<article>Prema najnovijim podacima MONSTAT-a za septembar inflacija u Crnoj Gori je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone, upozorio je poslanik SD-a Boris Mugoša i dodao da je godišnji rast cijena kad je voće u pitanju čak 21,9 odsto, farmaceuskih proizvoda 15,4 odsto, ulja i masti 14 odsto, snadbijevanja vodom 24,1 odsto i dr.- Inflacija u Crnoj Gori je značajno veća nego u zemljama EU (u poslednjih pet i po godina cijena hrane je gotovo duplo više porasla kod nas nego u EU, farmaceutskih proizvoda 3 puta, medicinskih usluga 4-4,5 puta, igračaka 15 puta i dr.)- poručio je Mugoša na mreži X.Mugoša ističe da je godišnja inflacija u Crnoj Gori veća nego u 19 od 20 zemalja EU koje koriste euro, veća nego u 24 od 27 zemalja EU, samo jedna od 7 zemalja regiona (uključujući Hrvatsku i Sloveniju) je zabilježila veću godišnju stopu rasta cijena;- Podaci pokazuju da nije inflacija samo uvezena nego da je značajnim dijelom posljedica nepromišljenih fiskalnih mjera i strukturne ranjivosti crnogorske ekonomije- kazao je Mugoša.Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena, poručio je poslanik SD-a.</article>

Prema najnovijim podacima MONSTAT-a za septembar inflacija u Crnoj Gori je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone, upozorio je poslanik SD-a Boris Mugoša i dodao da je godišnji rast cijena kad je voće u pitanju čak 21,9 odsto, farmaceuskih proizvoda 15,4 odsto, ulja i masti 14 odsto, snadbijevanja vodom 24,1 odsto i dr.
- Inflacija u Crnoj Gori je značajno veća nego u zemljama EU (u poslednjih pet i po godina cijena hrane je gotovo duplo više porasla kod nas nego u EU, farmaceutskih proizvoda 3 puta, medicinskih usluga 4-4,5 puta, igračaka 15 puta i dr.)- poručio je Mugoša na mreži X.
Mugoša ističe da je godišnja inflacija u Crnoj Gori veća nego u 19 od 20 zemalja EU koje koriste euro, veća nego u 24 od 27 zemalja EU, samo jedna od 7 zemalja regiona (uključujući Hrvatsku i Sloveniju) je zabilježila veću godišnju stopu rasta cijena;
- Podaci pokazuju da nije inflacija samo uvezena nego da je značajnim dijelom posljedica nepromišljenih fiskalnih mjera i strukturne ranjivosti crnogorske ekonomije- kazao je Mugoša.
Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena, poručio je poslanik SD-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Boris Mugoša

Socijaldemokrate

Evropski savez

cijene

Vlada Crne Gore

Rast cijena

Ekonomija

Mugoša: Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena

Crna Gora, kao zemlja predvodnica u procesu pristupanja EU, snažno je posvećena jačanju granične bezbjednosti, pozicionirajući se kao ključni partner u svim regionalnim i evropskim inicijativama koje imaju strateški značaj za zaštitu vanjskih granica, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u Londonu. Šaranović je učestvovao na sastanku Berlinskog procesa, na poziv ministarke unutrašnjih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, Šabane Mahmud. Sastanku su prisustvovali ministri unutrašnjih poslova zemalja Zapadnog Balkana, država članica EU, kao i visoki zvaničnici Evropske komisije. Tokom sastanka razgovarano je o nastavku suzbijanja iregularnih migracija i kriminalnih grupa, zaštiti žena i djevojčica u digitalnom dobu, te jačanju saradnje i otpornosti na teški i organizovani kriminal. - Sudeći po postignutim rezultatima u posljednje dvije godine, Crna Gora ima pravi recept za borbu protiv organizovanog kriminala - zaključeno je. Šaranović je rekao da organizovani kriminal ne krši samo zakone, već podriva same temelje društva, ruši povjerenje građana u institucije i usporava ekonomski razvoj države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251016111048_b35a3289a68dd1892540aab4bac5341f59d990dca4986c8be9caad9b8ba67338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251016111048_b35a3289a68dd1892540aab4bac5341f59d990dca4986c8be9caad9b8ba67338" data-rendition-name="original" width="1600" height="1159" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović"></figure>  - Riječ je o globalnoj prijetnji koja ne poznaje granice, i upravo zato zahtijeva koordinisan, sinhronizovan i odlučan odgovor svih nadležnih struktura - poručio je Šaranović. On je istakao da je Crna Gora snažno posvećena jačanju svojih institucija, unapređenju vladavine prava i reformama koje imaju za cilj izgradnju moderne, profesionalne i otporne policijske službe. - Posebno je važno da jačamo integritet policije i drugih organa bezbjednosti, jer samo institucije oslobođene korupcije i drugih nedozvoljenih uticaja mogu efikasno da se bore protiv organizovanog kriminala. Naš cilj je jasan – izgraditi sistem koji će trajno onemogućiti da kriminalne strukture ugroze institucije sistema - istakao je Šaranović. Ministar je rekao da konkretni rezultati koji se bilježi u smanjenju broja migranata na teritoriji Crne Gore potvrđuju da se zajedničkim djelovanjem, jačanjem institucionalnih mehanizama i intenziviranjem regionalne saradnje može efikasno odgovoriti na savremene bezbjednosne izazove i doprinijeti ukupnoj stabilnosti regiona. - Naš cilj prevazilazi samu kontrolu granica — podrazumijeva izgradnju sistema povjerenja, partnerstva i solidarnosti, kroz koje zajednički jačamo otpornost regiona i stvaramo uslove za dugoročnu stabilnost i integraciju u evropski bezbjednosni okvir - naglasio je Šaranović. Podsjećajući na nedavni regionalni skup u Podgorici o povraćaju imovine i jačanju finansijskog integriteta, Šaranović je istakao da je Crna Gora intenzivnom saradnjom s partnerima iz regiona, EU i Ujedinjenog Kraljevstva postavila čvrste temelje za jačanje povjerenja, unapređenje vladavine prava i borbu protiv organizovanog kriminala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251016111048_938f3fa3e661f2e5da7b909cdf82978d622a607695bd69a56c24aa6f7ec9637a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251016111048_938f3fa3e661f2e5da7b909cdf82978d622a607695bd69a56c24aa6f7ec9637a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1040" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović"></figure>  Na multilateralnom sastanku, kojim je presjedavala ministarka Šaban Mahmud posvećenom unapređenju saradnje kroz Zajedničku radnu grupu za migracije (Joint Migration Task Force), Šaranović je naglasio posvećenost Crne Gore jačanju regionalne i međunarodne saradnje u upravljanju migrantskim tokovima, uz poštovanje nacionalnih nadležnosti i evropskih standarda. Istaknuto je da su zajednički pristupi zasnovani na operativnoj povezanosti i razmjeni informacija ključni za izgradnju otpornijih sistema i očuvanje regionalne stabilnosti.

Šaranović sa Mahmud: Crna Gora pouzdan partner u jačanju regionalne bezbjednosti i borbi protiv organizovanog kriminala

Procjenjuje se da oko 40 odsto svjetske populacije, odnosno tri milijarde ljudi pati od neuroloških poremećaja, a posljedice su često ozbiljne za oboljele i osobe u njihovom okruženju, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Pod neurološkim poremećajima, SZO podrazumijeva niz od 37 veoma različitih patologija - od moždanog udara do autizma, demencije Alchajmerovog tipa, epilepsije, pa čak i migrene, što je vodeći uzrok invaliditeta širom svijeta, prenosi danas švajcarski javni servis na francuskom jeziku RTS.
Prema posljednjim podacima koje je objavila SZO, više od 11 miliona ljudi umre od neuroloških poremećaja svake godine, a bolesni nisu jedini koji su pogođeni.
- Ljudima sa neurološkim poremećajima često je potrebna doživotna njega. I nisu jedini koji su pogođeni - i njihovi voljeni su takođe. Njegovatelji, vrlo često žene, pružaju neformalnu njegu. Sve je to skupo, ne samo u smislu liječenja, već i u smislu vremena, energije i emocionalnog uticaja - rekla je ljekarka SZO Nirha Čaudari.
U izvještaju se ocjenjuje da se pacijenti takođe suočavaju sa ogromnom stigmom, posebno u siromašnim zemljama gdje je pristup zdravstvenoj zaštiti još komplikovaniji, a samo četvrtina zemalja svijeta uzima u obzir ove patologije u svojim sistemima socijalne zaštite, dok je nešto manje od trećine zemalja pokrenulo nacionalne politike za rješavanje ovih problema.
SZO je zbog toga pozvala na hitnu globalnu inicijativu i ulaganja u ovu oblast, jer se, kako zaključuje, mnoga od ovih neuroloških stanja mogu spriječiti ili efikasno liječiti odgovarajućim resursima.

SZO: Neurološki poremećaji pogađaju tri milijarde ljudi i često su potcijenjeni

U okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK 2025, svečano je otvoren Četvrti međunarodni naučni simpozijum "Dani naučne dijaspore 2025", koji okuplja istaknute istraživače, profesore i naučnike porijeklom iz Crne Gore, koji danas rade na vodećim univerzitetima i istraživačkim institutima širom svijeta. 
Nedeljko Latinović, direktor Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore, istakao je da je simpozijum prilika za razmjenu ideja, ali i konkretnih naučnih istraživanja koja mogu doprinijeti društvenim i ekonomskim promjenama u Crnoj Gori.
- Danas se okupljamo ne samo da bismo razmijenili saznanja, već da bismo potvrdili da nauka ne poznaje granice. Ovaj simpozijum je dokaz da crnogorska naučna dijaspora ima šta da ponudi svijetu - rekao je Latinović.
Govorio je o temama koje će biti obrađivane tokom dvodnevnog simpozijuma, uključujući inovacije u oblasti zdravlja, ekologije, tehnologije, ali i fundamentalnih nauka. Među ključnim temama ističu se zdravlje i javne politike, uključujući fizički razvoj djece, posledice sve većeg broja carskih rezova, neuropsihijatriju, kao i primjenu vještačke inteligencije u ranoj dijagnostici Parkinsonove bolesti. Latinović je također najavio okrugli sto koji će se baviti konkretnim modelima saradnje između naučne dijaspore i istraživača u Crnoj Gori, kao i najavljenim konkursom Ministarstva nauke za sufinansiranje zajedničkih istraživanja.
- Simpozijum je prilika da prepoznamo potencijal naših ljudi, koji svojim znanjem povezuju Crnu Goru sa svijetom. Neka ovaj događaj bude inspiracija za nove projekte i partnerstva, jer budućnost Crne Gore mjeriće se upravo mjerom naše povezanosti kroz znanje - zaključio je Latinović. 
Mirsad Azemović, ministar dijaspore naglasio je značaj naučne dijaspore u globalnoj naučnoj zajednici.
- Ovaj simpozijum nije samo akademski događaj – to je most između domovine i svijeta, između onoga što jesmo i onoga što tek možemo postati - kazao je Azemović, ističući da Crna Gora već ima značajnu prisutnost u globalnim istraživačkim centrima kroz rad svojih naučnika u dijaspori.
On je najavio nekoliko novih inicijativa Ministarstva dijaspore koje imaju za cilj dalji razvoj saradnje, uključujući Registar dijaspore koji bilježi prisutnost crnogorskih istraživača širom svijeta.
- Ovo je samo početni korak prema dugoročnoj saradnji i krajnjem cilju – povezivanju naučne dijaspore sa Crnom Gorom i podršci našim istraživačima da svoja dostignuća postignu upravo iz matične države - rekao je Azemović.
On je podsjetio da je tokom prethodne godine realizovan projekat „Angažovanje dijaspore za održivi razvoj Crne Gore“, u kojem su stručnjaci iz crnogorske dijaspore doprinijeli jačanju kapaciteta domaćih institucija, posebno u oblasti zdravstva, sa posebnim naglaskom na mentalno zdravlje i imunologiju.

Nauka da bude ključni pokretač razvoja Crne Gore

Službenici policije podnijeli su krivičnu prijavu protiv pravnog lica "K." u Podgorici i ovlašćenog lica u ovoj kompaniji, državljanina Republike Albanije K. L. (41), zbog sumnje da su utajom poreza i doprinosa oštetili budžet za nešto manje od 165.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije.
U višemjesečnoj akciji su učestvovali službenici Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga Sektora za borbu protiv kriminala u saradnji sa službenicima Sektora za finansijsko-obavještajne poslove i Poreske uprave, a u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici.
- Do podnošenja krivične prijave utvrđeno je da su prijavljeni K. L, kao osnivač i izvršni direktor, te pravno lice “K.” krivična djela utaje poreza i doprinosa počinili na način što su od 2020. do 2025. prikrili stvarne prihode i prilikom prijave Poreskoj upravi nijesu pružili tačne i istinite podatke o stečenim prihodima, u namjeri da potpuno ili djelimično izbjegnu plaćanje poreza i doprinosa, oštetivši na taj način Budžet Crne Gore u ukupnom iznosu od 164.995,93 eura - precizirano je u saopštenju.
Službenici policije, kako se dodaju, u okviru nacionalnog projekta trajnog karaktera kodnog naziva “Evazija” nastavljaju sa intenzivnim i prioritetnim policijsko-tužilačkim aktivnostima usmjerenim na razotkrivanje i procesuiranje odgovornih iz privrednog sektora čije kriminalne radnje direktno podrivaju ekonomski poredak države.
- Kroz snažnu multisektorsku saradnju i koordinisano djelovanje sa nadležnim institucijama preduzimaju se konkretne mjere radi zaštite ekonomskih interesa građana i očuvanja budžeta Crne Gore. Akcija “Evazija” predstavlja odlučan odgovor države na poreske i finansijske malverzacije, sa jasnim ciljem uspostavljanje sistema odgovornosti, zakonitosti i finansijske discipline u svim segmentima privrednog života - zaključili su iz Uprave policije.

Državljanin Albanije osumnjiičen da je utajom poreza i doprinosa oštetio budžet za oko 165.000 eura

U Osnovnom sudu na Cetinju nastavlja se suđenje protiv bivše načelnice Filijale MUP-a, Olivere Krivokapić, optužene za nesavjestan rad u službi zbog sumnje da nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. počinio masakr u naselju Medovina, usmrtivši deset osoba. Na današnjem ročištu pažnju su privukle oštre izjave advokata porodica žrtava Zdravka Đukanovića, koji je optuženu direktno povezao sa teškim institucionalnim propustima, kao i potresno svjedočenje Vesne Pejović, majke i bake žrtava, koja je kroz suze poručila da traži istinu i pravdu prije nego što ode “kod svojih”. S druge strane, optužena Krivokapić tvrdila je da je za oduzimanje oružja bila nadležna policija, negirajući ličnu odgovornost i ukazujući na propuste drugih institucija. Borilović je 12. avgusta 2022. godine u naselju Medovina na Cetinju ubio deset osoba, uključujući i dvoje djece, a potom je i sam stradao. Optužni predlog protiv Krivokapić podnijet je 6. marta 2025. godine. <h2>IZJAVA ADVOKATA PORODICA ŽRTAVA: Policija nije oduzela oruzje, iako je akt o tome donesen jula 2021</h2> Nakon današnjeg ročišta, izjavu je dao Zdravko Đukanović, advokat porodica stradalih: „Danas je saslušan svjedok Miroslav Zeković, koji je do maja 2022. bio na čelu Direktorata za upravne poslove. On se izjašnjavao o ključnim okolnostima u vezi sa postupkom koji nikada nije sproveden. Još 9. jula 2021. godine policija je sačinila akt kojim je trebalo pokrenuti postupak oduzimanja oružja Vuku Boriloviću – to nije učinjeno. To jasno ukazuje na nesavjestan rad u službi.“ „Optužena Krivokapić je za to odgovorna. Kao zastupnik porodica žrtava, nastavićemo da preduzimamo sve pravne korake kako bi svi koji su doprinijeli ovoj tragediji odgovarali u skladu sa zakonom. Nećemo dozvoliti da neko samoinicijativno stavi tačku bez pune odgovornosti.“ On kaže da odbrana pokušava prebaciti odgovornost na policiju, tvrdeći da oružje nije pronađeno prilikom pretresa, pa čak izražavajući sumnju da je pretres uopšte izvršen. Međutim, suština je u tome da je postupak oduzimanja morao biti pokrenut – bez obzira na to gdje se oružje fizički nalazilo.“ „Zakon o oružju jasno propisuje obaveze nadležnih. Postupak je formalno započet 9. jula 2021, ali nikada nije sproveden do kraja – što čini srž krivičnog djela.“ „Zeković je iznio stav da se oružje oduzima tek po pravosnažnoj sudskoj odluci, što nije tačno. Po zakonu, može se oduzeti i po službenoj dužnosti. Takve izjave unose konfuziju i ne doprinose rasvjetljavanju slučaja.“ „Nakon prikupljanja svih dokaza, podnijećemo inicijative i protiv drugih odgovornih – jer ova tragedija nije rezultat propusta samo jednog pojedinca“, kazao je advokat Đukanović. <h2>TUŽITELJKA: POSTOJAO ZAKONSKI OSNOV ZA ODUZIMANJE ORUŽJA</h2> Tužiteljka Aleksandra Adžić Živković izjavila je da je Filijala bila obaviještena da je protiv Borilovića podnijeta krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja. Po zakonu o oružju, to je dovoljan osnov za privremeno oduzimanje oružja. Bilo je poznato da je i ranije ispoljavao agresivno ponašanje. To oružje mu je moralo biti privremeno oduzeto – a nije.“ <h2>SVJEDOK ZEKOVIĆ: Krivičnu prijavu procjenjuje tužilaštvo</h2> Miroslav Zeković, bivši rukovodilac Direktorata za upravne poslove, izjavio je da krivična prijava mora biti procijenjena od strane tužilaštva. Oduzimanje oružja je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. On je iznio lični stav da nije bilo osnova da se pokrene postupak za oduzimanje oružja Boriloviću na osnovu krivične prijave.&nbsp; Na pitanje da li mu je poznato da postupak koji je pokrenut nije sproveden do kraja se odnosi na pušku kojom je izvršeno krivično djelo kazao da mu to nije poznato. Advokat Đukanović je na ovo izlaganje kazao da je ono sračunato kako bi se izbjegla materijalna istina i krivična odgovornost lica koja su bila uključena i odgovorna za nesavjesan rad u službi. <h2>Krivokapić: Policija je odgovorna</h2> Privremeno oduzimanje oružja je u nadležnosti policije. Ko će u tri sata poslije ponoći da dođe i oduzme oružje? Onaj ko je o tome obaviješten. Policija j e znala da Borilović posjeduje oružje, a u zapisnik su unijeli da ga nema. Nisu čak ni ispitali gdje se oružje nalazi ona je izrazila sumnju da je pretres uopšte i izvršen. Kazala je da krivične prijave se ne podnose filijali nego tužilaštvu. Zakon je precizirao u kojim situacijama se pokreće postupak za oduzimanje oružja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251015171044_49c6013aea272ba41f3a667c67356ca64addb2a529edd00b286f70412c71d8b1" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Slučaj Medovina"> </figure>  <h2>EMOTIVNA IZJAVA MAJKE I BAKE ŽRTAVA</h2> Vesna Pejović, koja je u masakru izgubila kćerku i dvoje unučadi, u suzama je poručila: "Želim istinu prije nego što odem kod njih. Dobila sam krvave dokaze. Toliko propusta i boli je napravljeno. Najviše me boli što su tužiteljke Lepa Medenica i Andrijana Nastić pokušale da sve zataškaju. Neću dozvoliti da se ovdje stavi tačka dok sve činjenice ne budu iznijete! Samo da su rekli da je učinjena greška, i da to bude nauk za budućnost… Ali ne – umjesto toga, svjedoci manipulišu istinom. Kada sam upozoravala da će se desiti masakr na Cetinju, gledali su me kao da sam luda…" Suđenje će biti nastavljeno sjutra. Porodice žrtava traže pravdu, istinu i odgovornost.

Advokat Đukanović: Boriloviću je moralo biti oduzeto oružje, Olivera Krivokapić negirala odgovornost

Osnovno državno tužilaštvo dopunilo je optužni prijedlog protiv Danila Mandića koji se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija – navodi se u odgovorima Nađe Pešić savjetnice za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu na upit Portala ETV.
-Postupak se nalazi u fazi ispitavnja optužnog prijedloga. Ovaj predmet protiv Danila Mandića spojen je sa predmetom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila. Sprovešće se jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda - saopštili su nam iz Osnovnog suda.
Danilo Mandić je bratanić Andrije Mandića, predsjednika Skupštine, i bio je njegovo privatno - nelegalnog obezbjeđenje.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je tada saopšteno iz policije, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo, jer kako su obrazložili optuženi nije „imao namjeru da ubije Perovića i Turkovića“.
U međuvremnu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zbog moguće zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Tužilaštvo dopunilo optužni prijedlog protiv Danila Mandića, biće vođen jedan postupak - zbog krađe skupštinskog vozila i nanošenja povreda Peroviću

Koliko mogu da zaključim, Nikola Mihailov pokušava da sve predstavi kao da su on i njegova familija glavna žrtva toga što se desilo. Nije, nego Crna Gora - kazao je politikolog Alek Barović osvrćući se na jučerašnje saopštenje princa Nikole povodom izmjena Zakona o statusu potomaka Dinastije Petrović-Njegoš.
- To "nasilna" ne znači ništa vama kao familiji koja se namiruje, ali znači hiljadama onih čiji su životi u tom nasilju uništeni. I znači Crnogorcima - poručio je Barović na mreži Iks (X).
Ističe i kako teško da može pronaći riječi kojima bi opisao to što se familiji Petrović-Njegoš, uz postojeći stan u Podgorici, dodjeljuje dvorac na Kruševoj glavici, a odustaje od gradnje kuće na Cetinju.
- I dinastija je odustala od života u svojoj vlastitoj prijestonici. Divnog li primjera - rekao je Barović.
Što se, kaže, tiče priče oko aneksije, najbolje je to opisao dr Ivo Jovićević u svojoj zbirci pjesama iz 1919. pod nazivom "Kaplje žuči":
“Nije ođe u pitanju&nbsp;
dinastija i kralj Nikola,&nbsp;
već sloboda Crne Gore,&nbsp;
puna muke i puna bola.&nbsp;
Sloboda je Crne Gore&nbsp;
iznad kralja i iznad svega,&nbsp;
živjela je ona prije&nbsp;
a živjeće i poslije njega.”
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAlek_1919%2Fstatus%2F1978068547197686104&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Barović princu Nikoli: Najveća žrtva nasilne aneksije nije bila vaša familija već Crna Gora

Evropska unija se neće baviti unutrašnjim pitanjima Crne Gore, već je isključivo zanimaju „štikliranja“ ispunjenih zadataka i uslova potrebnih za članstvo, poručila je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
– Evropsku uniju interesuje administrativno ispunjavanje uslova. Sve što se dešava na unutrašnjem planu moramo riješiti sami, i za te vrijednosti moramo se sami izboriti – kakvu god žrtvu to podrazumijevalo – istakla je Nikolić.
Ona se osvrnula i na odgovor predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koja je na pitanje novinarke Antene M – postavljeno u dogovoru sa sedam medija koji su bili meta napada – o reakciji Evropske komisije na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva prema kritičkim medijima, kazala da „ne komentarišu tekuće istrage“, ali da „pomno prate situaciju u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu“, naglašavajući da je „sloboda medija kamen temeljac Evropske unije“.
Prema riječima Nikolić, takve poruke su očekivano diplomatske i poručuju da će Brisel insistirati na slobodi medija, ali da od konkretnih poteza vjerovatno neće biti mnogo koristi.
– Postoji ono što je javna i ono što je tajna diplomatija. Sigurno će pratiti situaciju, ali se ne treba oslanjati na diplomatske izjave, niti očekivati posebnu zaštitu od strane Kvinte, bilo koje ambasade, Evropske unije ili NATO-a. Sa ovim stvarima moramo se sami izboriti. Von der Lajen nije izašla iz standardnog okvira očekivane izjave, niti je rekla nešto novo ili značajno – navela je Nikolić.
Govoreći o evropskom kontekstu, Nikolić je ocijenila da se Evropska unija suočava s ozbiljnim krizama na više frontova, zbog čega joj je potreban ulazak Crne Gore kako bi pokazala da je i dalje „poželjna destinacija i partner“.
– Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima, ne zahvaljujući ovoj vlasti, već onome što je urađeno tokom prethodne. Prije smjene bivšeg ministra pravde ispunili smo završne kriterijume u jednoj od ključnih grupa pregovaračkih poglavlja i tada su nam se širom otvorila vrata. To nije samo naš uspjeh – Evropskoj uniji je potreban neko ko još želi da bude dio njihovog saveza, pa makar to bila i Crna Gora, ovakva kakva jeste – zaključila je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FzIFpI1vOi24%3Fsi%3D5imO4NQFJd_HgYQ2&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mugoša: Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena

Tagovi

Šaranović sa Mahmud: Crna Gora pouzdan partner u jačanju regionalne bezbjednosti i borbi protiv organizovanog kriminala

SZO: Neurološki poremećaji pogađaju tri milijarde ljudi i često su potcijenjeni

Nauka da bude ključni pokretač razvoja Crne Gore

Državljanin Albanije osumnjiičen da je utajom poreza i doprinosa oštetio budžet za oko 165.000 eura

PRATITE TVe UŽIVO