mislim da ćemo biti na jako dobrom putu da se počne sa draftovanjem nacrta Ugovora o pristupanju, i mislim da je to izuzetno dobra vijest. Tako da još jednom, i odavde iz Brisela, iz sjedišta Evropskog savjeta, šaljem važnu poruku, dobru vijest i poziv svima u Crnoj Gori da se okupimo oko ove istorijske misije koju imamo - da uvedemo Crnu Goru u Evropsku uniju svi zajedno - zaključio je predsjednik Milatović.
On je ocijenio da je vrijeme da radimo još više, pokažemo zajedništvo i odgovornost i zajedno završimo posao koji je pred nama, te da je to zadatak svih - političkih aktera, institucija i društva u cjelini.

Milatović - Košta: Dogovoreno da se Samit EU- Zapadni Balkan održi 1. juna naredne godine

Crna Gora će dobiti organizaciju samita Evropska unija - Western Balkans samita za 2026. godinu.
To je u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) saopštio premijer Milojko Spajić.
- Prije zatvaranja svih poglavlja imaćemo lidere svih EU zemalja u Crnoj Gori da ih pridobijemo ljepotom naše zemlje i ljudi - naveo je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1925928766762516834&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Samit EU - Zapadni Balkan naredne godine u Crnoj Gori

Ujedinjeno Kraljevstvo će pojačati svoje napore u borbi protiv kriminalnih mreža širom Zapadnog Balkana koje olakšavaju ilegalne migracije, rekao je juče premijer UK Kir Starmer, nekoliko dana nakon što je najavio velik niz reformi koje će pomoći u smanjenju migracija.
Gubeći u anketama od Najdžela Faraža i njegove antiimigracijske Reformističke stranke, Starmer je pod pritiskom da pokaže da može kontrolisati i legalnu i ilegalnu imigraciju te da kod ilegalnih ulazaka u Ujedinjeno Kraljevstvo njegov plan protiv bandi krijumčara ljudi funkcioniše.
U svojoj prvoj službenoj posjeti Albaniji Starmer će najaviti mjere za sprečavanje povratka albanskih državljana u Ujedinjeno Kraljevstvo nakon što su deportovani i učiniti više kako bi se iskorijenilo pranje novca između dvije zemlje.&nbsp;
Doniraće i dva uređaja za otkrivanje krivotvorenja kako bi se lakše prepoznalo one koji koriste lažne pasoše.
Takođe će, piše Rojters, najaviti proširenje zajedničke radne grupe za migracije kako bi se dodale Sjeverna Makedonija i Crna Gora. Grupa inače već uključuje Albaniju i Kosovo.
U 2022. godini Albanci su činili najveću grupu koja se uputila u Ujedinjene Kraljevstvo malim brodovima, ali broj je od tada naglo pao, dijelom zbog sporazuma o deportaciji koji je dogovorila prethodna konzervativna vlada.
Što se tiče legalnih migracija, koje čine veliku većinu onih koji dolaze u Ujedinjeno Kraljevstvo, Starmer je ranije ove sedmice obećao značajno smanjenje neto dolazaka, istakavši da zemlja bez strožih pravila rizikuje da postane ostrvo stranaca.

Starmer želi da se Crna Gora uključi u suzbijanje ilegalne migracije sa Zapadnog Balkana

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće na Samitu lidera Evropske unije (EU) i Zapadnog Balkana sjutra u Briselu, na poziv predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte.
Kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, sastanak je prilika za nastavak novog zamaha u strateškom partnerstvu između EU i Zapadnog Balkana, uključujući razmatranje načina za produbljivanje tog partnerstva i zajedničku budućnost u Uniji.
- Glavne teme diskusije biće unaprjeđenje integracije Zapadnog Balkana u EU kroz Plan rasta, produbljivanje političkog i strateškog angažmana EU na Zapadnom Balkanu u oblasti vanjske i bezbjednosne politike, izgradnja ekonomske osnove za budućnost - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da će teme sastanka biti i ublažavanje posljedica rata u Ukrajini, saradnja u upravljanju migracijama i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Iz kabineta Milatovića su kazali da će lideri takođe razgovarati o geopolitičkom kontekstu i izazovima koji utiču na EU i zemlje Zapadnog Balkana.
- Na kraju samita očekuje se usvajanje zajedničke deklaracije - navodi se u saopštenju.
Sastanak lidera EU i Zapadnog Balkana organizuje se uoči decembarskog zasijedanja Evropskog savjeta.
Posljednji sastanak lidera održan je prošle godine u Briselu.

Milatović na Samitu lidera EU i Zapadnog Balkana u Briselu

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta najavio je danas da će 18. decembra, dan uoči sastanka Evropskog savjeta, biti održan Samit EU-Zapadni Balkan u Briselu, na kojem će biti riječi o primjeni Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i o mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije.
Košta je pismom, objavljenim na sajtu Evropskog savjeta, pozvao lidere država članica EU 19. decembra u Brisel na prvi sastanak od kako je stupio na dužost predsedavajućeg.
Dan uoči Evropskog savjeta, 18. decembra u 17.30 sati, biće održan Samit EU-Zapadni Balkan.
- Popodnevna sesija biće posvećena implementaciji Plana rasta i naporima ka regionalnoj integraciji, kao i mogućnostima daljeg unapređenja postepene integracije između Evropske unije i regiona, dok će radna večera biti fokusirana na zajedničke geopolitičke izazove - naveo je Košta.
Vjerujem da trenutni geopolitički kontekst zahtijeva da se da novi zamah radu EU sa zemljama u regionu, dodao je on.
Košta u pozivu navodi da će situacija u Ukrajini biti u centru diskusije, dodajući da EU mora biti uz Kijev dokle god bude potrebno i učiniti sve da pobijedi međunarodno pravo, a ruska invazija bude poražena.
- Decembarski sastanak Evropskog savjeta je važna prilika da se pošalje jednoglasna poruka podrške Ukrajini, za sveobuhvatan, pravedan i dugotrajan mir. Pozvao sam i predsjednika Volodimira Zelenskog da dođe u Brisel i sa nama podijeli najnovija dešavanja na terenu i stav kako Evropa na najbolji način može da pomogne Ukrajini - zaključio je Košta.

Samit EU - Zapadni Balkan 18. decembra u Briselu

Povodom 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice, Glavni grad je večeras u plavoj boji, objavlila je gradska uprava na Fejsbuku.
Kako su kazali, u plavom su upravna zgrada Glavnog grada, zgrada Skupštine Glavnog grada i most Milenijum.

Glavni grad u plavom povodom 19. decembra Dana oslobođenja

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović sastao se sa posebnom savjetnicom ministra vanjskih poslova Hrvatske Vandom Babić Galić.
Kako je navedeno, oni su u Tivtu razgovarali o razvoju grada, odnosima sa hrvatskom zajednicom i mogućnostima njihovog unapređenja.&nbsp;
- Komnenović i Babić Galić razgovarali su i o svim aktuelnim pitanjima koja opterećuju dvije države. Ovom prilikom dogovoreni su dalji susreti, sa ciljem bržeg rješavanja otvorenih pitanja - naveli su iz Opštine Tivat.

Babić Galić bila u Tivtu, sastala se sa Komnenovićem

Američko Ministarstvo pravde je pod sve većim pritiskom kako se bliži rok za objavljivanje dokumenata povezanih sa osuđenim pedofilom i finansijerom Džefrijem Epstajnom, poznatijim kao "Epstajnovi dosijei".
Najkasnije večeras, tačno u ponoć, po američkom vremenu, odnosno u 6.00 po našem, dokumenti moraju da budu objavljeni.
U Ministarstvu pravde raste frustracija zbog žurbe da se rediguje hiljade stranica dokumenata vezanih za Epstajna, reklo je više izbora za "Si-En-En". Prema njihovim riječima, svaki advokat iz Odeljenja za nacionalnu bezbjednost pri Ministarstvu pravde obrađuje dokumente još od nedelje u kojoj su Amerikanci slavili Dan zahvalnosti, krajem novembra. Oni, kako tvrde izvori, ne dobijaju jasna ili sveobuhvatna uputstva o tome kako da učine što više informacija dostupnim u skladu sa zakonom.
Američki Kongres je prošlog mjeseca usvojio Zakon o transparentnosti Epstajnovih fajlova, kojim je naloženo da se ti materijali objave najkasnije do 19. decembra, osim u ograničenim slučajevima kada bi objavljivanje moglo da:
-ugrozi aktuelne istrage
-nacionalnu bezbjednost ili spoljnopolitičke ciljeve SAD
-otkrije identitet Epstajnovih žrtava
Od trenutka kada je američki predsjednik Donald Tramp potpisao zakon, njegova administracija nije saopštila dokle se stiglo sa njegovom primjenom. Ranije ovog mjeseca, grupa zakonodavaca zatražila je od državne tužiteljke Pem Bondi brifing o napretku Ministarstva pravde, ali brifinga na kraju nije bilo.
Dva demokratska senatora iz te grupe potom su zaprijetila da će blokirati imenovanje pojedinih civilnih kandidata, uz obrazloženje da su zabrinuti da se administracija "sprema da ignoriše zakon za čije smo usvajanje predvodili borbu u Senatu, a koji je ubjedljivom većinom usvojen u oba doma Kongresa".
<h2>Šta mogu da otkriju Epstajnovi dosijei</h2>
Nije jasno kakve bi pravne posledice mogle uslijediti ukoliko Ministarstvo pravde ne ispoštuje zakon o obaveznoj objavi dokumenata, ali bi takav potez gotovo sigurno izazvao političku buru. Ukoliko fajlovi budu objavljeni, oni bi mogli da sadrže stotine hiljada stranica povezanih sa istragama o pokojnom Džefriju Epstajnu, uključujući dodatne iskaze žrtava i imena njegovih visokopozicioniranih saradnika.
Ta dokumenta bi takođe mogla da rasvetle kako je Epstajn - koji je među svojim moćnim prijateljima imao i Trampa, kao i bivšeg britanskog princa Endrua - decenijama uspevao da izbjegne pravdu.
Mnoge Trampove krajnje desničarske pristalice vjeruju u teorije zavjere prema kojima je Epstajn izbjegao pravosudni progon zahvaljujući vezama sa uticajnim muškarcima za koje smatraju da su bili dio mreže trgovine maloletnicama radi seksualne eksploatacije. Tokom predizborne kampanje 2024. godine, Tramp je obećao da će objaviti sve vladine dokumente o Epstajnu i to obećanje je ponovio i na početku svog drugog predsedničkog mandata, piše britanski list "Gardijan".
Međutim, u julu je Ministarstvo pravde objavilo saopštenje u kojem se tvrdi da ne postoji "lista Epstajnovih klijenata".
- Iako smo uložili velike napore da javnosti pružimo maksimalnu količinu informacija o Epstajnu i obezbijedimo pregled svih dokaza u posedu vlade, Ministarstvo pravde i Federalni istražni biro (FBI) zaključili su da dalje objavljivanje ne bi bilo prikladno niti opravdano &nbsp;-naveli su tada iz Ministarstva pravde.
U međuvremenu, američki list "Volstrit džornal" objavio je da se Trampovo ime više puta pojavljuje u Epstajnovim dokumentima. Od tada, administracija nije objavila nijednu suštinski novu informaciju. Kao odgovor na neaktivnost administracije, Kongres je krajem novembra dao zeleno svijetlo za zakon kojim se nalaže Ministarstvu pravde da u roku od 30 dana objavi sve Epstajnove dosijee - uz mali broj izuzetaka. Tramp je taj zakon potpisao 19. novembra.
<h2>Pozadina slučaja</h2>
Epstajn je 2008. godine dobio postigao izuzetno povoljan sporazum sa tužiocima na Floridi, koji mu je omogućio da se izjasni krivim po dvije optužbe za prostituciju na nivou savezne države, uprkos vjerodostojnim dokazima da je zlostavljao više maloljetnih djevojčica. Vodio je uglavnom nesputan život sve do kraja 2018, kada je list "Majami herald" objavio opsežno istraživanje novinarke Džuli K. Braun o tom kontroverznom sporazumu.
Epstajn je uhapšen u julu 2019. godine zbog saveznih optužbi za trgovinu ljudima radi seksualne eksploatacije. Izvršio je samoubistvo u zatvoru, kako su saopštile vlasti, dok je čekao suđenje pred saveznim sudom na Menhetnu. Njegova saradnica Gislejn Maksvel je uhapšena u julu 2020. zbog saučesništva u podvođenju maloljetnica, a sledeće godine je proglašena krivom.
Ovo su ključni događaji iz ove godine koji su doveli do nove objave dokumenata:
21. februar - Tužiteljka Bondi je tvrdila da posjeduje navodnu listu Epstajnovih klijenata
27. februar - Kancelarija Bondijeve je objavila oko 200 stranica, uglavnom dokumenata koji su procurjeli u javnost, ali nisu ranije bili zvanično objavljeni, koje su sadržale podatke iz dnevnika, kontakte i imena žrtava
17. jul - "Volstrit žurnal" je pisao o Epstajnovoj "rođendanskoj knjizi" u kojoj se spominje Tramp - navodno 2003. napisao Epstajnu lascivnu poruku uz crtež nage žene
22. avgust - Objavljen je transkript intervjua sa Epstajnovom saradnicom Gislejn Maksvel, koje su uglavnom išle u prilog Trampovim nastojanjima da se distancira od Epstajna
2. septembar - Odbor Predstavničkog doma objavio je više od 33.000 stranica materijala koji su uglavnom već poznati javnosti
8. septembar - Demokrate su objavile Epstajnovu rođendansku knjigu od 238 stranica koje sadrže i navodnu Trampovu poruku
13. novembar - Objavljeni Epstajnovi mejlovi, koji su sadržali poruke sa snažnim političkim implikacijama za Trampa i druge istaknute ličnosti
3. decembar - Objavljene fotografije sa Epstajnovog privatnog ostrva
12. decembar - Objavljene fotografije Epstajna sa moćnim saradnicima
18. decembar - Objavljen novi paket fotografija, uključujući slike sa citatima iz "Lolite" i fotografije Epstajna sa Dejvidom Bruksom, Stivom Benonom, Bilom Gejtsom i Noamom Čomskim.

Večeras ističe rok za objavljivanje tajni Epstajna: Amerika se sprema za politički zemljotres

Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovelo prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica, saopšteno je iz MUP-a.
Kažu da je Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova u periodu od 8. do 19. decembra 2025. godine sproveo prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica.
- Teorijski dio osposobljavanja realizovan je u Trening Centru za zaštitu i spašavanje u Podgorici, dok je praktični dio sproveden na poligonima Trening Centra u Rogamima kao i na rijekama Zeti i Morači. Učesnici obuke bili su pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava Bijela, Tivat i Crna Gora iz Podgorice kao i pripadnici Crvenog krsta iz Kolašina i Danilovgrada - kaže se u saopštenju.
Ova &nbsp;važna edukacija &nbsp;pripadnika specijalističkih i dobrovoljnih jedinica sprovodi se, kako kažu, po prvi put u Crnoj Gori, a &nbsp;kandidati su imali priliku da steknu teorijska i praktična znanja iz oblasti sistema zaštite i spašavanja, pružanja prve pomoći, zaštite i spašavanje od požara kao i spašavanje od vode i na vodi.
- Obuku su sprovodili licencirani predavači i instruktori iz Direktorata za zaštitu i spašavanje, Crvenog krsta Crne Gore kao i Službi zaštite i spašavanja Podgorice, Cetinja, Tivta i Plužina, a nakon obuke spašavanje od rušenja i ruševina koja je planirana za februar 2026. godine, polaznici će dobiti certifikat da su obučeni za poslove zaštite i spašavanja - istaknuto je.

Sprovedena obuka pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zbog transparenta na Gorici policija tražila podatke, Boljević poručuje: Ovo je dno dna, ne bojimo ih se!

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su sinoć maloljetnika (16) zbog sumnje da je na zgradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici 16. decembra ispisao više grafita sa porukama kojima se veliča ratni zločin u Srebrenici i grafita sa simbolima koji upućuju na govor mržnje, kao i nacističkih simbola iscrtanih na tabili posvećenoj jevrejskom prazniku Hanuki na trgu Argentina, saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je, kako navode u saopštenju, upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se protiv njega podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, na način što je u noći 16. decembra na zgradi ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici iscrtao &nbsp;grafite.
- U odnosu na iscrtane simbole na tabli okačenoj na trgu Argentina, povodom obilježavanja jevrejskog praznika, nadležni državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata krivičnog djela. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijenili da se u radnjama maloljetnika stiču elementi bića prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru i uhapsili ga - navodi se u saopštenju.&nbsp;
On će danas, uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka biti priveden Sudu za prekršaje u Podgorici, na dalju nadležnost.
- Službenici Uprave policije će i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim sprovođenjem mjera i radnji na identifikaciji i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela i prekršaja kojima se izaziva ili podstiče nacionalna, vjerska i rasna mržnja, netrpeljivost i diskriminacija, sa ciljem očuvanja javnog reda i mira, zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao i bezbjednosti svih građana - navodi se u saopštenju.
Na betonskoj ogradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici prije dva dana osvanuo je natpis "Generale, hvala ti za Srebrenicu“.
Ovu skandaloznu poruku, kojom se otvoreno veliča genocid počinjen u julu 1995. godine i pravosnažno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, oštro su osudili iz Ministarstva vanjskih poslova, navodeći da gnusni i neprihvatljivi čin predstavlja direktan napad ne samo na diplomatsko predstavništvo prijateljske države, već i na temeljne civilizacijske vrijednosti, kulturu sjećanja i dostojanstvo žrtava najtežih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić tada je za Portal ETV kazao da su institucije promptno reagovale, te da su kreatori izazvali kontraefekat i da ovakav čin može samo inspirisati dvije zemlje da jačaju dalje odnose.
Jukić je kazao da su odmah obavijestili policiju o grafitu koji ih je ujutro dočekao, te da je ekipa za uviđaj brzo reagovala i odradila svoj dio posla. Istakao je da je Ambasadu kontaktirao i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ali i brojni građani koji su osudili ovaj čin.
- Zaista je iskazana velika solidarnost crnogorskih institucija i građana koji zovu Ambasadu i izražavaju podršku, izvinjavaju se i osuđuju natpis. &nbsp;Izražavam zahvalnost institucijama i građanima i ovo nas može samo inspirisati za jačanje dobrosusjedskih odnosa - poručio je Jukić u izjavi za naš portal.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjukic-velika-solidarnost-crnogorskih-institucija-i-gradana-grafit-nas-moze-samo-inspirisati-na-jacanje-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako je objavio portal Istraga.ba na društvenoj mreži Iks (X), pored spornog natpisa, na zidu ambasade iscrtan je i krst sa četiri ocila, simbol koji se u ovom kontekstu dovodi u vezu s ekstremističkom i nacionalističkom ikonografijom.
Poruka na Ambasadi BiH predstavlja grubo negiranje i relativizaciju genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, a zbog čega je desetine ljudi osuđeno na ukupno 781 godinu zatvora.
Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.
Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.
Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući: Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora, Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora, Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora, Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora i Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora
Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.
Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. jul Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.&nbsp;

Tag: samit-eu-zapadni-balkan