Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zakazao je 39. sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost za utorak, 3. jun, s početkom u 11 časova, u Vili „Gorica“ u Podgorici.
Na sjednici će biti razmatran prijedlog o razrješenju brigadnog generala Zorana Lazarevića sa funkcije načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, kao i prijedlog za imenovanje njegovog nasljednika. Članovi Savjeta biće upoznati i sa Izvještajem o angažovanju pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu tokom 2024. godine.
Sjednici će, pored članova Savjeta, po pozivu predsjednika prisustvovati ministar odbrane Dragan Krapović i načelnik Generalštaba Zoran Lazarević.
Jedna od ključnih tačaka dnevnog reda biće i razmatranje dinamičkog plana izdvajanja za odbranu, u kontekstu predstojećeg NATO Samita u Hagu, na kojem se očekuje donošenje odluke o povećanju nacionalnih izdvajanja za odbrambene potrebe. Tim povodom, sjednici će prisustvovati i potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, kao i ministar finansija Novica Vuković.
Savjet će razmatrati i niz prijedloga Ministarstva odbrane koji se odnose na kadrovska rješenja – postavljenja i razrješenja, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.
Kancelarija za odnose s javnošću Predsjednika Crne Gore obezbijediće medijima fotografije i video materijal sa početka sjednice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Savjet za odbranu i bezbjednost o razrješenju generala Lazarevića

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se na Cetinju sa istaknutim ekonomistom i dobitnikom Nobelove nagrade za ekonomske nauke, profesorom Džejmsom Robinsonom.
U objavi na društvenoj mreži X, predsjednik Milatović naglasio je da je razgovor bio prilika za razmjenu mišljenja o važnosti institucionalnog razvoja i ekonomske transformacije Crne Gore.
- Budućnost Crne Gore zavisi od naše spremnosti da izgradimo nezavisno pravosuđe, transparentnu i efikasnu javnu upravu koja služi svim građanima i ekonomiju otvorenu za sve - poručio je Milatović.
Dodao je da su se saglasili da bez snažnih institucija nema održivog napretka:
- Saglasili smo se da su jake i efikasne institucije temelj ekonomske vizije i razvojne strategije svakog naprednog društva - napisao je Milatović.
Sastanak sa Robinsonom dio je šireg angažmana predsjednika Milatovića na promociji institucionalnih reformi i ekonomskog razvoja Crne Gore, kroz dijalog sa vodećim svjetskim stručnjacima i akademicima.

Milatović – Robinson: Jake i efikasne institucije temelj ekonomske vizije i razvoja društva

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se sastao sa Majkom Tarnerom, šefom američke delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i kongresmenima Lindom Sančez i Džoom Vilsonom.
Milatović je istakao važnost daljeg unapređenja odnosa između Crne Gore i SAD, posebno u oblastima odbrambene politike i ekonomske saradnje. U tom smislu, posebno je naglasio potrebu dodatnog osnaživanja partnerstva dvije zemlje u okviru NATO saveza i intenziviranja međudržavne saradnje kroz privlačenje američkih investicija u Crnoj Gori.
Kongresmeni su pozdravili buduće inicijative koje će učvrstiti strateško partnerstvo SAD i Crne Gore i iskazali punu spremnost da doprinesu ostvarivanju tog cilja. Saglasili su se sa predsjednikom Milatovićem da su pitanja bezbjednosne i ekonomske saradnje od ključnog značaja za dalji razvoj bilateralnih odnosa.
Sagovornici su razmijenili mišljenja i o aktuelnim globalnim izazovima", navodi se u saopštenju.
Na kraju, predsjednik Milatović je ponovio da Crna Gora ostaje snažno opredijeljena razvoju prijateljskih i partnerskih odnosa sa SAD-om.

Milatović sa američkim kongresmenima: Dodatno osnažiti strateško partnerstvo Crne Gore i SAD

Izvršni odbor Fudbalskog saveza usvojio je danas predlog Disciplinskog pravilnika, saopšteno je iz te asocijacije.
Navodi se da pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u glasniku Fudbalskog saveza Crne Gore – CG fudbal.
Izvršni odbor prihvatio je i inicijativu Sindikata profesionalnih fudbalera za saradnju na projektu Druga karijera koji se realilzuje u saradnji sa Fakultetom za biznis i turizam i Fakultetom za saobraćaj, komunikacije i logistiku.
Taj projekat ima za cilj stvaranje preduslova za fudbalere da, nakon završetka karijere, nastave radnu aktivnost u oblasti biznisa i turizma.

Usvojeni Disciplinski pravilnik i inicijativa Sindikata profesionalnih fudbalera

Govoreći o setu zakona koji se odnose na pravosuđe, ministar pravde Bojan Božović kazao je da zaposleni u toj oblasti rade u neadekvatnim uslovima. On je naveo da je planirano povećanje naknada 30 odsto za sudije i tužioce.
- Bilans rada sudova je takav da imamo najveću stopu efikasnosti rada Vrhovnog suda. Prvi put u posljednjih pet godina imamo stopu efikasnosti 118,2 odsto, što znači da je riješeno više predmeta nego što je u istom periodu pristiglo - naveo je ministar Božović.
Crnogorski sudovi su, naglasio je Božović, prvi put u regionu donijeli sudsku odluku zasnovanu na Skaj aplikaciji.
Poslanik Milan Knežević, između ostalog, je rekao:
- Ja danas treba da glasam za povećanje naknada sudijama i tužiocima herojima sky prepiski…treba da glasam za povećanje plate Suzani Mugoši od 30 odsto, koja je zajedno sa Vesnom Medenicom dogovarala kako da eliminiše dokaze i mjere tajnoga nadzora u postupku pozntom kao državni udar…. E neću da glasam za povećanje plate Suzani Mugoši - naveo je Knežević.
Knežević je rekao da pojedine sudije imaju platu preko tri hiljade eura,a neki preko četiri hiljade eura.
- Sada će sa ovim povećanem da se izjednače kao da su igrali fudbal u Juventusu ili Real Madridu. A rezultati nula…bukti nam rat između kavačkog i škaljarskog klana, bukte nam sukobi u pravosuđu..i mi sada treba da ih nagradimo sa 30 odsto - kazao je Knežević.
Poslanik Andrija Nikolić kazao je ministru Božoviću da hoće da poveća plate sudijama i tužiocima, a da im istovremeno prijeti vetingom.
Da li su oni koji su obećavali promjene nakon 30. avgusta ispunili ono što su kazali, upitao je predsjednik DPS Danijel Živković.
- Vrhovni državni tužilac mi više liči na člana NVO. Obilazi različite prijeme, ide na seminare, traži veće plate, a nije odgovorio zadatku koji mu je povjerio parlament. Imam argumentaciju da je ovo tužilaštvo, govorim o rukovodećim pozicijama, formirano da bi se obračunavalo sa političkim i drugim neistomišljenicima, kao i da uređuje političke prilike u CG. To znači „uhapsimo nekog iz DPS, pa malo nekog iz DF - rekao je on.
Na dnevnom redu su Predlog zakona o dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama,Predlog zakona o dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, Predlog zakona o dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore,Predlog zakona o legalizaciji bespravnih objekata,Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izgradnji objekata,Predlog zakona o željeznici, Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obligacionim odnosima i osnovama svojinsko - pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju,Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama i Predlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit pravnih lica.

Živković: Vrhovni državni tužilac se ponaša kao član NVO, tužilaštvo formirano da bi se obračunavalo sa neistomišljenicima

Novinar Senad Pećanin naveo je na mreži X deset sličnosti između Crne Gore i Bosne i Hercegvine (BiH) koje su, kako je konstatovao, izgubile državni suverenitet pod aktuelnim vlastima.
- Suverenitet Crne Gore je srušen djelovanjem vlasti koja je u službi Beograda, a Bosne i Hercegovine projektom predstavnika Republike Srpske koje koordinira i podržava Beograd, te djelovanjem HDZ-a i OHR-a u službi Zagreba - naveo je, pored ostalog, Pećanin.
Ističu da obje države predstavljaju djelove “srpskog sveta”, kojima Beograd pokušava kompenzovati nezavisnost Kosova“. Kao treću stavku ističe kako su većinski narodi – Crnogorci i Bošnjaci – diskriminisani.
- Četvrto, lokalni akteri regenerisane velikosrpske politike neočekivane partnere u svom projektu pronašli u nacionalnim političkim predstavnicima Albanaca i Bošnjaka u Crnoj Gori, te Hrvata u BiH - naveo je Pećanin.
On je stava i da su građanske političke stranke, DPS u Crnoj Gori i SDP u BiH, u potpunosti nedorasle prijetnji rastakanja države za koju se bore.
- Šesto, nacionalne stranke većinskog crnogorskog naroda ne postoje, SDA limitiran skromnim kapacitetom svog vođstva. Sedmo, obje države pod medijskom okupacijom velikodržavnih politika iz susjedstva - dodao je Pećanin.
Kako konstatuje, ni u Crnoj Gori, ni u BiH ne postoji savez, partnerstvo ili koordinacija političkih stranaka kojima je interes očuvanje države.
- Deveto, patriotski politički akteri u obje države naivno vjeruju da još postoji koherentna “međunarodna zajednica” koja će im pomoći u očuvanju domovine. Deseto, politički predstavnici Srba i Albanaca u Crnoj Gori, te Srba i Hrvata u BiH računaju na koristi iz podrške koju Srbija, Albanija, Kosovo i Hrvatska pružaju genocidu nad Palestincima - zaključio je Pećanin.

Pećanin: Crna Gora i BiH izgubile državni suverenitet, Crnogorci i Bošnjaci diskriminisani

Od početka rata u Ukrajini 2022. godine, Rusija na Balkanu nema moć i uticaj kakav je imala. Na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, na primjer, mnogo više utiču neke druge zemlje. Ovako za Vijesti.ba ono što se naziva ruskim malignim uticajem komentariše dugogodišnji dopisnik Komersanta sa Balkana, geostrateški analitičar i novinar Genadij Viktorovič Sisojev.
Prema njegovim riječima, Rusija je većinu svojih resursa, snage i moći usmjerila na svoje ključno strateško pitanje, a to je Ukrajina. Sisojev podsjeća da je jedna od vodećih think-tank organizacija, Savjet za međunarodne odnose na čijem je čelu nekadašnji šef ruske diplomatije Igor Ivanov, objavila analizu u kojoj potvrđuje da je uticaj Rusije na Balkanu precijenjen.
- Više puta sam sa razgovarao sa Igorom Ivanovom, ruskim diplomatom koji je 6. oktobra 2000. godine, sprovodeći politiku svoje Vlade, stigao u Beograd kako bi Slobodana Miloševića ubijedio da prizna rezultate predsjedničkih izbora i preda vlast DOS-u. Takođe, kao ministar vanjskih poslova, Ivanov je, tokom NATO intervencije na SR Jugoslaviju marta 1999. godine, odgovarajući na pritiske dijela deputata da Rusija stane u odbranu SRJ, u Dumi kazao da se Moskva neće miješati i da je za vojnu intervenciju Alijanse djelimično odgovoran sam Slobodan Milošević. Ivanov je tada podsjetio da je u septembru 1998. godine, tajno i bez znanja Rusije, Milošević potpisao dva sporazuma sa NATO, koja nije poštovao. To je bio formalni povod bombardovanja SRJ - kaže Sisojev.
Te 1999. predsjednik Rusije bio je Boris Jeljcin; naredne - Vladimir Putin. Predsjednik Putin iz 2000. gdodine nije Putin iz 2016. ili ovaj danas.
SISOJEV: Naravno da nije. Prema nezvaničnim informacijama, Putin je 2001. godine čak razmišljao o članstvu Rusije u NATO… No, da se vratimo Vašem pitanju! Izvještaj Savjeta za međunarodne odnose potvrđuje da Rusija nema kapacitet da istovremeno ostvaruje svoje zacrtane ciljeve u Ukrajini i da kontroliše političke prilike na Balkanu. Pritom, Savjet za međunarodnu saradnju ne analizira ruski uticaj samo u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Srbiji, nego u cijelom regionu, tvrdeći da Rusija svoj uticaj dominantno pokušava da ostvari pomoću lokalnih političara, onih za koje se zna da su naklonjeni Moskvi.
Je li državna Crkva Srbije ključna poluga ruskog uticaja na Balkanu? Nedavno je patrijarh Porfirije, tokom susreta sa predsjednikom Putinom, kazao da bi volio ako bi „srpski svet“ postao dio „ruskog sveta“.
SISOJEV: Nema sumnje da je Srpska pravoslavna crkva (SPC) važan akter realizacije ruskih interesa na Balkanu. Ipak, ona nije i jedini ruski igrač u regionu.
U aprilu ove godine, tokom posjete Moskvi, patrijarh Porfirije i vladika Irinej Bulović sastali su se sa predsjednikom Putinom, potvrdivši ono što je za Kremlj u tom trenutku bilo veoma važno: da će Aleksandar Vučić 9. maja u Moskvi prisustvovati obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom. Šest mjeseci ranije, Vučić je bio pozvan na tu državnu proslavu; Kremlj mu nikada ne bi oprostio da je i taj poziv odbio. Tim prije što je, godinu ranije, predsjednik Putin Vučića javno pozvao da dođe u Kazan, na samit BRICKS-a, što je, zbog „ranije preuzetih obaveza“, odbijeno. Kako bi izbjegao sličan izgovor, Putin je poziv ovoga puta uputio ne preko Aleksandra Vulina, nego preko Srpske pravoslavne crkve.
Vučićevim prisustvom na Crvenom trgu potvrđena je uloga i uticaj SPC na unutrašnju politiku Srbije, ali i važnost koju ta institucija uživa u Moskvi.
Zašto je predsjedniku Srbije bilo važno da se, usprkos oštrim upozorenjima Evropske unije, 9. maja pojavi u Moskvi?
SISOJEV: Vučić je birao između „dva zla“ i, slijedeći svoje političke interese, izabrao ono manje. Tačno je da je EU više puta Vučića upozoravala da bi njegova posjeta Putinu mogla imati ozbiljne posljedice; istovremeno, Vučić je znao da bi novo odbijanje poziva bio šamar Moskvi.
Mislim da se Vučićeva procjena pokazala ispravnom.
Zašto?
SISOJEV: Zato što je Vučić znao da će, bez obzira na „oštra upozorenja“ Brisela, proći bez ozbiljnijih posljedica. Mjesec nakon Vučićevog „prekršaja“, EU je Srbiji uplatila prvu tranšu iz plana za razvoj regiona, i to u iznosu od pedeset miliona eura. Brisel je ponovo nagradio Vučića i Beograd.
Nezvanično, evropski političari izbjegavaju javne susrete sa predsjednikom Srbije. I predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen demantovala je nedavno predsjednika Vučića i njihov susret na međunarodnom forumu nazvala usputnim. Zar to nije svojevrsna kazna?
SISOJEV: Da, istina. Međutim, ovo što navodite bila je jedina negativna reakcija EU na Vučićevu posjetu Moskvi. Evropska unija toleriše Vučića i još ga neće „pustiti niz vodu“, plašeći se da bi u tom slučaju Srbija mogla uletjeti u otvoreni zagrljaj Rusije.
Sa druge strane, poznato je da je Vučić namjeravao da se nametne kao posrednik u dijalogu SAD i Rusije, te da je više puta pozvao predsjednike Donalda Trumpa i Vladimira Putina da se sastanu i razgovaraju u Beogradu. Da je uspio da dobije status posrednika, Vučićeva pozicija bi, i u Srbiji i na međunarodnom planu, bila neuporedivo bolja i stabilnija.
Je li ta ideja definitivno propala nakon neuspjelog pokušaja predsjednika Vučića da, tokom nedavnog boravka u SAD, na lažno ime uđe na proslavu Republikanske stranke?
SISOJEV: Iako je, uoči odlaska u SAD, Vučić najavio susret sa predsjednikom Trampom, njegova misija na Floridi prerasla je u svojevrsni politički skandal. Posrednička epizoda neslavno je završena.
Srpska opozicija tvrdi da status predsjednika Vučića, sudeći bar po načinu na koji je u Moskvi dočekan 9. maja, i nije naročito zavidan. Imaju li pravo?
SISOJEV: Imaju. Bez obzira na izvještaje njegovih medija, Vučić je u Moskvi bio tretiran prilično nisko.
- Ipak ste uspjeli da dođete - kazao mu je predsjednik Putin.
Nije mu, dakle, rekao - drago mi je da ste došli, dragi prijatelju, ili nešto slično; samo je konstatovao da je Vučić, putujući preko Bakuua, najzad uspio da stigne u Rusiju.
Drugo, tokom prijema koji je priredio predsjednik Putin, ali i tokom same parade, Vučić nije dobio mjesto koje bi se moglo nazvati počasnim. Što je dokaz da je Vučićeva politika „hoću-neću“ bila sankcionisana od strane njegovog ruskog domaćina. Iako se Rusija tome nije javno protivila, Putin očito nije zaboravio Vučićevu dugogodišnju politiku „sjedenja na dvije stolice“.
Znači li to da Kremlj i dalje ne vjeruje predsjedniku Vučiću, da ga ne smatra pouzdanim partnerom?
SISOJEV: Znači. Svega de dvadesetak dana nakon Vučićevog povratka iz Moskve, ruska spoljna obavještajna služba objavila je oštro saopštenje – rekao bih bez presedana - u kojem predsjednika Srbije kritikuje zbog prodaje oružja Ukrajini. Iako ta trgovina nije bila direktna, nego je obavljena preko posrednika, kvalifikovana je kao „zabijanje noža uleđa Rusiji“.
Aleksandr Dugin kaže da Srbija više ne želi predsjednika Vučića. U čije ime Dugin govori?
SISOJEV: Mediji u regionu Dugina nazivaju glavnim ideologom Kremlja, što on svakako nije, ali jeste veoma blizak ruskoj vladajućoj strukturi. Pored toga, iako se Duginovi stavovi uvijek nužno ne poklapaju sa stavovima kremaljskog rukovodstva, siguran sam da on nikada ne bi ovako nešto rekao bez njihove barem prećutne saglasnosti. Treće, Dugin je navedenu izjavu dao ruskoj državnoj agenciji, koja to ne bi objavila bez odobrenja zvanične Moskve. U tom smislu, Duginova poruka može se tumačiti kao indirektan, prikriven stav koji nije daleko od stava Kremlja.
Ako je stav Kremlja da je Srbija ne želi predsjednika Vučića, zašto se EU i dalje toliko plaši „ruskog zagrljaja“?
SISOJEV: I Rusija i Evropska unija imaju svoje interese. Zvanični stav Moskve je da je Srbija ključni ruski strateški partner u regionu. Rusija od Beograda traži da tu poziciju opravda i dokaže. Tim prije što s pravom vjeruje da Vučić igra duplu igru sa Zapadom. Uostalom, predsjednik Srbije je priznao da je Ukrajini posredno isporučio 800 miliona srpskog naoružanja, što dodatno pojačava sumnje u Vučićevu lojalnost; zbog toga mu Kremlj konstantno šalje upozorenja.
Sa druge strane, bez obzira na evidentnu represiju koju Vučićev režim sprovodi nad demonstrantima i studentia u Srbiji, EU nastavlja da dosta blago kritikuje Beograd, indirektno poručujući da, vođena sopstvenim interesima, ovom momentu ne želi da ruši Vučića. Strah od ruskog zagrljaja jedan je od razloga; drugi je oružje Ukrajini, treći litium.
Imaju li Rusija i EU favorita na budućim izborima u Srbiji? Vide li političku alternativu predsjedniku Vučiću?
SISOJEV: Direktan odgovor na Vaše pitanje je – ne. Ni Rusija ni EU ne vide ko bi u ovom času mogao da zamijeni Vučića, a da ostane njima blizak. Jasno im je, pritom, da u Srbiji trenutno ne postoji političar koji bi doveo u pitanje ili koji bi značajnije ugrozio politički autoritet Aleksandra Vučića. Što nije samo splet loših političkih okolnosti, niti slabost opozicionih političara u Srbiji; prije svega, to je rezultat trinaestogodišnje vladavine Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke.
Najjači političar u Srbiji trenutno je Aleksandar Vučić i to činjenično stanje konstatuju i Brisel i Moskva.
Je li Rusija zaista preuzela proteste u Srbiji? Kontroliše li ih? Najzad, ima li istine u spekulacijama da su lica koja se pominju kao nosioci studentske liste na eventualnim parlamentarnim izborima – prije svega profesor Milo Lompar - zapravo „ruski igrači“?
SISOJEV: Teško je na Vaše pitanje odgovoriti sa „da“ ili „ne“. Zvanična Rusija ne podržava proteste u Srbiji, zbog čega joj se Vučić javno zahvalio. Međutim, ljudi bliski vlastima u Moskvi, oni koji se ne bi usudili da bilo šta komentarišu bez odobrenja Kremlja, poručuju da Srbi više ne žele Vučiča. Već smo pominjali Aleksandra Dugina… Znači li to da Moskva podržava kandidate koji bi mogli da zamijene Vučića, to je pitanje od milion dolara. Ipak, kada se sve sabere, dolazimo do zaključka da Rusija ne bi imala ništa protiv da u Srbiji dođe do promjene vlasti, i to najviše zato što Vučiću nikada do kraja nije vjerovala.
Ko će doći nakon Vučića, to zavisi od studenata i opozicije.
Ne vjerujem da Rusija ima otvorenih simpatija prema onima koji trenutno istupaju protiv Vučića. Tim prije što je teško i zamisliti da bi neka pojedinačna politička snaga ili politička ličnost mogla biti zamjena za aktuelnu vlast u Beogradu. U tom smislu, ako i dođe do promjena u Srbiji, vlast će preuzeti heterogena struktura, pa je pitanje koliko će ona biti u stanju da se dogovori i da opstane. To, uostalom, pokazuju i prethodna iskustva promjena u Srbiji – kako 1997. godine, tako i 2000.
Kako zvanična Moskva vidi poziciju Milorada Dodika? Je li Dodik zaista ključni ruski igrač u regionu?
SISOJEV: Dodik nema veći regionalni značaj; on je ključni ruski igrač samo u Bosni i Hercegovini.
Ipak, za razliku od Aleksandra Vučića, Dodik nikad nije igrao „na dvije stolice“, niti je imao dilemu oko toga hoće li se odazvati pozivu i otići Moskvu. Dodiku se nije moglo desiti da, kao Vučić, javno govorio o tome da se sa predsjednikom Putinom nije ni vidio ni čuo najmanje tri godine. Naprotiv: jednom je čak kazao da bi bio srećan ako bi se svakoga dana viđao sa Vladimirom Putinom. Vjerujem da Dodik to iskreno misli, svjestan da mu je odnos sa Moskvom ključni adut u političkim igrama u BiH.
Moskvi ne smeta to što bosanskohercegovački entitet RS troši najviše novca za lobiranje u SAD?
SISOJEV: Budžet Vlade RS za lobiranje u SAD u junu je povećan čak pet puta. Očito je da to ne smeta Moskvi, posebno otkako je na vlasti Donald Trump. Dodik vjeruje da će Trump ispraviti sve „nepravde“ koje je prema njemu i prema entitetu RS učinila prethodna američka administracija, zato povećava budžet za lobiranje. Sa druge strane, Rusiji je aktivirala svoju politiku prema SAD, pa je retorika Moskve prema Americi Donalda Trampa znatno izmijenjena i omekšana u odnosu na administraciju predsjednika Džoa Bajdena.
Ipak, Dodiku neće pomoći lobirane u SAD.
Zašto?
SISOJEV: Zato što se amerilčka politika prema Dodiku neće mijenjati. Dodika su zvaničnici SAD više puta oštro upozoravali zbog secesionističke politike u odnosu na BiH, i nema indicija da će se to promijeniti. Najzad, američke sankcije Dodiku i entitetu RS ostaju na snazi.
Neko je nedavno konstatovao da se amerilčka politika prema državama Balkana umnogome promijenila, ali da je ostala ista samo u odnosu na BiH. Vašington i dalje vjeruje da je ključni faktor destabilizacije Bosne i Hercegovine upravo Milorad Dodik.
Ni Rusija nije promijenila stav prema Bosni i Hercegovini i Miloradu Dodiku, što Vučiću veoma smeta.
Što mu smeta?
SISOJEV: Vučić je ljubomoran na podršku koju Dodik dobija iz Moskve. To se vidjelo i tokom predsjedničkih izbora u entitetu RS, kada je Vučić indirektno podržao opozicionu kandidatkinju.
Koliko Rusija utiče na prilike u Crnoj Gori?
SISOJEV: Crna Gora je primjer smanjenog direktnog utjecaja Rusije u regionu. Već sam govorio o razlozima, tj. o okupiranosti Moskve ratnim ciljevima u Ukrajini. Nedavno sam saznao i da u ambasadi Rusije u Podgorici trenutno rade dva službenika sa diplomatskim pasošem, uključujući ambasadora. Do skoro je tamo bio samo jedan ruski diplomata.
Vlada u Podgorici je proruska, društvo je rusifikovano, državna Crkva Srbije ozbiljno radi za „rusku stvar“… Što će im diplomate u Podgorici?
SISOJEV: To samo znači da Rusija uspješno širi svoj indirektni uticaj u Crnoj Gori. Do prije nekoliko godina, ruske diplomate u Crnoj Gori proglašavane su za persona non grata.
Ekonomski pokazatelji takođe ukazuju na to da je direktni ruski uticaj u Crnoj Gori dosta opao: mnogo je manje ruskih direktnih investicija. To ne znači da je Rusija nezainteresovana za Crnu Goru, naprotiv; ona samo traži način da utiče na političke prilike, što čini prije svega preko Beograda, ali i preko nekih lokalnih proruskih političara.
Prije svega preko državne Crkve Srbije.
SISOJEV: Tako je. Ali i to ide preko Beograda… Srbija je Rusiji veoma važna, jer pomoću nje nastavlja da ostvaruje indirektni uticaj na države regiona.

Sisojev: Zašto je Vučić pokušao da sruši Dodika

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Oslobođenje od „oslobodilaca“

Premijer Milojko Spajić izjavio je tokom premijerskog sata da neće odgovarati na pitanja - već da će ih samo slušati, a nakon kritika opozicije je izjavio da je imao samo najbolju namjeru da da opoziciji više prostora da se izrazi.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - poručio je isprva Spajić.
On je to rekao nakon što ga je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao zašto on i Pokret Evropa sad (PES) ćute na sve agresivniji revizionizam i veličanja četničkog pokreta njihovih partnera iz vlasti.
Spajić na to nije odgovorio nego čestitao na izbornoj reformi koja je nedavno usvojena u parlamentu.
- Čestitam ime svih evropskih institucija koje su nam rekle svaka čast. I za to je bilo čak 84 odsto ovog parlamenta. To je istorijski uspjeh i nastavak jedne pozitivne tradicije koju smo pokrenuli dogovorom oko popisa - kada smo izašli iz rovova podjela iz jedne situacije gdje smo se svi gledali preko nišana i bili u strahu da sprovedemo popis... Ne govorim o jednoj administraciji niti upirem prstom u bilo koga. Država nije bila godinama sposobna da sprovede popis kako treba - a da ne dijeli dodatno društvo i da se građani ne tuku na ulicama, uspjeli smo u tome i EU je to prepoznala. Izglasali smo velike reforme tada u pravosuđu.. - naveo je Spajić.
Razumije, kaže, i naboj koji se stvorio.
- Kada se izglasaju istorijske stvari kolegama iz opozicije je potrebno da izduše. Tu sam za Vas. Ja danas neću odgovarati na pitanja, saslušaću sve. Dajem Vam prostor da pokažete što umijete i razjasnite sve - rekao je Spajić.
Nijedna, kaže, država nema toliki kapacitet za napredak.
- Crna Gora jeste heterogena država. Ako pogledate po popisu: mi smo jako heterogena država, kao i Vlada, ali idemo naprijed. Izglasali smo reformu. Ljudi u EU ne mogu da vjeruju što smo mi uspjeli da izglasamo poslije decenija nemogućnosti da se takve reforme dese. Saslušaću sve što imate da kažete. Pružam ruku, što god Vi danas rekli na konto bilo koga od nas. Sa strpljenjem ćemo saslušati ali ćemo željeti da opet zajedničkim snagama radimo - naveo je Spajić.
<h2>ODBIJENA KONSTRUKTIVNOST OPOZICIJE</h2>
Poslanik DPS-a Danijel Živković je ocijenio da Spajić pokazuje pravo lice javnosti, te rekao da će u narednom periodu imati probleme u funkcionisanju parlamenta.
- Vi ste danas u suštini odbili konstruktivnost opozicije. Do danas, što se tiče DPS-a, podržali smo i sva zakonska rješenja i nijesmo imali problem da suspregnemo partijske pred državnim interesima. Od danas ćete vidjeti kakvi će problemi nastupiti - poručio je Živković.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je poručio potpredsjedniku Skupštine Borisu Pejoviću koji presjedava sjednicom da je zadužen da se poštuje Poslovnik - odnosno da Spajić odgovara na pitanja.
- Ne znam da li treba kao potpredsjednik parlamenta da ga zamolite da poštuje Poslovnik jer je to red ove kuće i ovog doma u kojem su članovi Vlade gosti. Valjda je elementarno pristojno da se red poštuje. Molim Vas da premijer da odgovor na pitanja da bi predstavnici poslaničkih klubova mogli da to komentarišu - rekao je on.
Pejović je odgovorio da su dobili pisani odgovor.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić pretpostavlja, kako je rekao, da će ovo biti praksa za sve naredne sjednice.
- Pitao sam očekuju li nas vanredni parlamentarni izbori kao put za izlaz iz ove anarhije u koju ste nas uveli. S obzirom da nijesmo imali premijera ovdje četiri mjeseca, napraviću kratku retrospektivu: Haos na crnogorskim plažama izazvan kašnjenjem tendera Morskog dobra koji je rezultirao dolaskom famoznog Mohameda Alabara, protesti u Ulcinju, tender za plaže, ponovljeni tenderi... U petak smo u sred turističke sezone imali ponovljene tenedere za pojedine plaže. Rezultat je 19.4 miliona eura manje prihoda, nebezbjedna kupališta... Sjednicu je trebalo da počnemo minutom ćutanja zbog češkog državljianina koji je stradao na Kraljičinoj plaži jer na toj plaži nema spasioca jer tender još nije okončan.. To su stvari koje su dovoljan razlog da posljednji put sjedite u ovom sastavu u skupštinskoj sali - istakao je on.
Imali smo, kako je rekao, pokušaj dijela većine da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
- Ono što je bio vrhunac aktuelne većine je prekrajanje crnogorske istorije veličanjem četničkog pokreta. Imali smo parastos Draži Mihailoviću na kojem je bio potpredsjednik Vaše Vlade niti od gospodina Budimira Aleksića je li bio u svoje ili ime Vlade. Postavlja se pitanje koliko još crvenih linija treba da se doživi u ovom mandatu da bi se nešto uradilo - dodao je Nenezić.
Imali smo, kako je istakao, onda Prijedlog zakona o javnim okupljanjima čiji je cilj bilo "disciplinovanje" građana koji protestuju.
- Da ne zaboravim ranjavanje građana iz skupštinskog vozila.. Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i vrhunac napad na predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića koji je bio politički motivisan - jer dolazi iz ljudi iz NSD-a - naglasio je Nenezić.
<h2>PROSTOR OPOZICIJI DA SE IZRAZI</h2>
Spajić je rekao da je u najboljoj namjeri htio da da opoziciji što više prostora da se izrazi.
- Nijesam imao nikakvu lošu namjeru. Ja sam tu da osudim svaku devijantnost u društvu sa koje god instance dolazile. Niko nema pravo da radi takvo pravo, ni iz crkve ili bilo kojih drugih instanci. Apsolutno nema dileme kako stoji Milojko Spajić ili PES po bilo kojoj od tema koje ste otvorili. Mi smo srž građanske demokratije - rekao je on.&nbsp;
Tu je, kaže, da odgovara na pitanja.
- Dali smo pismene odgovore. 32 zakona čekaju zadnja dva dana da se usvoje... Moram da kažem da iz toga gledajući samo sam htio da budem korektan i omogućim da se evropski zakoni usvajaju i da što brže idemo naprijed - rekao je Spajić.
<h2>DRŽAVNI INTERESI NE TRPE JER JE OPOZICIJA ODGOVORNA</h2>
Andrija Nikolić je Spajiću odgovorio da su oni, za razliku od ove vlasti, imali rušilačku opoziciju.
- A vi imate državno odgovornu opoziciju koja neće dozvoliti da trpi država i njen ključni nacionalni interes - jer ga je definisala ova politika - a ne vi. Vi ste sve vrijeme bili protiv. I danas ste stavili zastavice EU i mislite da je to krasno, a postali ste žrtva sopstvene projekcije. Uveli ste u Vladu sljedbenike velikodržavne politike i politike koja je proizvela genocid u Srebrenici i oni svaki dan provociraju podjele - istakao je Nikolić.
Danas je, kaže, neprskani fašizam svoje uporište našao u zakonima, medijima i drugim akcijama.
- Vi danas predlažete zakone koji su debelo antiustavni da bi zaštitili monopole u vlasti. Nema tužilaštva ni čelnika državne vlasti koje će napad na gradonačelnika svoditi na ličnu prirodu. Najodgovorniji za to ste vi - dodao je Nikolić.
<h2>NEINTERSOVANJE ZA BEZBJEDNOST OHRABRILO KRIMINALCE</h2>
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je rekao da mu je žao što se dozvoljava da izvršna vlast ovako tretira Skupštinu.
- Mislim da je zaista ponižavajuće. Ja sam srećan što je došlo do izborne reforme iako ona nije kompletna... Isto tako da se složim da su sve pobjede ove vlasti ostvarene uz pomoć opozicije - istakao je on.
Spajića je pitao ostaje li pri ranijem stavu da ga bezbjednost Crne Gore ne zanima.
- Želim da kažem sljedeće: sami ste proglasili Dan žalosti. Vratili ste kriminalna ubistva na ulice Crne Gore. Vratili ste Crnu Goru tamo gdje nije bila prije dvije godine. Ni tada nije bila sjajna situacija, ali Vi ste svojim postupcima i neodgovornom politikom vratili Crnu Goru tamo gdje ne treba da bude. Izjavom da Vas bezbjednost ne interesuje ohrabrili ste svakog kriminalca - naveo je Abazović.
Ljudi se, kaže, više ubijaju od kad su pokrenuli akciju vraćanja oružja.
- Što ste očekivali kad ste na čelo ANB doveli pomorca? - pitao je on.
<h2>PARASTOS DRAŽI MIHAILOVIĆU</h2>
Šef poslanika DPS-a Andrija Nikolić je prethodno rekao da ga je sramota u njegovo ime.
- Jer Crna Gora nikad nije imala premijera tog kalibra neozbiljnosti, možete da se smijete, ali čini mi se da građani Crne Gore uviđaju sa kim imaju posla. O tome govore i vaši rezultati na izborima. Porazno je da ljudi bez trunke crvenila na licu nemaju skoposti da ustanu i izvine se. Dogovorimo se jedno, vi prepravite drugo u pet do 12. S takvim ljudima, nažalost, moramo da sarađujemo - naveo je on.
On je Spajića pitao zašto on i PES ćute povodom sve agresivnijeg revizionizma i veličanja četničkog pokreta od strane partnera iz vlasti.
- Građani treba da znaju da li podržavate ili osuđujete prisustvo Vašeg predsjednika Vlade na parastosu kvislinškom zločincu i saradniku Hitlerove koalicije Draži Mihailoviću. Treba da znaju da li je za predsjednika Vlade četnički pokret antifašistički ili nije - rekao je Nikolić.
<h2>KAŠNJENJE I PITANJA ZA SAMO JEDNU SJEDNICU</h2>
Poslije više od sat kašnjenja počela je sednica Skupštine Crne Gore, odnosno premijerski sat, na kojem će Milojko Spajić odgovarati na pitanja poslanika.
Zato je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Nermin Abdić je premijeru poručio da nikada više ne bi trebalo da mu se desi ova neozbiljnost.
- Mi smo svi ozbiljni ljudi i nijesmo ovdje da čekamo kad ćete Vi doći. Mi od 11 čekamo ovdje. Profesionalne obaveze sam odgodio da bih bio ovdje danas - rekao je on.
Istakao je da mu Vlada nije dostavila odgovor na pitanje.
- Nema odgovora na postavljena pitanja. Ako neko doživljava parlament, Vladu i državu kao zabavište - nama nije do toga - rekao je on.
<h2>Vlada nije dobila informaciju da će biti dva premijerska sata</h2>
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović mu je rekao da Vlada nije dobila pitanja koja su postavljena na prethodnoj sjednici krajem juna (kada je premijerski sat odložen zbog Spajićevog puta) - a dogovoreno je da danas budu održana dva.
- Mislim da nikada se nije desilo da u jednom danu imamo dva premijerska sata - dodao je Pejović.
Abdić mu je odgovorio da nijesu oni krivi što premijerski sat nije održavan četiri mjeseca.
Šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio da premijerski sat nijesmo imali u aprilu, maju i junu što je ustavna kategorija, te da je ova odluka donijeta u petak na sjednici kolegijuma.
- U petak smo imali sjednicu kolegijuma koje ćemo očigledno morati da snimamo jer ne mogu da vjerujem da jedno pričate na sjednici kolegijuma, a onda sad govorite drugo. Na kolegijumu koji je održan u petak dogovoreno je da se danas održi nastavak premijerskog sata jer ta sjednica nije zaključena. Premijerski sat je zakazan za 28. jul i ministarski sat za Danila Šaranovića. DPS je tražio da se prvo odgovara na pitanja sa premijerskog sata sa prošle sjednice, pa onda sa kraja juna.. - naveo je Mugoša.
Ne želi, kaže, da se neko poigrava jer ne gradi integritet od juče nego 46 godina.
- Nemojte, molim Vas, da pravite cirkus od institucija sistema. Imate najveću većinu ali nemojte da je zloupotrebljavate. Vladavina prava nije vladavina većine - nego prava - naveo je on.
Vlada, ispravio se Pejović, nije dobila informaciju da će biti održana dva premijerska sata.
<h2>Drugi premijerski sat</h2>
Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnijih pitanja koja čekaju premijera.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao je tu sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivano, „obrt“ se desio 25. juna kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
Za duže od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, prema Poslovniku Skupštine, bio u obavezi &nbsp;da ih održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.

Tag: milatovic