I pored brojnih reakcija crnogorske javnosti, Javni servis nastavio je sa prikazivanjem skandalozne serije o Vranešu, koja obiluje istorijskim falsifikatima, tendencioznošću, banalnostima, a prije svega - neukošću! Krenimo redom. Nakon što su se u prvoj epizodi bavili praistorijom današnjeg područja Vraneške doline, u kojoj je, uzgred rečeno, najmanje bilo riječi o prošlosti toga kraja, i u kojoj smo, recimo, saznali senzacionalnu novost - da su na tom području živjeli Dokleati?! - u drugoj epizodi je preskočen period prošlosti Vraneša od oko 1.500 godina. <h2>Prikrivanje dokaza</h2> Iz priče o praistoriji i ilirskim plemenima, nastavljena je priča o turskim popisima u XVI vijeku. Saznali smo, tako, u drugoj epizodi, ko je sve živio u to vrijeme u Vranešu i, pride - koje je nacije bio! Zaista epohalno saznanje! Samo još kada bi bilo tačno - jer se u osmanskim popisima nije upisivala nacionalna odrednica! No, autore ove emisije na Javnom servisu, sva je prilika, činjenice ne obavezuju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113160116_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250113160116_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33" data-rendition-name="original" width="1080" height="1129" loading="lazy" alt="Veselin Konjević"> <figcaption>Veselin Konjević</figcaption> </figure>  O tome kako su tretirali pokolj muslimana u Vraneškoj dolini sramno je. U prethodnoj epizodi ove sramotne serije, stanje u Vraneškoj dolini bilo je redovno, a muslimani su se, iz nekih, javnosti nepoznatih razloga, 1924. godine iselili sa tog područja?! Sada (u trećoj epizodi) je situacija nešto drugačija. Vidljivo je da je u međuvremenu bilo intervencija, pa su tako volšebno „nestali“ Srbi iz popisa u Vranešu - baš onako kako su se i pojavili u tim popisima. Iz XVI vijeka prešlo se na početak XX i XXI vijeka… Opet „skok“ od 500 godina, u „objektivnom“ sagledavanju prošlosti vraneškog kraja. Nema, dakle, priče o župi, a potom i nahiji Ljuboviđi, o nahiji Vraneš, o plemenu Vraneši, o znamenitom knezu Heraku Vranešu, (inače Vlahu, ne Slovenu, jer je Herak tipično vlaško ime, a u istorijskim izvorima je poznato da su Vraneši bili Vlasi, kao što su to bili i Nikšići, Drobnjaci i brojna druga crnogorska plemena).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011414018_802483ca314a0a32520fe49cd34e9fe06e95f3544a96240497dc4bea4cce0e2d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025011414018_802483ca314a0a32520fe49cd34e9fe06e95f3544a96240497dc4bea4cce0e2d" data-rendition-name="original" width="720" height="474" loading="lazy" alt="Vraneška dolina"> <figcaption>FALSIFIKOVANJE ISTORIJE: Vraneška dolina</figcaption> </figure>  Jedan sin kneza Heraka, Đuro (Đurađ, Đurđe), primio je hrišćanstvo, a drugi - Ibrahim, primio je islam. U popisu Sandžaka Bosna iz 1468/69. godine pominje se Ibrahim, sin kneza Heraka. U popisu Hercegovačkog Sandžaka iz 1475/77. godine u nahiji Ljuboviđi pominje se Hasan sin Božidara. Dakle, muslimani su na teritoriji današnje Vraneške doline prisutni više od 500 godina. Da još napomenem da je sin toga Ibrahima, a unuk kneza Heraka, Skender-beg Vranešević (koji je imao „džemat“ – posjed u nahiji Ljuboviđi), bio namjesnik Hercegovačkog Sandžaka (sandžak-beg) „od oktobra 1515. do februara 1517. godine“. O svemu tome, dakle, nema ni riječi u ovom serijalu. <h2>„Zaboravili“ Heraka Vraneša</h2> Kako je, recimo, neko mogao uraditi serijal o Vranešu (i to, navodno, 20 epizoda), a da se pritom nijednom ne pomene kako ili po kome je toponim Vraneš dobio naziv?! A to je davno i nedvosmisleno utvrđeno – po knezu Heraku Vranešu! Takođe, jedna veoma značajna ličnost iz prošlosti toga kraja, o kojoj nije bilo riječi u tri epizode ove serije - je i štampar (jeromonah) Mardarije, čije je porijeklo iz Vraneša. U jednom zapisu iz 1545. godine, iz manastira Bogovođe, navodi se da je rodom iz Vraneša. Ime štampara Mardarija iz Vraneša, nažalost, nije afirmisano u crnogorskoj istoriografiji, kao, uostalom, ni imena kneza Heraka Vraneša i njegovih sinova - kneza Đura, koji je obnovio i proširio manastir Zastup, kod Brodareva, i najvjerovatnije sagradio manastir Sokolac, kod Tomaševa, te Ibrahima (Ibrahim-paše Vraneševića), koji je sagradio džamiju u Šarampovu, kod Prijepolja. Kao ni Ibrahimovog sina Skender-bega Vraneševića, itd... O pokolju muslimana u Vraneškoj dolini 1924. godine, u ovoj epizodi - očito pod pritiskom javnosti - saopšteno je tek toliko da se zna da se desio?! Mada, ne znamo ni ko ga je počinio, iz kojih razloga, što se desilo sa tim (preživjelim) musimanima, gdje su se raselili, itd... U pokolju muslimana u Vraneškoj dolini, o čemu sam više puta javno i argumentovano govorio, nijesu učestvovali pravoslavni starosjedioci, niti ima ijednog dokaza za to. U ovoj emisiji narator nas informiše da su „tragični događaji iz 1924. godine imali (su) duboke posljedice i na muslimansko stanovništvo Kičave, što je značajno izmijenilo demografsku strukturu ovoga kraja“. Na koje je to još stanovništvo, osim na muslimansko, imao posljedice tragičan dogđaj iz 1924. godine? Taj „događaj“ nije „značajno“, već u potpunosti izmijenio demografsku strukturu i toga sela i Vraneške doline. <h2>Prećutane činjenice</h2> Zar je moguće bilo uraditi serijal o Vranešu (Vraneškoj dolini) a ne pomenuti predanje o Pavi i Ahmetu, koje je proglašeno nematerijalnom kulturnom baštinom Države Crne Gore, koje je dobilo poštansku marku, itd... Po toj Pavi je, kako se vjeruje, nastao i toponim Pavino Polje.&nbsp; O tom predanju, u proteklih dvadesetak godina, napisano je stotine tekstova objavljenih u Crnoj Gori i regionu. Brojne televizije su dolazile u Pavino Polje da sminaju emisije o tom predanju, među njima i Televizija Srbije (RTS), kao i poznata američka televizija Travel Čenel (Travel Chenel). Sve to nije bilo važno za autore emisije, ili im je bilo važnije što je u toj priči i – Ahmet?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011414018_d43ca2c954b3bafc928b106f7d67039b2545dee49482fbf4bde4121a64918120.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025011414018_d43ca2c954b3bafc928b106f7d67039b2545dee49482fbf4bde4121a64918120" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="„Zaboravljeno“ predanje u serijalu RTCG"> <figcaption>„Zaboravljeno“ predanje u serijalu RTCG</figcaption> </figure>  Nema pomena ni o „dijaku“ (đaku) Vuku, iz Nikolj Pazara, koji se pominje u jednom zapisu iz 1570. u manastiru Gračanica, da je jedno vrijeme, kao prepisivač, boravio u manastiru Vranštica, kod današnjeg Tomaševa. Što jasno ukazuje na to da je srednjovjekovni manastir Vranštica bio prepisivački centar za to područje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011414018_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025011414018_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Grobovi Pave i Ahmeta u Pavinom Polju"> <figcaption>Grobovi Pave i Ahmeta u Pavinom Polju</figcaption> </figure>  Ovako, sve se svelo na banalno nabrajanje bratstava, njihovih slava, porijekla, granica sela… Ali se nigdje ne pominje - gdje se, zapravo nalazi taj Vraneš, u kojoj državi, kako je pozicioniran, u geografskom smislu, na teritoriji Crne Gore, kada je ušao u sastav Crne Gore... O tome ni riječi. Zato narator pominje susjednu državu...&nbsp; Recimo, navode granice pojedinih sela (Kičava, Grab) pa kaže da se ona (ta sela) graniče sa Republikom Srbijom. Kako se jedno selo može graničiti sa (nekom) državom? Nema selo nezavisni državno-pravni status, pa da ima granice sa drugom državom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011414018_80ee7bcde07d808362c605535109eb158dd308c0d409099f744faa7f5cf9a8d1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025011414018_80ee7bcde07d808362c605535109eb158dd308c0d409099f744faa7f5cf9a8d1" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Ni riječi o knezu Vranešu"> <figcaption>Ni riječi o knezu Vranešu</figcaption> </figure>  Granica, o kojoj narator u emisiji govori, jeste granica nezavisnih država Crne Gore i Republike Srbije, a ne sela (Kičave, Graba) i države Srbije. Ta sela se nalaze uz granicu sa Srbijom, ukoliko je uopšte važno saopštiti taj podatak. Da li je bitnije da se kaže sa kojom državom se graniči (neko) selo, ili u kojoj državi se to selo nalazi? Zapravo, da li je riječ o neznanju, ili lošoj namjeri? Ili i jedno i drugo. Ponovo apelujem, prvenstveno na političke partije građanske provenijencije, da reaguju i pred domaćom i pred međunarodnom javnošću - da se obustavi emitovanje ovoga sramnog serijala na Javnom servisu, kojim se širi mržnja, uzurpira crnogorska istorijska i kulturna baština, neobjektivno i tendenciozno prezentuju podaci o prošlosti i sadašnjosti toga područja, namjerno stvarajući privid da to područje zapravo i ne pripada državi Crnoj Gori!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Neukost, falsifikati i nastavak prikrivanja počinilaca zločina u Vraneškoj dolini

Crnogorski javni servis, Radio televizija Crne Gore nastaviće večeras sa emitovanjem skandaloznog serijala „Vraneš zemlja i ljudi“ nezvanična su saznanja Portala ETV, a i u programskoj šemi najavljena je emisija u 22.55 sati. Urednik Prvog progama Televizije Crne Gore Bojan Terzić nije odgovorio na naše pozive i poruke, a prije tri dana, 10. januar, potvrdio je našem Portalu da je pokrenuo proceduru za obustavljanje prikazivanja emisije. Rekao je da su „pokrenute interne procedure“, te da će odluka biti donijeta veoma brzo i da je u odlučivanje uključeno „više ljudi“. U spornom serijalu, koji prema nezvaničnim informacijama sadrži čak 20 epizoda, brutalno se falsifikuju istorijske činjenice i u prve dvije epizode riječju nije pomenut masovni zločin u Šahovićima, današnjem Tomaševu, kada su 1924. godine, u mirnodopskim uslovima, pobijene muslimanske porodice koje su živjele u tom kraju, a preživjeli protjerani sa svojih ognjišta. Narator u emisiji kaže da su se Muslimani iselili 1924?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113160116_721f06d03e45b5527bcee4045fbe52cb77a84ad8cf5b5dee18df994ed50aa816.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250113160116_721f06d03e45b5527bcee4045fbe52cb77a84ad8cf5b5dee18df994ed50aa816" data-rendition-name="original" width="311" height="162" loading="lazy" alt="Bojan Terzić"> <figcaption>ĆUTI: Bojan Terzić(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Serijal je sniman prošle i pretprošle godine, a sve je rađeno pod patronatom predsjednika Savjeta Javnog servisa Veselina Drljevića koji je porijeklom iz Vraneške doline. - Za ovaj serijal je u startu 2023. bilo opredijeljeno čak 80 snimajućih dana za 10 epizoda što je presedan. Kompletnom akcijom rukovodio je Veselin Drljević. On je ekipu predvodio tokom snimanja, a na raspolaganju su imali sve što su poželjeli. Niko od novinara nije bio uključen – kazali su ranije izvori Portala ETV iz Televizije Crne Gore. Prema njihovim riječima, praksa je da se dobije četiri do pet „snimajućih dana“ po emisiji od pola sata, ali da to nije bio slučaj i za ovaj serijal. - Ova ekipa je u startu imala po osam. Drljević je većinu vremena bio sa njima na terenu – rekli su naši sagovornici. Kako piše u odjavnoj špici, emisija je nastala po ideji d.o.o. Zlateš i Prijatelji Vraneša, nevladina organizacija čiji je jedan od vlasnika Veselin Drljević. Za d.o.o. Zlateš nema dostupnih podataka na interenetu. Koliko je novca Drljević dobio za svoj propagnadni uradak, za sada je nepoznato.&nbsp; Veselin Drljević je predsjednik Savjeta RTCG, tijela koje godinama nezakonito bira Borisa Raonića za generalnog direktora crnogorskog Javnog servisa, ne obazirući se na brojne presude, među kojima ima i pravosnažnih, da Raonićev izbor nije u skladu sa zakonskim procedurama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024090316094_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024090316094_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Drljević i Raonić"> <figcaption>TANDEM: Drljević i Raonić</figcaption> </figure>  Nakon druge epizode serijala „Vraneš zemlja i ljudi“ burno je reagovao dio javnosti sa zahtjevom da se obustavi emitovanje ovog „dokumentarca“.&nbsp; Iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge Televiziji E saopštili su da će postupiti po prijavama, ali i da u njihovoj nadležnosti nije zabrana emitovanja spornih sadržaja, već da takvu odluku isključivo može donijeti sud. Bošnjačko vijeće saopštilo je da očekuju od RTCG izvinjenje potomcima žrtava genocida u Šahovićima, javnosti i bošnjačkom narodu. Funkcionerka Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić je ocijenila da sporni serijal „predstavlja grubo falsifikovanje istorije toga kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina - genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline) i grubu zloupotrebu Javnog servisa“. Iz Savjeta muslimanskog naroda saopštili su da ovaj serijal ne sadrži ni minimum poštovanja prema nevino stradalim Muslimanima, čiji su životi brutalno oduzeti u jednom od najstrašnijih poglavlja crnogorske istorije. Istoričar i publicista mr Veselin Konjević u razgovoru za Portal ETV upozorio je da se u serijalu falsifikuju i krivotvore istorijske činjenice o prošlosti toga kraja, da je u emisiji prenebregnut stravičan zločin nad muslimanima u Vraneškoj dolini novembra 1924. godine, jer se želi stvoriti iskrivljena slika o tamošnjem stanovništvu i prošlosti toga kraja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113160116_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250113160116_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33" data-rendition-name="original" width="1080" height="1129" loading="lazy" alt="Veselin Konjević"> <figcaption>FALSIFIKOVANJE ISTORIJSKIH ČINJENICA: Veselin Konjević</figcaption> </figure>  Emisija, prema njegovom mišljenu, podstiče mržnja prema drugim narodima i negira crnogorski nacionalni i kulturni identitet, jer se uzurpira crnogorska kulturna i istorijska baština i nasilno i asimilatorski djeluje na crnogorski nacionalni i kulturni identitet. - Sam naziv serijala „Vraneš - zemlja i ljudi“ ukazuje na elementarnu neupućenost autora ove emisije o prošlosti Vraneške doline. Vraneš kao geografski pojam danas ne postoji, niti ga ima upisanog ni na jednoj geografskoj karti. Vraneš je, prije svega, istorijski pojam, i u tom smislu njegove granice su relativne - objasnio je Konjević. Ukazo je na još jedan falsifikat u serijalu - notorna je neistina i informacija, koju je narator sporne emisije saopštio da su u turskom popisu Hercegovačkog sandžaka iz XVI vijeka u tom kraju bili upisani Srbi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113160120_02d8fed08271d60ff1d584dedd77f09608f82b6ec8a79c6f201f013754027d17.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250113160120_02d8fed08271d60ff1d584dedd77f09608f82b6ec8a79c6f201f013754027d17" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Popisne knjige Vraneš"> <figcaption>Izvod iz popisnih knjiga</figcaption> </figure>  - Ni u jednom osmanskom popisu Hercegovačkog sandžaka (od njegovog osnivanja 16. januara 1470. godine), kao ni u bilo kojoj drugoj oblasti Osmanskog carstva nijesu upisivane nacinalnosti popisivanog stanovništva. ...Ne postoji turski dokument toga perioda koji svjedoči da je makar u jednom slučaju upisana nacionalna odrednica - kategoričan je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113160120_59f14916716c3ec7070424f1169669a0d055160b0c7f9ca19361c9e5f1ff1186.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250113160120_59f14916716c3ec7070424f1169669a0d055160b0c7f9ca19361c9e5f1ff1186" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Izvod"> <figcaption>Izvod iz popisnih knjiga</figcaption> </figure>  Veoma opasno falsifikovanje i podmetanje, upozorava Konjević, je i podatak saopšten u emisiji o broju Srba u pojedinim selima Vraneške doline, u popisu „dacija“ (poreskih obveznika) iz 1913. godine, jer u tom popisu, što je vidljivo u originalnim dokumentima, nije upisivana nacionalna odrednica. Kategoričan je i da ne postoji nijedan relevantan dokaz da su manastiri i crkve sa područja današnje Vraneške doline zadužbina Nemanjića. - Sve je to izmišljeno, kao i mnogo šta drugo - kategoričan je Konjević. U autorskom tekstu za Portal ETV istoričar Novak Adžić precizno je objasnio što se dogodilo u Šahovićima 1924. godine. U Šahovićima se 1924. nije desilo, kako se u emisiji navodi, iseljavanje Muslimana, već se dogodio de facto genocid, jer po uzroku, načinu izvršenja, namjerama, ciljevima i posljedicama, kako je istakao Adžić, taj masovni zločin jeste biće onog krivičnog djela koje je kasnije obuhvatio pravni, međunarodno konvencionalno, definisani pojam genocida. - Faktički genocid u Šahovićima izvršen je pod egidom ondašnjeg režima karadorđevićevske Kraljevine SHS, koji je dopustio i prećutno odobrio i indirektno izvršio taj zločin. Naredbodavci i izvršioci nikada nijesu bili pravno procesuirani, a kamoli kažnjeni - ističe Adžić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010907014_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f.webp" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025010907014_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Novak Adžić"> <figcaption>U ŠAHOVIĆIMA SE FAKTIČKI DOGODIO GENOCID: Novak Adžić</figcaption> </figure>  Inspiratori, naredbodavci, saučesnici u faktičkom zločinu genocida u Šahovićima bili su uglavnom sljedbenici ideologije (veliko)srpskog unitarizma i centralizma i bjelaške politike inaugurisane na Podgoričkoj skupštini novembra 1918. godine, a neki od njih bili su „poslanici“ na toj „skupštini“, neki pripadnici ondašnjih režimskih i drugih centralističkih partija, radikalne Pašićeve stranke i drugih partija, dok su neki od njih bili u organima vlasti države pod nazivom Kraljevina SHS na tome i širem području. Adžić objašnjava da je za povod genocida nad muslimanskim stanovništvom u Šahovićima i iseljavanje preživjelih iskorišćeno ubistvo lokalnog kabadahije Boška L. Boškovića, koji je bio načelnik kolašinskog okruga, a kasnije postao policijski inspektor MUD-a KSHS i penzionisan u tom statusu. Za Boška L. Boškovića, piše Adžić, karakteristično je i to da je bio protivnik kralja Nikole I Petrovića-Njegoša, pristalica Podgoričke skupštine (1918), brutalni neprijatelj Božićnog ustanka (1919) i crnogorskog komitskog (gerilskog) pokreta (1919-1924). Ubijen je 7. novembra 1924. godine na Obodu Cera na putu Mojkovac – Šahovići, a za njegovo ubistvo, bez dokaza je osumnjičen poznati muslimanski odmetnik, ustanik i komita Jusuf Mehonjić, kojeg je docnije u Albaniji likvidirala jugoslovenska tajna policija. - Poslije ubistava Boška Boškovića dogodio se, uz solidarnost ondašnjih državnih vlasti, iz osvetničkih ali i drugih poriva, bestijalni pokolj Muslimana/Bošnjaka u Vraneškoj dolini, Pavinom Polju i Šahovićima (današnje Tomaševo) 9. i 10. novembra 1924. godine, kojeg su izvršili brojni njegovi saplemenici u masovnom pohodu. Istraga o zločinima u Šahovićima nije sprovedena. Od strane vlasti zločin u Šahovićima je zataškan - piše Adžić. On je podsjetio i na tekst u iseljeničkom listu Montenegrin Herald (Crnogorski glasnik) od 15. decembra 1924. godine, u kojem piše kako je „na glas pogibije“ Boškovića, „odmah pošla vojska i policija i cijelo selo Pavino Polje izgorela, a svo stanovništvo poubijala tako da u istom selu nije ostalo žive duše, a isto selo imalo preko dvjesta kuća, sve sami muslimani“. - Pašićeva vlada sad ovi u istoriji nezapamćeni zločin baca na Crnogorce dajući izjavu kako su taj pokolj izvršili Crnogorci u osveti - piše u tom članku. Ističe se kako su Boškovića „ubili sami Crnogorci za osvetu jer je, dok je bio načelnik kolašinskog sreza, popalio mnoge kuće, ubio mirne građane, vršio najviša zvjerstva što se u istoriji ne pamti“. - Sadašnja Pašić–Pribićevićeva vlada ponovo ga je poslala da nasilno prisiljava narod da glasaju za radikale. Po Bijelom Polju i okolini počinio je pomoću vojske i policije nova čuda i uputio se bio u pljačku i batinanje, ali ga na putu dočekaše Crnogorci i ubiše ga sa još dvojicom njegovih pratilaca - citira Adžić dijelove teksta iz 1925. godine u iseljeničkim novinama u Americi. U tekstu piše i da je „pokolj stanovništva Pavinog Polja kao i popaljenje 200 kuća izvršila vojska i žandarmerija“. - Vijesti koje je Biograd proturio da su to izvršili Crnogorci posve su neistinite jer u okrugu Kolašinskom nema ni dva posto koji bi za Boškovićem zaplakali, a kamoli da ga svete - zaključuje se u tom tekstu.

Kaćuša Krsmanović

Sramni serijal „Vraneš zemlja i ljudi“ od večeras opet na programu Javnog servisa

Crnogorski Javni servis ćuti na žestoku reakciju dijela javnosti zbog novog spornog propagandnog uratka ove medijske kuće - serijala „Vraneš“ u kojem se brutalno falsifikuju istorijske činjenice i prikriva masovni zločin u Vraneškoj dolini, u nekadašnjim Šahovićima, današnjem Tomaševu, za koji istoričari tvrde da nosi sva obilježja genocida, kada je u novembru 1924. godine pobijeno i iz ovog kraja iseljeno muslimansko stanovništvo. U drugoj epizodi serijala „Vraneš - zemlja i ljudi“ masovni zločin u Šahovićima ne pominje se ni riječju, a u više navrata narator kaže kako su se Muslimani 1924. godine iselili iz ovog kraja?! <h2>Predsjednik Savjeta predvodio ekipu</h2> Sporni serijal Televizije Crne Gore, kako saznaje Portal ETV, sadrži čak 20 epizoda, sniman je prošle i pretprošle godine, a sve je rađeno pod patronatom predsjednika Savjeta Javnog servisa Veselina Drljevića. - Za ovaj serijal je u startu 2023. bilo opredijeljeno čak 80 snimajućih dana za 10 epizoda što je presedan. Kompletnom akcijom rukovodio je Veselin Drljević. On je ekipu predvodio tokom snimanja, a na raspolaganju su imali sve što su poželjeli. Niko od novinara nije bio uključen - kaže više izvora Portala ETV iz Televizije Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_8c012eee53c36829fe7affa8c6c1517d4a9ef426c1fbed42bb8968f394082005.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010921018_8c012eee53c36829fe7affa8c6c1517d4a9ef426c1fbed42bb8968f394082005" data-rendition-name="original" width="1080" height="486" loading="lazy" alt="Vraneš - zemlja i ljudi"></figure>  Objašnjavaju da je praksa da se dobije četiri do pet „snimajućih dana“ po emisiji od pola sata, ali da to nije bio slučaj i za ovaj serijal. - Ova ekipa je u startu imala po osam. Drljević je većinu vremena bio sa njima na terenu - dodaju naši sagovornici. Serijal je u međuvremenu narastao na 20 epizoda, a u odjavnoj špici piše da je emisija nastala po ideji d.o.o. Zlateš i Prijatelji Vraneša, nevladina organizacija čiji je jedan od vlasnika Veselin Drljević. Za d.o.o. Zlateš nema dostupnih podataka. Koliko je novca Drljević dobio za svoj propagnadni uradak, za sada je nepoznato. Drljević je predsjednik Savjeta RTCG, tijela koje godinama nezakonito bira Borisa Raonića za generalnog direktora crnogorskog Javnog servisa, ne obazirući se na brojne presude, među kojima ima i pravosnažnih, da Raonićev izbor nije u skladu sa zakonskim procedurama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025010921018_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Veselin Drljević i Boris Raonić"><figcaption>TANDEM: Veselin Drljević i Boris Raonić(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvršilaštvu, a povodom izbora Raonića, Osnovno državno tužilaštvo je u novembru prošle godine podnijelo Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv predsjednika i članova Savjeta RTCG - Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, a povodom izbora Raonića 1. juna 2023. godine. Savjet je Borisa Raonića za tri godine čak četiri puta nezakonito imenovao za generalnog direktora Javnog servisa. Za Raonićevog mandata Javni servis imao je teška ogrješenja o profesionalne standarde i novinarski kodeks, objavljujući čak i lažne informacije, a serijal „Vraneš“ nije prvi u kojem se falsifikuju istorijske činjenice. <h2>RTCG bez reakcije</h2> Iako je već nakon druge epiozode ovog serijala uslijedila burna reakcija dijela javnosti, među kojima su istoričari, iz RTCG se ne oglašavaju. Bošnjačko vijeće zatražilo je obustavljanje emitovanja serijala, a to je zahtijevala i funkcionerka Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić, kao i PEN centar i istoričar Veselin Konjević. Iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge Televiziji E saopštili su juče da će postupiti po prijavama, ali i da u njihovoj nadležnosti nije zabrana emitovanja spornih sadržaja, već da takvu odluku isključivo može donijeti sud. Bošnjačko vijeće očekuje od RTCG izvinjenje potomcima žrtava genocida u Šahovićima, javnosti i bošnjačkom narodu. Strujić Harbić je ocijenila da sporni serijal „predstavlja grubo falsifikovanje istorije toga kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina - genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline) i grubu zloupotrebu Javnog servisa“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_5593a09883e69ce8cf2a39b318afc245c005f61271a54992bd72b999f658a74d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025010921018_5593a09883e69ce8cf2a39b318afc245c005f61271a54992bd72b999f658a74d" data-rendition-name="original" width="448" height="300" loading="lazy" alt="Kenana Strujić Harbić"><figcaption>Kenana Strujić Harbić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  I istoričar i publicista mr Veselin Konjević u razgovoru za Portal upozorio je da se u serijalu falsifikuju i krivotvore istorijske činjenice o prošlosti toga kraja, da je u emisiji prenebregnut stravičan zločin nad muslimanima u Vraneškoj dolini novembra 1924. godine, jer se želi stvoriti iskrivljena slika o tamošnjem stanovništvu i prošlosti toga kraja. Emisija, prema njegovom mišljenu, podstiče mržnja prema drugim narodima i negira crnogorski nacionalni i kulturni identitet, jer se uzurpira crnogorska kulturna i istorijska baština i nasilno i asimilatorski djeluje na crnogorski nacionalni i kulturni identitet. - Sam naziv serijala „Vraneš - zemlja i ljudi“ ukazuje na elementarnu neupućenost autora ove emisije o prošlosti Vraneške doline. Vraneš kao geografski pojam danas ne postoji, niti ga ima upisanog ni na jednoj geografskoj karti. Vraneš je, prije svega, istorijski pojam, i u tom smislu njegove granice su relativne - objasnio je Konjević. On je ukazo na još jedan falsifikat u serijalu - notorna je neistina i informacija, koju je narator sporne emisije saopštio da su u turskom popisu Hercegovačkog sandžaka iz XVI vijeka u tom kraju bili upisani Srbi. - Ni u jednom osmanskom popisu Hercegovačkog sandžaka (od njegovog osnivanja 16. januara 1470. godine), kao ni u bilo kojoj drugoj oblasti Osmanskog carstva nijesu upisivane nacinalnosti popisivanog stanovništva. ...Ne postoji turski dokument toga perioda koji svjedoči da je makar u jednom slučaju upisana nacionalna odrednica - kategoričan je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025010921018_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33" data-rendition-name="original" width="1080" height="1129" loading="lazy" alt="Veselin Konjević"><figcaption>Veselin Konjević(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Veoma opasno falsifikovanje i podmetanje, upozorava Konjević, je i podatak saopšten u emisiji o broju Srba u pojedinim selima Vraneške doline, u popisu „dacija“ (poreskih obveznika) iz 1913. godine, jer u tom popisu, što je vidljivo u originalnim dokumentima, nije upisivana nacionalna odrednica. Kategoričan je i da ne postoji nijedan relevantan dokaz da su manastiri i crkve sa područja današnje Vraneške doline zadužbina Nemanjića. - Sve je to izmišljeno, kao i mnogo šta drugo - kategoričan je Konjević. <h2>Prećutali zločin u Šahovićima</h2> U autorskom tekstu za Portal ETV istoričar Novak Adžić precizno je objasnio što se dogodilo u Šahovićima 1924. godine. U Šahovićima se 1924. nije desilo, kako se u emisiji navodi, iseljavanje Muslimana, već se dogodio de facto genocid, jer po uzroku, načinu izvršenja, namjerama, ciljevima i posljedicama, kako je istakao Adžić, taj masovni zločin jeste biće onog krivičnog djela koje je kasnije obuhvatio pravni, međunarodno konvencionalno, definisani pojam genocida. - Faktički genocid u Šahovićima izvršen je pod egidom ondašnjeg režima karadorđevićevske Kraljevine SHS, koji je dopustio i prećutno odobrio i indirektno izvršio taj zločin. Naredbodavci i izvršioci nikada nijesu bili pravno procesuirani, a kamoli kažnjeni - ističe Adžić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025010921018_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Novak Adžić"><figcaption>Novak Adžić(Photo: CEP)</figcaption></figure>  Inspiratori, naredbodavci, saučesnici u faktičkom zločinu genocida u Šahovićima bili su uglavnom sljedbenici ideologije (veliko)srpskog unitarizma i centralizma i bjelaške politike inaugurisane na Podgoričkoj skupštini novembra 1918. godine, a neki od njih bili su „poslanici“ na toj „skupštini“, neki pripadnici ondašnjih režimskih i drugih centralističkih partija, radikalne Pašićeve stranke i drugih partija, dok su neki od njih bili u organima vlasti države pod nazivom Kraljevina SHS na tome i širem području. Adžić objašnjava da je za povod genocida nad muslimanskim stanovništvom u Šahovićima i iseljavanje preživjelih iskorišćeno ubistvo lokalnog kabadahije Boška L. Boškovića, koji je bio načelnik kolašinskog okruga, a kasnije postao policijski inspektor MUD-a KSHS i penzionisan u tom statusu. Za Boška L. Boškovića, piše Adžić, karakteristično je i to da je bio protivnik kralja Nikole I Petrovića-Njegoša, pristalica Podgoričke skupštine (1918), brutalni neprijatelj Božićnog ustanka (1919) i crnogorskog komitskog (gerilskog) pokreta (1919-1924). Ubijen je 7. novembra 1924. godine na Obodu Cera na putu Mojkovac – Šahovići, a za njegovo ubistvo, bez dokaza je osumnjičen poznati muslimanski odmetnik, ustanik i komita Jusuf Mehonjić, kojeg je docnije u Albaniji likvidirala jugoslovenska tajna policija. - Poslije ubistava Boška Boškovića dogodio se, uz solidarnost ondašnjih državnih vlasti, iz osvetničkih ali i drugih poriva, bestijalni pokolj Muslimana/Bošnjaka u Vraneškoj dolini, Pavinom Polju i Šahovićima (današnje Tomaševo) 9. i 10. novembra 1924. godine, kojeg su izvršili brojni njegovi saplemenici u masovnom pohodu. Istraga o zločinima u Šahovićima nije sprovedena. Od strane vlasti zločin u Šahovićima je zataškan - piše Adžić. On je podsjetio i na tekst u iseljeničkom listu Montenegrin Herald (Crnogorski glasnik) od 15. decembra 1924. godine, u kojem piše kako je „na glas pogibije“ Boškovića, „odmah pošla vojska i policija i cijelo selo Pavino Polje izgorela, a svo stanovništvo poubijala tako da u istom selu nije ostalo žive duše, a isto selo imalo preko dvjesta kuća, sve sami muslimani“. - Pašićeva vlada sad ovi u istoriji nezapamćeni zločin baca na Crnogorce dajući izjavu kako su taj pokolj izvršili Crnogorci u osveti - piše u tom članku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250109210112_db0ac99f6a30154c6ecaa0831914dbd64f9cd04e11527d548906bb758dffd3cf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250109210112_db0ac99f6a30154c6ecaa0831914dbd64f9cd04e11527d548906bb758dffd3cf" data-rendition-name="original" width="1080" height="486" loading="lazy" alt="Vraneška dolina"><figcaption>Vraneška dolina(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Ističe se kako su Boškovića „ubili sami Crnogorci za osvetu jer je, dok je bio načelnik kolašinskog sreza, popalio mnoge kuće, ubio mirne građane, vršio najviša zvjerstva što se u istoriji ne pamti“. - Sadašnja Pašić–Pribićevićeva vlada ponovo ga je poslala da nasilno prisiljava narod da glasaju za radikale. Po Bijelom Polju i okolini počinio je pomoću vojske i policije nova čuda i uputio se bio u pljačku i batinanje, ali ga na putu dočekaše Crnogorci i ubiše ga sa još dvojicom njegovih pratilaca - citira Adžić dijelove teksta iz 1925. godine u iseljeničkim novinama u Americi. U tekstu piše i da je „pokolj stanovništva Pavinog Polja kao i popaljenje 200 kuća izvršila vojska i žandarmerija“. - Vijesti koje je Biograd proturio da su to izvršili Crnogorci posve su neistinite jer u okrugu Kolašinskom nema ni dva posto koji bi za Boškovićem zaplakali, a kamoli da ga svete - zaključuje se u tom tekstu. Za crnogorski Javni servis i Veselina Drljevića, međutim, masovni zločin u Šahovićima nije se dogodio, a muslimansko stanovništvo, kako kaže narator u drugoj emisiji serijala „Vraneš“, se iselilo.

Veselin Drljević stoji iza skandaloznog serijala „Vraneš“

Očigledno „silovanje geografije“ u Vraneškoj dolini je pokušaj nasilnog nametanja identiteta, ocijenio je za Portal ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, uz konstataciju da se to najviše očituje natpisom „Srpsko groblje“ čime se promoviše, kako kaže, nesumnjivo novi obrazac „nacionalizovanja mrtvih“. - Potreba da i groblje bude „srpsko“ je dokaz nacionalne šizofrenije koju je teško razumjeti – ističe naš sagovornik. Za mr Veselina Konjevića, profesora istorije, nema dileme da je pokušaj postavljanja tabli sa novim imenima sela u Vraneškoj dolini kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u ovom kraju svemu što nije srpsko. Portal Antena M objavio je 12. septembra uznemirujuću informaciju da u Vraneškoj dolini, pored saobraćajnice koja povezuje Bijelo Polje i Pljevlja neko postavlja table sa izmišljenim nazivima mjesta?!&nbsp; Tako su sela Muslići, Babajići, Čokrlije... po do danas neidentifikovanom „topografu“ postali Ninkovići, Novo Selo, Vranštica?! Table su ispisane na ćirilici, a i mjesno groblje je dobilo novo ime – „Srpsko pravoslavno groblje“?! Bjelopoljske vlasti odmah su reagovale, što je <a href="https://etv.me/drustvo/tabla-sa-natpisom-srpsko-pravoslavno-groblje-jos-nije-uklonjena-opstina-ce-se-zaliti-ombudsmanu-ukoliko-njihov-zahtjev-ostane-bez-odgovora">juče Portalu ETV potvrdio</a> i predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, koji je kazao da su uklonjene sve table, osim one ispred groblja u Pavinom Polju, jer za to nemaju ingerencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_9fbb19c536ee8f10e8e3f1bb97e808f2db08cf09685efcb8f431fee99423cf5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240915170956_9fbb19c536ee8f10e8e3f1bb97e808f2db08cf09685efcb8f431fee99423cf5d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Lokalna vlast brzo reagovala, pa su Čokrlije opet Čokrlije"> <figcaption>Lokalna vlast brzo reagovala, pa su Čokrlije opet Čokrlije</figcaption> </figure>  Uputili su dopis Mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, a obratiće se i Crkvenoj opštini i ombudsmanu – kako bi predložili da naziv tog groblja ne nosi ni vjerska ni nacionalna obilježja. - Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista... To je zajedničko groblje čitavog sela – kazao je Smolović. Opštinske vlasti ne znaju ko je tajni „topograf“ i čitav slučaj prijavili su policiji i tužilaštvu. U tužilaštvima – Osnovnom i Višem u Bijelom Polju, međutim, ocijenili su da nema ništa sporno u tome što je neko odlučio da u Vraneškoj dolini, na ovako drastičan način uspostavlja nepostojeće geografske odrednice i atakuje na istorijske činjenice. Zaključili su da nema elemenata krivičnog djela?! Interesantno, iz Osnovnog tužilaštva, kako je prenijela Antena M, policiju su uputili da se obrati komunalnoj inspekciji, kako bi utvrdili da li je table neko postavio samoinicijativno, ili je prethodno podnijet zahtjev?!&nbsp; <h2>Sjećanja se ne mogu ubiti</h2> Bjelopoljski tužioci očito ni ne pomišljaju da je ovaj događaj svojevrsno širenje mržnje – nacionalne i vjesrke, jer nepoznati „topograf“ pokušava da prekraja istorijske činjenice i „ubije“ svaki dokaz postojanja Muslimana/Bošnjaka u tom kraju, ali i jezivog zločina 1924. kada su u krvavom, organizovanom pokolju pobijene muslimanske porodice, a oni koji su preživjeli su prognani. Table sa izmišljenim nazivima sela postavljene su upravo u susret obilježavanju stogodišnjice od užasnog masakra u ovom kraju.&nbsp; Antena M je podsjetila da su Muslimani na popisu iz 1913. godine u Vraneškoj dolini bili jasna većina stanovnika. - Što se tiče pokušaja promjene toponima, sto godina nakon pokolja, razumijem ga u kontekstu „završnice ubijanja sjećanja“. Zanimljiv je fenomen da su nakon promjene toponima Šahovići u Tomaševo, što su uradili komunisti, odajući počast Tomašu Žiźiću, svi ostali toponimi ostali isti. Tako ćete tamo naći Hasanbegovića mahalu, Džamijsko, Muslića livade, Orlov izvor, Amirovu livadu, Drndare i slično – kaže Rastoder.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_08e0f2eb627c765af78d60e14959d0af624f28b5c872bbb0b69ee2de92452d1a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240915170956_08e0f2eb627c765af78d60e14959d0af624f28b5c872bbb0b69ee2de92452d1a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Prof. dr Šerbo Rastoder"> <figcaption>Prof. dr Šerbo Rastoder(Photo: Monitor)</figcaption> </figure>  Iluzija da se promjenom toponima može izmijeniti sjećanje i „ono što je bilo“, dodaje on, stanuje u mnogim glavama neznavenih.&nbsp; - Toponimi se mehanički nasljeđuju, a svaka promjena ima nužno ideološki i politički kontekst. Imam informaciju i ubijeđen sam da je tačna, da je lokalna vlast u Bijelom Polju odmah reagovala i vratila izvorne toponime. Kažem izvorne, jer se za tako nešto može reći - samo one koji su zapisani – ističe Rastoder. A neko je odlučio da novo ime nađene i mjesnom groblju u Pavinom Polju – i postavio tablu „Srpsko pravoslavno groblje“. - Do sada su groblja bila pravoslavna, katolička, muslimanska... ne sjećam se da na nekom tako nešto piše. Poenta je u tome da se dokaže da među mrtvima nema Crnogoraca. Da paradoks bude veći, na tom groblju je i grob Rama Sejdovića Hasanbegovića, posljednjeg muslimana iz tog kraja koji je želio da ga sahrane samo tamo gdje je rođen. I dok imate jedno vrijeme u kojem su mještani pravoslavavci sa ljubavlju i poštovanjem sahranili Rama osamdesetih godina XX vijeka, dotle danas živimo u vremenu kada se čak i groblja nacionalizuju – upozorava sagovornik Portala ETV.&nbsp; Da li Crkva Srbije stoji iza imenovanja mjesnog groblja u „srpsko pravoslavno“ Rastoder ne zna, ali zna da postoji priča o namjeri da se i toponim Vraneš promijeni u Zlateš. <h2>Izmišljena legenda</h2> Profesor istorije Veselin Konjević potvrđuje da postoji inicijativa da se Vraneš preimenuje u Zlateš, što je, kako kaže, posljedica raspirivanja nacionalističkih strasti, primarno forsiranjem kosovskog mita.&nbsp; - Tako je, u drugoj polovini XX vijeka, izmišljena legenda da se Vraneš, navodno, nekada zvao Zlateš. Ti „zlatešani“ nijesu došli u boj na Kosovo, pa ih je „car“ Lazar prokelo: „Dabogda se ne zvao Zlateš, nego bio vran – crn, kao gavran“! I tako, eto, zbog izdaje i prokletstva, postao je Vraneš. Ne bi ovo bilo ništa strašno – legenda ko legenda - da se crkva, koju su novodoseljenici podigli 1931. godine nedaleko od centra današnjeg Tomaševa, nakon što su joj dograđeni konaci 2011. godine – nije preimenovala u – manastir Zlateš! A onda je krenula priča, da se i čitav kraj treba preimenovati u – Zlateš (Zlateška dolina) – pojašnjava Konjević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240915170956_51c6ff0690f38536a51bcbfcf957d1bbb19bf9df96acd6d9cdc9501abd9d495a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240915170956_51c6ff0690f38536a51bcbfcf957d1bbb19bf9df96acd6d9cdc9501abd9d495a" data-rendition-name="original" width="385" height="492" loading="lazy" alt="Mr Veselin Konjević"> <figcaption>Mr Veselin Konjević</figcaption> </figure>  Ističe da su mnogi ozbiljni istoričari, poput dr Žarka Šćepanovića i dr Božidara Šekularca, ali i drugi, davno dokazali da je toponim Vraneš (Vraneška dolina) nastao po znamenitom knezu Heraku Vranešu, po kome je i pleme dobilo naziv – Vraneši. Crkva Srbije, kategoričan je Konjević, nijednim svojim gestom, koliko je njemu poznato, nije doprinijela smirivanju nacionalnih (nacionalističkih) tenzija. - Ne može se biti „istinski“ vjernik, a istovremeno gajiti mržnju prema svemu što ne dolazi iz vašeg nacionalnog i vjerskog korpusa – upozorava on. Postavljanje tabli sa lažnim, nepostojećim toponima, nazivima sela u Vraneškoj dolini i „imenovanje“ mjesnog groblja u „srpsko pravoslavno groblje“, za Konjevića je kulminacija višegodišnjeg, pa i višedecenijskog djelovanja određenih lokalnih ekstremistički nastrojenih pojedinaca, koji žele da zatru svaki trag u Vraneškoj dolini svemu što nije srpsko.&nbsp; - Očigledno je da posebnu odbojnost gaje prema toponimima koji asociraju na boravak muslimana na tom području. Da apsurd bude veći, ti pojedinci jednako takvu odbojnost gaje i prema svemu što se vezuje za državu Cnu Goru - u kojoj su rođeni, odrasli, nikada nijesu mijenjali mjesto stanovanja; u kojoj rade, školuju djecu... A opet, ježe se na svaki pomen te države! Ističem da se radi o grupi pojedinaca, koja iz ideoloških, partijskih i/ili nekih drugih razloga, drži čitav kraj u svojevrsnoj izolaciji, stigmatizujući cjelokupno stanovništvo Vraneške doline, koja se, iako nadaleko čuvena po ljepoti, danas najviše prepoznaje po narativu koji nameću upravo ti i takvi pojedinci – naglašava sagovornik Portala ETV.&nbsp; Uvjeren je da većina stanovništva Vraneške doline ne dijeli mišljenje tih, kako kaže, ekstremista, ali da „ne žele da se na bilo koji način eksponiraju“, čime, upozorava on, prećutno daju podršku ekstremističkoj grupaciji.&nbsp; Podsjeća da su „preminenovana“ sela - Babajići, Čokrlije, Muslići... dobila nazive upravo po muslimanskim bratstvima - Babajićima, Muslićima, Čokrlijama, koja su do prije jednog vijeka živjela u Vraneškoj dolini.&nbsp; - Umjesto na silu raseljenih i nedužno stradalih muslimana, u pogromu koji se desio 9/10. novembra 1924. godine, na njihova imanja su doselila pravoslavna bratstva, dominantno iz Morače i Rovaca. Toponima koji podsjećaju da je na tom području vjekovima živjelo muslimansko stanovništvo, prepuna je Vraneška dolina – od naziva livada, potoka, raznih uzvišenja, pa do naziva brojnih sela, i očigledno su neugodan „svjedok“ nekim Vranešanima, koji bi i na taj način željeli da se oslobode „neugodne prošlosti“, koja im ne da mira savjesti – ocjenjuje Konjević.&nbsp; Za dešavanja u Vraneškoj dolini Konjević, zbog nečinjenja, krivi i opštinske vlasti. - Kao primjer navešću da su dvije kamene ploče (stećci), koje se nalaze na jednoj nekropoli nedaleko od centra Pavinog Polja, i za koje se vezuje predanje o Pavi i Ahmetu, prije nekoliko godina devastirane, a da ni do danas, i pored brojnih prijava, niko od opštinskih, niti državnih institucija nije preduzeo mjere i uklonio nelegalno postavljeni objekat. A obećavali su – svi – naglašava Konjević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091518090_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024091518090_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Ni lokalne ni državne vlasti ne vode brigu o mjestu gdje se vjeruje da počivaju Pava i Ahmet"> <figcaption>Ni lokalne ni državne vlasti ne vode brigu o mjestu gdje se vjeruje da počivaju Pava i Ahmet</figcaption> </figure>  <h2>Pokolj o kojem se ćuti</h2> U Crnoj Gori o jezivom pokolju i progromu muslimanskog stanovništva u Vraneškoj dolini decenijama se ćutalo i samo se pominjalo kao „ono što je bilo“. U istorijskim čitankama nije bilo ni slova. Sagovornik Portala ETV, prof. dr Šerbo Rastoder, međutim, kategoričan je da su pokušaji revizije istorije uvijek neuspješni. - Što se tiče genocida počinjenog 1924. godine, koji je to po biću i posljedicama, a ne po bilo čijim proizvoljnim kvalifikacija, te njegovog ćutanja i prikrivanja, može se samo konstatovati – „džabe ste krečili“. Jer, „ono što je bilo“ ne može se promijeniti. Mijenja se samo interpretacija „onoga što je bilo“. Umjesto da se stavi tačka na to i krene dalje, negiranjem i pokušajima zataškavanja se samo ostavlja prostor da u narednih 100 godina, oni koji imaju pravo i potrebu na „sjećanje“ iznova, svake godine podsjećaju na taj događaj. To što nije urađeno od prethodnih vlasti u prošlih 100 godina samo pokazuje da nema revizije istorije i da je svaki takav pokušaj prolazan i neuspješan, zato što je svaka laž, bez obzira što izgleda „korisno“ nepostojana – jasan je Rastoder. I Veselin Konjević poručuje da su uzaludni pokušaji „brisanja“ istorijske činjenice da su u Vraneškoj dolini živjeli Muslumani. - Prvi Muslimani na tom prostoru javljaju se još u XV vijeku, u tadašnjoj nahiji Ljuboviđi, u prvim osmanskim popisima tih krajeva. Jedan od sinova znamenitog kneza u nahiji Ljuboviđi Heraka Vraneša, primio je islam i postao Ibrahim (paša). Sin tog Ibrahim-paše bio je Skender-beg Vranešević, koji je bio upravitelj Heregovačkog sandžaka od 1515. do 1517. godine. Dakle, Muslimani u Vraneškoj dolini su (bili) autohtoni; imali su mnogo dužu tradiciju življenja od mnogih pravoslavnih bratstava koja danas žive na tom prostoru. Oni su (bili) svoji na svome! Jedan (manji) dio Muslimana u Vranešku dolinu doselio je u drugoj polovini i krajem XIX vijeka, nakon crnogorskog zauzimanja Nikšića i Kolašina. Starosjedioci u Vranešu, koji, inače, nijesu organizovano učestvovali u vraneškom pokolju 1924. godine, vjekovima su u miru živjeli sa svojim komšijama Muslimanima – naglašava Konjević. A poslije pokolja u Vraneškoj dolini 1924. i progroma Muslimana iz toga kraja Ramo Hasanbegović Sejdović, ipak se vratio i do smrti je živio u selu Mahala, pored Pavinog Polja, gdje je i sahranjen. Zarobljeni avetima prošlosti, kosovskim mitom koji propagira Crkva Srbije, revizionizmom istorijskih činjenica... neki su sada odlučili da to mjesno groblje imenuju srpskim i pravoslavnim i poruče da nesrbi ni mrtvi nijesu dobrodošli u Vranešku dolinu.

500x500

Promjena toponima, sto godina nakon pokolja, „završnica ubijanja sjećanja“

Poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević reagovao je na komentar ljekarke i odbornice Pokreta Evrope sad Sanje Mihailović-Kovačević koja je ispod objave o proslavi Dana nezavisnosti Crne Gore ostavila komentar „Krv prolivali“ i pitao je li premijer Milojko Spajić vidio ovu bruku ili, kako je kazao, nema kad od putovanja oko svijeta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fljekarka-i-odbornica-pes-a-u-beranama-komentarisala-proslavu-dana-nezavisnosti-porukom-krv-prolivali&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ko vam je ova “fina gospođa”, kolege iz Pokreta Evropa sad? Baš lijepo sprovodi politiku partije o nepokretanju tema koje dijele javnost ili, kako ste ih zvali, “tema svađalica” - poručio je Zirojević.
Pitao je PES da se neće možda ograditi, osuditi, pozvati je da podnese ostavku jer ovakva ne može da ih predstavlja.
- Još je gore što je u pitanju ljekarka - zamislite da ovakva liječi nekoga ko je pristalica nezavisnosti? - dodao je Zirojević.

Zirojević o skandaloznom komentaru ljekarke i odbornice PES-a: Je li vidio Spajić ovu bruku ili nema kad od putovanja oko svijeta?

M.B. (20) iz Bijelog Polja uhapšen je zbog sumnje na uličnu prodaju narkotika.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, njihovi službenici su na jednom dječjem igralištu primijetili da on ispod klube spušta nekoliko manjih pvc pakovanja, a potom i utvrđeno da se radi o materiji za koju sumnjaju da je marihuana, te da je namijenjena prodaji.
M.B. će u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.
- Otkrivanje i sprečavanje zloupotrebe narkotika, kao i procesuiranje lica koja se bave ovim nezakonitim radnjama će i u narednom periodu biti jedna od prioritetnih aktvinosti službenika Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” - poručili su u policiji.

Bijelo Polje: Mladić uhapšen zbog ulične prodaje narkotika

Na poziv šefa američke delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i kongresmena Majka Tarnera, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama od 23. do 26. maja.
- Tokom posjete, predsjednik Milatović će prisustvovati Parlamentarnoj skupštini NATO-a, koja se održava u Dejtonu, povodom obilježavanja trideset godina Dejtonskog mirovnog sporazuma. U okviru zvaničnog dijela programa, predsjednik će zajedno sa ostalim liderima učestvovati na događaju visokog nivoa u okviru kojeg će imati i obraćanje - saopšteno je iz njegovog kabineta.
Takođe su, kako su dodali, planirani brojni bilateralni sastanci sa visokim zvaničnicima Sjedinjenih Američkih Država.
- Uzimajući u obzir strateški značaj SAD-a kao ključnog vanjskopolitičkog partnera Crne Gore, teme sastanaka biće fokusirane na jačanje savezništva i produbljivanje međusobne saradnje - naveli su u kabinetu Milatovića.
Poseban akcenat biće, kažu, stavljen na oblasti bezbjednosti, vladavine prava i ekonomske saradnje.
- Ova posjeta istovremeno predstavlja snažnu potvrdu posvećenosti Crne Gore jačanju strateškog partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama i aktivnoj ulozi u okviru evroatlantske zajednice - zaključili su u kabinetu predsjednika Crne Gore.

Milatović od sjutra u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama

Nevladina organizacija Centar za građanska prava podnijela je danas krivičnu prijavu protiv ljekarke i odbornice Evrope sad u Beranama Sanje Mihailović-Kovačević koja je ispod objave o proslavi Dana nezavisnosti Crne Gore ostavila komentar „Krv prolivali“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fljekarka-i-odbornica-pes-a-u-beranama-komentarisala-proslavu-dana-nezavisnosti-porukom-krv-prolivali&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U Centru za građanska prava cijene da postoji osnov sumnje da je Mihailović Kovačević prekršila Krivični zakonik, i to u dijelu koji se odnosi na izazivanje nacionalne mržnje i javno podsticanje na nasilje i mržnju.
- Ova izjava, data u kontekstu državnog praznika koji se obilježava na miran i dostojanstven način, može se tumačiti govor mržnje i kao pokušaj da se izazove netrpeljivost, podstakne na sukob, kao i da se zastraše ili omalovaže građani koji obilježavaju taj datum - naveli su oni.
Komentar je, kako su konstatovali, javan i dostupan široj javnosti što dodatno pojačava potencijal štete.
- Naročito imajući u vidu da je osoba koja ga je objavila lice od ugleda i poverenja (diplomirani ljekar) - zaključili su oni.
Oni su ukazali da je Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) dalo uputstvo kojim su sva nadležna tužilaštva obavezana da u predmetima sa elementima govora mržnje postupaju u skladu sa međunarodnim preporukama, uključujući Evropsku komisiju protiv rasizma i netolerancije (ECRI).
- Prema navedenom uputstvu, tužioci su obavezni da posebno cijene svako javno izražavanje koje može prouzrokovati mržnju, netrpeljivost, diskriminaciju ili nasilje prema određenoj grupi ili pojedincima - napomenuli su u NVO Centar za građanska prava.
Oni insistiraju da nadležno Osnovno državno tužilaštvo u Bernama razmotri ovu prijavu i sprovede istražne radnje radi utvrđivanja da li postoje elementi krivičnog djela predviđenog članovima 370 i/ili 398 Krivičnog zakonika Crne Gore, uzimajući u obzir obaveze proizašle iz pomenutog uputstva VDT-a.

NVO Centar za građanska prava podnijela krivičnu prijavu protiv Mihailović-Kovačević zbog komentara „Krv prolivali“

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: veselin-konjevic