<p>Poslanik Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore i šef poslaničkog kluba <b>Amer Smailović </b>pozvao je predsjednika Skupštine Crne Gore <b>Andriju Mandića </b>da ne govori u ime parlamentarne većine jer za to nema mandat, makar ne šest poslanika Bošnjačke stranke.</p>
<p>Njegovo reagovanje uslijedilo je nakon intervjua Mandića Večernjim novostima, za koje je izjavio, kako navodi Bošnjačka stranka, da postoji nova parlamentarna većina koja će mijenjati Ustav Crne Gore.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-o-uvodenju-srpskog-jezika-kao-sluzbenog-ustavotvorna-skupstina-rjesenje-ukoliko-ne-budemo-mogli-da-napravimo-dogovor&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Rekonstruisana parlamentarna većina, čiji je dio Bošnjačka stranka, konstituisana je oko evropske agende i kreiranja uslova za bolji život građana Crne Gore, a za sve ostalo, što se nas tiče, moraćete da tražite neku drugu većinu čiji ćemo mi dio biti samo ako postignete najširi mogući politički i društveni konsenzus kojim se štite interesi bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, nezavisne, evropske, građanske i NATO Crne Gore - zaključio je Smailović u komentaru na svom Fejsbuk profilu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Smailović: Mandić da ne govori u ime parlamentarne većine, nema saglasnost BS

<p>Smatram da je ovo jedan zaista ružan napad na mene, nesporno je okaljana moja čast i ugled, proći će i ovo, sve prolazi, narod zna i ko sam ja, a zna i ko je autor ovih tekstova, a i vidjećemo ko je naručilac svega ovoga - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, poslanik PES-a u Skupštini Crne Gore- Darko Dragović.</p>
<p>Zbog svoje nemarnosti je kasnio sa prijavom imovine, kaže Dragović, međutim posjeduje šifru svoje prijave, te je u komunikaciji sa Agencijom za sprječavanje korupcije, dodaje on, saznao da je pronađena njegova prijava, i da nema, kako kaže, ništa sporno.</p>
<p>Na navode Vijesti da od 2018.godine nije prijavljivao imovinu, Dragović odgovara da je otkako je javni funkcioner svoju imovinu prijavljivao četiri ili pet puta, dodaje on, te da je ASK upoznat sa svime što on posjeduje.</p>
<p>- Predao sam prijavu ASK-u( Agenciji za sprječavanje korupcije) 2018.godine, kasnio sam određenih godina, vodio se i prekršajni postupak, platio sam kaznu i apsolutno ništa nijesam skrivao. Sve što se vodi na mene je javno dostupno u Katastru nepokretnosti. To što je moj propust u nemarnosti, normalno, snosit ću posljedice, i ja ne vidim apsolutno tu ništa sporno, i ne vidim bilo kakvu senzaciju - rekao je Dragović.</p>
<p>Prvi put čuje za informaciju, objašnjava Dragović, u kojoj se tvrdi da su stanovi na primorju više puta pretresani 2020.godine, u istrazi protiv pokojnog Jovana Vukotića, i da su tada stanovi bili upisani na njegovo ime.</p>
<p>- Ne znam da li je to tačno! Prvi put čujem za tu informaciju od strane novinara Vijesti, mene niko nije obavijestio o toj akciji policije 2020.godine. Sve što je bilo 2024.godine , i ‘23, ‘22, ‘21’, ‘20, ‘19 i ‘18. godine, sam dogovarao sa tadašnjim vlasnikom, koji je prodao te stanove, 2018.godine, i da nije bilo akcija Klap i Vardar, kad je stavljena zabrana odlukom Višeg suda u Podgorici, zabranom raspolaganja tim stanovima, ja vjerujem da bi ti stanovi bili moji, međutim, s obzirom da u tom momentu stanovi nijesu bili plaćeni, o čemu postoji zabilježba da nije plaćena kupoprodajna cijena, mi jasno tada postigli dogovor, još 2018.godine, kad se steknu uslovi da raskinemo ugovor i vratio stanove tadašnjem prodavcu. Sad su se stekli uslovi, u zakonskoj proceduri je sve provedeno, ukinuta privremena mjera, stekli uslovi za raskid, mi smo raskinuli ugovor i tu nije bila nikakva senzacija. Šta se u međuvremenu dešavalo ne treba mene da tangira, nijesam u posjedu stanova i ne smatram se vlasnikom stanova, vlasnik koji mi je prodao stanove šta je radio sa njima ja ne mogu da znam, ali da je bio, navodno, neki pretres stanova koji su upisani na moje ime’20.i’21.godine, valjda je red bio da mene neko tada o tome obavijesti - naglasio je Dragović.</p>
<p>Sagovornik Televizije E kaže da je bio spreman da pokaže svu dokumentaciju koju posjeduje, u vezi svojih nepokretnosti, novinarki Vijesti, ali nekako, dodaje on, sa njom se nije sastao.</p>
<p>- Nijesam očekivao da se na ovakav način blati moje ime, da se iznose ovako grube neistine, i pokušava se srušiti kako moj integritet, tako i politički integritet Pokreta kome pripadam…Već sam kontaktirao advokatsku kancelariju da me zastupa, odnosno da vidimo ima li elemenata, ja smatram da ima, za tužbu za povredu časti i ugleda. Smatram da je ovo jedan zaista ružan napad na mene, nesporno je okaljana moja čast i ugled, međutim, danas sam čuo jednu lijepu poslovicu, o ljudima koje poznaješ ime treba pisati olovkom a ne mastilom, život će pokazati zbog čega. Proći će i ovo, sve prolazi, narod zna i ko sam ja, a zna i ko je autor ovih tekstova, a i vidjećemo ko je naručilac svega ovoga - poručio je Dragović.</p>
<p>Legitiman je zahtjev dijela stanovništva koji priča srpskim jezikom, smatra Dragović, da se taj jezik proglasi službenim jezikom.</p>
<p>- Da bi srpski jezik bio službeni jezik u Crnoj Gori, mora da prođe postupak koji je jasno definisan Ustavom. Ako se u Ustavom definisanom postupku postigne društveni konsenzus da srpski bude pored crnogorskog službeni jezik, ja ne vidim smetnju da se to ostvari… Ja sam legalista! Ne želim da kršim Ustav, ne želim da kršim zakon, bilo kakva promjena koja ne predstavlja promjenu u skladu sa Ustavom je jedan revolucije, koji nama nije potreban. Svaka revolucija dovodi u pitanje i suverenitet i teritorijalni integritet Crne Gore i to nam nije potrebno - zaključio je Dragović.</p>
<p>Cijelo.gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEbZx35lV3hg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dragović: Ja sam legalista, ne želim da kršim Ustav

<p>Izmjene Ustava i dvojno državljanstvo crvena &nbsp;je linija opozicije u odnosima sa vlašću, poručio je predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Danijel Živković</b>.<br/>
<br/>
On je, u razgovoru sa specijalnim izaslanikom Slovenije za Zapadni Balkan <b>Anžejem Frangešom</b>, rekao da Vlada nema kapacitet da dovrši proces evropskih integracija, već da će država, zbog ideološke različitosti u parlamentarnoj većini, imati izostanak rezultata i nastavak političke krize i nestabilnosti na svim nivoima.<br/>
<br/>
Živković je kazao da parlamentarna većina pokušava da izmijeni građanski karakter društva i da ugrožava kredibilno partnerstvo sa NATO i evropski put države.<br/>
<br/>
Prema njegovim riječima, taj dio vlasti svojim djelovanjem, inicijativama koje su suprotstavljene evropskim standardima, kreira tenzije koje direktno utiču na društvene podjele i političko povjerenje, ali i negativno djeluju na ekonomski i politički razvoj zemlje.<br/>
<br/>
- U atmosferi neprestanih tenzija, fokus na ključne reformske procese, koji su preduslov za evropske integracije, postaje teško održiv, a napredak Crne Gore ka evropskim standardima se usporava - kazao je Živković.<br/>
<br/>
On je istakao da ta politička dinamika ne samo da ugrožava unutrašnju stabilnost, već šalje lošu poruku građanima da politika nije u stanju da se nosi sa izazovima savremenog društva što svjedoči sve većoj apstinenciji na izborima.<br/>
<br/>
- Pored makar deklarativnog konsenzusa oko puta u Evropsku uniju (EU), ova Vlada nema kapacitet da dovrši proces integracija, već ćemo zbog ideološke različitosti u parlamentarnoj većini imati izostanak rezultata kao i nastavak političke krize i nestabilnosti na svim nivoima - ocijenio je Živković.<br/>
<br/>
Kako je naglasio, teme poput izmjene Ustava i uvođenja dvojnog državljanstva naići će na odgovor opozicije.<br/>
<br/>
- To je crvena linija u daljim političkim odnosima sa nekompetentnom političkom upravom kojoj očigledno vrijeme trajanja na vlasti ističe - poručio je Živković.<br/>
<br/>
Frangeš je istakao da će Slovenija, bilateralno i unutar EU, nastaviti da afirmiše politiku proširenja i pruža ekspertsku i političku podršku evropskim integracijama Crne Gore i Zapadnog Balkana.<br/>
<br/>
- U svjetlu šireg međunarodnog konteksta, proširenje Unije sada uživa najviši nivo podrške u posljednjih nekoliko decenija, jer mnoge države članice u njemu vide ne samo ekonomski napredak, već i stratešku investiciju u stabilnost i sigurnost Evrope - kazao je Franeš.<br/>
<br/>
On je istakao značaj konstruktivne uloge političkih aktera u zemlji i njihove predanosti evropskim vrijednostima.<br/>
<br/>
- Kako bi država ostala fokusirana na evropsku agendu i dosljedno ispunjavanje uslova za članstvo - naveo je Franeš.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz DPS-a, sastanku Živkovića i Franeša prisustvovala i ambasadorka Slovenije u Crnoj Gori Bernanda Gradišnik.</p>

1250x600

1084x550

Živković: Izmjena Ustava i dvojno državljanstvo crvena linija opozicije

<p>Potpredsjednik Demokratske Crne Gore i ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> kazao je da bi podržao inicijativu da srpski bude službeni u Ustavu ukoliko se steknu uslovi.</p>
<p>- Član 157 Ustava je vrlo jasan. Smatram da je 2007. kada je pisan Ustav i kada je tretirano pitanje jezika u Crnoj Gori učinjena nepravda i tada je bilo na snazi ono što je i danas - da crnogorski i srpski jezik budu izjednačni - naveo je Šaranović u emisiji "Nedjelja u retrovizoru" na Televiziji Vijesti.</p>
<p>Taj član, kako ističe, eksplicitno kaže da bi se prvo morala obezbijediti dvotrećinska podrška u parlamentu, a onda tropetinska na referedumu.</p>
<p>Na pitanje da se steknu uslovi da li bi podržao inicijativu da srpski bude službeni u Ustavu odgovorio je: "Naravno".</p>
<p>- Ukoliko je to moguće. Mislim da se to nikada ne može dogoditi dok je Ustav ovakav kakav jeste - ocijenio je Šaranović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbecic-popisi-2011-i-2023-godine-potvrdili-da-srpski-jezik-nije-tretiran-bratski-i-jednako-kao-crnogorski&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Nedavno je i lider Demokrata i potpredsjednik Vlade<b> Aleksa Bečić</b> rekao da smatra da je 2007. godine je učinjena nepravda kada srpski jezik nije tretiran jednako kao crnogorski jezik.</p>
<p>U Ustavu piše da je u Crnoj Gori službenio crnogorski jezik, kao i da su ćirilično i latinično pismo ravnopravni. U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.</p>

Jasmina Beharovic

Šaranović bi podržao inicijativu da srpski jezik bude službeni u Ustavu ukoliko se steknu uslovi

<p>Portal RTCG i TVCG zloupotrebljavaju se u privatne svrhe opstanka neregulatnog generalnog direktora Javnog servisa <b>Borisa Raonića</b> na toj poziciji, a Inspekcija rada pokazala je nekonzistentost u inspekcijskom nadzoru te medijske kuće, navode, između ostalog, u saopštenju osmoro kandidata za generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore, a povodom žalbe koju su uputili Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga na čijem čelu je <b>Naida Nišić</b>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111009118_a94cb93a0e9749ad8063e0ad133cbb24062871bdc4d6fcd35a059ccc3d42b86d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111009118_a94cb93a0e9749ad8063e0ad133cbb24062871bdc4d6fcd35a059ccc3d42b86d" data-rendition-name="original" width="1180" height="1600" loading="lazy" alt="Promovisani sadržaj RTCG"> <figcaption>Screenshot plaćenog promovisanja sadržaja na platformi X (bivši Twitter), 29. oktobar 2024. godine<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U kampanju čuvanja lika i djela Borisa Raonića su se, kako navode, uključili i njegovi bliski saradnici pa je menadžment RTCG izjavio kako „promptno odgovara na zahtjeve za slobodan pristup informacijama“.</p> <p>Oni ukazuju da to nije istina, pa podsjećaju da su predali RTCG-u zahtjev za slobodan pristup informacijama još 3. septembra, ali odgovora nema ni poslije više od dva mjeseca.&nbsp;</p> <p>Kandidati za generalnog direktora crnogorskoj javnosti dostavljaju na uvid tekst Žalbe upućene na adresu Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, a povodom zaključaka Inspekcije rada.&nbsp;</p> <p>Upravi za inspekcijske poslove u dva navrata je dostavljena inicijativa za inspekcijski nadzor i ocjenu zakonitosti postupka imenovanja generalnog direktora koji je okončan 31. avgusta 2024. godine na sjednici Savjeta RTCG.</p> <p>Zaključak, odnosno konstatacija predmetnog obavještenja je „da nadležnosti inspekcije rada započinju danom zaključenja ugovora o radu i prestaju dmanom otkaza ugovora o radu“.&nbsp;</p> <p>Ovakvim tumačenjem, navodi se u žalbi, potpuno se obesmišljava postojanje Inspekcije rada koja, kao i svi ostali inspekcijski organi, radi po načelima preventivnosti, zaštite javnog interesa i istine.</p> <p>Potpisnici podsjećaju i da je „subjekt nadzora obavezan da inspektoru omogući nesmetano vršenje inspekcijskog nadzora, da daje obavještenja i postavlja na uvid isprave, odnosno podatke koji su potrebni za vršenje nadzora“.</p> <p>Već na drugoj strani Obavještenja konstatuje se da je dostavljena samo Tabela sistematizacije radnih mjesta koja bliže definišu radna mjesta i uslove predviđene za radna mjesta &nbsp;RTCG - data kao zavedena pod poslovnim brojem 04-4918/1 dana 14.09. 2017. godine, sa potpisom tadašnjeg predsjednika Savjeta RTCG <b>Vladimira Pavićevića</b>.</p> <p>Od tada je, navode podnosioci žalbe, napravljeno barem 20 promjena sistematizacija sa najmanje 800 intervencija na opisima radnih mjesta, tako da taj dokument apsolutno ne predstavlja relevantnu informaciju na osnovu koje se mogu donositi zaključci.&nbsp;</p> <p>- Pitanje je zašto se od Inspekcije rada &nbsp;krije (nije dostavljena) &nbsp;prečišćena Tabela sistematizacije koja je pod tačkom 6, promovisana na 37. redovnoj sjednici Savjeta RTCG 15. aprila 2024, održanoj putem ZOOM aplikacije – navodi se u žalbi.&nbsp;</p> <p>Ta, kako kažu, „prečišćena“ Tabela uopšte ne korespondira sa Tabelom iz 2017. godine i ima barem 50 više izvršilaca.&nbsp;</p> <p>- Što se tiče uslova za generalnog direktora i nije morala da se mijenja, jer Savjet na čelu sa <b>Veselinom Drljevićem</b> u oko &nbsp;800 promjena sistematizacije od 17. juna 2021. NIKAD nije uvrstio imperativnu promjenu iz Zakona o nacionalnom javnom emiteru iz avgusta 2020. godine, koja propisuje &nbsp;da generalni direktor mora imati 10 godina radnog iskustva – piše u žalbi.</p> <p>Potpisnici tvrde da je ovakav administrativni galimatijas svjesno kreiran da se ne bi moglo ući u trag beskonačnim mahinacijama.</p> <p>- Ministarstvo &nbsp;mora sagledati ovu žalbu u kontekstu i ostalih žalbi i rješenja koja su donošena povodom neregularnosti u RTCG. Naročito zabrinjava što se kod &nbsp;„predmetne situacije definisane na sljedeći način“ apsolutno zapostavljaju dvije odluke Višeg suda koje su pravosnažne, a koje konstatuju da je Raonić u dva navrata nezakonito izabran i imenovan. Uz to, Inspekcija rada ne pokazuje konzistentost u inspekcijskom nadzoru RTCG.</p> <p>Tako je, podsjećamo, kod prvog imenovanja, Inspekcija rada u avgustu 2021. odbila izvršenje ocjene zakonitosti postupka imenovanja generalnog direktora, pravdajući to nezavisnošću članova Savjeta RTCG. Upravni sud je ovakav stav, &nbsp;potvrđen od drugosteopenog organa, takođe 2021, prihvatanjem tužbe Media centra, vratio na razmatranje Ministarstvu rada i ono je trebalo da donese novu odluku, do 8.juna 2024. Rok je probijen. Nije se valjda čekalo da se namjeste novi zakonski uslovi – navodi se u žalbi.</p> <p>Takođe, u slučaju trećeg imenovanja, Inspekcija rada biježi od odgovornosti citiranjem člana 35 u dijelu koji kaže da: „Protiv odluke Savjeta o imenovanju generalnog direktora može se pokrenuti postupak pred nadležnim sudom“.’</p> <p>Međutim, ukazuju potpisnici žalbe, ista formulacija stoji i za izbor direktora Televizije i direktora Radija u članu 36.</p> <p>Protiv odluke generalnog direktora o imenovanju direktora Radija, direktora Televizije, odnosno direktora Internetske publikacije, može se pokrenuti postupak pred nadležnim sudom.</p> <p>- Podsjećamo, u analognom slučaju imenovanja direktora TVCG, Inspekcija rada je već donijela Rješenje u julu 2023, kojim se, zbog konflikta interesa, utvrđenog provjerom informacija kod ostalih institucija, proglašava nelegalnim izbor <b>Marije Tomašević</b> za direktoricu TVCG. Sva je prilika da je Marija Tomašević, ipak profesionalno - bez intervencija, čekala i pristala da Inspekcija rada obezbijedi pravilnu primjenu Zakona – piše u žalbi.</p> <p>U dopisu, tj. Inicijativi za treće imenovanje Raonića, skrenuta je pažnja da sastavni dio materijala za ispitivanje budu i mišljenja advokata koje je traženo specijalnim zahtjevom od strane Drljevića i <b>Amine Murić</b> 20. avgusta 2024. Taj dio materijala, kako se navodi u žalbi, se ne pominje u izvještaju.</p> <p>- Suština grešaka u Obavještenju Inspekcije rada &nbsp;je da se ne koriste mehanizmi ispitivanja kako bi se subjekti nadzora (RTCG) pridržavali zakona, drugih propisa i opštih akata. Osim što se ne pridržavaju Zakona, očigledno je i da se opšti akti i dokumentacija ne daju niti javnosti, niti Inspekciji rada. Umjesto toga se kao informacija plasira neodrživa teza da je nekim radom i faktičkim radom Raonić uspio da stekne zakonito radno iskustvo tokom trajanja Ugovora koji je nastao nezakonitim odlukama Savjeta RTCG. A koji je i sam (Ugovor o radu) &nbsp;pun stavki kojim se krše Zakoni i interni akti – piše u žalbi.</p> <p>Potpisnici navode da je način upotrebe obavještenja Inspekcije rada čak ukazuje na to da je namjerno proizveden dokument sa tvrdnjama kojim bi se u javnosti derogirala Odluka Višeg suda, koju Inspekcija samo ovlaš pominje.</p> <p>- Dakle, ili je Raonić imenovan treći put - a jeste -, što i piše u pretposlednjem paragrafu četvrte stranice obavještenja, ili ako mu se spori jedan mandat - što njegovi (RTCG) advokati i čine u mišljenju branjenom na sjednici 29. avgusta 2024, sa koje još ne postoji zapisnik, niti podaci dostavljeni Inspekciji rada – onda nema pomenutih 2 godine,11 mjeseci i 13 dana koje mu potpisuje rukovodilac Pravne službe RTCG, koja je i izazvala ovaj haos – navodi se u žalbi.</p> <p>Potpisnici na kraju obraćanja Ministarstvu navode da to obraćanje nije samo formalna žalba, već i iskrena pomoć institucijama koje su na evropskom putu doživjele kuršlus misli, akcija, procedura &nbsp;i zakona.&nbsp;</p> <p>- Na kraju, nije nečasno spotaknuti se, sramota je istrajati u gluposti &nbsp;i šteti nauštrb javnog interesa. Nadajući se da procesuiranje ove inicijative neće trajati 28 mjeseci, tražimo urgentan postupak – zaklljučuje se u žalbi koju potpisuju <b>Srđan Čović</b>, <b>Andrijana Kadija</b>, <b>Časlav Vujotić</b>, <b>Sabrija Vulić</b>, <b>Slaven Knezović</b>, <b>Vladimir Maraš</b>, <b>Snežana Burzan Vuksanović</b> i <b>Žarko Božović</b>.</p> <p>&nbsp;</p>

Inspekcija rada pokazala nekonzistentost, Portal RTCG i TVCG zloupotrebljavaju se u privatne svrhe

<p>U Crnoj Gori danas će biti sunčano, uz povremeno slabu ili umjerenu visoku oblačnost.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će tokom jutra ponegdje po kotlinama biti magle.<br/>
<br/>
Vjetar najčešće sjeverni, slab do umjeren, poslijepodne u sjevernim, a krajem dana ili tokom noći i u ostalim predjelima, pojačan do jak.<br/>
<br/>
Najviša dnevna temperatura vazduha od osam do 22 stepena.</p>

Danas sunčano, uz povremenu oblačnost

<p>Crnogorski rukometaši igraće danas u Košicama sa Slovačkom utakmicu drugog kola druge grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Crna Gora je na startu kvalifikacija pobijedila Finsku 29:28, dok je Slovačka u Đeru poražena od Mađarske 37:32.

Selektor Didije Dinar zbog povrede neće moći da računa na Vuka Borozana, a u sastavu, zbog porodičnih razloga, neće biti ni Vuka Lazovića.

Dinar je u sastav, umjesto njih dvojice, uvrstio Mihaila Šćekića i Milorada Bakića.

Duel u Košicama počeće u 17 sati.</p>

Crnogorski rukometaši u Košicama sa Slovačkom

<p>Postoje naznake što se može očekivati od drugog mandata <b>Donaldna Trampa</b> kao predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, kako od njegovog štaba, tako i od onih koji slave njegovu pobjedu koji očekuju da će imati veći manevarski prostor da u svojim državama organizuju sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno demokratizaciji društva, kazao je profesor na Univerzitetu Džons Hopkins, <b>Siniša Vuković</b>, za 24 sata Televizije E.&nbsp;</p>
<p>U tranzicionim društvima, navodi profesor, kakva su na Zapadnom Balkanu, najviše vjetra u leđa dobiće autoritativne i antiliberalne snage, koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji i kojima nije bitno da li će društva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, poštovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda...</p>
<p>Vuković smatra da je Tramp vjerovatno mnogo spremniji i odlučniji za neke radikalnije poteze u SAD, jer je to čest slučaj kada je riječ o drugom mandatu. Predsjednici su, kaže, nerijetko pragmatični i praktični, sami sebe ograničavaju sa eksperimentalnim politikama, a u drugom mandatu budu mnogo hrabriji, odlučniji da se rvaju sa politikama koje su nerijetko i nepopularne.</p>
<p>- U Sjedinjenim Američkim Državama već se priča o tome da će Trampov drugi mandat biti mnogo ekstremniji. Ako je vjerovati onome što je govorio, Tramp će biti mnogo odlučniji kada je riječ o ilegalnoj imigraciji. Planovi o masovnim deportacijama već postoje. To je u koliziji sa pravnim normama u SAD, ali je Tramp spreman to da uradi preko izvršne odluke, koje je spreman odmah da potpiše - kaže Vuković.</p>
<h2>Na što je Tramp spreman</h2>
<p>Tramp je, objašnjava Vuković, spreman i da uvede carinske stope, što može imati dalekosežne posljedice na standard američkog društva, dovesti do ozbiljnog inflatornog skoka. Dodaje da Tramp nikada do kraja nije definisao vanjsko političke stavove, odnosno, što je to što bi uradio drugačije od Džozefa Bajdena, ili u odnosu na svoj prvi predsjednički mandat.</p>
<p>- Puno je nepoznanica, jer je Tramp često bio kontradiktoran, a prema određenim temama svjesno ambivalentan. Naravno, nikad njie krio nedvosmislenu podršku Izraelu i premjeru Benjaminu Netanjahuu u njegovoj ofanzivi u pojasu Gaze, i sada Libanu. Kada je riječ o Ukrajini, uvijek je govorio da rat treba zaustaviti “u ovom trenutku”. To može imati dalekosežne posljedice po međunarodni pravni poredak, mir i bezbjednost na globalnom nivou. Jer, zaustaviti konflikt “u ovom trenutku” zapravo znači da se predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu ne samo legitimiše, nego i legalizuje okupacija, što je nečuveno. Takav potez ne postoji od kraja Drugog svjetskog rata - objašnjava Vuković.</p>
<p>Legitimisanje i legalizovanje okupacije ne postoji od uspostavljanja sistema Ujedninjenih nacija, kaže profesor Vuković, i dodaje da to može probuditi bezbroj revizionističkih tendencija širom svijeta, prekrajanja granica, mijenjanja međunarodnih odnosa, normi.</p>
<p>- To može probuditi Kinu da napravi odlučniji korak prema Tajvanu, što bi bila tačka pucanja međunarodnog mira i bezbjednosti, jer bi takav potez na globalnom planu u potpunosti redefinisao bezbjednosne i ekonomske prioritete - ističe Vuković.</p>
<p>Ukoliko se Rusiji dozvoli legalizacija okupacije, objašnjava profesor Univerziteta Džons Hopkins, Evropa neće biti mirna, jer bi to značilo da ne postoji granica, međunarodna norma koja bi ograničila agresiju i aneksiju. Napominje da bi se isti scenario mogao očekivati u Moldaviji, Gruziji, ali u baltičkim zemljama, jer je Tramp signalizirao da za njega NATO nije prioritet, odnosno član pet (član pet podrazumijeva kolektivni odgovor vojnog saveza, uključujući i vojni, ako je neka članica NATO napadnuta).</p>
<p>- Da li je Tramp to govorio samo da bi bio bombastičan, na neki način aktuelan, ili zaista nosi te ideološke matrice kojima bi se projektovao tektosnki preokret u međunarodnim odnosima, ostaje da vidimo. Sve će zavisiti od toga ko će biti članovi Trampovog najužeg kabineta i njegovi najbliži savjetnici za nacionalnu bezbjednost. Od tih ljudi zavisiće prioriteti i politike kojima će se ti prioriteti tretirati - smatra Vuković.</p>
<h2>Ko slavi Trampovu pobjedu</h2>
<p>Vjeruje da će svijet uskoro vidjeti da li će Tramp biti odlučni izolacionista, kao što to vjeruju oni koji slave njegovu pobjedu. Njihova očekivanja su, dodaje Vuković, da će Amerika biti drugačija u odnosu na to kakva je, sa svim svojim manama, bila decenijama - okosnica liberalno demokratskog međunarodnog poretka.</p>
<p>- Odnose sa drugim državama, prvenstveno regiona jugositočne Evrope, Zapadnog Balkana, Amerika je bazirala na politici kondicionalnosti, u nadi da će se zemlje u tranziciji, jačanjem odnosa sa SAD, dodatno demokratizovati. Dakle, postojala je određena vrsta uslovljavanja, da poboljšanje odnosa sa SAD proizvodi demokratizaciju društava. Oni koji sad slave, slave upravo činjenicu da je Tramp bio veoma oštar prema liberalno demokratskom pogledu na svijet, jer je govorio da Amerika ne treba više da se bavi ljudskim pravima, vladavinom prava, medijskim slobodama, manjinskim slobodama, da to sve treba ostaviti državama da same odlučuju, unutar svojih granica. Za Zapadni Balkan, koji teži ka Zapadu i liberalno demokratskim vrijednostima, to znači gubitak podrške i smjernica koje dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država - kaže Vuković.</p>
<p>Takve okolnosti najviše idu na ruku, objašnjava profesor Vuković, onima koji ne žele da budu pod pritiskom da se njihova društva dalje demokratizuju, već da samoinicijativno odlučuju što je mjera demokratije. U tranzicionim društvima, kakva su na Zapadnom Balkanu, najviše vjetra u leđa, smatra Vuković, dobiće autoritativne i antiliberalne snage koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji, a kojima nije bitno da li će društva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, poštovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda.</p>
<p>- To vidimo u Mađarskoj, to smo u jednom trenutku vidjeli i u Poljskoj. To su antiliberalna, ili antidemokratska prestrojavanja. Oni koji slave Trampa očekuju da će njegov dolazak upravo njima dozvoliti veći manevarski prostor, kako bi u svojoj državi organizovali sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno procesima dalje demokratizacije. Da li će to probuditi određene revizionističke snage na Balkanu, da li će to dati vjetar u leđa određenim recidivima prošlosti da se redefinišu granice, da se redefinišu odnosi, da se teži etnonacionalnom ključu mijenjanja granica i teritorija na Zapadnom Balkanu zavisiće, ponavljam, od toga ko će biti u Trampovom timu i od načina na koji će gledati prioritete na Zapadnom Balkanu - istakao je Vuković.</p>
<h2>Tramp, NATO i Crna Gora</h2>
<p>Crna Gora, kao i cijeli evropski kontinent, smatra Vuković, ulazi u period neizvjesnosti, jer je većina bezbjednosnih aranžmana bila bazirana na dubinskom odnosu sa Sjedinjenim Američkim Državama. NATO je koalicija koja je mnogo kompleksnija od hirovitog ponašanja bilo kojeg lidera u ovom trenutku, ali je pitanje, dodaje Vuković, koliko je NATO koherentan bez jake uloge Sjedinjenih Država.</p>
<p>- Ostaje da se vidi do koje mjere je Tramp spreman da zadrži odnose na postojećem nivou, ili će nastaviti tamo gdje je stao tokom prvog mandata, da ih dovodi u pitanje i ide konkretnim koracima koji bi demontirali bezbjednosne strukture u okviru NATO. Nisam sklon spekulacijama - kaže Vuković.</p>
<p>Smatra da je Crnoj Gori veći problem pitanje unutrašnje bezbjednost.</p>
<p>- Član pet, sam po sebi, ne znači da će se NATO miješati u unutrašnja pitanja države članice. Države članice su suverene i očekuje se od njih da se same nose sa unutrašnjim bezbjednosnim izazovima, a NATO je tu da pomogne. Crnoj Gori je ključno da razumije da u ovom preslojavanju, koliko god izgledalo oportuno da se slavi jedna nova paradigma, isčekuje možda popustljivost u demokratskim standardima, na dugom štapu to za Crnu Goru nije dobro. Jer, ako se Crna Gora dodatno ne demokratizuje, čitavo društvo će, pa čak i oni koji slave (Trampovu pobjedu), na koncu izgubiti. Ovim želim da kažem da oni koji trenutno slave Trampovu pobjedu su isti oni koji veličaju ulogu Vladimira Putina. Za njih je mjera vladanja i društvenih odnosa ona koja postoji u Rusiji. Dakle, to je tvrdo autoritarno vladanje, đe ne postoji nijedna međunarodna norma, nijedan standard koji je po automatizmu primjenljiv na unutrašnjem planu, već svaka država postane samostalni feud, u okviru kojeg oni koji su na vlasti imaju pravo da odlučuju kako će se društveni odnosi oblikovati - poručio je Vuković.</p>
<p>Dodaje da u društvima koja su prepuštena snagama unutar države, bez potrebe da se regionalno ili međunarodno sinhronizuju potezi, jačaju autoritarne tendencije. Takava društva postaju zatovrenija, isključivija.</p>
<p>- Ne želim da vjerujem da je to put koji bi bilo ko u Crnoj Gori izabrao, pa čak ni oni najdesno konzervativni. Ne želim da vjerujem da bi to prihvatili kao mjeru organizacije društva, jer je makar na retoričkom planu - da žele da budu dio Evropske unije, ipak, nešto internalizovano. Možda je ovo primjer kada Crna Gora i ostatak evropskog kontitnenta treba da pokažu – evo, na koji način smo u stanju da nastavimo evropsku priču, iako se kontekst mijenja - zaključio je Vuković.</p>

Vuković: Trampova pobjeda je vjetar u leđa autoritativnim i antiliberlanim snagama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

Tag: ustav